Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 115. sjednici Odbora, održanoj 15. studenoga 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu te njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Prijedlogom Zakona za 2024. povećan je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata, produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preostali dio beskamatnog zajma na temelju ovoga prijedloga Zakona mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura).
Također, produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma isplaćen Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tijekom COVID-19 krize (otpis doprinosa) najkasnije do kraja 2027. godine (ukupno 92,5 milijuna eura).
Vezano za zaduženje, Prijedlogom Zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.
Članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.