Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 115. sjednici, održanoj 15. studenoga 2023., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog Državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, kojim se u 2024. godini predviđa realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u preostale dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje gospodarski rast od 2,7% u 2025. te 2,5% 2026. godini. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. trebala usporiti na 3,1% te potom na 2,4% u 2025. i 2,2% u 2026. godini.
Uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2024. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura i bilježe rast od 3%, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardi eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura. U 2024. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 58% BDP-a u 2024. odnosno 56,6% BDP-a u 2025. godini.
Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2026. godini dosegnuti razinu od 55,5%.
U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Prijedlogom Državnog proračuna RH za 2024. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva iznosi 4.28 mlrd eura te je isti veći za 41% u odnosu na 2023. Kako je naglasio, do ovog značajnog povećanja došlo je, prije svega, zbog uključivanja općih bolnica u državni proračun. Limitirani izvori financiranja iznose 1.300.797.487 eura te su isti veći za 23% u odnosu na 2023. Kao ključne elemente proračuna naveo je: transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koji iznosi 785 milijuna eura (veći za 10,5% u odnosu na 2023.), na sanaciji se predviđa iznos od 100 mil eura; za izgradnju novog bloka Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ 7.7 mil eura u 2024., predviđeno je i financiranje izgradnje nove i obnova postojeće zgrade u KB Dubrava u iznosu od 12 mil eura, s time da cjelokupna investicija iznosi 180 mil eura, na hitnim intervencijama predviđa se iznos od 12 mil eura, a prethodne godina bio je 6 mil eura te isplata odluke za prekovremeni rad u iznosu od 4.7 mil eura.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, plan Razdjela 086 Ministarstva za 2024. godinu iznositi ukupno 10.588.180.701 eura od čega se 10.251.254.427 eura odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici, sredstva učešća za pomoći, doprinosi za mirovinsko osiguranje), a iznos od 336.926.274 eura na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Razdjel 086 Ministarstva veći je za 1.422.248.859 eura u odnosu na tekući financijski plan 2023. godine, koji iznosi 9.165.931.842 eura. Najznačajnija povećanja odnose se na: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.068.142.598 eura te se najvećim dijelom odnosi na rashode za mirovine i mirovinska primanja zbog redovnog usklađivanja koje će se provesti tijekom 2024. godine i povećanje iznosa za doplatak za djecu, povećanje sredstava u iznosu od 131.159.836 eura zbog provođenja Zakona o osobnoj asistenciji i izgradnju i opremanje centara za starije osobe te povećanje sredstava za ugovorne pružatelje usluga socijalne skrbi. Uz ostala povećanja, povećanje sredstava namijenjeno je i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje su povećana sredstava u iznosu 1.853.513 eura zbog većeg broja korisnika novčanih poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi planirano je povećanje sredstava u iznosu od 11.236.263 eura.
Predstavnica HZZO-a u svom izlaganju je istaknula da su ukupni prihodi HZZO-a za 2024. godinu planirani u iznosu od 5.567.171.600 eura, u projekciji za 2025. godinu 5.775.210.326 eura i 2026. godinu 6.029.850.833 eura. Prijedlog iznosa ukupnih rashoda za 2024. godinu planiran je u visini od 5.557.919.183 eura, u projekciji za 2025. godinu 5.761.331.700 eura, a u 2026. godini 6.005.719.789 eura. Na temelju iznosa planiranih ukupnih prihoda i rashoda po svim godinama je iskazan višak prihoda za pokriće preostalog dijela neotplaćenog beskamatnog zajma koji je prolongiran do 2027. godine. Tako je u 2024. godini iskazan višak prihoda u iznosu od 9.252.417 eura, u projekciji za 2025. godinu 13.878.626 eura, a u 2026. godini 24.131.044 eura, kojim će se otplatiti 50 posto ukupne obveze povrata beskamatnog zajma, a povrat preostalog iznosa od 46.262.087 eura predviđen je u 2027. godini.
U raspravi izraženo je zadovoljstvo ovako izdašnim proračunom s nadom u njegovu održivost.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ putnički prijevoz
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.