Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 5. sjednici Odbora, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je istaknuo kako je, zbog nastavka i eskalacije pandemije koronavirusa COVID-19, potreban nastavak snažne potpore gospodarstvu, zdravstvu kao i najranjivijim skupinama društva. Tako se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna sanira sektor zdravstva, povećavaju izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi.
Ovim Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9,2 milijarde kuna i iznose 131,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 29,5 milijardi kuna ili 8% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 14,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 87,3% BDP-a, što je posljedica povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.
Ministarstvo zdravstva dobiva 1,76 milijardi kuna (1,34 milijarde za dug bolnica prema veledrogerijama, 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, 195 milijuna kuna za projekt KBC Rijeka). Ministarstvo je povećalo financijski plan na svim izvorima financiranja za ukupno 2.3 mlrd. kuna te iznosi 15.186.967.143,00 kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosu od 1.540.910.313 kuna; od čega se planira 868.133.227,00 kuna iskoristiti za sanaciju ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a 472.777.086,00 kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) uprave i samouprave. Preostali iznos od 200 milijuna kuna, namijenjen je povećanju transfera HZZO-u. Također, povećavaju se iznosi za decentralizirana sredstva u iznosu od 18.036.753,00 kuna te se uvodi nova aktivnost za istraživanje i razvoj cjepiva protiv bolesti COVID-19, za što je osigurano 21.260.301 kuna, koje će se uplatiti u zajednički fond Europske unije sukladno udjelu Republike Hrvatske koji iznosi 0.4 posto.
Izmjenama i dopunama financijskog plana HZZO-a za 2020. ukupni prihodi povećani su za 1.100.000.000 kuna i iznose 26.586.102.000,00 kuna, a ukupni rashodi povećani su za 100.000.000 kuna i iznose 27.586.102.000,00 kuna. Planirani očekivani manjak je na razini 1 mlrd. kuna, koji se namjerava pokriti beskamatnim zajmom ministarstva financija. Naime, HZZO-u je tijekom 2020. isplaćeno 1.463,6 milijuna kuna beskamatnog zajma, što je maksimalni iznos na koji je HZZO ostvario pravo. Budući da je do sada izvršen povrat zajma za odgođeno plaćanje doprinosa u iznosu od 327 milijuna kuna, a procjena je da će do kraja 2020. biti vraćeno još 163,3 milijuna kuna, plan primitka od beskamatnog zajma u 2020. bit će 1.000.000.000 kuna.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ima povećanje financijskog plana za 1,39 milijardi kuna (476 milijuna kuna za mirovine i mirovinska primanja, 218 milijuna kuna naknade nezaposlenima, 381 milijun kuna potpore za očuvanje radnih mjesta, 56 milijuna kuna doplatak za pomoć i njegu, 108 milijuna kuna osobna invalidnina, 44 milijuna kuna status roditelja njegovatelja). Kako je istaknula predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ovim rebalansom spojene su aktivnosti prijašnjeg ministarstva za socijalnu politiku (bez demografije) s proračunom Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Što se tiče socijale, najveći manjak je bio na socijalnim naknadama, s obzirom stalni porast broja korisnika socijalnih naknada koje se odnose na osobe s invaliditetom. Kako je objasnila, socijalne naknade vezane uz zajamčenu minimalnu naknadu nisu rasle, nije rastao niti broj korisnika te naknade, ali je broj osoba s invaliditetom i broj drugih osoba koje koriste druge socijalne naknade značajno porastao i konstantno i dalje raste.
U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nedoumice zbog neujednačenosti raspodjele sredstava na nekim stavkama, prije svega bojazan zbog smanjenja na pojedinim pozicijama, kao na primjer u okviru Programa 6 000 Obvezno zdravstveno osiguranje, gdje su u okviru naknada smanjene aktivnosti za specijalizacije, naknade plaća privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti za 10.000.000 kuna i drugo. Također, zanimao ih je plan vraćanja dugova za lijekove. Iako će se za posebno skupe lijekove izdvojiti veća sredstava, pozivaju na potrebu sustavnog praćenja ishoda liječenja posebno skupim lijekovima. Smatraju da su zbog stanja u pojedinim bolnicama potrebna veća sredstva od predviđenih.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 "za", 2 "protiv" i 1 "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste
- Autocestu Rijeka-Zagreb
- HŽ Putnički prijevoz
- HŽ Infrastrukturu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.