Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je svoju 19. sjednicu 15. travnja 2021. o hitnoj potrebi reforme zdravstvenog sustava.
Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva jedne trećine članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim traže sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: „Hitna potreba reforme zdravstvenog sustava“. Članovi Odbora koji traže sazivanje navedene sjednice zabrinuti su zbog alarmantnog stanja u zdravstvu, odnosno zabrinuti su zbog postojećih dugova u hrvatskome zdravstvu te smatraju da je nužna hitna financijska stabilizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i provedba što hitnije reforme.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar istaknula je kako je Odbor 26. listopada 2020., na svojoj 4. sjednici, raspravljao o sličnoj temi „Stanju u zdravstvu - dugovi“ te je i tada upozoreno da je zdravstveni sustav na izmaku snaga i da se sve teže nosi s naraslim potrebama, a financijska održivost nužna je za opstojnost zdravstvenog sustava. Upozorila je da se situacija nije promijenila, zdravstveni sustav se i dalje urušava, za prva dva mjeseca 2021. stvoreno je 700 milijuna kuna novog duga, što je 350 milijuna kuna duga mjesečno, stalno se govori o potrebnim reformama, a dugovi se gomilaju. Iznijela je podatak da ukupni dug bolnica iznosi 13 milijardi kuna, dug za lijekove od 6,5 milijardi kuna je rekordan, te da su mu pridonijeli i izvanredni pandemijski troškovi. Hrvatski zdravstveni sustav je već godinama u krizi koja nije samo financijska, nego i strukturna i upravljačka, izjavila je. Država je na sanacije u zdravstvu dosad potrošila preko 20 milijardi kuna, ali istodobno iz godine u godinu zdravstvenom sustavu državni proračun ostaje dužan stotine milijuna kuna na račun zdravstvenog osiguranja posebnih kategorija građana. Zdravstvu kakvo je sad, nikakva jednokratna financijska injekcija niti nova sanacija ne može pomoći. Može mu pomoći jedino reforma, rekla je predsjednica Odbora.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Jurković, kao uvod u raspravu na sjednici, prezentirao je prijedlog mjera Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava. Kriza u zdravstvu traje već godinama i smatra da je ključno vrijeme da se ti problemi krenu rješavati na odgovarajući način. Plaćanje trenutnih dugova prema veledrogerijama je vatrogasna mjera, smatra Jurković te ako ne krenemo u hitnu reformu zdravstvenog sustava vrlo brzo ćemo opet biti u istoj situaciji. Iznio je podatke o poslovanju zdravstvenih ustanova – osim ljekarni, za prvih 12 mjeseci 2020. godine, rashodi su bili veći za 2.631.325.395 od prihoda.
Prema podacima o rokovima plaćanja (28.02.2021.) od ukupno 59 bolnica: 24 bolnice imaju obveze stare manje od 1 godine; 11 bolnica ima obveze između 1 i 2 godine; 24 bolnice imaju obveze starije od 2 godine (730dana). Hrvatska je u 2019. godini za zdravstvo izdvajala 6,9% BDP-a, a prosjek u EU je 8,3%. Kada bi to izdvajanje u Hrvatskoj bilo sukladno prosjeku EU, zdravstveni sustav ostvario bi dodatnih 6,2 milijarde kuna, rekao je Jurković.
Nadalje, iznio je podatak da stopa obveznog doprinosa na plaću za zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj iznosi 16,5%, čime je među najvišima u Europskoj uniji, zbog čega daljnje podizanje navedene stope nije rješenje. Štoviše, primjenom predloženih mjera, uvjeren je da postoji prostor za smanjenje navedene stope. Smatra da unatoč relativno visokoj stopi izdvajanja za obvezno zdravstveno osiguranje, izdvajanje za zdravstvo u apsolutnom iznosu je nedostatno (oko 1000 eura po stanovniku). Slovenija izdvaja otprilike duplo više, dok primjerice Austrija izdvaja oko 4000 eura po stanovniku, rekao je.
Hrvatskoj je nužno potreban clean start kako bi uvjete poslovanja doveli u realan poslovni okvir. Niti jedna zemlja ovoga trenutka u EU nema rokove plaćanja za izvršenje svojih obveza kakve ima Hrvatska. Neko vrijeme jedino je Grčka imala situaciju usporedivu s RH, dok se primjerice u Sloveniji sve obveze plaćaju u roku 60 dana. Ukoliko cijena kapitala na međunarodnom tržištu, odnosno postotak kamata, ostane relativno nizak, kao što je sada, potrebno je razmotriti mogućnost da se u ukupan iznos zaduženja države uključe i sredstva za podmirenje dosadašnjih dugovanja u zdravstvu. Iznio je prijedlog mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava. Mjere se odnose na prihodovnu, rashodovnu stranu kao i na strukturne promjene. Neke od mjera su: delimitiranje tzv. participacije odnosno najvišeg iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba (koja nema vrijedeće dopunsko osiguranje), po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu. Maksimalni iznos je trenutno 2.000 kuna, bez obzira na iznos troška zdravstvene skrbi. Prijedlog je povećanje na barem 4.000 kuna. Ovim prijedlogom povećali bi se prihodi zdravstvenih ustanova, a očekivano povećanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja potaknulo bi veći broj osoba na osiguranje dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Također, predloženo je uključivanje i nekih postupaka koji su trenutno oslobođeni plaćanja participacije.
Rekao je kako je preduvjet predložene reforme dodatnog zdravstvenog osiguranja katalogizacija i standardizacija te objedinjivanje javne nabave roba i usluga u zdravstvu, odnosno određivanje standarda istih, kako bi se omogućilo uvođenje nadstandarda (npr. za ugradbene materijale) i na taj način omogućilo bi se ostvarenje dodatnih prihoda zdravstvenim ustanovama. Kao dodatan prihod, a prvenstveno preventivnu mjeru, predlažu uvođenje poreza na rizično ponašanje i tzv. ‘’Zdravog fonda’’. Jedan od prijedloga je i uvođenje obveze plaćanja naknade za korištenje usluge hitnog prijama u svrhu zbrinjavanja nehitnih stanja, čime bi se uvelike rasteretila hitna služba zdravstvenih ustanova, a time i znatno smanjili troškovi za istu.
Ministar financija Marić rekao je da je od 2006. godine razlika između rashoda zdravstvenog sustava i prihoda od doprinosa bila je ravno milijarda kuna. Do danas je mirovinski sustav u deficitu državnog proračuna uvijek negdje na četiri posto BDP-a. Zdravstveni sustav, nažalost, ide najboljim smjerom da se tome približi, rekao je. Od 2007., kada su doprinosi za zdravstvo bili 16,9 milijardi, a rashodi 18 i nešto milijardi, došli smo do godišnjih rashoda od 34 milijarde kuna, a doprinosi su porasli na 21 milijardu. Rekao je i kako je pričao sa svojim prethodnicima i da su se svi protivili izdvajanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO-a) iz riznice. Kaže i da kao ministarstvo uvijek postavlja pitanje što time dobivaju. Za ovu godinu su predviđeni transferi bili 2,7 milijardi, a bit će gotovo deset milijardi kuna, rekao je ministar. Kako bi osigurali novac za veledrogerije bilo je potrebno povećati deficit jer taj dug prema veledrogerijama sada jednostavno pretačemo u dug prema bankama i onima kod kojih ćemo se zadužiti, rekao je. Smatra da sljedeći korak mora biti reforma kakvu će Ministarstvo zdravstva predložiti jer ako ostane ovakva dinamika, situacija za godinu dana će biti ista.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić uvodno se zahvalio ministru što je iznašao mogućnost da se situacija s veledrogerijama riješi. Iznio je podatak da imamo oko 4 milijuna 161 tisuće osiguranika te smanjen broj zaposlenih ( 1 575 192 zaposlena), u odnosu na 2020. godinu to je 24 119 osoba manje. Rekao je da je HZZO pokušao s MUP-om uspostaviti sustav odjave za građane koji više ne žive u RH. HZZO je svoje napravio, rekao je, ali to je i dalje u sustavu MUP-a te je nemoguće osobu natjerati da se odjavi. Sustav HHZO-a je povezan sa sustavom MUP-a.
Ministar zdravstva Beroš je rekao da već postoji nacrt prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom zdravstva. Centralizacija zdravstvenih ustanova, zbog lakšeg upravljanja, jedan je od elementa koji će se poduzeti, ako se za to dobije odobrenje na nivou Vlade nakon završetka lokalnih izbora. Rekao je kako izdvajanja iz proračuna i iz dohodaka nisu dostatna za prava koja imamo u ovom trenutku. Što se tiče dugova liječnicima zbog prekovremenih sati, Beroš očekuje odobrenje Ministarstva financija s kojim se već zadnjih četiri, pet mjeseci intenzivno komunicira te su iznjedreni prijedlozi obročne otplate tih dugova, između 600 i 700 milijuna kuna.
U raspravi je pohvaljena najava da se ide u reformu zdravstva jer je postojeći sustav neodrživ. Visina limita je neujednačena i nedovoljna za normalno poslovanje te je potrebna njihova kvalitetna i sustavna analiza.
Pojedini članovi Odbora mišljenja su da je problem u rashodovnoj, a ne u prihodovnoj strani. Cijena usluga je preniska i ljudi nisu svjesni koliko pojedini zahvati i usluge koštaju. Također iznesen je i problem neravnomjerne opterećenosti zdravstvenih radnika, sustav ne razlikuje i ne nagrađuje one koji više rade te dolazi do demotivacije zdravstvenih djelatnika i njihovog odlaska.
Spomenut je i problem naplate doprinosa od poslodavaca kao namet koji je poprilično visok te bi reformom to trebalo smanjiti. Potreban je nacionalni konsenzus koji će osigurati provođenje reforma neovisno o tome koja je stranka na vlasti. Potrebno je pod hitno racionalizirati troškove zdravstva.
Videosnimka 19. sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=-PnUzK1YUpA
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.