Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 111. sjednici, održanoj 17. listopada 2023., raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno.
Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Istaknula je da novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan, a ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijardu eura. Uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a. Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. Kako je istaknula, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. te će iznositi 60,7% BDP-a.
Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 189 mil. eura te iznosi ukupno 3.028.255.423 eura. Na limitiranim izvorima financiranja financijski plan povećava se za ukupno 15.8 mil. eura te ukupno iznosi 1.055.632.751,00 eura. Najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje potrebnih novčanih sredstava za provedbu zdravstvene zaštite stranaca u iznosu 1.9 mil. eura, za isplate po sudskim presudama za osnovicu i prekovremeni rad u iznosu od 8.6 mil. eura, 0.6 mil. eura za provedbu hitne helikopterske medicinske službe te 1.1 mil. eura za Opću bolnicu Pula (uslijed porasta rate kredita zbog promjene kamatne stope).
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) istaknuo je da se Prijedlogom Izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2023. godinu ukupni prihodi povećavaju za 42.816.110 (36,1 mil. eura prihodi po posebnim propisima, 6,5 mil. eura prihodi od financijske imovine, 1,7 mil. eura prihodi od zaostalih uplata za ozljede na radu i smanjenje 1,5 mil. eura prihoda od kapitalnih pomoći od institucija EU) te sada iznose 5.109.665.269 EUR, što predstavlja povećanje od 0,85 % u odnosu na tekući plan. Ukupni rashodi i izdaci povećani su za isti iznos kao i ukupni prihodi, od čega su ukupni rashodi povećani za 135.340.284 EUR (132,6 mil. eura obvezno zdravstveno osiguranje, 5,54 mil. eura dobrovoljno zdravstveno osiguranje i smanjenje 2,87 mil. eura projekti EU), što u odnosu na tekući plan predstavlja povećanje od 2,73 % te sada iznose 5.094.635.269 eura, dok su izdaci za beskamatni zajam smanjeni za 92.524.174 eura zbog prolongacije otplate u narednom razdoblju.
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da će usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu novi plan Razdjela 086 Ministarstva iznositi 9.165.931.842 eura, od čega se iznos od 8.752.706.484 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 413.225.358 eura na ostale izvore financiranja. U odnosu na tekući plan ukupno povećanje iznosit će 475.745.743 eura. Najznačajnije povećanje proračunskih sredstva u okviru je glave 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u iznosu od 431.019.894 eura, odnosno za 6%. Rashodi su planirani kroz četiri programa: za podršku sustavu mirovinskog osiguranja u iznosu od 90.114.000 eura, za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 7.385.247.000 eura, za materijalno-pravnu zaštitu (doplatak za djecu) u iznosu od 167.333.000 eura te socijalne pomoći i naknade u iznosu od 10.001.000 eura.
Tijekom rasprave većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna istaknuvši važnost osiguranja sredstava potrebnih za provedbu hitne helikopterske službe te za isplatu prekovremenog rada radnicima u djelatnosti zdravstva. Također, pohvalili su povećanja proračunskih sredstava u sustavu mirovinskog osiguranja usmjerenih prema građanima, pogotovo u dijelu mirovina i mirovinskih primanja.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.