Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 95. sjednici Odbora, održanoj 15. ožujka 2023. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.
Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433 provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z E. BR. 434.
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula najznačajnije razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a odnose se na: dopunu odredbom prema kojoj se u okviru djelatnosti psihijatrije na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te na razini zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba mogu organizirati mobilni timovi, odredbe o Nacionalnom registru opreme u zdravstvu prema kojima su pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne voditi evidenciju opreme koju koriste u okviru obavljanja zdravstvene djelatnosti. Podaci iz te evidencija upisuju se u Nacionalni registar opreme u zdravstvu koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dodatno se uređuje da ravnatelj bolničke zdravstvene ustanove i doma zdravlja mora imati pomoćnika za sestrinstvo - glavnu sestru zdravstvene ustanove, dok u ostalim zdravstvenim ustanovama prema sada važećem zakonodavnom rješenju to ostaje kao mogućnost. Također, Konačnim prijedlogom zakona izuzima se Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova od odredbi kojima se uređuje da se na području jedinice područne(regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva jedan dom zdravlja.
U raspravi članovi Odbora usmjerili su se na razlike između dva čitanja. S tim u vezi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da se nije uvažilo gotovo ništa od iznesenih primjedbi. Tako je članica Odbora ponovno postavila pitanje problema pripravnika u zdravstvu i pripravničkog staža, što u Konačnom prijedlogu ponovno nije riješeno, osim za magistre medicinske biokemije koji su upisali studij medicinske biokemije u akademskoj godini 2018./2019. i nakon toga nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit. Izdvojila je primjer fizioterapeuta, koji svoja znanja i vještine za tržište rada stječu već kroz samo obrazovanje te je njihova Komora tražila ukidanje pripravničkog staža. Pojedini članovi Odbora istaknuli su zajedništvo potrebno za provođenje reforme te s tim u vezi naglasili potrebu racionalizacije bolničkog sustava, kako bi on postao održiv. Predsjednica Odbora pohvalila je uvođenje mobilnih timova u okviru djelatnosti psihijatrije na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te na razini zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Imenovani član Odbora, ujedno i predsjednik Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu HLK), naglasio je kako je i HLK uputila veći niz primjedbi i komentara. Istaknuo je dugogodišnji problem prebacivanja administrativnih poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu troškova prijevoza osigurane osobe s HZZO-a i njegovih mnogobrojnih ureda na izabrane doktore primarne zdravstvene zaštite, a što ponovno u Konačnom prijedlogu zakona nije riješeno. Komora također smatra da je području ugovaranja zdravstvene zaštite u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju dan premalen prostor. HLK se zalaže za temeljitu reformu sustava ugovaranja, odnosno novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima.
Pučka pravobraniteljica uputila je niz pisanih primjedbi na Konačni prijedlog zakona koje je iznijela na Odboru. Kako je naglasila u raspravi, smatra da je potrebno osigurati bolju dostupnost zdravstvene usluge za sve građane, kao i učinkovitiji sustav zdravstvene zaštite koji treba odgovoriti na potrebe stanovništva uz jačanje kontrole zdravstvene i financijske učinkovitosti te neovisno praćenje ishoda u zdravstvu.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.