Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 17. sjednici Odbora održanoj 9. travnja 2021., raspravljao je o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021.
Odbor je o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnici Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uvodno su obrazložili Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) u dijelu koji se odnosi na tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Pri tom su naglasili da je Europska komisija 27. svibnja 2020. predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19 te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a. Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.
U području zdravstva, predstavnik ministarstva istaknuo je da je potrebno osigurati dostupan i održiv zdravstveni sustav te ga fiskalno i funkcionalno jačati, kako bi mogao učinkovito odgovoriti na sve emergentne zarazne i kronične nezarazne bolesti. Reformama i ulaganjima u zdravstvo omogućit će se učinkovita zdravstvena skrb na svim razinama zdravstvene zaštite. Reformom će se također poboljšati integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i time osigurati veća dostupnost zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu. Zdravstveni sustav nastavit će s aktivnostima javnozdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije COVID-19 kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana i gospodarstvo. Nastavit će se s modernizacijom bolničkog sustava, planiranjem razvoja ljudskih resursa, opremanjem medicinsko-tehnološkom opremom, sveobuhvatnom digitalizacijom te jačanjem dnevnih bolnica i smanjenjem lista čekanja. Opći cilj je jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Republike Hrvatske.
U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je 5. komponenta NPOO u području zdravstva preopćenita te da ponovno nedostaje odvažnosti u pristupu problemima. S tim u vezi istaknuli su dugogodišnje gomilanje dugova te pitanje održivosti ovakvog modela, ali i pitanje najavljivanih reformi, na koje svi čekaju. Složili su se da je ključno jačanje uloge upravljanja, odnosno menadžmenta u zdravstvu. Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost u vezi isporuke lijekova i medicinskih proizvoda, pogotovo za onkološke bolesnike. Nadalje, postavljeno je i pitanje specijalizacija koje su za sada predviđene samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini, za koje je predviđeno oko 500 milijuna kuna.
Predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazložili su 4. komponentu NPOO-a. Kako su istaknuli, kroz unaprjeđenje sustava socijalne skrbi planira se poboljšati transparentnost i koordiniranost socijalnih naknada. Program je također predvidio jačanje uloga centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara te poboljšanje sustava skrbi za starije pružanjem primjerene skrbi. Razvojem i dostupnošću socijalnih usluga na razini lokalne zajednice prevenirat će se institucionalizacija i socijalna isključenost. Jedan od strateških ciljeva je nastavak procesa transformacije domova socijalne skrbi i prevencije institucionalizacije uz poboljšanje kvalitete i uspostavljanje ravnomjernije mreže usluga.
Planiraju se povezati informatički javnopravna tijela koja daju određene socijalne naknade te omogućiti obostranu razmjenu podataka o socijalnim naknadama između nacionalne i lokalne razine. Razvit će se nove socijalne usluge i standardizirati i unaprijediti provođenje mjera obiteljskopravne zaštite i skrbništva namijenjene osnaživanju obitelji i podršci roditeljstvu, zaštiti osoba s invaliditetom te prevenciji institucionalizacije zapošljavanje novih stručnjaka odnosno osiguranjem naknade za njihov rad. Razvit će se sustavna i cjelovita skrb za stariju populaciju vodeći računa o dostupnosti usluga i potrebama korisnika.
Tijekom rasprave u dijelu socijalne zaštite, članovi Odbora ponovno su istaknuli problem preopćenitosti određenih mjera te potrebu konkretnijih odgovora za rješavanje nagomilanih problema i u ovom sustavu. S tim u vezi, istaknuli su dugotrajnost u donošenju Zakona o socijalnoj skrbi, čije se upućivanje u javno savjetovanje čeka već dulje vrijeme. Također smatraju da su potrebne i izmjene Zakona o udomiteljstvu, kojima bi se trebala osnažiti mogućnost udomljavanja.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7„za“i 4 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se INFORMACIJA O SAŽETKU NACRTA NACIONALNOG PLANA OPORAVKA I OTPORNOSTI 2021. - 2026.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.