Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 103. sjednici Odbora, održanoj 14. lipnja 2023. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o osobnoj asistenciji, drugo čitanje, P.Z. br. 466, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023.
Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula ciljeve i svrhu osobne asistencije koji se ogledaju u osiguravanju pomoći i podršci osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama zbog vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan nje. Osobna asistencija predstavlja također pomoć i podršku u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom, kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.
U svom izlaganju istaknula je najznačajnije razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, odnosno unapređenja između dva čitanja.
U raspravi članovi Odbora usmjerili su se na razlike između dva čitanja. S tim u vezi izrazili su svoje zadovoljstvo što su prihvaćeni prijedlozi izneseni na Odboru u prvom čitanju te je povećan broj sati osobne asistencije korisnicima čiji roditelji koriste status roditelja njegovatelja s 22 na 88 sati mjesečno i dodatno je proširen krug korisnika ovoga prava, što je definirano u članku 34. stavku 4. Za korisnike za koje je prošireno pravo u članku 34. stavku 5. osigurano je korištenje usluge najviše 44 sata mjesečno. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovim dopunama povećati broj korisnika za više od dvije tisuće, što je svakako za pohvalu, mišljenja su članovi Odbora.
Također, pohvalili su i rješenja kojima se definira da uslugu osobne asistencije korisnici mogu koristiti u kući i izvan nje - što uključuje i podršku u izvršavanju studentskih obveza, a na što je u prvom čitanju također upozoravano na ovom Odboru. Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent za studente čiji roditelji ili član obitelji imaju status roditelja njegovatelja/njegovatelja definirano je iznimkom u članku 34. stavku 6., a aktivnosti će se i dodatno definirati Listom procjene potreba čija je izrada definirana člankom 51.
Članica Odbora osvrnula se na Barthelov indeks, kao jedan od kriterija za određivanje potrebnog broja sati usluge za pojedinog korisnika, smatrajući ga nepotrebnim i navodeći potrebu njegova brisanja, što prema njezinu mišljenju traži i struka. S tim u vezi, predstavnica predlagatelja istaknula je da se prema Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja te Uredbom o metodologijama vještačenja uređuje način i postupak vještačenja te da je Barthelov indeks samo jedan od kriterija za utvrđivanje ovog prava.
Zastupnica prisutna na sjednici Odbora u svom izlaganju iznijela je svoje mišljenje da se u Konačnom prijedlogu zakona radi o rigoroznijim uvjetima te da će mnogi i dalje ostati bez usluge osobnog asistenta, s čime se nije složila predstavnica predlagatelja, naglašavajući da upravo brojke pokazuju koliko se povećava krug potencijalnih korisnika za više od 12 000 korisnika, sveukupno oko 15 000 korisnika, kao i sredstava namijenjenih za ove usluge, jer će se od 1. srpnja 2023. na godišnjoj razini izdvajati preko 170 milijuna eura, umjesto dosadašnjih oko 19,8 milijuna eura.
U raspravi je pohvaljeno i donošenje etičkog kodeksa koji će definirati obveze i odgovornosti pružatelja usluge, korisnika i članova njegove obitelji, kao i mogućnost da osobe s invaliditetom, uz izbor osobe za osobnog asistenta, sudjeluju i u kreiranju ove usluge.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O OSOBNOJ ASISTENCIJI
POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba Bujević dr. med.