Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P Z. br. 220 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su u predloženom Zakonu, koji je u odnosu na prvo čitanje i nomotehnički dorađen, prihvaćene primjedbe i ugrađena je odredba o nemogućnosti obavljanja djelatnosti osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji, iz razloga podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima, imajući u vidu specifičnosti društvenog statusa svih reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi (socijalni radnici, psiholozi, socijalni pedagozi, edukacijski-rehabilitatori, savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti). Osim navedenog, u Zakonu su u odnosu na prvo čitanje prihvaćene primjedbe koje se odnose na prethodno sveučilišno obrazovanje, radi pristupa djelatnosti psihoterapije, na način da ovlašteni psihoterapeut može biti samo osoba sa prethodnim obrazovanjem iz područja medicine, psihologije, pedagogije, socijalne djelatnosti i logopedije. Također, propisuje se obveza prikupljanja liječničke dijagnostičke dokumentacije za osobe mlađe od 18 godina, prije pristupa psihoterapiji iz razloga posebno osjetljivog područja rada sa djecom, a koja je i sada u važećem Zakonu o djelatnosti psihoterapije.
U raspravi, najviše primjedbi odnosilo se na neovisnost rada strukovnih komora. Pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se predloženim zakonskim rješenjem dokida neovisnost strukovnih komora, jer se omogućava resornom ministarstvu da, ako to želi, može zlorabiti odredbe zakona i blokirati rad komora, spornom smatrajući odredbu o davanju suglasnosti na sve opće akte komore. Predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonskim rješenjem ne utječe se na samostalnost Komore budući da je Komora pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, budući da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između Komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne.
S time se nisu složili, uz pojedine članove Odbora, niti prisutni imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.