23. tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, održana je 6. svibnja 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, u 12.00 sati.
Sjednica posvećena stanju sestrinstva u Republici Hrvatskoj održana je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana medicinskih sestara i medicinskih tehničara - 12. svibnja, te kako bi se ujedno analizom aktualne situacije i problema u ovoj najbrojnijoj profesionalnoj skupini unutar hrvatskoga zdravstva, mogao dati doprinos unaprjeđenju položaja medicinskih sestara i tehničara.
Uz članove Odbora, sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te predstavnici komore, sindikata i strukovnih udruga koji okupljaju medicinske sestre i tehničare.
Medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar našeg zdravstva koja nesebično skrbi o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednica, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite. Da svoj poziv žive i rade 24 sata, medicinske sestre i tehničari, svakodnevno dokazuju, pogotovo u doba pandemije bolesti COVID-19, kazala je na početku sjednice predsjednica Odbora. Izrazila je nadu da će ova sjednica omogućiti da se skrene pažnja javnosti, ali i relevantnih dionika koji utječu na kreiranje zdravstvenog sustava, na probleme s kojima se medicinske sestre i tehničari susreću tijekom svojeg obrazovanja, zapošljavanja i rada.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) i vanjski član Odbora Mario Gazić izložio je, kako je naglasio, dugogodišnju i vrlo složenu problematiku stanja u sestrinstvu, pri čemu se osvrnuo na probleme u temeljnom i visokoškolskom obrazovanju, manjak i odlazak medicinskih sestara u inozemstvo, nevrednovanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara i tehničara, nepovoljne uvjete rada te istaknuo potrebu izmjene Uredbe Vlade RH o koeficijentima, upozorivši kako i nakon 8 godina u uredbu još nije ugrađen koeficijent magistre sestrinstva. Skrenuo je pozornost i na to da sve više sestara odlazi u mirovinu, pa se procjenjuje da će do 2030. u mirovinu otići 5 do 7 tisuća sestara, a s druge strane smanjuje se broj učenica i učenika u zdravstvenim školama, zbog čega je istaknuo nužnost povećanja upisnih kvota za školovanje sestara kojih je iz godine u godinu sve manje.
Samo u bolničkom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestara, kazao je Gazić te napomenuo kako zemlje zapadne Europe nude sve bolje plaće i sve bolje uvjete rada, što daje još veći poticaj mladim medicinskim sestrama da napuste Hrvatsku. U vezi s uvjetima rada upozorio je kako u smjenskom radu radi jedna sestra na 20 bolesnika, a postoji i problem nedostatne zaštitne opreme. Također je istaknuo i važnost provedbe Zakona o sestrinstvu, čije se odredbe u praksi često ne provode.
Za poboljšanje uvjeta rada, položaja i obrazovanja medicinskih sestara, Gazić je naveo konkretne mjere koje su već prošle godine predložile komora i stručne udruge kroz svoj proglas, među ostalim, postavljanje jasnog vertikalnog sustava obrazovanja za medicinske sestre i povećanje upisne kvote za najmanje 50 posto, vrednovanje visoke stručne spreme na radnim mjestima koja to zahtijevaju, omogućavanje specijalizacije za visoko diferentna radna mjesta nakon završenog dodiplomskog studija, te osiguravanje uvjeta u kojima se poslovi nezdravstvenog osoblja ne bi prelijevali na medicinske sestre. Nužno je promijeniti organizacijsku strukturu i cjelokupnu percepciju medicinske sestre u sustavu zdravstva gdje sudjeluju s više od 50 posto udjela zdravstvenih djelatnika, kazao je Gazić.
Nazočnima se obratila i predstavnica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Anica Prašnjak koja je naglasila kako je Međunarodni dan sestrinstva prilika da se prikaže koliko je važna uloga medicinski sestara u društvu i javnosti. Osvrnula se i na globalne podatke u vezi sa sestrinstvom te kazala kako medicinske sestre u svijetu čine polovicu zdravstvenog sustava, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima ih 28 milijuna, no još uvijek ih nedostaje oko 6 milijuna. U 2020. godini pandemija je produbila poznate probleme i stvorila još veće opterećenje na medicinske sestre i tehničare, kazala je Prašnjak te navela kako se ne radi samo o financijskoj poziciji nego i nedostatku zaštitne opreme, prisilnom korištenju godišnjeg odmora umjesto samoizolacije, neplaćanju prekovremenih sati itd. Posebno važnim izdvojila je i psihološki pritisak zbog njege korona bolesnika, izloženost zarazi, umor, iscrpljenost i profesionalno izgaranje. Smatra da je potrebno utvrditi točan manjak medicinskih sestara, urediti pravilnike zdravstvenih ustanova, izraditi dobru strategiju zapošljavanja u sustavu zdravstva i krenuti u ozbiljnu reformu zdravstva u kojoj bi medicinske sestre morale biti ravnopravni partneri u kreiranju politika koja se tiču zdravstvenog sustava.
Adriano Friganović, glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva, 15 samostalnih sestrinskih udruga podsjetio je da se 5. svibnja obilježava i Dan primaljstva i Dan higijene ruku, koji su ujedno i prilika da se javnosti pošalju poruke o stanju i problemima u sestrinstvu. Nepriznavanje stečenih kvalifikacija je veliki problem, a pandemija je pokazala koliko je važno da u zdravstvenom sustavu postoje dobro obrazovani i specijalizirani zdravstveni djelatnici, poput onih koji su stručni za mehaničku ventilaciju i intenzivnu njegu korona bolesnika.
Tanja Lupieri iz Hrvatske udruge medicinskih sestara podsjetila je kako sestrinstvo na globalnoj razini, preko svojih organizacija, poziva sestre da se aktivno uključe u promicanje sestrinstva te da sudjeluju u donošenju odluka s kreatorima zdravstvenih politika. I na svjetskoj razini postoje gorući problemi s kojima se sestrinstvo suočava, kazala je Lupieri, kao što su stres, sagorijevanje na poslu, njihovo zdravlje, infekcija i smrt od korone. U 60 zemalja od korone je umrlo 2700 medicinskih sestara, a u Hrvatskoj su prijavljena 4 smrtna slučaja medicinskih sestara/tehničara od korone, rekla je Lupieri te dodala kako je od početka pandemije u Hrvatskoj bilo zaraženo 8111 medicinski sestara, što je 23,7 posto od ukupno zaraženih.
Na kraju sjednice predsjednica Odbora ponovno je podsjetila na cilj održavanja ove tematske sjednice koji se ogleda u namjeri zajedničkog obilježavanja ovog, za sve njih, važnog dana, ali i kako bi svi zajednički pridonijeli aktivnostima i radnjama usmjerenim k njihovom profesionalnom rastu i razvoju, kao i unapređenju njihova položaja.
Videosnimka sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=XkFL8pn7yCM
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.