Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 77. sjednici, održanoj 26. listopada 2022., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022 godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. istaknuvši da Prijedlog rebalansa uzima u obzir i projekcije međunarodnog okruženja, nepovoljnih geopolitičkih zbivanja, pogoršanih ekonomskih očekivanja te posljedica negativnih utjecaja visoke inflacije. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a. Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 5,7 posto, jer, iako je hrvatski BDP snažno porastao u prvih šest mjeseci 2022. pod utjecajem dinamičnog rasta inozemne i domaće potražnje, potaknute akumuliranom štednjom iz prethodne dvije godine pandemijskog razdoblja, najnoviji visokofrekventni makroekonomski pokazatelji, kao i pokazatelji raspoloženja ekonomskih subjekata, upućuju na izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine, naročito u posljednjem tromjesečju.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koje su uvodno obrazložili državni tajnici i pomoćnik ravnatelja.
Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 541 mil. kuna te iznosi ukupno 20.927.720.142,00 kuna. Nadalje, financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 200 mil. kuna te ukupno iznosi 9.349.474.245 mlrd. kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje transfera prema HZZO-u za 300 mil. kuna te osiguranje dodatnih 39 mil. kuna za provedbu sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Rebalansom se također predviđa osiguranje dodatnih sredstava u iznosu od 23.9 mil. kuna za gradnju nove bolnice u Rijeci, pri čemu novi financijski plan za navedenu namjenu KBC Rijeka iznosi 251.1 mil. kuna. Također, za KBC Sestre Milosrdnice povećava se plan za 6.7 mil. kuna (za sanaciju trafostanice i medicinsku opremu), KBC Osijek za 6 mil. kuna (za nabavku medicinske opreme) i za Hrvatski zavod za javno zdravstvo povećava se financijski plan za 1.5 mil. kuna zbog povećanja troškova energenata, provođenja antidopinške kontrole i analizu vode za područje pogođeno potresom u Banovini.
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2022.g. planirani su ukupni prihodi na razini 33.387.702.000 kuna dok se ukupni rashodi planiraju na razini 33.037.702.000 kuna. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 0.77 mlrd. kuna i rezultat je povećanja prihoda od proračunskog transfera za 300 mil. kuna te očekivanog povećanja prihoda od doprinosa za 500 mil. kuna te smanjenja prihoda od administrativnih pristojbi za 20 mil. kuna. Predloženo povećanje transfera rezultat je povećanja troškova rashodovne strane financijskog plana (kao što su troškovi testiranja i liječenja, povećanje troškova naknada izostanka s posla te troškovi nabavke cjepiva protiv COVID-19 bolesti), dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prvih devet mjeseci 2022. godine.
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da se rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva predlaže ukupno povećanje u odnosu na tekući plan u iznosu od 873.799.206 kuna te novi plan Ministarstva iznosi sveukupno 58.175.533.921 kuna, od čega se iznos od 54.642.430.353 kunu odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 3.533.103.568 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihode za posebne namjene, vlastite prihodi). U nastavku izlaganja detaljno je objasnio novi plan proračuna na razini razdjela Ministarstva po glavama. Tako je Rebalansom proračuna za 2022. godinu na razdjelu 086 Ministarstva iskazano povećanje proračunskih sredstva u okviru glave 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.244.080.931 kuna, koje se odnosi na sredstava koja su potrebna za isplatu mirovina te smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave 08605 Ministarstva u iznosu od 175.653.047 kuna, koje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva iz Europskog socijalnog fonda (123.570.381 kuna), zato jer još nije odobren novi operativni program (2021-2027), te troškove stanovanja koji se smanjuju za 55.000.000 (raspoloživa sredstva su dovoljna za financiranje do kraja godine). Također je predviđeno i smanjenje proračunskih sredstva u okviru glave 08660 Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi u iznosu od 122.969.776 kuna, od čega se najveći dio odnosi na socijalne naknade te rashode za zaposlene u ustanovama socijalne skrbi. Smanjenje proračunskih sredstva planirano je i u okviru glave 08625 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 60.000.000 kuna, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Korona virusom (COVID – 19).
Tijekom rasprave izražena je bojazan zbog smanjenja planiranih sredstava na pojedinim stavkama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, što je prema njihovu mišljenju, u suprotnosti sa reformom sustava socijalne skrbi koja je započela u veljači donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi. Predstavnica Ministarstva pojasnila je da je zbog planiranih rashoda u većem opsegu došlo do smanjenja po pojedinim stavkama, ali da nitko nije oštećen u svojim pravima. Istaknula je program zapošljavanja žena „Zaželi“, kojim će se omogućiti zapošljavanje 536 žena koje će pružati uslugu potpore i podrške za više od 3200 starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama u sljedećih šest do osam mjeseci. Članica Odbora postavila je također pitanje o planiranim sredstvima u rebalansu proračuna za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike, za što je nužno, prema njezinu mišljenju, raspisati također i više mjesta (barem 3000) i prema tome planirati veća sredstava.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.