Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, prvo čitanje, P Z. br. 220, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o  socijalnoj skrbi, Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Razlozi za donošenje novih zakona i izmjena i dopuna ogledaju se u usklađivanju s odredbama Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („N.N“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Također, potrebno je usklađivanje s drugim propisima kojima su uređene regulirane profesije, kao i jezično i nomotehničko uređenje kako bi se otklonile određene dvojbe u primjeni propisa. Donošenjem ovih Zakona pojednostavljuje se pristup profesiji i sprječava se uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji.

Novim zakonima postići će se usklađivanje s odredbama Zakona o uslugama (Narodne novine, broj 80/11), te postići administrativno rasterećenja. Proširuje se krug osoba u djelatnosti psihoterapije koje mogu pristupiti profesiji na sve osobe koje imaju obrazovnu kvalifikaciju VII stupnja uz uvjet izobrazbe iz područja propedeutike psihoterapije ili Europski certifikat iz psihoterapije. Ovakvom odredbom je olakšan i omogućen pristup profesiji te implementirani europski standardi. Umjesto dosadašnjih dopusnica uvodi se status ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta, što predstavlja nomotehničko usklađivanje s ostalim zakonima iz ovoga područja.

Hrvatskoj komori psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora) daje se javna ovlast temeljem koje će provoditi postupak i priznavati inozemnu stručnu kvalifikaciju za regulirane profesije psihoterapeut i savjetodavni terapeut. Detaljnije se uređuju djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela, te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, podpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. 

U raspravi, dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se donošenjem ovog zakona očekuje sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Komore, drugi su bili mišljenja da se time ograničava samostalnost i narušava neovisnost, s obzirom na to da je predloženo da je za većinu poslova iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.