Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 102. sjednici, održanoj 25. svibnja 2023., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Istaknula je da je slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a. Kako je naglasila, do povećanja ukupnih prihoda u iznosu od 1,7 milijardi eura u odnosu na originalni plan, dolazi prije svega od povećanja poreznih prihoda te od prihoda od imovine. Što se tiče rashoda, rebalansom državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura (umjesto 26,7 milijardi eura iznosit će 28,1 milijardu eura). Od ukupnog povećanja rashoda, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 1,2 milijarde eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 185,3 milijuna eura. Manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a.
Predstavnica Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknula je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godine financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 121.9 mil. eura te iznosi ukupno 2.837.838.897 eura. Financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 29.1 mil. eura te ukupno iznosi 1.035.220.845 eura. Kao što je naglasila, najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje potrebnih novčanih sredstava za isplate po sudskim presudama u iznosu od 13.2 mil. eura, osiguranje dodatnih 5 mil. eura za poticaj za zdravstvo u BiH i za provedbu nacionalnog transplantacijskog programa u iznosu 0.5 mil eura. Rebalansom se također predviđa osiguranje nedostatnih sredstava u iznosu od 5 mil. eura za provedbu Operativnog programa konkurentnost i kohezija u KBC-u Osijek, zatim 2 mil. eura za provedbu NPOO projekata u KB Dubrava te 1 mil. eura za kupnju MR uređaja za Kliniku za dječje bolesti Zagreb.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO-a) u svom izlaganju je istaknuo da su Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2023.g. planirani ukupni prihodi na razini 5.066.849.159 eura, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 4.959.294.985 eura. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 279 mil. eura i rezultat je očekivanog povećanja prihoda od doprinosa. Predloženo povećanje rezultat je povećanja troškova rashodovne strane financijskog plana (kao što su troškovi bolničke zdravstvene zaštite, primarne zdravstvene zaštite, lijekova na recepte i sl.) dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prva tri mjeseca 2023.godine.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženoga, novi plan Razdjela 086 Ministarstvo iznositi 8.690.186.099 eura, od čega se iznos od 8.268.243.096 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 421.943.003,00 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno povećanje u odnosu na tekući plan iznosi 579.659.780 eura, od čega se najznačajnija povećanja odnose na: povećanje planiranih sredstava socijalnih naknada (iznos od 44.367.596 eura), povećanje u iznosu od 42.451.836 eura koje se odnosi na skrb za djecu, mladež i odrasle osobe – drugi osnivači zbog korekcije cijene usluge pružateljima socijalnih usluga te zbog uvođenja novih usluga (povećanje za 14.000.000 eura), odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom u svrhu osiguranja usluge osobne asistencije do pune primjene zakona (povećanje za 11.000.000 eura), Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 (povećanje za 11.643.273 eura), zbog donošenja Zakona o osobnoj asistenciji, koji će stupiti na snagu od 1. srpnja 2023. godine (povećanje za 11.415.800 eura).
Tijekom rasprave većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna. Imenovani član Odbora izrazio je zabrinutost zbog rasta potrošačkih cijena i troškova života te visine mirovina, za koje je dvojbeno da li će pratiti porast troškova života. S tim u vezi, Državna rizničarka skrenula mu je pažnju na četvrti Vladin paket mjera kojim se nastoji premostiti energetska i inflatorna kriza. U raspravi članovi Odbora razmotrili su i povećanje potrebnih novčanih sredstava za isplate po sudskim presudama u iznosu od 13.2 mil. eura na poziciji Ministarstva zdravstva.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7„za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.