Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P. Z. br. 222 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
Kako je istaknula predstavnica predlagatelja, u Konačnom prijedlogu zakona uz određene nomotehničke razlike u odnosu na Prijedlog zakona, brisana je odredba u članku 6. stavku 5., te se članak 6. stavak 1. mijenja, čime se ostavlja na snazi odredba važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti o nemogućnosti obavljanja psihološke djelatnosti osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji. Navedena odredba se ostavlja na snazi radi podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima imajući u vidu specifičnosti društvenog statusa profesije psiholog.
U raspravi, najviše primjedbi izrečeno je na neovisnost rada komora reguliranih profesija, s obzirom na to da su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se komorama ograničava samostalnost od financija na dalje te da nadležno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu:Ministarstvo), može komori blokirati rad i svako toliko uskratiti suglasnost, a vezano uz propisivanje davanja prethodne suglasnosti Ministarstva na opće akte Komore. Ovakav stav podržali su i imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.