Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 117. sjednici Odbora, održanoj 29. studenoga 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o inkluzivnom dodatku, prvo čitanje, P.Z. br. 595, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. studenoga 2023.
Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula cilj predloženog zakona, a to je objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta. Pravo na inkluzivni dodatak objedinilo bi sljedeća prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Iznos inkluzivnog dodatka ovisio bi o utvrđenoj razini inkluzivnog dodatka, pri čemu bi osobe s invaliditetom u prvoj razini ostvarile najviši iznos, a u petoj razini najniži iznos inkluzivnog dodatka. Procijenjeno je da bi za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 eura. Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđeno je da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, a procjena fiskalnog učinka izrađena je na temelju prijedloga osnovice u iznosu od 120 eura.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovaj Prijedlog zakona, budući da je ova naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. S tim u vezi, predsjednica Odbora iznijela je mišljenje da zakon ne bi trebao predviđati imovinski cenzus za neke skupine korisnika (4. i 5. razine potpore), prema kojem korisnici koji posjeduju drugu nekretninu ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Smatra, da su time pojedine osobe s invaliditetom stavljene u diskriminirajući položaj. Također, mišljenja je da i osobe s invaliditetom koje koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja imaju jednake životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, pogotovo i ako svim svojim primanjima sudjeluju u troškovima smještaja ili organiziranog stanovanja. Time se ujedno nalaze i u nepovoljnijem položaju u odnosnu na druge pa bi trebalo razmisliti o ostvarivanju njihovog prava na inkluzivni dodatak, barem u visini 50% od iznosa.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k:
1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.