Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 27. sjednici održanoj 23. lipnja 2021. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2021.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica), navodeći podatke za 2020., u kojoj je Ured pravobraniteljice zaprimio 2.266 pritužbi od fizičkih i pravnih osoba u kojima su postupali 4.538 puta. Uputili su i 424 preporuke i upozorenja.
Kako je istaknula, u 2020. uslijed epidemije COVID-19 i potresa došlo je povećavanja problema s kojima se inače suočavaju osobe s invaliditetom. Izolacija i izostanak redovitih medicinskih i socijalnih usluga namijenjenih osobama s invaliditetom dovela je do otežanog podmirivanja svakodnevnih potreba te mogućih posljedica na svim oblicima zdravlja. Najveći broj pritužbi za vrijeme epidemije odnosio se na prava iz radnog odnosa, na mogućnost rada od kuće, potrebu rada od kuće zbog djeteta s invaliditetom, u slučaju samoizolacije. Također, niski iznosi socijalnih naknada i strogi cenzusi ograničili su dosege socijalnih intervencija, a epidemija je još dodatno otežala ili onemogućila pružanje podrške kroz savjetovanje i osnaživanje.
Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva, prisutna je neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, epidemija je pojačala postojeće probleme na području zapošljavanja, naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Još uvijek postoje izrazite prepreke u pristupu informacijama, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta, istaknula je pravobraniteljica u daljnjem izlaganju. Kako je naglasila, u 2020. stagnirale su i zakonodavne promjene vezane za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom te s tim u vezi smatra da je potrebno što hitnije donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o osobnim asistentima i Zakon o inkluzivnom dodatku.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće istaknula je načelnu primjedbu, smatrajući ga vrlo informativnim i opsežnim te je ujedno obećala da će novi Zakon o socijalnoj skrbi biti donesen do kraja ove godine (trebao bi stupiti na snagu od 1. siječnja 2022.), a Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnom asistentu do kraja 2022., odnosno početkom 2023., zbog kompleksnosti situacije i svoje financijske zahtjevnosti.
Pravobraniteljica je ukazala i na specifičnosti i probleme vezane za osobe s invaliditetom u situacijama kada su oni žrtve ili svjedoci kaznenih dijela, sugerirajući da bi Odbor s tim u vezi trebao donijeti zaključak kojim bi se obvezalo nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave i Pravosudnu akademiju na nužnost edukacije za suce i ostale pravosudne djelatnike te preciziralo nadležnog edukatora u ovom dijelu, s obzirom na specifičnosti osoba s invaliditetom, što bi svakako doprinijelo unaprjeđenju njihovog položaja, s čime su se složili članovi Odbora.
Također, složili su se i s položajem i težinom situacije za osobe s invaliditetom za vrijeme epidemije COVID-19, što se naročito odnosi na osobe s duševnim smetnjama i osobe starije životne dobi, koji su posebno osjetljiva skupina u društvu. S tim u vezi član Odbora je istaknuo, da unatoč tome što je Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji je na snazi od 2015. godine, poboljšao položaj osoba s duševnim smetnjama u smislu veće zaštite njihovih ljudskih prava, u primjeni navedenog zakona još uvijek postoje teškoće u provedbi nekih zakonskih odredbi na što ukazuje i pravobraniteljica te smatra da se edukacijom stručnjaka u pravosuđu mogu otkloniti neke neujednačenosti pa i nerazumijevanja.
U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na pritužbe upućene pravobraniteljici u područja zdravstva, odnosno na dostupnost zdravstvenih usluga uslijed epidemije, ostvarivanja prava na liječenje, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, kao i bolničku rehabilitaciju. Istaknuli su i potrebu sustavne promidžbe cijepljenja, pogotovo kod osoba s invaliditetom, ali i za sve osobe u njihovu okruženju, apelirajući na pravobraniteljicu da i dalje potiče procijepljenost.
Članovi Odbora jednoglasno su pohvalili i podržali predmetno Izvješće, istaknuvši potrebu ukazivanja na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja i unapređenja prava i interesa osoba s invaliditetom.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.