Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 8. listopada 2020. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 30. ožujka 2020.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom navodeći podatke za 2019., u kojoj se pravobraniteljici obratilo 2.172 građanina, što je za 12 posto ili 221 pritužbu više nego u odnosu na 2018. Razmatrajući zaprimljene pritužbe i ostale predstavke, Ured pravobraniteljice imao je 3.398 postupanja, od kojih su posebno istaknuli 410 pojedinačnih i općenitih preporuka upućenih nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugim pravnim osobama. Kao i proteklih godina, najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne skrbi (340), zatim na područje rada i zapošljavanja (238), mirovinskog osiguranja (201), odgoja i obrazovanja (150) i zdravstva (138).
Iako smatra da je u 2019. došlo do neznatnih kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom, pravobraniteljica skreće pažnju na vidljiv nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi. S tim u vezi, ističe potrebu donošenja nove Nacionalne strategije razvoja mentalnog zdravlja te osiguravanje optimalne skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja.
Tijekom rasprave, prisutni su se složili s potrebom razvoja i unapređenja integrirane mreže usluga mentalnog zdravlja u zajednici te potrebom donošenja nove nacionalne Strategije za mentalno zdravlje. Pohvalili su upozoravanje pravobraniteljice na korištenje konvencijske terminologije za osobe s invaliditetom, nalazeći potrebnim približiti i senzibilizirati javnost, također i zdravstvene radnike, na socijalni model poimanja invaliditeta, a ne na medicinski.
Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva (čemu pridonosi niska obrazovna struktura), prisutna je neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, nizak je udjel među zaposlenima, a naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što upućuje na to da su osobe s invaliditetom i dalje predmetom skrbi, a ne nositelji prava, istaknula je pravobraniteljica. Još uvijek postoje izrazite prepreke u pristupu informacijama, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta. Kada se govori o pravu osoba s invaliditetom da ostvare pravo na neovisno življenje i život u zajednici, da biraju mjesto boravka, gdje i s kim će živjeti, pravobraniteljica smatra da nismo osigurali uživanje ovog prava, jer još uvijek previše osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, živi u institucijama. S tim u vezi, a u vezi s procesom transformacije i deinstitucionalizacije te razvojem usluga u zajednici, pravobraniteljicu zabrinjava činjenica da u posljednjih pet godina na ovom području nema pozitivnih pomaka.
U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se i na pritužbe upućene pravobraniteljici u područja zdravstva. Najveći broj zaprimljenih pritužbi odnosio se na dostupnost zdravstvenih usluga, sanitetski prijevoz, ostvarivanja prava na liječenje, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, bolničku rehabilitaciju te ortopedska pomagala koja nisu na popisu pomagala. Posebno je upozoreno na potrebu da se radno vrijeme u djelatnosti fizikalne terapije i zdravstvene njege u kući bolesnika utvrdi tako da bude organizirano i u poslijepodnevnoj smjeni. Također, provedeno je istraživanje vezano uz pojavnost dekubitalnih rana, koje je ukazalo na svu njihovu ozbiljnost i višestruke posljedice, s čime su se složili i članovi Odbora. S tim u vezi, predložili su da se u studenome održi i sjednica na tu temu.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće istaknula je načelnu primjedbu, smatrajući ga vrlo informativnim, opširnim i poučnim. Članovi Odbora također su jednoglasno pohvalili i podržali predmetno Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši osnovnu ulogu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koja se sastoji u zaštiti, praćenju i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom te s tim u vezi i ukazivanju na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja i unapređenja prava i interesa osoba s invaliditetom.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.