Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je 15. tematsku online sjednicu 4. ožujka 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, s početkom u 12.00 sati.
Tema sjednice: Kako se formira cijena lijekova
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je online tematsku sjednicu o trenutačnom stanju u području formiranja cijena lijekova u Hrvatskoj. O temi su, uz članove Odbora, raspravljali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(u daljnjem tekstu:HZZO-a), Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Hrvatske ljekarničke komore te predstavnici veledrogerija.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je istaknula važnost teme i specifične probleme u tom području te kazala kako se u raspravi očekuju relevantni odgovori na konkretna pitanja o sustavnom praćenju trošenja lijekova, postupcima usklađivanja cijena lijekova, načinima stavljanja novih lijekova na liste, objedinjenoj javnoj nabavi, razlozima povećane potrošnje lijekova, ukupnom trošku zdravstva koji otpada na lijekove, kao i modelima smanjenja troškova i trošenja lijekova te problemu duga veledrogerijama.
Predstavnik Agencije za lijekove i medicinske proizvode ukratko je objasnio proceduru određivanja cijene lijekova. Prva je stepenica u određivanju cijene utvrđivanje najveće dopuštene cijene lijekova na veliko te dodao kako su cijene lijekova, načini i metode određivanja cijena detaljno propisani Pravilnikom o mjerilima za određivanje najviše dozvoljene cijene lijeka. Napomenuo je kako se maksimalna dopuštena cijena lijeka koji prvi put dolazi na hrvatsko tržište određuje tako da se računa na temelju prosječne usporedne cijene lijeka u usporednim državama Italiji, Sloveniji i Češkoj te zamjenskim državama Španjolskoj i Francuskoj ako ne postoje podaci o cijenama lijeka u prve tri države.
Naglasio je da Agencija za lijekove ne planira potrošnju, ona prati potrošnju, analizira, prikuplja podatke, analizira i prati trendove u potrošnji te kako su zadnji cjeloviti i dostupni podaci o potrošnji iz 2019. godine. Izjavio je i da se cijene određuju i kontroliraju za lijekove koji su na listama, a HALMED prati trendove i radi analize u potrošnji lijekova kroz količinsku potrošnju i cjenovnu potrošnju. Odgovarajući na upit predsjednice Odbora o tome koja se skupina lijekova najviše izdaje na recepte, istaknuo je kako se najviše količinski troše lijekovi za krvni tlak, za duševne bolesti i poremećaje te za sniženje šećera u krvi, a kad je riječ o lijekovima na koje otpada cjenovni trošak, tu su lijekovi za maligne bolesti, imunosupresivi, lijekovi za dijabetes, duševne bolesti i zgrušavanje krvi. Zaključio je kako bolnička potrošnja generira velike troškove i raste tri puta više nego izvanbolnička, čak 17 posto godišnje.
Ravnatelj HZZO-a naglasio je kako je trenutačna situacija financijski vrlo zahtjevna te da su prihodi HZZO-a smanjeni, a rashodi povećani zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. Rekao je da je trošak liječenja povećan za 50 milijuna kuna tjedno zbog pandemije te istaknuo kako je 412 milijuna kuna osigurano za cjepiva i 82 milijuna kuna za kupnju remdesivira. Upozorio je i na situaciju vezanu uz prosječnu dob osiguranika, koja je za dvije godine niža od prosjeka EU-a i iznosi 78 godina.HZZO primjenjuje tri mehanizma usklađivanja cijena. Prvi je mehanizam taj da nakon što HALMED utvrdi najvišu dozvoljenu cijenu u postupku godišnjeg izračuna, HZZO ima obvezu da sve cijene lijekova čije su cijene više od onih koje je utvrdio HALMED uskladi s tom utvrđenom najvišom cijenom. Drugi se mehanizam odnosi na bolničke lijekove, a treći na usklađivanje cijena receptnih lijekova, a koje se provodi jednom godišnje.
Predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je kako je ukupan trošak zdravstva u Hrvatskoj u 2020. 30,3 milijarde kuna, a dospjele obveze zdravstva u 2020. godini iznose 5,2 milijarde kuna. Govoreći o trošku i cijenama lijekova naglasio je kako su uštede moguće te kako se objedinjenom javnom nabavom lijekova na listi HZZO-a te posebno skupih lijekova prošle godine uštedjelo oko milijardu kuna. Rekao je i da se postupci javne nabave provode tako da se sklapaju okvirni sporazumi na godinu dana i onda na temelju tih okvirnih sporazuma zdravstvene ustanove sklapaju ugovore. Navedenim predmetnim nabavama, rekao je, Ministarstvo definira cijenu kao promjenjivu tijekom trajanja okvirnog sporazuma. Budući da je cijena tih lijekova utvrđena listom, definirano je da se cijena tijekom trajanja okvirnog sporazuma može smanjivati, ali se ne može povećavati.
Predstavnica Hrvatske ljekarničke komore rekla je kako postoje stalni pokušaji stavljanja pod kontrolu potrošnje lijekova jer ona, kako je istaknula, kontinuirano raste pet do sedam posto godišnje, a u prošloj je godini rast bio rekordnih 15,7 posto. Smatra da bi se trebalo fokusirati na mjerenje učinaka svih intervencija u zdravstvenom sustavu, od nabave opreme do potrošnje lijekova, kako bismo imali jasniju i kvalitetniju kontrolu troškova, te dodala kako se transparentnija kontrola mjerenja potrošnje treba uspostaviti i u bolnicama, kao što je trenutačno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Smatra da Hrvatska unatoč svemu ima solidarno zdravstvo koje svojim pacijentima omogućuje širok spektar usluga i lijekova koji u dobrom dijelu europskih zemalja nisu dostupni pacijentima. Rekla je i da su cijene zdravstvenih usluga u Hrvatskoj vrlo niske, što je jedan od razloga zbog kojih je naš sustav još financijski održiv.
U ime Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima Hrvatske gospodarske komore govorio je predsjednik te udruge Tomislav Kulić. Rekao je kako veledrogerije u Hrvatskoj ne sudjeluju u definiranju cijena lijekova, već to čine HALMED i HZZO te kako je zakonski sustav definiranja cijena lijekova dobro uređen. Istaknuo je da veledrogerije distribuiraju lijekove po već određenim cijenama te ih prodaju zdravstvenim ustanovama po već definiranim cijenama te kako je maksimalna marža veledrogerija 8,5 posto, ali je u praksi ona zapravo puno niža. Naglasio je i kako se u postupcima javnih nabava za bolnički segment zdravstvenog sustava cijene mogu i smanjivati u odnosu na definirane. Istaknuo je problem ročnosti plaćanja, što otežava poslovanje opskrbe lijekovima te rekao kako Hrvatska prednjači u neurednim rokovima jer nijedna od 64 bolnice ne izvršava plaćanja u zakonskom roku od 60 dana. Upozorio je da bolnički i ljekarnički sustav duguju oko šest milijardi kuna za lijekove, što je oko polovice galopirajućeg duga zdravstva, i zbog te situacije pojedini dobavljači već napuštaju direktno poslovanje u Hrvatskoj.
U raspravi istaknuto je da opterećenje bolničkog sustava predstavlja i činjenica da pacijenti za vrijeme hospitalizacije ne troše lijekove koje im je propisao liječnik primarne zdravstvene zaštite već to ide na teret bolnica. Postavljeno je i pitanje predstavnicima HZZO-a u vezi s internim referiranjem lijekova, odnosno referenciranjem lijekova koje se radi jedanput godišnje, zašto se ono za neke lijekove odnosno većinu lijekova radi po skupinama odnosno podskupinama, a ne po molekulama. Također, osvrnuli su se na rashode HZZO-a u posljednjih 20-ak godina, smatrajući da je sustav pred slomom. Spornim smatraju način financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja, vide ga kao prisilni transfer osobnog dohotka. Postavljeno je i pitanje odgovornosti za dugove i za stanje neisplaćenih lijekova te tko kontrolira pružatelje usluga. Mišljenja su da su nužne strukturne reforme koje se sustavno odgađaju.
Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je kako su u RH izdvajanja za zdravstvo 860 eura po glavi stanovnika godišnje, dok je prosjek EU-a više od 3000, 3100 eura te smatra kako rješenja za probleme u zdravstvu neće biti dok se ne nađe način da se načelno povećaju prohodi za zdravstveni sustav. Osvrnuo se i na liste čekanja koje su spomenute u raspravi te rekao kako su one ipak manje nego u drugim državama. Rekao je i da je cijena zdravstvenih usluga kod nas tri do četiri puta manja u odnosu na okolne zemlje.
U raspravi ponovljeno je mišljenje da je nužna detaljna reforma, prvenstveno bolničkog sustava, koji je najveći generator troškova i najveći udio troškova zdravstvene zaštite otpada na njega. Postavio je pitanje jesu li nam uopće potrebne 64 bolnice. Također, mišljenja su da je rad zdravstvenih djelatnika podcijenjen i da upravo na osnovi rada liječnika, medicinskog osoblja, sestara, naše bolnice funkcioniraju jako dobro. Naš sustav zdravstvenog osiguranja vrlo je socijalan, nigdje toliko socijalan sustav ne postoji na svijetu kao u našoj državi. Postavljeno je i pitanje o skupim lijekovima, odnosno radi li se na ideji da Hrvatska pokuša te lijekove nabavljati zajedno sa zemljama u okruženju kako bi se postigle znatne uštede u nabavi.
U nastavku se raspravljalo o drugim zdravstveno povezanim temama koje utječu na troškove liječenja i lijekova. Naglašeno je kako su cijene bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj nešto više nego u nekim nama susjednim državama, a čulo se i kako je zbog napretka znanosti i medicine lepeza terapijsko-dijagnostičkih metoda sve skuplja i zahtijeva veća ulaganja za zdravstveni sustav.
Za kraj je zaključeno kako treba postojati jasniji sustav kontrole pružatelja zdravstvenih usluga te praćenja benefita zdravstvenih intervencija, kao i izrada planova praćenja ishoda liječenja, čime bi se bitno utjecalo na potrošnju i cijenu lijekova.
Videosnimka 15. sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=LgRixj195Zw
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.