Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 80. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekciju planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Odbor se posebno osvrnuo i proveo raspravu u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, odnosno na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO).
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija, glavna državna rizničarka, istaknula da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a. U 2023. godini ukupni prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, dok su za 2024. projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. U svom izlaganju istaknula je povećanje rashoda u iznosu od 2,1 milijardu eura u 2023. godini, između ostalog i zbog rashoda za zaposlene, socijalnu skrbi i održivost mirovinskog sustava, ali i za transfer HZZO-u u iznosu od 74,8 milijuna eura te za kapitalne investicije ustanova u zdravstvu (Mehanizam za oporavak i otpornost) u iznosu od 131,9 milijuna eura za investicijske razvojne projekte. U dijelu socijalnih naknada i pomoći koje se odnose na zajamčenu minimalnu naknadu, osobnu invalidninu te status roditelja njegovatelja istaknula je predviđena sredstva u iznosu od 25,6 milijuna eura.
Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2023. godinu s prijedlogom projekcija za 2024. i 2025. godinu, ukupni financijski plan iznosi 2.7 mlrd. eura; od čega limitirani izvori financiranja iznose 1 mlrd. eura. Kako je istaknula državna tajnica najznačajnija sredstva planiraju se za provedbu transfera HZZO–u iz Državnog proračuna: 710 mil eura koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (sukladno člancima 72. i 82. ZOZO i članak 14. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju). Također, Prijedlogom proračuna su, osim financiranja redovne djelatnosti ministarstva, zdravstvenih ustanova u vlasništvu države, državnih zavoda i Doma zdravlja MUP-a, planirana značajna sredstva za isplatu djelatnika u sustavu po osnovi tužbi za prekovremeni rad u iznosu od 9.6 mil. eura, izgradnju Nove bolnice KBC-a Rijeka u ukupnom iznosu 36.3 mil. eura, otplatu kredita OB Pula u ukupnom iznosu od 5.3 mil.eura, sredstva za realizaciju projekta Mobilne bolnice unutar Klinike Fran Mihaljević u iznosu 6.9 mil. eura te OB Bjelovar u iznosu od 8.9 mil. eura.
S obzirom na to da je Ministarstvo zdravstva nakon provedene evaluacije definirano kao vlasnik Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CEZIH-a), Ministarstvo zdravstva je u Prijedlogu proračuna uključilo sredstva za podmirenje troškova održavanja postojećih funkcionalnosti CEZIH-a; podrške i korektivnog održavanja te nabave novih funkcionalnosti u ukupnom iznosu od 9.1. mil. eura. Također, financijskim planom Ministarstva zdravstva u 2023. planirana su i sredstva u ukupnom iznosu od 6.7 mil. eura za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova.
Prijedlog financijskog plana HZZO-a za 2023. iznosi 4.7 mlrd. eura, što predstavlja povećanje od 8% u odnosu na 2022. zbog procjene većeg iznosa primitaka iz državnog proračuna (transfer 710 mil eura) te prihoda od doprinosa. Najznačajniji troškovni element financijskog plana predstavlja bolnička zdravstvena zaštita kojoj je predviđena potrošnja u iznosu od 1.7 mlrd. eura za 2022. (36% udjela u ukupnom financijskom planu), lijekovi na recepte – 0,6 mlrd. eura te primarna zdravstvena zaštita s očekivanom potrošnjom od 0,6 mlrd. eura (13% udjela u ukupnom planu).
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstva) iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2023. koji iznosi ukupno na Razdjelu 086 Ministarstva 8.115.993.759 eura i veći je za 278.800.432 eura u odnosu na Financijski plan za 2022., koji je iznosio 7.837.193.327eura, od čega se 7.759.707.714 EUR odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici, sredstva učešća za pomoći, doprinosi za mirovinsko osiguranje), a iznos od 356.286.045 EUR na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi).
Predložena povećanja sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2023. odnose se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnji registar osiguranika, Agenciju za osiguranje radničkih tražbina i Centre za profesionalnu rehabilitaciju, a smanjenje sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2023. odnosi se na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za zapošljavanje te proračunske korisnike u socijalnoj skrbi.
S tim u vezi tijekom rasprave izražena je zabrinutost zbog smanjenja sredstava za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi, međutim, kako je objasnila predstavnica Ministarstva, smanjenje sredstava u iznosu od 437.695.797 eura evidentno je zbog novog Zakona o socijalnoj skrbi, zbog čije primjene je promjenjena pripadnost aktivnosti sa kojih se isplaćuju socijalne naknade te aktivnosti sa koje se financiraju rashodi za zaposlene i materijalni rashodi Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje državnog proračuna. Najviše upita usmjerenih prema predlagateljima bilo je u dijelu planiranih sredstava za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi, planirane rashode za mirovine i mirovinska primanja kao i stopu inflacije, s obzirom na to da se predviđa značajno usporavanje gospodarske aktivnosti u idućoj godini, uslijed recesijskih kretanja i nepovoljnog utjecaja visoke inflacije na realne tijekove. Kako su predlagatelji istaknuli, inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. trebala usporiti na 5,7% te potom na 2,5% u 2024. i 2,3% u 2025. godini.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac. dr. med.