6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici održanoj 21. listopada 2011. godine Konačni prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju, P. Z. br. 868, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona razmotrilo sve prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi na sjednicama saborskih radnih tijela i na plenarnoj sjednici, te ih većim dijelom ugradilo u konačni tekst zakona. Tako je prihvaćen prijedlog ovog Odbora kojim je izmijenjen članak 7. stavak 9. prvotnog prijedloga na način da potrebnu suglasnost za upis u pripremni program srednje škole odnosno prvi razred srednje glazbene ili plesne škole iznimno darovitim učenicima daje učiteljsko/nastavničko vijeće. Nadalje, izmijenjen je članak 13. stavak 2. Prijedloga zakona i uvažen prijedlog kako je učiteljsko odnosno nastavničko vijeće kompetentnije za odlučivanje o nastavku obrazovanja učenika. Prihvaćen je prijedlog da se rok unutar kojeg su umjetničke škole dužne uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog Zakona skrati na šest mjeseci. Članak 26. Prijedloga zakona propisivao je, naime, rok od godine dana.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što je predlagač prihvatio prijedloge ovoga Odbora kojima je poboljšana kvaliteta ovoga zakona. Također članovi su mišljenja da njegovo donošenje predstavlja kvalitetno uređenje područja umjetničkog obrazovanja, kojeg ocjenjuju iznimno važnim unutar sustava suvremenog obrazovanja te nužnim uvjetom za stjecanje opće kulture. Članovi Odbora raspravljali su i o prijedlogu amandmana kojeg im je uputila Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta. S tim u svezi, svjesni su da pučka otvorena učilišta u obavljanju svoje djelatnosti daju kvalitetnu potporu cjeloživotnom obrazovanju, no smatraju da umjetnost ipak treba vratiti u umjetničku strukovnu školu, gdje će umjetničko obrazovanje biti kvalitetnije.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O UMJETNIČKOM OBRAZOVANJU

uz sljedeći amandman:

Amandman I.
Iza članka 4. Konačnog prijedloga zakona o umjetničkom obrazovanju, dodaje se novi članak 4.a koji glasi:
„Članak 4.a
(1) Za umjetničko obrazovanje osniva se sektorsko vijeće za umjetnost, a sektorsko vijeće može se sastojati od podsektorskih vijeća.
(2) Sektorsko vijeće osniva ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) koji imenuje i razrješava njegove članove.
(3) Sektorsko vijeće sastoji se najviše od 20 članova, koji se imenuju na rok od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.
(4) Za članove se imenuju stručnjaci na prijedlog ministarstva nadležnog za kulturu, poslodavaca, komora, sindikata, strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, visokih učilišta, ustanova za umjetničko obrazovanje i drugih dionika.
(5) U sektorsko vijeće ministar izravno imenuje predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) i predstavnike odgovarajućih ustanova za umjetničko obrazovanje.
(6) Sektorsko vijeće je partnerski sastavljeno, savjetodavno i stručno tijelo koje istražuje te iskazuje potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog društva, a kroz:
- definiranje potrebnih umjetničkih kvalifikacija,
- analiziranje postojećih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima,
- davanje podloga za izradu standarda zanimanja,
- davanje mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju umjetničkih kvalifikacija,
- promicanje sektora te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora,
- davanje prijedloga mreže umjetničkih kurikuluma i ustanova za umjetničko obrazovanje osnivačima ustanova za umjetničko obrazovanje,
- utvrđivanje profila unutar obrazovnog sektora.
(7) Sredstva za rad sektorskog vijeća, naknade članovima sektorskog vijeća te sredstva za sve druge troškove vezane uz rad sektorskog vijeća osiguravaju se iz proračuna Agencije.“

Obrazloženje:
Ovim amandmanom osniva se sektorsko vijeće koje će biti sastavljeno iz reda stručnjaka i koje će biti nositelj izrade umjetničkih kurikuluma i predlagatelj rješenja koja će imati za cilj unaprjeđenje sustava umjetničkog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđu Ivanku Roksandić, članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 48. sjednici održanoj 21. listopada  2011. godine Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2010. godini, i strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04 i 174/04, 2/07, 46/07, 45/09 i 63/11), dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, aktom od 28. rujna 2011. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od  20. listopada  2011. godine, prema kojem Vlada Republike Hrvatske nema primjedbe na Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2010. godinu i strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj te predlaže da se navedeno Izvješće  i strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj  prihvati.

 Sukladno svojoj zakonskoj obvezi propisanoj Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju,  Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje podnijelo  je Hrvatskom saboru Izvješće o svome radu za  2010. godinu i strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj.

Izvješće sadrži pregled poslova koje je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavilo tijekom 2010.  godine pri čemu je i dalje najveći naglasak bio na provođenju postupaka vrjednovanja novih studijskih programa i novih visokih učilišta koji su provedeni sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje su vrijedile do stupanja na snagu Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju budući da je riječ o predmetima koji su zaprimljeni prije stupanja na snagu novoga zakona.

Na temelju rezultata provedenih vrjednovanja Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje je u 2010. godinu  preporučilo ministru izdavanje dopusnice za 24 nova studija te uskratu dopusnice za 3 studija. Također, Vijeće je preporučilo ministru izdavanje dopusnice za dvije nove privatne visoke škole te uskratu dopusnice za dvije nove privatne visoke škole.

Osim pregleda poslova obavljenih u 2010. g. izvješće sadrži i ocjenu sadašnjega stanja u visokom obrazovanju s posebnim naglaskom na aktualna pitanja i probleme. Izvješće ujedno donosi i prijedloge rješenja za poboljšanje postojećega stanja u visokom obrazovanju navodeći i tijela koja bi ih trebala provesti.

Sukladno zakonskoj obvezi propisanoj  Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Nacionalno vijeće izradilo je strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa.

Dokument  Mreže polazi od analize postojeće mreže visokih učilišta i studijskih programa dajući osvrt na okolnosti njezina dosadašnjeg razvoja te probleme koji su nastali kao rezultat tih okolnosti. Nadalje, u dokumentu su predloženi kvalitativni kriteriji na kojima bi se ubuduće trebalo temeljiti donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa. Naime, temeljna je ideja da se svaki novopredloženi studijski program ocjenjuje nizom kriterija (pri čemu nisu svi kriteriji jednako važni već im se pridjeljuju različite težine).  Za svaki se kriterij izračunava ocjena, a konačna se ocjena dobiva zbrajanjem pojedinačnih ocjena. Naglašeno je da će se odobrit  oni studijski programi koji dobiju ukupnu ocjenu veću ili jednaku od granične vrijednosti koju utvrđuje Nacionalno vijeće.

S ciljem izrade što kvalitetnije Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje izradilo je i odgovarajuće kvalitativne kriterije poput: opterećenje nastavnika, omjer nastavnika i studenata, pokrivenost nastave vlastitim kadrom, prostor po studentu, potrebe tržišta rada, interes za polje studija, popunjenost institucije u ljetnom upisnom roku, usporedivost s postojećim studijskim programom, izvođenje studijskog programa na području od posebne državne skrbi, usklađenost s prioritetima RH, usklađenost s državnom i županijskom razvojnom strategijom, trošak iz državnog proračuna, izvođenje programa u suradnji s drugim institucijama, odnos broja studenata i broja učenika koji završavaju srednju školu u regiji.

Nakon kratke rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2010 godinu i strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđu Ivanku  Roksandić, članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici 21. listopada 2011. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbama članka 9. stavka 1. i članka 11. stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09 i 63/11), dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. listopada 2011. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Budući da je za šestero dosadašnjih članova Nacionalnog vijeća za znanost istekao mandat u trajanju od četiri godine te da je jedan član Vijeća sam zatražio razrješenje, prvim se Prijedlogom odluke predlaže njihovo razrješenje. Predlagatelj je na temelju provedenog postupka također utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost, i to šest članova na vrijeme od četiri godine, jedan član na preostalo vrijeme do isteka cijelog mandata člana Vijeća koji je razriješen na osobni zahtjev, te jedan član na vrijeme do isteka mandata člana Vijeća koji je preminuo.
U raspravi su članovi Odbora podržali su navedeni prijedlog, no mišljenja su da bi postupka izbora  članova Vijeća trebao biti pravovremen kako bi Vijeće na transparentan način  moglo što uspješnije obavljati zadaće sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost i Odluku o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost,

u tekstu kako ih je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga  sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđu Ivanku  Roksandić, članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici 21. listopada 2011. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbama članka 10. stavka 1. i članka 11. stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09 i 63/11), dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2011. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Budući da je petorici dosadašnjih članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje istekao mandat u trajanju od četiri godine, predlaže se njihovo razrješenje te imenovanje novih pet članova. Na Javni poziv Vlade Republike Hrvatske od 5. srpnja 2011. godine pristiglo je 37 prijedloga, na temelju kojih je Vlada utvrdila petero kandidata, vodeći računa o zvanjima kandidata te o zastupljenosti predstavnika regija kao i predstavnika iz područja znanosti, umjetnosti i gospodarstva u novom sastavu Vijeća, kako to određuju članak 10. i 11. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11). Sukladno navedenom, jedan od predloženih članova je sveučilišni profesor, dvojica su profesori visoke škole, a dvojica su izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, odnosno predstavnici su gospodarstvenika. Odabirom ovih kandidata zadovoljen je i kriterij zastupljenosti različitih znanstvenih područja s obzirom da jedan kandidat dolazi iz područja humanističkih znanosti, dvojica iz društvenih znanosti, te po jedan iz područja tehničkih i biotehničkih znanosti.

Članovi Odbora u raspravi su podržali Prijedlog odluke, no mišljenja su da je predlagatelj pri utvrđivanju kandidata trebao voditi računa i o približno jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena. S tim u svezi Odbor je sugerirao predlagatelju da prilikom izbora kandidata Vijeća potiče veću zastupljenost žena.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Odluku o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje,

u tekstu kako ih je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđu Ivanku Roksandić, članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici održanoj 27. i  28. rujna 2011. godine Prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju, P. Z. br. 868, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. srpnja 2011. godine, KLASA: 602-01/11-01/04, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj, glavna namjera prijedloga Zakona je stvoriti zakonske pretpostavke za priznavanje umjetničkog obrazovanja kao jednako važnog, sastavnog dijela odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.

Prema predlagatelju implementacija Zakona o umjetničkom obrazovanju omogućit će izgradnju sustava umjetničkog obrazovanja na način da će se, uz jednak pristup umjetničkom obrazovanju za svih, unaprijediti intelektualni, stvaralački, estetski i socijalni razvoj učenika u skladu s njihovim sposobnostima, a što će pridonijeti stjecanju odgovarajućih kompetencija i kvalifikacija.

Prijedlogom zakona prema vrsti nastavnog plana i programa odnosno kurikuluma definiraju se umjetnički programi kao glazbeni, plesni, likovni, dramski i drugi. Također određuje se trajanje umjetničkog obrazovanja kao osnovno plesno obrazovanje koje se izvodi u četverogodišnjem trajanju, osnovno glazbeno obrazovanje koje se izvodi u šestogodišnjem, te srednje umjetničko obrazovanje u četverogodišnjem trajanju.

Pripremno plesno obrazovanje za srednju školu izvodi se prema kurikulumu odnosno nastavnom planu i programu u jednogodišnjem trajanju, dok se pripremno glazbeno obrazovanje za srednju školu izvodi prema kurikulumu u trajanju 2 godine.

Također predlaže se uređivanje načina, uvjeta i postupka upisa učenika za cijeli sustav umjetničkoga obrazovanja, od upisa u prvi razred osnovne umjetničke škole do upisa u prvi razred srednje škole, kao i propisivanje statusa učenika umjetničke škole.

Prijedlog zakona sadrži i odredbe o načinu financiranja umjetničkih škola i programa, kao i odredbe o načinu, uvjetima i postupku osnivanja i početka rada umjetničke škole, što će pridonijeti izradi mreže umjetničkih programa.

U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo što će donošenje Zakona o umjetničkom obrazovanju postati dio zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s obzirom na njegovu neupitnu važnost u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.

Pohvalnim ocjenjuju uvođenje reda u način financiranja umjetničkih škola.

S ciljem donošenja što kvalitetnijeg zakona članovi Odbora iznijeli su nekoliko prijedloga.

Članovi Odbora predložili su tako da ovlasti školskog odbora normirane člankom 7. Prijedloga, treba radije pripisati nastavničkom ili učiteljskom vijeću, koje bi prema mišljenju članova Odbora bilo stručnije u konkretnom postupanju. Također sugerirali su predlagatelju da izrada umjetničkog kurikuluma treba biti izdignuta na višu razinu kako bi ista predstavljala trend opće kulture.

Raspravljajući o programima umjetničkih srednjih škola mišljenja su da bi trebala postojati dva različita programa pri čemu bi prvi bio namijenjen učenicima kojima će umjetnost biti profesija te će ovdje steći prvu kvalifikaciju i pripremu za nastavak obrazovanja, dok bi druga vrsta program omogućavala učenicima da svoju umjetničku sklonost razvijaju i nakon osnovne škole, iako ne u profesionalnom smislu.Članovi Odbora predložili su predlagatelju da prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona razmisle o zakonskoj klauzuli koja bi roditelje/skrbnike umjetnički iznimno darovitih učenika slabijeg imovinskog stanja oslobađala participacije u upisnini.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNIČKOM OBRAZOVANJU

Sva stajališta, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđa Ivanka Roksandić, članica Odbora..

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici održanoj 27. i 28. rujna 2011. godine Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine, broj 117/01, 45/09 i 92/10), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 7. lipnja 2011. godine, KLASA: 021-12/11-09/02, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 025-01/11-02/21 URBROJ: 5030104-11-5 od 14. srpnja 2011. godine, prema kojem Vlada Republike Hrvatske nema primjedbe na Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2010. godinu te predlaže da se navedeno Izvješće prihvati.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Zaklada je u izvještajnom razdoblju za 2010. godinu otvorila 10 programa koji su fokusirani na potrebe i razvitak znanstvene zajednice. Najveći dio projekata usmjeren je na mlade znanstvenike s ciljem stimuliranja njihovog ulaska u sustav znanosti i razvoj znanstvenih istraživanja. Također programima Zaklade omogućeno je financiranje suradnih programa s gospodarstvom i inozemnim istraživačkim grupama, suradnja jezikoslovaca i znanstvenika drugih struka u izgradnji strukovnih nazivlja kao i suradnja s europskim ustanovama putem programa EUROCORES. Naglašeno je da je zaklada u 2010. godini financirala projekte i programe iz svih znanstvenih područja, po kompetitivnom principu vodeći se isključivo kriterijem izvrsnosti u znanstvenim istraživanjima.

Za 2010. godinu planirano je 29.376.00 kuna programskih sredstava koja su raspodijeljena na 11 programa. Najveći postotak planiranih sredstava namijenjen je za programe ESF-a( 7 milijuna kuna), Uspostavne potpore (6,5 milijuna kuna) i Partnerstvo u temeljnim istraživanjima (5 milijuna kuna). Slijede programi EMBO Igs (4,2 milijuna kuna) te programi Postdoc i Stipendije za doktorande (2 milijuna kuna za svaki). Najveća iskoristivost planiranih sredstava je u programima Stipendije za doktorande 88% i Postdoc 77%.

Tijekom 2010. godine u postupak vrjednovanja upućena su 163 projekta. Nakon provedenog postupka odbačeno je 27 prijava odnosno 14 % prijava. Također zaprimljeno je i 9 projektnih prijedloga za programe Potpore uključivanju hrvatskih znanstvenika u programe ESFa od koji je prihvaćeno 8 projekata. Najveći broj prijavljenih projektnih prijedloga je u programima Stipendije za doktorande (73) i Postdoc (39) a najmanji u programima Nacionali tečajevi i ljetne škole za doktorande. Također najveći broj projektnih prijedloga zaprimljen je iz prirodnih znanosti 36%, zatim iz biomedicinskih znanosti 20% i tehničkih znanosti 17 %. Od zaprimljenih projektnih prijedloga najveći postotak pozitivno vrjednovanih i financiranih projektnih prijedloga bio je iz područja društvenih znanosti 66,7 %, zatim iz tehničkih znanosti 59,25 % te prirodnih i biomedicinskih znanosti 53 %.

Rashodi Zaklade u 2010. godini iznosili su 13.307.420,00 kn koji su u najvećem dijelu značili troškove odobrenih znanstvenih projekata, troškove evaluacije, troškove vođenja programa i troškove projekta ASPERA -2.

Unatoč financijskoj situaciji u kojoj se Zaklada trenutno nalazi predstavnik podnositelja Izvješća naglasio je da su ugovorne obveze iz 2010. u cijelosti ispunjenje te da će sve što je ugovoreno u izvještajnom razdoblju biti financirano, ali je i upozorio na neizvjesnost neposredne financijske budućnosti Zaklade. S tim u svezi istaknuo je odluku novog Upravnog odbora prema kojoj će sva preostala sredstva Zaklade biti utrošena za suradne istraživačke projekte od nacionalnih gospodarskih prioriteta.

Predstavnik podnositelja Izvješća predstavio je aktivnosti Zaklade u 2011. godini sukladno izmjenama i dopunama Zakona o Zakladi te istaknuo da je na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora započela priprema natječaja za znanstvene odbore, čiji će članovi biti izabrani na međunarodnim natječajima.

S tim u svezi naglasio je da je započela izrada strateškog plana Zaklade za petogodišnje razdoblje, u kojem se razrađuju ciljevi i programi sukladni dugoročnim strateškim pravcima razvoja Republike Hrvatske. U raspravi je istaknuto da su u tijeku intenzivni pregovori između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva financija i Hrvatske zaklade za znanost kojima svi navedeni dionici pokušavaju iznjedriti Strategiju koja će, osim u ideji, biti poduprijeta i financijskim sredstvima.

Članovi Odbora pohvalili su kvalitetno sastavljeno, sadržajno i transparentno Izvješće ocijenivši ga pokazateljem pozitivnog iskoraka Zaklade prema vlastitom funkcioniranju i prema svome osnivaču. Zaključuju da je Zaklada svoju misiju ispunila u potpunosti a da se na donošenju financijski potkrijepljene Strategije mora inzistirati kao na apsolutnome prioritetu.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili Ivanku Roksandić, članicu Odbora..

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 47. sjednici održanoj 27. i 28. rujna godine 2011., Prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva o proglašenju 11. studenoga Danom hrvatskih knjižnica.

S tim u svezi, temeljem članaka 48. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine broj: 6/02, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08, 86/08), Odbor je navedeno pitanje raspravio u cijelosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći z a k l j u č a k:

Prima se na znanje Prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva
o proglašenju 11. studenoga Danom hrvatskih knjižnica.

Obrazloženje:
U svom prijedlogu upućenom predsjedniku Hrvatskoga sabora, Hrvatsko knjižničarsko društvo izlaže inicijativu da se 11. studeni proglasi Danom hrvatskih knjižnica, objašnjavajući da se ove godine navršava pedeseta obljetnica od donošenja Zakona o bibliotekama.

Predstavnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske istaknula je da se u Republici Hrvatskoj u području knjige i drugih kulturnih djelatnosti najčešće obilježavaju datumi u svjetskim okvirima poput Dana europske baštine, Međunarodni dan kulturne baštine, Svjetski dan zaštite spomenika kulture itd., kao znak i slijed pripadanja svjetskoj kulturi. Mišljenja je da bi o predloženom datumu obilježavanja navedenog spomendana valjalo razmisliti, budući da isti kolidira s manifestacijom Mjeseca hrvatske knjige.

Članovi Odbora svjesni su važnosti i uloge knjižnica u hrvatskome društvu, no smatraju da datum kojeg predlaže Hrvatsko knjižničarsko društvo nema dostatnu težinu da bi se njime obilježavao spomendan u području knjige i knjižničarske djelatnosti. Također smatraju da se pitanje obliježavanja predmetnog spomendana treba izdignuti na višu razinu, prvenstveno suradnjom dvaju ministarstava, Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici koje je održana 12. srpnja godine 2011. Konačni prijedlog zakona o Zakladi "Kultura nova", P. Z. br. 794, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja godine 2011., KLASA:025-01/11-01/01, URBROJ: 65-11-03.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da će donošenje ovoga Zakona osnažiti položaj organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj kroz osnivanje Zaklade koja će pružati stručnu i financijsku potporu programima civilnoga društva na području kulture i umjetnosti.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ZAKLADI "KULTURA NOVA"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici 12. srpnja 2011. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 858, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja godine 2011., KLASA: 602-01/11-01/03, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja predstavio je izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima nastoji poboljšati segmente odgojno-obrazovnog sustava u kojima su uočene poteškoće. Tako Prijedlog propisuje da državni ured uprave odnosno Gradski ured na prijedlog stručnog povjerenstva donosi rješenje o prijevremenom upisu, odgodi upisa u prvi razred osnovne škole, privremenom oslobađanju od školovanja, primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju i o uključivanju učenika u redoviti program radi prestanka razloga za primjereno školovanje. Prijedlog propisuje obvezno osnovno obrazovanje učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života. Budući da je u pripremi prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju, izmjenama ovog Zakona propisuje se da se u školama koje ostvaruju umjetničke obrazovne programe obrazovanje izvodi u skladu s posebnim propisom. Predlaže se dopuna odredbe o pedagoškim kompetencijama učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na način da Ministar donosi okvirni program pedagoških kompetencija. Nadalje, nastoji se pojednostaviti i roditeljima učiniti jeftinijim vođenje evidencije o učenicima na način da se od prvog do osmog razreda osnovne škole izdaju svjedodžbe za razliku od dosadašnje prakse da se učenicima izdaju učeničke knjižice. Racionalizacija i ušteda financijskih sredstava razlozi su i odredbe o natječajima, koje školske ustanove, umjesto u općeinformativnom tisku, prema Prijedlogu objavljuju na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova. Predlaže se donošenje posebnog provedbenog propisa kojim će se urediti način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova. Predlaže se izmjena sastava školskog odbora, na način da u školskom odboru nisu više zastupljeni članovi koje predlažu uredi državne uprave odnosno Ministarstvo uprave za škole kojima je osnivač Grad Zagreb, kao i izmjene odredbe o raspuštanju školskog odbora. Konačno, Prijedlog prolongira rok stupanja na snagu odredbe postojećeg Zakona koja propisuje uvjete što ih moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za ravnatelje školskih ustanova s 1. siječnja 2012. na 1. siječnja 2015., te ravnateljima školskih ustanova kojima prestaje ugovor o radu a koji su u trenutku prestanka nezaposleni i nisu navršili 65 godina života i 15 godina radnog staža omogućuje pravo prijave uredu državne uprave ili Gradu Zagrebu koji vodi evidenciju o radnicima za kojima prestala potreba za vrijeme dok ispunjavaju uvjete za zapošljavanje.

U raspravi su članovi Odbora podržali navedeni Prijedlog, posebno u dijelu kojim se rješava staus ravnatelja osnovnoškolskih ustanova. Međutim, pojedini članovi Odbora smatraju da bi staus ravnatelja s višom stručnom spremom nadležno Ministarstvo trebalo rješavati na konkretniji način od produljenja rokova unutar kojih se moraju steći propisani uvjeti za mjesto ravnatelja osnovnoškolske ustanove. Smatraju da bi Ministarstvo u suradnji s visokim učilištima trebalo osigurati doškolovanje za ravnatelje koji još nemaju visoku stručnu spremu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da d o n e s e

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

AMANDMAN I.
U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:
"U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:
- učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika,
- vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole,
- osnivač tri člana samostalno."

Obrazloženje:
Odredbe važećeg Zakona su propisivale da osnivač na prijedlog ovlaštenih predlagatelja imenuje i razrješuje članove školskog odbora. Kako su u primjeni Zakona uočene politizacije navedene odredbe, predloženo je stavak izmijeniti kako bi se izbjegle politizacije i povećala odgovornost svih dionika u sustavu upravljanja školom.

AMANDMAN II.
U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:
"U članku 124. stavku 2. iza riječi:"školske ustanove" briše se točka i dodaju se riječi "te ravnatelj školske ustanove."
Stavak 2. mijenja se i glasi:
"U stavku 5. riječ: "sadržaj" zamjenjuje se riječju: "djelokrug".

Obrazloženje:
Ravnatelj školske ustanove je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove, odgovoran između ostalog i za stručni rad školske ustanove i kao takav treba biti i u sastavu učiteljskog odnosno nastavničkog odnosno odgajateljskog vijeća kojeg osim njega čine i svi učitelji, odnosno nastavnici i stručni suradnici školske ustanove.
Potrebno je da članak 124. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadrži i odredbe o razrednom vijeću i o razredniku, kao i odredbu da se djelokrug rada razrednog i učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća te drugih stručnih tijela školske ustanove uređuje statutom.

AMANDMAN III.
U članku 21. stavku 1. briše se točka i dodaju se riječi: "a ostali članovi školskog odbora nastavljaju s radom do isteka mandata."

Dodaje se stavak 3. koji glasi: "Pravilnik o evidenciji radnog vremena iz članka 10. stavka 1. ovog Zakona donijet će se u roku od devedeset dana od dana stupanja Zakona na snagu."

Obrazloženje:
S obzirom da se amandmanom na članak 13. stavak 1. predlaže imenovanje članova školskog odbora na različit način od dosadašnjeg, potrebno je prijelaznom odredbom jasno odrediti da stupanjem na snagu Zakona, prestaje mandat članovima školskog odbora imenovanih na prijedlog ureda državne uprave odnosno središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave, a da ostali članovi školskog odbora nastavljaju s radom do isteka mandata.
Osim toga, Zakonom je potrebno odrediti u kojem će roku ministar nadležan za obrazovanje donijeti Pravilnik o evidenciji radnog vremena iz članka 10. stavka 1. ovog Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici održanoj 12. srpnja godine 2011. Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju Republike Hrvatske aktom KLASA: 021-12/11-09/19, URBROJ: 5803-11-01 od 25. svibnja godine 2011.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 470-03/11-02/05, URBROJ: 5030104-11-2, od 7. srpnja godine 2011. Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi, predložila je da se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009. godinu prihvati.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelji Izvješća.

Sukladno zakonskim odredbama Zakona o državnoj reviziji („Narodne novine“ 49/03- pročišćeni tekst i 177/04) Državni ured za reviziju podnio je Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta kojim su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2009. godinu svih javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.
Revizijom je obuhvaćeno 91 visoko učilište, 62 fakulteta, šest akademija, 13 veleučilišta, dvije visoke škole i jedno učilište.

Ukupni prihodi i primici svih visokih učilišta planirani su u uznosu od 4.690.337.169,00 kn, a ostvareni su u iznosu 4.427.974.225,00 kn, što je za 262.362.944,00 kn ili 5,6 % manje od planiranih. Vrijedonosno najznačajniji prihodi ostvareni su iz proračuna u iznosu 3.206.805.907,00 i u ukupnim prihodima i primicima sudjeluju sa 72, 4%, u okviru kojih su najznačajniji prihodi za financiranje rashoda poslovanja, koji su ostvareni u iznosu 2.570.445.325,00 kn i pretežno se odnose na financiranje rashoda za zaposlene, materijalne rashode, rashode za usluge, znanstveno-istraživačke projekte, te druge rashode poslovanja. Ukupni rashodi i izdaci iznosili su 4.328.138.579,00 kn od čega je iz sredstava državnog proračuna financirano 3.206.805.907 kn ( 74,1%), dok je 1.121.332.672,00 kn (25,9%) financirano iz drugih izvora odnosno iz vlastitih prihoda. Viškovi prihoda visokih učilišta za 2009. godinu iznosili su 149.890.604,00 kn, a s prenesenim viškovima iz prethodnih godina omogućili su visokim učilištima da značajna financijska sredstva ulažu oročavanjem kod poslovnih banaka kako ista tijekom godine ne bi bila iskorištena. Pojedina visoka učilišta krajem godine iskazala su manjak prihoda i primitaka u iznosu od 50.054.958,00kn.

Postupcima revizije utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na sustav financijskih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje i računovodstveno poslovanje, potraživanja i obveze, kreditna sredstva, oročavanje sredstava, prihode (u dijelu vlastitih prihoda), rashode (u dijelu obračuna i isplate plaća i dodataka na plaću, naknada troškova službenog puta, rashoda za intelektualne usluge, za kumulativni rad) te za postupke javne nabave.

S tim u svezi naglašeno je da su visoka učilišta u svojim internim propisima djelomično odredila sustav unutarnjih financijskih kontrola, međutim većina visokih učilišta nije uspostavila sustav u skladu s navedenim propisima. Također pojedina visoka učilišta izvodila su studije bez dobivenih dopusnica za izvođenje studija, odnosno nisu bila upisana u odgovarajući upisnik Ministarstva. Nalazima revizije u segmentu računovodstvenog poslovanja utvrđene nepravilnosti odnose se na vođenje poslovnih knjiga, neusklađenost podataka između poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, primjenu modificiranog načela nastanka poslovnog događaja, te vođenje analitičkih evidencija. Većina sveučilišta i njihovih sastavnica nisu iskoristila kreditna sredstva u ugovorenim rokovima, te su od poslovnih banaka traženi novi rokovi korištenja kredita, što je dovelo do poskupljenja kreditnih sredstava. Nepravilnosti u dijelu oročavanja sredstava odnose se na oročavanje značajnih iznosa bez suglasnosti fakultetskoga vijeća ili senata sveučilišta, te na pogrešno evidentiranje oročenih sredstava u poslovnim knjigama. Osim oročavanja sredstava, pojedina visoka učilišta kupovala su i prodavala udjele u investicijskim fondovima. Ulaganja u investicijske fondove Medicinskog fakulteta u Zagrebu iznosila su 37.000.000,00 kn, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 26.800.000,00kn i Ekonomskog fakulteta u Rijeci 3.900.000,00kn. Kupnja i prodaja udjela nije pravilno evidentirana u poslovnim knjigama. Također utvrđeno je da su pojedina učilišta sredstva za unapređenje djelatnosti koristila za isplatu plaća, prekovremenog rada, dodatke za uspješnost, autorske honorare, reprezentaciju, odnosno za namjene koje nisu bile predviđene internim aktima, ili su za navedene namjene utrošena sredstva u većim iznosima od propisanih. Revizija postupaka javne nabave visokih učilišta obuhvatila je 811 ugovor o nabavi, od kojih je kod 83 (10,2%) utvrđena nepravilnost, a rashodi po ugovorima kod kojih su utvrđene nepravilnosti iznosili su 39.413.543,00kn. O financijskim izvještajima i poslovanjima visokih učilišta izraženo je 19 bezuvjetnih, 71 uvjetno i jedno nepovoljno mišljenje.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo radom Državnog ureda za reviziju. Smatraju da je Izvješće izrađeno na vrlo koncizan i kvalitetan način na korist čitave akademske zajednice i društva općenito. Također istaknuli su da Izvješće, osim što zorno prikazuje stvarno stanje u kojima se sveučilišta i visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj trenutno nalaze, ukazuje i na određene probleme kojima se nitko do ove revizije nije bavio. Neprofesionalnim ocjenjuju angažnam pojedinih medija u nastojanju da sadržaj Izvješća politiziraju u određene svrhe. Mišljenje je pojednih članova da bi se navedeni problemi mogli riješiti donošenjem kvalitetnog operativnog programa koji bi jamčio kvalitetu sustava visokog obrazovanja na nacionalnoj razini.

Prorektorica Sveučilišta u Zagebu istaknula je da je Rektorski kolegij Sveučilišta u Zagrebu poduzeo određene aktivnosti kako bi se otklonile nepravilnosti utvrđene nalazima državne revizije. S tim u svezi ukratko je opisala aktivnosti koje su koordirane na Sveučilištu u Zagrebu kao i plan aktivnosti koji određuje dinamiku rada i nositelje aktivnosti na otklanjanju utvrđenih nepravilnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da p r i h v a t i

Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., s prilozima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora..

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici održanoj 12. srpnja godine 2011., Prijdlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o audiovizualnim djelatnostima, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 863, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. srpnja 2011. godine KLASA: 612-01/11-01/02, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da su izmjene i dopuna Prijedloga zakona u suglasju sa zaključcima i prijedlozima donesenim na zajedničkoj tematskoj sjednici ovog Odbora i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije održane 1. ožujka ove godine pod nazivom "Nacionalna strategija razvoja audiovizualne industrije". U prvome redu izmjene se odnose na poticanje ulaganja u audiovizualnu industriju u svjetlu novih okolnosti u kojima sve veću ulogu u audiovizualnoj produkciji imaju koprodukcije, strana ulaganja u audiovizualnu proizvodnju te snimanje u drugim zemljama. S tim u svezi, bilo je potrebno uvesti mjere poticaja i za strana ulaganja. Paralelno s nacrtom ovog Prijedloga, istaknuto je, izrađen je i Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizaulnih djela, koji detaljno propisuje 20 postotni povrat sredstava na domaća i strana ulaganja u audiovizualnu djelatnost. Ta je mjera izazvala veliko zanimanje stranih ulagača prilikom njenog predstavljanja na filmskom festivalu u Cannesu. Nadalje, glavna izmjena odnosi se na odredbe postojećeg Zakona koje reguliraju uplatu financijskog doprinosa Hrvatskom audiovizualnom centru. Kako je rečeno i na spomenutoj tematskoj sjednici dvaju Odbora, izričaj odredbi obveznicima je omogućavao izbjegavanje financijskih obveza. Prijedlogom zakona, u suradnji sa svim obveznicima, izričaj spornog članka 36. Zakona je poboljšan.

U kraćoj raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su intenciju Prijedloga i odredbe koje je u kratkom obrazloženju istaknula predstavnica predlagatelja, no pojedini članovi smatraju spornom hitnost procedure donošenja Zakona, zbog čega su tijekom glasovanja o Prijedlogu ostali suzdržani.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora predstavljena je, na 46. sjednici održane 12. srpnja 2011. godine, Hrvatska 2025 – Povelja za Novi početak Nacionalnog vijeća za konkurentnost koju je predsjedniku Odbora aktom od 4. srpnja 2011. godine dostavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost KLASA: 000-01/11-01/01 UR BROJ: 6521-15/11-01.

Predstavljajući sadržaj Povelje za novi početak Hrvatska 2025 predstavnici projekta istaknuli su da se Republika Hrvatska mora razviti u konkurentno pravedno društvo, da u ostvarenju istoga treba definirati viziju svoga razvoja koja će se zasnivati na afirmaciji društvenih vrijednosti a što će pridonijeti i razvoju gospodarstva.

Sukladno tome naglašeno je da Republika Hrvatska treba graditi konkurentnost svoga gospodarstva jačanjem i razvojem malog i srednjeg poduzetništva kao temelja budućeg gospodarskog razvoja, podići inovativnost i tehnološku razinu gospodarstva kao temelj za povećanje produktivnosti i dodane vrijednosti. Povećanje konkurentnosti mora se zasnivati na restrukturiranim tradicionalnim djelatnostima i razvoju novih djelatnosti, a sve to utemeljeno na znanju i naprednim tehnologijama iskorištavanjem geostrateškog položaja u prometu i infrastrukturi te osiguranjem energetski održivog rasta gospodarstva.

Naglašeno je da poduzetništvo treba postati generator budućeg gospodarskog razvoja Hrvatske i temelj povećanja produktivnosti i inovativnosti. Na razvoj malog i srednjeg poduzetništva trebaju presudno utjecati pozitivna poduzetnička klima i poticajno okruženje, njihova umreženost, internacionalizacija i regionalna integriranost te kapacitet obrazovanja za stvaranje poduzetničkih kompetencija.

Inovacije i napredne tehnologije moraju biti središnja snaga napora privatnog i javnog sektora prema konkurentnom napredovanju i uspjehu gospodarstva. Podizanje inovativnosti i tehnološke razine pretpostavlja povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj, osobito privatnog sektora, kako bi se do 2025. dostigla razina ukupnih ulaganja od 3,0% BDP-a.

Turizam, poljoprivreda i proizvodnja hrane te brodogradnja, koji i danas imaju visok udio u BDP-u Hrvatske, trebaju strukturnim, financijskim i organizacijskim restrukturiranjem postati konkurentne djelatnosti koje u lancu vrijednosti, svaka za sebe, međusobno i s drugim sektorima, predstavljaju snažnu okosnicu gospodarskog razvoja.

Hrvatska kao razvijeno tržišno gospodarstvo 2025. u navedenim industrijama treba biti prepoznata i pozicionirana kao lokacija za proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti te kao atraktivna lokacija za visokotehnološka ulaganja.

Obrazovanje, javna uprava i pravni sustav, socijalna, mirovinska i zdravstvena politika, investicijsko okruženje i porezna politika područja su koja moraju aktivno poduprijeti i osigurati održivi rast i razvoj gospodarstva i društva u budućnosti. Reformskim promjenama u društvenom okruženju trebao bi se povećati broj ukupno visokoobrazovanih do razine 30% radno sposobnog stanovništva.

U Hrvatskoj je prisutan nedostatak određenih kompetencija i vještina potrebnih suvremenom čovjeku, što je povezano s nedovoljno razvijenim i iskorištenim sustavom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Zadovoljenje budućih potreba za obrazovanom radnom snagom, njihovim znanjima, vještinama i kompetencijama, podrazumijeva poduzimanje sveobuhvatnih promjena u obrazovanju – podizanje kvalitete i fleksibilnosti obrazovnih programa, povećanje broja osoba koje sudjeluju u tim programima, razvoj novih oblika cijeloživotnog učenja i prekvalifikaciju za deficitarna znanja i vještine te jaču uključenost u cjeloživotno obrazovanje. Osobitu pozornost treba posvetiti razvoju osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa koji potiču informatičku i višejezičnu pismenost te prirodne znanosti.

Sveučilišta je nužno restrukturirati kako bi ubrzo postala kvalitetnija, poduzetnija i inovativnija te spremna za preuzimanje dijela odgovornosti za razvoj zajednice u kojoj djeluju.

Duboka i sveobuhvatna obrazovna reforma preduvjet je privlačenja i stvaranja tvrtki prilagođenih konkurentnom gospodarstvu 21. stoljeća. Dakle i pred tvrtkama je izazov razvoja, jer tvrtke, ako ulažu u ljude, nagrađuju ih i potiču na stalna poboljšanja, postižu zadovoljavajuću profitabilnost i produktivnost.

S obzirom na dugotrajnost reforme obrazovanja, taj proces treba dinamizirati kako bi se do 2025. povećao broj visokoobrazovanih i dosegnuo njihov udio od 30% u stanovništvu, odnosno postiglo povećanje broja diplomiranih studenata na 1000 stanovnika sa sadašnjih 33 na 70. To znači da do 2025. godine najmanje 45% mladih ljudi treba proći sustav visokog obrazovanja.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što je pred hrvatskim društvom vizija koja obećava uspješan razvoj naše države. Osim što su podržali navedeni projekt, ocijenili su da njegova realizacija može predstavljati presudan iskorak za razvoj hrvatskoga društva u cjelini. S obzirom na iznimnu važnost navedenog projekta, suglasni su u stavu da isti treba predstaviti i raspraviti na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. U raspravi sugeriralo se predlagateljima da uz pojmove obrazovanja i znanosti kao ključnog segmenta za razvoj hrvatskog gospodarstva ugrade pojam uloge kulture u hrvatskom gospodarstvu i sveukupnom razvoju modernog i uspješnog hrvatskoga društva.. Mišljenje je članova Odbora da bi promicanje nacionalnog identiteta u materijalnom i duhovnom smislu pridonijelo da Republika Hrvatska ima presudnu ulogu prepoznatljivosti na međunarodnoj razini.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskome saboru da uvrsti u dnevni red sjednice Sabora
i raspravi Hrvatska 2025 – Povelju za Novi početak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 44. sjednici 15. lipnja godine 2011. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 15. travnja 2011. godine, KLASA: 021-12/11-09/11, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 602-04/11-02/07, Urbroj: 5030104-11-2 od 19. svibnja o.g.) u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da Hrvatski sabor prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ br. 34/91, 43/96, 150/02 i 65/09), HAZU je Hrvatskome saboru uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na deset stranica te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 114.

Podaci o istraživačkim projektima, dodijeljenim nagradama i priznanjima, održanim predavanjima, izložbama i drugim aktivnostima pokazuju da su članovi Akademije u područjima svojega djelovanja pridonijeli obilježavanju HAZU kao iznimne hrvatske znanstvene institucije.

Ocjenivši rad HAZU za prošlu godinu uspješnim, podnositelji Izvješća su naglasili da su tijekom 2010. održana 34 znanstvena skupa, 8 skupština i njezinih znanstvenih vijeća, 6 svečanih sjednica, 18 javnih predavanja, 14 predstavljanja knjiga te 35 izložbi u organizaciji Akademijskih muzejsko-galerijskih jedinica.

U izvješću je naglašeno da su znanstvenoistraživačke jedinice Akademije radile na 41 znanstvenom projektu, od kojih je nakon provedenoga postupka vrijednovanja rezultata rada 11 projekata dobilo uskratu financiranja od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dok se ostali projekti financiraju do kraja 2011. godine.

Sukladno svojoj nadležnosti, Predsjedništvo Akademije u 2010. godini održalo je devet redovitih sjednica. Posebna pozornost bila je posvećena pripremama redovite i izborne skupštine na kojoj je izabrano novo vodstvo HAZU na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Nadalje, Predsjedništvo je raspravljalo o preporuci Hrvatskoga sabora da se unutar HAZU osnuje Razred za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku). S obzirom da se 2011. godine obilježava 150. obljetnica HAZU, Predsjedništvo Akademije poduzelo je sve potrebne radnje kako bi se navedena obljetnica pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora proslavila na što dostojanstveniji način.

Tijekom 2010. godine povećao se opseg međunarodne suradnje Hrvatske akademije s međunarodnim znanstvenim organizacijama kao i rad na međunarodnim projektima.

Što se tiče Zaklade Hrvatske akademije, unatoč smanjenim sredstvima iz Državnoga proračuna za 2010. godinu, Zaklada je obavila zadaće poticanja znanstvenoistražovačkoga i umjetničkoga rada pri čemu je ostvarila dobit i povećala svoju osnovnu imovinu koja je iznosila 4.802.838,15 eura i 3.800.000,00 kuna.

Predstavljajući nakladničku djelatnost Akademije, istaknuto je da je u 2010. godini tiskan četvrti svezak edicije Hrvatska i Europa te uspješno pripremljen peti, posljednji svezak. Također, tijekom 2010. Akademija je u vlastitoj nakladi i u sunakladništvu objavila ukupno 86 publikacija – od toga 18 knjiga, 8 zbornika radova, 38 svezaka časopisa, 8 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 10 deplijana i jednu partituru.

Konačno, u 2010. godini Predsjedništvo HAZU utvrdilo je prijedlog Financijskog plana za 2011. godinu te je ujedno raspravljalo o obilježavanju važnih obljetnica, organiziranju brojnih znanstvenih skupova te o izboru u znanstvena i istraživačka zvanja djelatnika Akademije.

U raspravi, novoizabrano Predsjedništvo najavilo je novo, aktuelnije i prema javnosti otvorenije razdoblje rada Akademije. Vršit će se kontinuirana evaluacija rada Akademijinih instituta i znanstvenih jedinica. Također će se razmotriti pitanje ustroja, broja, sastava i naziva Razreda. U tom smislu, Predsjedništvo je najavilo i da prihvaća zahtjev Hrvatskoga sabora, njezina osnivača da ustroji Razred za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku).

Članovi Odbora pohvalili su rad Akademije u protekloj godini kao i planove za sljedeću. Posebno su izrazili zadovoljstvo što je HAZU prihvatila inicijativu ovog Odbora za osnivanje novog razreda Akademije. Raspravljajući o postupku izbora novih članova Akademije mišljenje je Odbora da bi Akademija trebala iznaći transparentnije modele izbora.

Prilikom rasprave o medijskoj zastupljenosti Akademije u široj javnosti, članovi Odbora ukazali su na problem nedovoljnog medijskog praćenja rada Akademije u Republici Hrvatskoj s obzirom na broj znanstvenih skupova, simpozija i drugih aktivnosti koje se u Akademiji odvijaju. Podnositelji Izvješća istaknuli su da će predsjedništvo Akademije uložiti sve potrebne napore kako bi djelatnosti Akademije i rezultate njezina rada približili studentima, kulturno-intelektualnoj i široj javnosti.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 44. sjednici 15. lipnja godine 2011. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 823, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2011. godine, KLASA:602-04/11-01/02, URBROJ:65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Prijedlogom Zakona propisuje se odvajanje poslovne cjeline Zavoda za maslinarstvo i južne kulture iz Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo te njegov prijenos u organizacijsku strukturu Sveučilišta u Dubrovniku, točnije u novoosnovani Institut za maslinarstvo i južne kulture. Kako navodi predlagatelj, prijenos će, kroz uključivanje studenata i suradnika u istraživačke projekte, pridonijeti kvalitetnijem obavljanju djelatnosti te razvoju lokalne zajednice na međunarodnoj razini.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni prijedlog, ocjenivši da će njegova implementacija uistinu osnažiti djelatnosti Instituta za maslinarstvo i južne kulture, na korist grada i županije. Budući da prijedlog Zakona uređuje i vlasničko pravne odnose, prijenos nekretnina Centra u vlasništvo Sveučilišta omogućit će u skoroj budućnosti jedinicama lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave izgradnju planiranog i neophodnog studentskog doma.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da d o n e s e

Zakon o dopuni Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Na temelju članka 42.i 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine" broj: 6/02, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08 i 86/08), Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 15. lipnja godine 2011., sukladno članku 13. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07 i 45/09), jednoglasno je donio sljedeće

Z a k l j u č k e:

1. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje Republike Hrvatske je strategijsko tijelo Hrvatskoga sabora koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske (čl. 7.(1) i dalje, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje dužno je ispunjavati svoje zakonske obveze.
NVVO treba voditi brigu o startegijskim i razvojnim pitanjima SUSTAVA visokog obrazovanja te predlagati strategijska kao i konkretna rješenja za srednjoročna i kratkoročna poboljšanja sustava.

2. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje "predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja" te "predlaže projekciju mreže javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj" (isto, čl. 7.(2)).
U tom je segmentu NVVO dužno što skorije izraditi prijedlog mreže javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i predložiti je Hrvatskom saboru.

3. Da bi moglo donositi mjere za unaprjeđenje visokog obrazovanja, NVVO bi trebalo analizirati ključne probleme funkcioniranja sustava visokog obrazovanja te o svojim analizama tih problema izvještavati Hrvatski sabor, javnost, kao i resorno Ministarstvo. Postojeći financijski problemi zasigurno se ubrajaju u to područje.

4. Da bi moglo donositi mjere za unaprjeđenje visokog obrazovanja, NVVO bi trebalo pozorno pratiti učinke Bolonjskog procesa te svake godine obavljati vrjednovanje znatno većeg broja visokih učilišta i studijskih programa no što je sada slučaj.

5. "Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje zajednički predlažu Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose raspodjele proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje" (isto, čl. 8.(1))
"Zajedničke sjednice održavaju se najmanje jednom godišnje." (isto, čl. 8.(2)).
NVVO dužno je ispunjavati i tu svoju zakonsku obvezu. Suradnju ovih dvaju vijeća je nužna jer su djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja nerazdvojno povezane. Konačne strategijske odrednice u svakom od tih područja nemoguće je donositi bez tijesne suradnje s drugim područjem.

6. U strategijskom promišljanju sustava visokog obrazvanja NVVO je dužno surađivati s udrugama poslodavaca te predlagati mjere za unapređenje zaposlenosti kao i zaposlivosti visokoobrazovanih.

Navedeni zaključci predstavljaju obvezu postupanja Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u području provođenja politike visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj sukladno zakonskim obvezama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07 i 45/09).

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici koja je održana 25. svibnja godine 2011., Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine, koje je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. travnja godine 2011., KLASA: 950-02/11-01/02, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća koji je istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2011. godinu predviđena provedba 278 redovitih statističkih istraživanja i 63 statističkih aktivnosti koje se odnose na stručno metodloške radove i projekte razvoja a kojima je cilj usklađivanje hrvatske statistike sa statistikom Europske unije. Ukupna sredstva iz državnoga proračuna Republike Hrvatske potrebna za provedbu Godišnjeg plana statističkih aktivnsti za 2011. godinu iznose 286 526 349 kuna. Od toga, sredstva potrebna Državnom zavodu za statistiku iznose 270 460 933 kuna, u kojima udio za popis stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj iznosi 146 079 000 kuna, udio Pomoći EU-a PHARE 2006, IPA 2008 i IPA 2009 iznosi 12 434 011 kuna, udio inozemnih darovnica 6 313 997 kuna i udio inozemnih donacija 89 870 kuna. Također, naglašeno je da će se potrebna sredstva usklađivati prema izmjenama i dopunama Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Nakon kratke rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Godišnjeg provedbenog plana statističkih  aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici koja je održana 25. svibnja godine 2011., Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2010. godine, koje je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja godine 2011., KLASA: 950-02/11-01/03, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća, koji je istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2010. godinu predviđena provedba 286 statističkih istraživanja, 72 projekta u 17 ovlaštenih tijela. Naglašeno je da su sva istraživanja izvršena u cjelosti, osim 31 istraživanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Prema Godišnjem provedbenom planu za 2010. godinu, sva planirana istraživanja u području obrazovanja, njih 12, provedena su u cjelosti. Četiri istraživanja iz područja kulture za koje podaci nisu prikupljeni provode se u višegodišnjem razdoblju nisu se provodila, dok su ostala istraživanja u području kulture provedena u cjelosti.

U kraćoj raspravi članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom što je predstavnik podnositelja Izvješća uvažio prijedlog Odbora da uz izvješća o izvršenju godišnjeg plana za proteklu godinu može raspravljati i o prijedlogu godišnjeg plana za tekuću godinu.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2010. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici održanoj 25. svibnja godine 2011., Prijedlog zakona o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 810, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. svibnja godine 2011., KLASA: 602-04/11-01/01, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da će donošenje navedenoga Zakona pridonijeti otklanjanju problema, sve prisutnijeg u  hrvatskome zdravstvu, a koji se odnosi na nedostatak liječničkog kadra u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi naglašeno je da će donošenje navedenoga Zakona omogućiti  produljenje radnog odnosa nastavnicima i stručnjacima na medicinskim fakultetima koji nisu izabrani u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju kako bi nastavili sudjelovati u održavanju kvalitete nastavno-obrazovnog procesa u Republici Hrvatskoj.  

U raspravi su članovi podržali donošenje Zakona, no mišljenja su da se navedeni problemi, i to ne samo u medicinskoj struci, trebaju riješiti dugoročno i to kroz kvalitetnu suradnju s mjerodavnim institucijama, prvenstveno suradnjom između sveučilišta, visokoškolskih ustanova i kompetentnog  ministarstva na odgovarajućoj razini. S tim u svezi prijedlog je članova Odbora da bi se spomenuti problemi mogli riješiti kroz modele poput povećanja upisnih kvota na visokoškolskim i fakultetskim ustanovama, stipendijama itd.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA  1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

uz sljedeći amandman:

AMANADMAN I.
U članku 1.  kojim se dopunjuje  članak 102. novim stavkom 10., iza riječi: "koji nije izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju,"  dodaju se riječi: "ali je izabran u zvanje redovitog profesora ili izvanrednog profesora"

Obrazloženje:
Predlaže se poboljšanje navedene odredbe, na način da se precizira kako se predmetna iznimka ne odnosi na osobe koje su izabrane u zvanje docenta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. i 42. sjednici koje su održane 12. i 19. svibnja godine 2011., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 807, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja godine 2011., KLASA: 612-01/11-01/01, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja istaknuvši da je u postupku usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava), predviđeno usklađivanje odredbi zakona s odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47./09.), zbog čega je u tom smislu bilo potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. i 42. sjednici koje su održana 12. i 19. svibnja godine 2011., Prijedlog zakona o Zakladi "Kultura nova", P. Z. br. 794, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja godine 2011., KLASA:025-01/11-01/01, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Obrazlažući značaj i važnost donošenja navedenoga Zakona predstavnica predlagatelja istaknula je da će njegova implementacija osnažiti položaj organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj kroz osnivanje Zaklade koja će pružati stručnu i financijsku potporu programima civilnoga društva na području kulture i umjetnosti.

S ciljem unaprijeđivanja programa civilnoga društva, članovi Odbora sugerirali su predlagatelju da razmotri mogućnost da uz predložene mehanizme financiranja Zaklade iznađe i normira druge modele financiranja kako bi Zaklada mogla ostvariti svrhu što joj je osnivač namijenio.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA:

Prihvaća se Prijedlog zakona o Zakladi „ Kultura nova“,

sva stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. i 42. sjednici koje su održane 12. i 19. svibnja godine 2011., Prijedlog zakona o prosvjetnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 788, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja godine 2011, KLASA:600-04/11-01/01, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da će donošenje novoga Zakona o prosvjetnoj inspekciji osigurati zakonske pretpostavke za funkcioniranje prosvjetne inspekcije sukladno novim važećim propisima koji reguliraju područje odgojno-obrazovne djelatnosti. Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da će se novim Zakonom ispraviti manjkavosti uočeni u primjeni postojećega Zakona o prosvjetnoj inspekciji.

Članovi Odbora podržali su razloge donošenje Prijedloga zakona, međutim pojedini članovi su mišljenja da se predmetni Zakon u Hrvatskome saboru trebao raspraviti po redovitoj proceduri.

Prijedlog je članova Odbora da se pojedina predložena zakonska rješenja trebaju izmjeniti amandmanima, kako bi se osigurala učinkovita primjena Zakona u konkretnom postupanju.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom
saboru da donese

ZAKON O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI,

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I.
U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„ (4) Način rada i trajanje mandata članova povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske.“
- dosadašnji stavak 4 postaje stavak 5.

Obrazloženje:
Ovom odredbom utvrđuje se obveza uređivanja načina rada i trajanja mandata članova povjerenstva koje obavlja poslove inspekcijskoga nadzora u drugome stupnju prije samoga imenovanja članova povjerenstva.

AMANDMAN II.
A) U članku 6. stavku 1. riječi „ najmanje tri“ mijenjaju se i glase: „najmanje četiri“.

B) U članku 6. stavku 2. riječi „ najmanje četiri“ mijenjaju se i glase „ najmanje šest“.

Obrazloženje:
Povećavanjem minimalnog broja godina radnoga staža kao uvjeta za obavljanje poslova prosvjetnoga inspektora, odnosno višeg prosvjetnoga inspektora, osigurava se dovoljna razina iskustva koja ujedno kompromisno rješenje između postojećih uvjeta za državne službenike koji obavljaju sličnu vrstu poslova i zahtjevnosti inspekcijskih poslova.

AMANDMAN III.
A) U članku 11. stavku 1. iza točke 30. dodaje se nova točka 31. koja glasi:
„31. provodi li se u osnovnoj, odnosno srednjoj školi ili učeničkom domu, promidžba i prodaja proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja“
- dosadašnja točka 31. postaje točka 32.

Obrazloženje:
Dopuna u skladu s potrebom nadzora nad poštivanjem obveze školske ustanove utvrđene odredbom članka 59. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovanoj i srednjoj školi.
B) U članku 11. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Poslove iz stavka 2. ovoga članka obavljaju u pravilu viši prosvjetni inspektori.“

Obrazloženje:
Predloženom odredbom vrši se distinkcija između poslova prosvjetnoga inspektora i poslova višeg prosvjetnog inspektora s obzirom da je riječ o radnim mjestima različite složenosti poslova.

AMANDMAN IV.
U članku 12. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je voditi računa o zahtjevnosti predmeta o kojemu se pokreće inspekcijski postupak te vođenje postupaka u složenijem predmetu rasporediti višem prosvjetnom inspektoru.“

Obrazloženje:
Predloženom odredbom vrši se distinkcija između poslova prosvjetnoga inspektora i poslova višeg prosvjetnog inspektora s obzirom da je riječ o radnim mjestima različite složenosti poslova

AMANDMAN V.
U članku 31. stavku 2. ispred riječi „izvijestiti inspektora koji je donio rješenje“ dodaje se riječ „pisano“.

Obrazloženje:
Naglašavanjem obveze pisanog izvješćivanja inspektora o ispunjenju obveze iz rješenja sprječava se mogućnost usmenog izvješćivanja koje nije dokazivo, a s obzirom na potrebu dokazivanja izvršenja obveze čije neizvršenje povlači prekršajnu kaznu u skladu s odredbom članka 42., stavak 1., točka 4. i članka 42., stavak 2. Zakona o prosvjetnoj inspekciji.

AMANDMAN VI.
U članku 24. stavku (2) riječ „naplatiti“ mijenja se riječju „odrediti“.

Obrazloženje:
Navedenom odredbom spriječava se izravna naplata novčane kazne na mjestu počinjenja.

AMANDMAN VII.
U članku 34. stavku (1) briše se točka 6.

Obrazloženje:
Nastavnici bi trebali imati mogućnost korištenja svih udžbenika, dopunskih nastavnih sredstava odnosno drugih radnih materijala koji pridonose kvaliteti nastave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici Odbora koja je održana 4. svibnja godine 2011., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 740, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, KLASA: 602-09/11-01/01, URBROJ: 65-11-02, aktom od 25. ožujka godine 2011. uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da su Zaključkom Vlade Republike Hrvatske središnja tijela državne uprave zadužena izraditi prijedloge izmjena i dopuna zakona iz upravnih područja radi njihovoga usklađivanja s odrebama Zakona o općem upravnom postupku. S tim u svezi naglašeno je da navedenim prijedlogom postupovne odredbe Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu usklađuju se sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 27/10).

S ciljem iznalaženja što boljih zakonskih rješenja koja se odnose na implementaciju Udžbeničkog standarda, članovi Odbora jednoglasno su donijeli zaključak kojim nadležnom Ministarstvu predlažu da se izrada novog Udžbeničkog standarda prilagode načelima kurikuluma.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UDŽBENICIMA
ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici koja je održana 6. travnja godine 2011., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 730, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka godine 2011, KLASA: 605-01/11-01/01, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se predloženim zakonom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s Direktivom Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalifikacija u segmentu koji se odnosi na regulirane profesije u zdravstvu.

U raspravi članovi Odbora ukazali su na određene probleme koji se odnose na nedostatak adekvatnog broja doktora medicine, doktora medicine specijalista i primalja u Republici Hrvatskoj. K tome, prema iskustvima nekih europskih zemalja uočeni su trendovi trajnih i povremih odlazaka doktora medicine iz matične zemlje u drugu zemlju članicu Europske unije. S tim u svezi prijedlog je članova Odbora da bi se navedeni problemi mogli riješiti povećanjem upisnih kvota na visokoškolskim i fakultetskim ustanovama.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora..

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici koja je održana 6. travnja godine 2011., Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 738, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka godine 2011, KLASA:605-01/11-01/02, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predlagatelj je istaknuo da su Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 6. listopada 2010. sva tijela državne vlasti zadužena izraditi prijedloge izmjena i dopuna zakona iz upravnih područja kojima se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. S tim u svezi Ministarstvo je pristupilo izradi prijedloga kojim se postupovne odredbe Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija usklađuju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog zakona smatrajući da svako pojednostavljivanje postupka priznavanja inozemnih obrazovanih kvalifikacija treba dobiti podršku Hrvatskoga sabora. Mišljenje je pojedinih članova Odbora, da je upitno rješenje po kojem su osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u prvom stupnju nositelji postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Raspravljajući o prijedlogu vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, članovi Odbora predložili su predlagatelju da poboljša predloženu odredbu te, ukoliko bude potrebno, da istu izmijeni amandmanom.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIZNAVANJU
INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. veljače godine 2011.godine.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća, koji je istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine predviđena provedba 286 statističkih istraživanja i 71 projekta. Naglašeno je da su sva istraživanja izvršena u cijelosti, osim 5 istraživanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Financijski plan Državnog zavoda za statistiku za 2009. godinu izvršavao se kroz šest programa. Preciznije kroz aktivnosti, tekuće i kapitalne projekte s razrađenim programskim rashodima u skladu s propisanom programskom i ekonomskom kvalifikacijom, uredno podmirujući obveze plaćanjem kroz sustav Državne riznice za namjene i u visini određenoj planom. Prema godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2009. godinu, sva planirana istraživanja u području obrazovanja, njih 12 provedena su u cijelosti. Šest istraživanja iz područja statistike kulture nisu se provodila, jer se ista provode u višegodišnjem razdoblju, dok su ostala istraživanja u području kulture provedena u cijelosti.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli određene primjedbe i prijedloge. Prijedlog je članova Odbora da bi se metodologija izrade godišnjeg izvješća trebala modificirati na način da izvješća sadržavaju i kvalitativni dio na temelju kojeg bi se donosile odluke i izrađivali daljnji planovi. Također su predložili podnositeljima Izvješća da porade na brzini izrade Izvješća, kako bi statistički podaci bili relevantni za daljnji tijek budućih planiranja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici 24. veljače godine 2011. Prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika, P. Z. br. 537, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 22. travnja godine 2010, KLASA: 612-01/10-01/01, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 012-01/10-01/01, URBROJ: 5030104-10-2 od 24. lipnja 2010. godine) u kojemu Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, predlagatelja zastupnika Dragutina Lesara.

Predlagatelj nije nazočio sjednici Odbora.

Obrazlažući Mišljenje Vlade Republike Hrvatske predstavnici Ministarstva znanosti obrazovanja i športa istaknuli su razloge zbog kojih je prijedlog zakona neprihvatljiv. S tim u svezi naveli su da je Ustavom Republike Hrvatske propisana službena uporaba hrvatskog jezika i latiničnog pisma, čime je utvrđena obveza svih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na obvezatnu uporabu hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma. Stav je Vlade Republike Hrvatske da u Republici Hrvatskoj postoji sustavna zakonska regulativa kojom se uređuje način uporabe i položaj hrvatskog jezika u javnim i privatnim komunikacijama.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli niz konstruktivnih prijedloga. Mišljenja su da bi se pitanja uporabe i položaja hrvatskog jezika trebala rješavati suradnjom između nadležnih institucija, prvenstveno suradnjom s Vijećem za normu hrvatskoga standardnog jezika. S tim u svezi Odbor će uputiti prijedlog kompetentnom Ministarstvu da iznađe odgovarajuće mjere sustavne zaštite hrvatskoga jezika, ujedno će istome uputiti traženje da konačno riješi pravopisnu problematiku na način da propiše jedinstveni pravopis hrvatskoga jezika za osnovne i srednje škole.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati

Prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika,
koji je predložio zastupnik Dragutin Lesar

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici 9. veljače 2011. godine Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma između Europske unije i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Mladi na djelu i akcijskom programu na području cijeloživotnog učenja (2007.-2013.), s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 704, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. siječnja 2011. godine KLASA: 602-01/11-01/01, URBROJ: 65-11-02, uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvastkoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznio je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da je u pregovaračkim stajalištima za poglavlje 26. (Obrazovanje i kultura) Republika Hrvatska iskazala spremnost za punopravno pristupanje Programima Europske unije, preciznije Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu. Potpisivanjem Memoranduma o razumjevanju omogućit će se ravnopravno sudjelovanje institucija iz Republike Hrvatske u punom opsegu aktivnosti, s institucijama Europske unije.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su rad Agencije za mobilnost i programe Europske unije, ocjenivši da je kvaliteta navedenih programa neupitna. Mišljenje i prijedlog Odbora je da se unutar Agencije osnuje središnje tijelo koje će omogućiti da se stečena iskustva polaznika programa sadržajno prenesu na zainteresirane polaznike.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMU MLADI NA DJELU I AKCIJSKOM PROGRAMU NA PODRUČJU CIJELOŽIVOTNOG UČENJA (2007.-2013.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 2. veljače godine 2011. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti ("Narodne novine", broj 34/91, 43/96, 150/02 i 65/09), dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 11. siječnja godine 2011, KLASA: 021-12/11-09/01, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom dijelu podnositelj prijedloga istaknuo je da se Odlukom o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Statut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ 65/09). Predmetno usklađenje tehničke je prirode, a odredbe navedenih propisa usklađuju se na način da su u članstvo Akademije, uz počasne, redovite i dopisne članove, uvršteni i članovi suradnici, da je trajanje mandata članova Predsjedništva Akademije s tri produženo na četiri godine te da članstvo članova suradnika postaje doživotno ponovnim izborom deset godina nakon prvog izbora.

U raspravi članovi Odbora iznijeli su određene primjedbe i prijedloge. Mišljenje je članova Odbora da je izmjene Statuta trebalo iskoristiti i za osnivanja Razreda za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku), kao što je to Akademiji, već drugi puta, bio predložio Hrvatski sabor Zaključkom od 5. studenoga 2010.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se donošenje Odluke o potvrđivanju izmjena i dopuna Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora razmotrio je na 35. sjednici 2. veljače 2011. godine Prijedlog odluke o proglašenju 2011. godine "Godinom Ruđera Boškovića" u Republici Hrvatskoj, koji je je predsjedniku Hrvatskog sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja godine 2011., KLASA: 610-02/11-01/01, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Budući da se u svibnju ove godine navršava 300. obljetnica rođenja velikog hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića, namjera je Prijedloga ovu obljetnicu dostojanstveno obilježiti proglašenjem 2011. godine "Godinom Ruđera Boškovića" te u toj godini organizirati nacionalni program u sklopu kojeg će pokrovitelji svih događanja biti Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske.

Od predlagatelja saznajemo i da će na izradi programa surađivati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo kulture i ostale relevantne institucije, a za operativnu provedbu programa bit će zaduženo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske.

S obzirom na neupitnu vrijednost i značenje osobe Ruđera Boškovića u Hrvatskoj i svijetu te s obzirom na vrijednost i dosege što ih je postigao u mnogim poljima svojeg djelovanja (u matematici, fizici, astronomiji, geodeziji, optici, arheologiji, filozofiji, pjesništvu i diplomaciji), Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese:

Odluku o proglašenju 2011. godine
"Godinom Ruđera Boškovića" u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 2. veljače 2011. godine Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2009. godini, i Financijsko izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04 i 174/04), dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, aktom od 11. studenoga godine 2010., KLASA: 021-12/10-09/45, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2009. godinu ističe sustavnu promjenu do koje je došlo stupanjem na snagu Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju iz 2009. godine, prema kojemu je vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju preuzela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. S obzirom na činjenicu da je Nacionalno vijeće prije stupanja na snagu navedenog Zakona zaprimilo oko stotinjak zahtjeva koji su trebali biti riješeni prema važećim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, glavnina rada Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2009. godini bila je usmjerena na rješavanje navedenih zahtjeva koji su se odnosili na pokretanje novih studijskih programa kao i na rješavanje ranije započetih postupaka vanjskog vrijednovanja postojećih visokih učilišta.

Prema Izvješću Nacionalnog vijeća, tijekom 2009. godine završeno je vrijednovanje četiriju novih preddiplomskih studijskih programa, devet novih diplomskih studijskih programa, jednog integriranog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa, jedanaest stručnih studijskih programa i sedamnaest specijalističkih te trideset poslijediplomskih specijalističkih i trinaest poslijediplomskih sveučilišnih studijskih programa. Na temelju rezultata vrijednovanja Nacionalno vijeće 2009. godini preporučilo je ministru izdavanje dopusnice za tri nova preddiplomska sveučilišna studija, osam novih sveučilišnih studija jedan integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, pet stručnih studija, trinaest specijalističkih diplomskih studija, trideset poslijediplomskih specijalističkih i dvanaest poslijediplomskih sveučilišnih studija.

Također na osnovi rezultata vrijednovanja Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje je u 2009. godini preporučilo ministru uskratu dopusnice za jedan preddiplomski sveučilišni studij, jedan diplomski sveučilišni studij, šest stručnih studija, četiri specijalistička diplomska stručna studija i jedan poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje u 2009. godini preporučilo je ministru izdavanje dopusnice za 72 nova sveučilišna programa, dok je za 13 novih studija i 4 nove visoke škole Nacionalno vijeće preporučilo ministru uskratu izdavanja dopusnice.

U postupcima vrijednovanja postojećih visokih učilišta Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje razmatralo je zahtjeve za osnivanje osam visokih učilišta, na osnovu kojih je preporučilo ministru izdavanje dopusnice jednom novom privatnom sveučilištu (Medijskom sveučilištu u Splitu), za četiri visoke škole preporučena je uskrata dopusnice, dok su tri visoke škole na kraju 2009. godine bile u postupku vrijednovanja.

Kao jednu od najvažnih aktivnosti u 2009. godini Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje navodi vanjsko vrijednovanje osam postojećih visokih učilišta, od toga triju visokih škola i pet veleučilišta, te je dovršeno vanjsko vrijednovanje pravnih fakulteta započetih u 2008. godini.

Na temelju provedenih postupaka vrijednovanja veleučilišta i visokih škola u 2009. godini, Nacionalno vijeće preporučilo je ministru da produlji dopusnicu za obavljanje djelatnosti jednom veleučilištu, a za ostala vrijednovana veleučilišta i visokih škola preporučeno je ministru izdavanje pisma očekivanja s rokom u kojem su dužni poduzeti aktivnosti za otklanjanje uočenih nedostataka.

U raspravi su pojedini članovi Odbora iskazali nezadoljstvo načinom na koji je Nacionalno vijeće pristupilo rješavanju pojedinih važnih pitanja koja se odnose na nedostatak strateškog promišljanja u području visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Smatraju tako da u Izvješću nisu razrađene strateške smjernice kojima bi se visoko obrazovanje uskladilo s potrebama gospodarstva.

Raspravljajući o Mreži visokoškolskih učilišta, mišljenje je članova Odbora da se Nacionalno vijeće u izradi Mreže treba savjetovati s predstavnicima određenih institucija, da je potreba donošenja Mreže hitna, te da nije dobro rješenje odlagati izradu Strateškog dokumenta čekajući ispunjenje baš svih pretpostavki. Raspravljajući o Polaznim osnovama za Mrežu visokih učilišta, članovi Odbora smatraju da iste zasigurno predstavljaju temelj na osnovu kojih će pristupiti izradi što kvalitetnije Mreže visokih učilišta u Republike Hrvatske.

U cilju izrade što kvalitetnijeg Strateškog dokumenta Mreže visokih učilišta, Odbor smatra da je potrebno osnovati radnu skupinu čiji sastav će činiti pojedini članovi ovog Odbora, a koja će Nacionalnom vijeću uputiti sve prijedloge, zahtjeve i sugestije relevantne za donošenje navedenog dokumenta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da   p r i h v a t i

Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2009. godini

i

Financijsko izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2009.godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici 25. studenoga godine 2010., Prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2010. godine, KLASA: 080-02/10-01/159, URBROJ: 50304/2-10-01.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi su postavljena pitanja ravnomjerne zastupljenosti kandidata predloženih za članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost u odnosu na znanstvena područja i regionalna istraživačka središta. Izražene su dvojbe na postupak utvrđivanja kandidata koji doista ne omogućuje Odboru da izvrši pravodobni i konstruktivni utjecaj na zahtjeve da Upravni odbor Zaklade bude ravnomjerni izraz svih znanstvenih područja i teritorijalnih regija. Ovome pristupu suprostavljeno je stajalište treba li zbog postizanja optimalne strukture i reprezentativnosti odugovlačiti s imenovanjem upravnog tijela koje treba rekonstruirati, kako zbog zadanih rokova tako i zbog stanja Zaklade.

Nakon provedene rasprave, Odbor je pristupio glasovanju o Prijedlogu odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost sa sljedećim ishodom:

Za donošenje Odluke – 4 glasa
Suzdržani u donešenje Odluke – 4 glasa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada i 34. sjednici 25. studenog 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna godine 2010., KLASA: 602-04/10-01/03, URBROJ: 5030104-10-1.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj, predložena izmjena polazi od okolnosti da su se pokazale velike poteškoće pri upravljanju Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu, javnom ustanovom nad kojom su osnivačka prava podijeljena između Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Ovime se predlaže da isključivi nositelj osnivačkih prava bude Grad Zagreb.

U raspravi je prevladavalo stajalište da imovinsko-pravne odnose ne treba rješavati predloženi Zakon, što je došlo do izražaja i u predloženom amandmanu, a s takvim pristupom suglasio se predstavnik predlagatelja.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima,

uz sljedeće amandmane:

Amandman I.

U članku 1. iza „br 54/97“ briše se slovo „i“, a dodaje se zarez, a iza „5/98-ispr.“ dodaje se: „i 109/99 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske“.

Obrazloženje

Budući da i Odluka Ustavnog suda u ovoj materiji predstavlja izvor prava, to također treba navesti; radi se o Odluci od 29. rujna 1999. kojom se ukida odredba članka 4. stavka 3. Zakona o pučkim otvorenim učilištima.

Amandman II.

Članak 4. briše se.

Članak 5. postaje članak 4., a članak 6. postaje članak 5.

Obrazloženje

Predloženi članak 4. izaziva prijepore na razini tumačenja odnosno provedbe pa se predlaže da se briše, budući je svrha predloženog Zakona da se riješe pitanja osnivačkih prava nad Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu, a ne imovinsko-pravni odnosi. Prijenos osnivačkih prava ustanove Pučkog otvorenog učilišta na Grad Zagreb ni na koji način ne utječe na vlasnička prava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna godine 2010., KLASA: 602-04/10-01/01, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je jednoglasno donio z a k lj u č a k:

Potrebne dopune Prijedloga, uključujući obrazloženje, nisu takve naravi da bi Konačni prijedlog zakona trebalo odbiti. Poziva se predlagatelj da preispita Prijedlog u smislu iznijetih primjedbi i omogući Odboru da zauzme stajalište koje će uputiti predsjedniku Hrvatskog sabora.

Molimo predsjednika Hrvatskog sabora da na dnevnom redu plenarne sjednice odgodi raspravu o ovoj točki dok predlagatelj ne izmijeni svoj prijedlog u smislu primjedbi što mu ih je uputio Odbor.

Ujedno Vas izvješćujem da ovime povlačim Izvješće od 20. listopada 2010. KLASA: 602-04/10-01/01 URBROJ: 6521-15-10-0 (P. Z. br. 621).

PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna godine 2010., KLASA: 602-04/10-01/01, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj, predložena izmjena polazi od okolnosti da su se pokazale velike poteškoće pri upravljanju Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu, javnom ustanovom nad kojom su osnivačka prava podijeljena između Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Ovime se predlaže da isključivi nositelj osnivačkih prava bude Grad Zagreb.

Odbor je utvrdio da ni u obrazloženju niti u normativnom dijelu Prijedloga nije izrijekom navedeno da Grad Zagreb prihvaća predloženo rješenje, pri čemu se Odbor ne upušta u rasprave iz predstavke koja traži da se odredi tko bi u ime Grada Zagreba trebao sudjelovati u sporazumijevanju iz članka 4. Konačnog prijedloga zakona, jer je to pitanje statutarne organiziranosti Grada Zagreba.

U raspravi su postavljena pitanja načina rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i odnosa koji proizlaze iz osnivačkih prava nad Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu između Republike Hrvatske i Grada Zagreba, na što je upozorio i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u svome Izvješću od 5. listopada o. g. Budući da su ta pitanja predmetom članka 4. stavka 3. Zakona o pučkim otvorenim učilištima (Narodne novine br. 54/97) i ondje su na razini zakona izričito riješena, ne bi članak 4. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima trebao upućivati Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb da ih riješe sporazumno. To pogotovo iz razloga što navedeni članak 4. postojećeg Zakona u pogledu vlasničkih i osnivačkih prava utvrđuje položaj drugih subjekata koji koriste prostore u sjedištu Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, kao što su Institut za arheologiju iz Zagreba, Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba i Sveučilište u Zagrebu. Prema tome, predlagatelj treba utvrditi imovinsko-pravno stanje i otkloniti u svom Prijedlogu eventualni nesklad između stavka 3. članka 4. Zakona i članka 4. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima.

Odbor je jednoglasno donio

ZAKLJUČAK

Potrebne dopune Prijedloga, uključujući obrazloženje, nisu takve naravi da bi Konačni prijedlog zakona trebalo odbiti. Poziva se predlagatelj da preispita Prijedlog u smislu iznijetih primjedbi i omogući Odboru da zauzme stajalište koje će uputiti predsjedniku Hrvatskog sabora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada 2010. godine Izvješće o radu za 2009. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja godine 2010., KLASA: 021-12/10-09/36, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 9. rujna o. g. u odnosu na predmetno izvješće. Nacionalno vijeće za znanost, smatra Vlada, trebalo je izraditi prijedlog mjera unapređenja znanstvene djelatnosti te strategiju razvoja znanosti i istraživanja u Republici Hrvatskoj unutar postojeće gospodarske situacije. Mišljenje Vlade Republike Hrvatske iznosi i druge primjedbe na Izvješće, pa i onu o nedostatku financijske komponente rada Nacionalnog vijeća.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Izvješće iznosi rad Nacionalnog vijeća za znanost određenu Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost kao najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.

Nacionalno vijeće za znanost u Izvješću za godinu 2009. ističe sustavnu promjenu do koje je došlo prošle godine: stupanjem na snagu Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, vrjednovanje znanstvenih organizacija preuzela je Agencija za znanost i visoko obrazovanje, koja je do te promjene obavljala administrativne i stručne poslove Nacionalnog vijeća za znanost, ali bez navedene ovlasti. Izvješće sadrži podatke o zadaćama vrjednovanja znanstvenih organizacija što ih je do tada obavilo Nacionalno vijeće za znanost. Iz toga dijela Izvješća saznajemo da je Nacionalno vijeće dovršilo vrjednovanja 13 znanstvenih organizacija započeta prethodne, 2008. godine na način da je vrjednovalo preostale četiri organizacije; u jednom slučaju predloženo je Ministru znanosti, obrazovanja i športa izdavanje dopusnice, u jednom slučaju predlaže se odgađanje konačne odluke do otklanjanja uočenih nedostataka, a u dva slučaja predloženo je Ministru da odredi brisanje iz Upisnika znanstvenih organizacija.

Izvješće donosi podatke o radu na unapređenju rješenja iz Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kao i Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora Nacionalnog vijeća za znanost te Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, kad je izbor u djelokrugu Nacionalnog vijeća za znanost.

Odgovarajuću pozornost Izvješće posvećuje pitanjima raspravljenima s drugim sudionicima znanstveno-istraživačkog i sveučilišnog života – Senatom Sveučilišta u Osijeku i poduzećem „Končar“ - na tzv. „pozvanim predavanjima“ i tematskim radionicama.

Nacionalno vijeće ustvrđuje da je započelo raspravu o mreži javnih instituta te o reorganizaciji i racionalizaciji instituta u Republici Hrvatskoj; Vijeće traži od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa suradnju, kako bi moglo meritorno predložiti reformu sustava javnih instituta. Vijeće je raspravljalo i o prioritetima znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj ali nije došlo do konačnih stajališta. Pri tome ističe da Nacionalna zaklada za znanost financira važan dio znanstveno-istraživačke djelatnosti te će odluka o prioritetima biti ovisna o stajalištima Zaklade.

Opsegom najveći je dio Izvješća pod naslovom Kako znanost i tehnologija mogu pomoći izlasku iz krize? Nacionalno vijeće za znanost u tome dijelu iznosi sažete teze o tome kako bi znanstveno-istraživački i drugi subjekti u hrvatskom društvu mogli pridonijeti gospodarskom oporavku. Pri tome polazi od iskustva najrazvijenih zemalja: da gospodarske teškoće ne smiju biti povod za smanjivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti i inovacijskog potencijala zemlje. Ocjenjuje, stoga, da konzorciji stručnjaka predsjednice Vlade i Predsjednika Republike, sastavljeni mahom od poslodavaca i ekonomista, ne mogu dati cjelovit odgovor za izlazak iz krize.

Mišljenje Vlade Republike Hrvatske smatra da je ovaj dio Izvješća trebao izostati, a Nacionalno vijeće za znanost trebalo je izraditi prijedlog odgovarajućih mjera unapređenja znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj unutar postojeće gospodarske situacije, odnosno da je u skladu sa zakonskim ovlastima, trebalo izraditi strategiju razvoja znanosti i istraživanja Republike Hrvatske, a u svjetlu postojećih političkih i gospodarskih okolnosti te ju, u svrhu što skorijeg izlaska Republike Hrvatske iz krize, uputiti Vladi Republike Hrvatske.

Odatle prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatskom saboru da prije usvajanja Izvješća obveže Nacionalno vijeće da izmijeni, odnosno, dopuni Izvješće za 2009. godinu.

Predstavnik podnositelja Izvješća iznio je da je u Nacionalnom vijeću pri kraju izrada tražene strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj s obzirom na postojeću gospodarsku situaciju i već od ranije zacrtane standarde usklađivanja razvoja znanstveno-istraživačkih i inovativnih djelatnosti sa stanjem u razvijenim zemljama.

Na temelju Izvješća, Mišljenja Vlade Republike Hrvatske i provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKLJUČAK

Prije usvajanja Izvješća o radu za 2009. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, obvezuje se Nacionalno vijeće za znanost da Izvješće dopuni potpunim financijskim izvješćem te da istome priloži strategiju razvoja znanstevno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj s obzirom na postojeću gospodarsku situaciju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada 2010. godine Godišnje izvješće Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 17. stavka 3. Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 117/01, 45/09), dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja godine 2010., KLASA: 021-12/10-09/26, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 23. srpnja o. g., kojim Vlada predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno izvješće.

Izvješće Nacionalne zaklade za znanost, koja je ušla u devetu godinu djelovanja, sadrži sva ona područja prvobitno određena zakonom o njezinom osnivanju, ali i dijelove koji se odnose na promijenjenu ulogu Zaklade od travnja 2009. godine, kada je Zaklada određena kao način izvanproračunskog evaluiranja i financiranja znanstveno-istraživačkih projekata, a zadržala je i dosadašnje zadaće financiranja različitih oblika osposobljavanja znanstvenog kadra. U zaključku Izvješća Upravni odbor Zaklade ustvrdio je da je Zaklada razvila administrativno-stručne kapacitete i oblike evaluiranja koji je približavaju standardima zaklada u Europi te je primljena u protekloj godini u članstvo ESF-a (Europske znanstvene zaklade). Uz organizacijske prilagodbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladi, Zaklada, prema mišljenju Upravnog odbora, može uspješno svladavati sve zadaće.

Međutim, Upravni odbor ukazuje na okolnost da imovina, odnosno prihodi Zaklade nisu dovoljni za proširenu ulogu Zaklade, budući da su kretanja na području financiranja znanosti, uključujući sredstva Zaklade, u raskoraku s proklamiranom nacionalnom politikom na tom području, jer je ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u prošloj godini palo ispod razine od 0,8 posto bruto-društvenog proizvoda. Zaklada očekuje da Hrvatski sabor dade odgovore na sljedeće situacije: a) Da li se zamisao od državne uprave nezavisnog financiranja istraživanja u Republici Hrvatskoj ostvaruje, odgađa se ili napušta? b) Dovodi li se u pitanje položaj Zaklade u Europskoj znanstvenoj zakladi (ESF), a time i predstavnika Hrvatske? c) Dovode li se u pitanje pregovaračke pozicije Republike Hrvatske u predpristupnim pregovorima, jer se Hrvatska obvezala da će jačati nezavisni sustav vrjednovanje i financiranja znanstvenih istraživanja? d) Izostaje li jasno opredjeljivanje Hrvatskog sabora o navedenim pitanjima?

Iz navedenih razloga Zaklada nije u mogućnosti izraditi razvojne planove za 2010. godinu.

U raspravi je pozitivno ocijenjen rad Zaklade unutar postojećih mogućnosti, a posebno je istaknut napredak u metodama rada Zaklade prema međunarodnim standardima. Ukazano je, međutim, da je Zaklada iscrpila financijske mogućnosti i da ne može ispunjavati novu zadaću financiranja znanstveno-istraživačkih projekata, koja je izmjenama Zakona povjerena Zakladi u protekloj godini. Zbog toga Odbor smatra da svi koji su na to pozvani trebaju u što kraćem vremenu donijeti rješenja koja bi glavnicu Nacionalne zaklade za znanost bitno pojačala izvanproračunskim izvorima. U razvijenim zemljama izvori iz državnog proračuna ne prelaze trećinu ukupnih sredstava, što ne znači da u apsolutnim iznosima izvori znanstveno-istraživačkog rada iz proračuna u Hrvatskoj trebaju stagnirati, kao što je to danas slučaj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA, 2 PROTIV i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

 IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNE ZAKLADE ZA ZNANOST, VISOKO ŠKOLSTVO
I  TEHNOLOGIJSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Odbor jednoglasno predlaže Hrvatskome saboru da donese

ZAKLJUČAK

Vlada Republike Hrvatske predložit će mjere za primjereno povećanje glavnice, odnosno imovine Nacionalne zaklade za znanost, s time da se postigne struktura približna onoj u zemljama Europske unije, uzimajući, pored ostaloga, u obzir stajališta Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost kao i strategiju razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti s obzirom na postojeće gospodarske uvjete, koju će izraditi Nacionalno vijeće za znanost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici 25. kolovoza godine 2010., Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2009. godine, KLASA: 400-06/10-01/04, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja objasnio je da se predloženim rebalansom putem preraspodjela između ministarstava i drugih korisnika proračuna, kao i reduciranjem proračunskih rashoda za nabavu nefinancijske imovine, Vlada Republike Hrvatske odgovara na probleme gospodarskog i proračunskog stanja. Prigodom prvog ovogodišnjeg rebalansa reduciraju se u manjoj mjeri sredstva namijenjena korisnicima putem Ministarstva kulture te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, dok se sredstva za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa povećavaju.

Povećanje sredstava namijenjenih Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa iznosi u prijedlogu rebalansa proračuna 109,883 milijuna kuna, čime se ta sredstva u odnosu na ovogodišnji proračun uvećavaju prema indeksu od 100,94. Ovi pokazatelji većim dijelom proizlaze iz obveze poštivanja kolektivnih ugovora između Vlade i sindikata iz područja odgoja, školstva, visokog obrazovanja i znanosti te se najveći dio povećanja odnosi na isplatu plaća i podmirivanje ostalih materijalnih prava zaposlenih. Također, sukladno ugovorima sklopljenim sa sveučilištima i visokoškolskim ustanovama, rebalansom proračuna predviđeno je 240 milijuna kuna za troškove školarine studenata prve godine na preddiplomskim i diplomskim studijima. Predstavnik predlagatelja ističe i značajna povećanja sredstava za izdavanje domaćih časopisa (po indeksu 150,67 odnosno za 2,5 milijuna kuna) kao i za nabavu inozemnih znanstvenih časopisa (po indeksu 361,05 odnosno za 12,12 milijuna kuna) u odnosu na prvotni proračun za 2010.

Sredstva predviđena za Ministarstvo kulture smanjuju se ukupno za 27 milijuna kuna. Smanjenja se odnose na plaće, materijalne troškove, financijska prava samostalnih umjetnika te najviše na arheološka istraživanja.

Što se tiče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ukupna sredstva u proračunu za 2010. godinu predlaženim rebalansom smanjuju se za 351 tisuću kuna. Ta se promjena odnosi na rashode za zaposlene, na materijal, energiju i usluge. Sredstva namijenjena za Zakladu HAZU, njezinu izdavalačku djelatnost, popunjavanje knjižnog fonda biblioteke, međunarodnu suradnju, projekte, izložbe i skupove ostaju nepromijenjena u odnosu na prvotni proračun.

U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo činjenicom da se ovim rebalansom državnog proračuna, u objektivno teškoj gospodarskoj situaciji, predviđena sredstva za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nisu smanjivala, već su dapače rasla, te da je na taj način prepoznata i ispunjena preporuka Europske unije da se izdvajanja za obrazovanje i znanost održe na istim razinama unatoč globalnoj krizi.

Pojedini članovi Odbora smatraju neka rješenja neproporcionalnima: omjere između sredstava koja se izdvajaju za plaće i onih koja se upućuju za razvojne aktivnosti, omjere između sredstava namijenjenih za informatizaciju u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima i znanstvenim institutima, kao i omjere između sredstava dodijeljenih pojedinim sveučilištima i studentskim centrima. Također, upozorili su predstavnike predlagatelja na neizvršavanje zakonske obveze uvođenja modela cjelovitog financiranja sveučilišta, tzv. lump sum modela, te je tako za njegovo uvođenje, kao i za centre izvrsnosti, u ovome rebalansu predviđeno 0 kuna. Uvođenje lump sum modela, smatraju, riješilo bi disproporicje između financiranja sveučilišta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici održanoj 25. kolovoza godine 2010., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu 2010., P. Z. br. 614, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza godine 2010., KLASA: 400-06/10-01/05, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA GODINU 2010.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja godine 2010. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja godine 2010., KLASA: 602-01/10-01/02, URBROJ: 65-10-02 uz prijedlog da sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj obrazlaže potrebu donošenja izmjena i dopuna s nekoliko novih okolnosti nastalih nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. godine. Prije svega, predlaže se da se državnim pedagoškim standardima utvrđuje veličina matičnih i područnih škola na način da se te standarde ovlasti na utvrđivanje minimalnog broja razrednih odjela i broja učenika za matičnu školu. Danas se, naime, ne mogu više održavati matične škole s malim brojem učenika u kojima je obrazovanje skupo i neracionalno. Predlagatelj naglašava da se utvrđivanjem minimalnog broja odjela i učenika za veličinu matične škole ne bi dovodilo u pitanje obrazovanje u malim školama, nego bi se samo stvorile pretpostavke za promjenu statusa škole.

Izmjenama i dopunama trebalo bi, nadalje, propisati da posebnu pomoć škole trebaju pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik; prema postojećim odredbama ta se pomoć obvezno pruža samo djeci državljana Republike Hrvatske koji dolaze iz inozemstva.

Novim prilikama prilagođava se predložena odredba kojom se određuje tko može obavljati poslove učitelja razredne i predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi; prema tom prijedlogu svi nastavnici trebali bi završiti četverogodišnji stručni studij kojim stječu određeni broj bodova u skladu s Bolonjskim sustavom, što odgovara visokoj stručnoj spremi prema ranijim propisima.

Daljnje izmjene i dopune odnose se na utvrđivanje primjerenijeg redoslijeda izricanja pedagoških mjera u srednjim školama, zatim na pitanje prestanka radnog odnosa nastavnog osoblja, budući da se pitanje uvjetuje ne samo dobnom granicom prema općim propisima nego i istekom školske godine u kojoj nastavnik ispunjava dobnu granicu za mirovinu. Također se preispituju dosadašnja rješenja o prestanku ugovora o radu ravnatelja osnovnih škola.

U povodu predloženih izmjena i dopuna, rasprava se koncentrirala oko nekoliko važnijih pitanja kao što su racionalizacija mreža školskih ustanova te status nastavnog i stručno-administrativnog osoblja u školama, posebno onih ravnatelja koji ne ispunjavaju uvjet postignute sveučilišne diplome da bi mogli i dalje vršiti ravnateljsku dužnost. Naglašava se da racionalizacija mreže škola znači administrativno smanjenje broja matičnih škola, što je primjereno demografskim kretanjima i zahtjevima da se na odgovarajući način odgovori na proračunske restrikcije i to tako da se održe pedagoški standardi odnosno postignuta razina obrazovanja. Pohvaljena su predložena rješenja koja se odnose na izjednačavanje položaja učitelja razredne nastave s odgovarajućim stupnjem stručne naobrazbe kao i unošenje novosti u redosljed pedagoških mjera. Također je pohvaljeno predloženo rješenje koje uvažava specifični položaj nastavnog osoblja prilikom umirovljenja temeljem ispunjenog dobnog uvijeta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I
OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 572, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. lipnja, KLASA: 643-02/10-01/01, URBROJ: 65-10-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvastkoga sabora Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Prema obrazloženju predlagatelja, ovim se prijedlogom rješavaju sljedeća pitanja:

U uvjetima gospodarske krize i njenog utjecaja na financiranje znanstvenog sustava, potrebno je dodatno ojačati upravljačku strukturu Zaklade, koja bi osigurala učinkovitije upravljanje zakladnom imovinom i stvorila uvjete za vlastito jačanje putem dodatnih sredstava izvan državnog proračuna. U tu svrhu, predlažu se nova zakladna tijela: izvršni direktor i znanstveni odbori.

Znanstveni odbori nova su tijela koja trebaju provoditi poslove znanstvenih recenzija, evaluacije i predlagati Upravnom odboru projekte za financiranje.

Postojeći Upravni odbor se prema istome P.Z.-u konstituira tako da Hrvatski sabor ubuduće imenuje i predsjednika Upravnog odbora neposredno, povjeravajući na taj način ovome dužnosniku najveću odgovornost za vođenje Zaklade.

Izmjenama bi se utvrdilo da Upravni odbor Zaklade predlaže Hrvatskome saboru na donošenje Strateški plan Zaklade za petogodišnje razdoblje, s razradom ciljeva i programa koji su u skladu s dugoročnim pravcima razvoja Hrvatske. Strateški plan Zaklade treba otvoriti prostor razvoju prioritetnih znanstvenih područja i jačoj integraciji hrvatskog znanstvenog sustava u europski istraživački prostor, uz daljnje važne zadaće kao što su povezivanje znanstvenih istraživanja s inovacijskim i proizvodnim procesima te osiguravanje uvjeta za korištenje europskih fondova za znanost i inovacije.

Prijedlog Zakona utvrđuje zadaće i sastav znanstvenih odbora za sva područja znanstveno-istraživačkog rada financirana iz Zaklade.

Rasprava se velikim dijelom vodila oko pitanja bliske perspektive Nacionalne zaklade za znanost s obzirom da ni proračunski ni izvanproračunski prihodi za jačanje imovine Zaklade u posljednjih nekoliko godina nisu bili zadovoljavajući; kad bi se nastavila takva kretanja, Zaklada za godinu do dvije ne bi više mogla ispunjavati upravo one povećane obveze što ih je preuzela izmjenama i dopunama Zakona od prije godinu dana. Odbor je suglasan s izraženim stajalištem predstavnika predlagatelja da će još u ovoj godini poduzeti korake kako bi se obnovili proračunski i izvanproračunski prihodi Zaklade; ovoj drugoj svrsi treba pridonijeti i zastupljenost predstavnika poduzetnika u sastavu Upravnog odbora. U sklopu razmatranja financijske situacije Zaklade, razmotren je i prijedlog predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost te je donesen zaključak da će Odbor poraditi na mogućnosti da se kao prihod Zaklade utvrdi dio proračunskog prihoda s osnova nekih trošarina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O NACIONALNOJ ZAKLADI ZA ZNANOST, VISOKO ŠKOLSTVO
I TEHNOLOGIJSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE

uz sljedeće amandmane:

Amandman I.
U naslovu Zakona te u čl.1. st. (1) i u čl. 2. st. (2) mijenja se ime Zaklade, tako da glasi: Hrvatska zaklada za znanost.

Obrazloženje:
Zaklada se ne bavi visokim obrazovanjem niti joj takvu misiju treba pripisivati. Visokom naobrazbom trebaju se baviti sveučilišta i ostale visokoobrazovne institucije. Zaklada se treba baviti sustavnim financiranjem projekata u znanosti. Pored toga, s obzirom na činjenicu da postoji Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske i dvije nezavisne agencije za njezinu provedbu, nije opravdano zadržavati u imenu Zaklade ni pojam „tehnologijski razvoj“. Stoga, ako je postojeće ime potrebno mijenjati, predloženo u ovome amandmanu bilo bi najprikladnije. Što se obilježja „hrvatsko“ tiče, slične središnje nacionalne ustanove u Europi nose određeno nacionalno ime pa se predlaže u tom smislu i kod Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Amandman II.
U članku 2. mijenja se stavak (3) tako da glasi:
(3) Sjedište Zaklade je u Zagrebu.
Iza stavka (3) dodaje se stavak (4) koji glasi:
(4) Općim aktom Zaklade uredit će se ustrojstvo i djelokrug ureda za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Zaklade.
Predloženi stavak (4) postaje stavak (5).

Obrazloženje:
Postojeća formulacija iz stavka (4) koja glasi: „…radi učinkovitijeg obavljanja poslova iz djelokruga Zaklade…“ smislena je utoliko što objašnjava razlog koji slijedi: „…ustrojavaju se uredi u Splitu, Rijeci i Osijeku…“. Kada se, međutim, briše odredba o uredima decentraliziranima izvan sjedišta Zaklade (Zagreb) tj. u Splitu, Rijeci i Osijeku, u tom slučaju postaje besmisleno odredbu „… a radi učinkovitijeg obavljanja poslova…“ zadržavati i dovesti u vezu s odredbom „… ustrojit će se ured čiji se djelokrug i ustrojstvo uređuju općim aktom Zaklade…“. Na ovaj način predložena formulacija stavka (2) na razini logike govori da bi se stručno-administrativni poslovi vodili „učinkovito“ i bez ustrojavanja stručno-administrativne službe, dakle neprofesionalno. Međutim, Zaklada ne bi ni mogla biti učinkovita niti u elementarnom smislu bez odgovarajuće stručno-administrativne službe. Zbog toga se u ovome amandmanu predlaže brisanje takvog nepotrebnog i zbunjujućeg pristupa, pogotovo što se prijedlogom preinake stavka (3) članka 2. P.Z. br.572 određuje da se pitanje jednog ili više ureda u službi Zaklade ne rješava više Zakonom, nego se prepušta regulativi Statuta Zaklade.

Amandman III.
U članku 5. kojim se mijenja članak 5. Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske u izmijenjenom stavku (1) broj šest zamjenjuje se brojem osam, a predloženi stavak (2) mijenja se tako da glasi:
(2) Kandidate za predsjednika i članove Upravnog odbora Zaklade, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o zastupljenosti svih znanstvenih područja, i to četiri člana na prijedlog javnih znanstvenih instituta, dva člana na prijedlog Rektorskog zbora, a po jednog člana na prijedlog:
- Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- nacionalnog vijeća za područje znanosti,
- Hrvatske udruge poslodavaca

Obrazloženje:
Ovim se amandmanom predlaže povećanje broja članova Upravnog odbora sa šest na osam odnosno sa sedam na devet uključujući predsjednika, i to iz razloga veće reprezentativnosti i uspješnijeg djelovanja Upravnog odbora s obzirom na potrebu financijskog jačanja Zaklade i jačanja stručno-znanstvenih kompetencija. Ujedno se predlaže da četiri kandidata za predsjednika i članove Upravnog odbora Zaklade Vlada Republike Hrvatske ne utvrđuje samostalno, već na prijedlog javnih znanstvenih instituta, kako bi se osigurala veća uključenost znanstvene zajednice u izboru predsjednika i članova upravljačkog tijela Zaklade.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja 2010., Izvješće o provedbi Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja godine 2010., KLASA: 600-01/10-01/03, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Temeljem članka 55. Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Standarda u razdoblju od 10. lipnja 2008., kada je stupio na snagu pa sve do konca 2009. godine. Izvješće je izrađeno na temelju podataka što ih je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa primilo od osnivača dječjih vrtića a prikazano je u tabelarnom pregledu po županijama.

Izvješće se odnosi na četiri standarda označenih koeficijentom izvodljivosti (Ki)=0. To su oni zahtjevi i standardi koji su stupili na snagu već časom donošenja Standarda i trebalo im je udovoljiti odmah, a to su pitanja: veličine dječjeg vrtića s obzirom na broj djece i odgojno-obrazovnih skupina, mjera zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću, cijene smještaja djeteta u dječji vrtić i sustava kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe.

Izvješće donosi i pregled provedbe standarda označenih koeficijentom izvodljivosti „1“, a to su oni koji se moraju postići u roku od tri godine nakon donošenja ovog Standarda, odnosno do 10. lipnja 2011. godine. Za dva (broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini i broj stručnih suradnika) podnositelji Izvješća predlažu da se koeficijent izvodljivosti „1“ zamijeni s koeficijentom izvodljivosti „2“ (do kraja 2013. godine) te da se na taj način dade dovoljno vremena osnivačima da se usklade sa standardima, a za odredbe standarda koji se odnose na tajnika, voditelja računovodstva te na broj radnika koji rade na poslovima prehrane i održavanja, predlažu ustrojavanje stručno-administrativno-tehničkih timova za više malih dječjih vrtića, istih ili različitih osnivača, na području županije.

Općenito se u dijelu zaključka o mogućnosti provedbe Standarda ustvrđuje da je potrebno preispitati ostvarivost pojedinih koeficijenata ovoga Standarda s obzirom na Plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka.

U raspravi je postavljeno pitanje je li nam Izvješće pokazuje koliko polaznici predškolskog odgoja i naobrazbe na čitavom području Republike Hrvatske imaju iste uvjete u tim ustanovama. Kao i u slučajevima Izvješća državnih pedagoških standarda na području osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, pokazalo se da nepotpuna izvješća osnivača ustanova otežavaju stvaranje jedinstvene slike o tom pitanju, iako se izvješće na području predškolskog odgoja i naobrazbe ocjenjuje najpotpunijim. Primjedba je, kako se ipak iz Izvješća može sagledati, da se u nekim područjima predškolskog odgoja lošije ostvaruju koeficijenti, kako gledano teritorijalno, tako i s obzirom na pojedine sadržaje, a Izvješće ne predlaže odgovarajuće zaključke. Osnivači dječjih vrtića, kao i osnovnih škola, različiti su te bi ih trebalo specificirati, budući da ni mogućnosti, ni obveze, ni ambicije različitih osnivača nisu jednake, što otežava donošenje jedinstvenih mjera odnosno eventualne izmjene i dopune postojećeg Državnog pedagoškog standarda.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG
STANDARDA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja godine 2010., Izvješće o provedbi Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2010. godine, KLASA: 602-01/10-01/01, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Temeljem članka 66. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Standarda u razdoblju od 10. lipnja 2008. do konca 2009. godine.

Standardom se utvrđuju mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete nužne za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava školstva u Hrvatskoj. Izvješće se odnosi na one mjere i zahtjeve koji su bili označeni koeficijentom izvodljivosti Ki=0, a to standardi koji su stupili na snagu već časom donošenja Standarda i trebalo im je udovoljiti odmah.

Izvješće je izrađeno na temelju podataka što ih je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa primilo od osnivača školskih ustanova a statistički je prikazano u tabelarnom pregledu po županijama, s time što je pet županija dostavilo nepotpune podatke a dvije (Sisačko-moslavačka i Varaždinska) nisu dostavile tražene podatke pa su izostale u prikazu.

U zaključnom dijelu sažima se stanje na način da se za 14 mjerila daje pregled ispunjenosti koeficijenta Ki=0, iako Standard utvrđuje 17 grupa mjerila koje se odnose na ovaj koeficijent.

Od prikazanih 14 mjerila utvrđuje se da je trenutno ispunjeno njih 12, a za dva se iznose obrazloženja zbog kojih ni danas nisu djelomično ili potpuno provedena, iako su trebala biti ispunjena prije godinu i pol dana. Tako se obrazlaže zbog čega nije otvoreno ni jedno radno mjesto stručnjaka za održavanje računala i informatičke opreme; razlog bi bio u tome što nisu utvrđeni poslovi tih profila stručnjaka, budući da je sporno je li opis tih profila stvar Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. Kada se radi o mjerilima za prostor i opremu u srednjoj školi za nove škole, u zaključku Izvješća ustvrđuje se da Standard propisuje osnovna mjerila za izvođenje gimnazijskih, umjetničkih i strukovnih programa za izgradnju novih škola, međutim potrebna su detaljnija mjerila koja se trebaju propisati u kurikulumima za različite profile srednjih škola. Pri tome postojeća mjerila treba preispitati posvuda gdje ne bi odgovarala gospodarskoj situaciji i mogućnostima državnog proračuna.

Općenito se u dijelu zaključka o provedbi Standarda ustvrđuje da se Ministarstvo obvezalo Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka da će Vladi RH do kraja 2010. predložiti mrežu škola i programa, što će pridonijeti efikasnijem planiranju kapitalnih projekata te racionalnijem korištenju sredstava za opremanje odgojno-obrazovnih ustanova.

U raspravi o Izvješću utvrđeno je, pored ostaloga, da je ono činjenično manjkavo pa da tako nedostaju ključni podaci po odjeljenjima i školama o broju tehničkog osoblja u školi, broju đaka putnika, broju igrališta i radionica, a nije odgovoreno na pitanja što se čini da bi se ispravilo prekoračenje maksimalnog broja učenika. Kritičkoj ocjeni da je broj stručnih suradnika nedovoljan jer jedan pedagog dolazi na 150 učenika a Standardom je propisano dvostruko više, suprostavljena je tvrdnja predstavnika podnositelja Izvješća prema kojoj Hrvatska raspolaže sa stručnim suradnicima kao malo koja zemlja s kojom se uspoređujemo. Ukazano je također na nedostatak odnosno neusuglašenost normativa za izgradnju i opremu škola između Državnog pedagoškog standarda i pravilnika koji treba konkretizirati utvrđene normative. Istodobno, izražena je ocjena da su materijalni uvjeti u srednjim školama danas bolji nego ikada.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 "ZA" i "PROTIV") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOGA PEDAGOŠKOG STANDARDA SREDNJOŠKOLSKOG
SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA, U RAZDOBLJU OD 10. LIPNJA 2008. DO 31.
PROSINCA 2009. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici 13. srpnja godine 2010. Prijedlog izmjena i dopuna Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja godine 2010., KLASA: 600-01/10-01/05, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj polazi od ocjene da je većina mjera Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja čiji je koeficijent izvodljivosti nalagao da budu odmah ispunjeni doista i ispunjena, ali je uočena potreba za izmjenom pojedinih odredaba.

Takvi zahtjevi potječu u prvome redu iz potrebe da se ustroji racionalnija mreža osnovnoškolskih ustanova te je bilo potrebno propisati okvirne kriterije za minimalni broj učenika, s time da su iznimke moguće u točno određenim slučajevima: kad se radi o školama s otežanim uvjetima rada, školama koje provode odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i onima u kojima se ostvaruju posebni programi za učenike s teškoćama, zatim o dislociranim odnosno udaljenim školama i školama s nekim drugim specifičnostima.

Potrebe racionalizacije odnose se također na ustroj razrednih odjela, s time što se i u ovom slučaju vodi računa o posebnim standardima kada se radi o učenicima s teškoćama u redovnim školama, učenicima koji su uključeni u nastavu u zdravstvenoj ustanovi, učenicima u kombiniranim razrednim odjelima, te onima za koje je nastava organizirana u kući.

Izmjenama se odgađa obveza zapošljavanja stručnih suradnika, budući da mogućnost zapošljavanja ovisi o osiguranim sredstvima iz državnog proračuna.

U svrhu racionalizacije unose se odgovarajuće izmjene i dopune prema kojima se predviđa korištenje zajedničkih učionica i kabineta za skupine srodnih nastavnih predmeta.

Osnovnim školama koje nemaju vlastitih školskih kuhinja omogućuje se da prehranu organiziraju na drugi način, budući da bi ustrajavanje na školskim kuhinjama pretpostavljalo zapošljavanje dodatnog izvannastavnog osoblja, što u postojećim prilikama nije moguće.

Konačno, predlaže se brisanje obveze i koeficijenta izvodljivosti za sadržaje poduke plivanja i vožnje biciklom, budući da, prema predlagatelju, ne pripadaju u Standarde, već u dokumente kao što su nastavni plan i program za osnovnu školu i školske kurikulume.

Predlagatelj zaključno ustvrđuje da će se izmjenom koeficijenta izvodljivosti pojedinih mjera Standarda odnosno prolongiranjem rokova za njihovu provedbu ispuniti obveza prema Planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka.

U kraćoj raspravi ukazano je, pored ostaloga, na neka nesuglasja između postojećeg Standarda i odgovrajućeg pravilnika kada se radi o broju učenika, na što je predstavnik predlagatelja obrazložio da su državni pedagoški standardi donijeti 2008., a prvi puta se primjenjuju od protekle školske godine, tako da se, primjerice, zahtjevi o broju učenika po naravi stvari ne mogu primijeniti na razrede koji su u vrijeme donošenja Standarda već djelovali s brojem učenika većim nego što ih predviđa Državni pedagoški standard, pa se Standard može primijeniti samo na razrede nastale nakon njegovog stupanja na snagu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja godine 2010. Prijedlog izmjena Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja godine 2010., KLASA: 600-01/10-01/04, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj polazi od tvrdnje da su razvojni ciljevi zacrtani u planu razvoja odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. o povećanju broja djece upisane u predškolske programe ispunjeni prije očekivanoga roka, budući da se obuhvat djece u vrtićima s 43 posto povećao na 58 posto. Cilj je bio postavljen na 60 posto.

Donošenjem Državnog pedagoškog standarda za područje predškolskog odgoja i naobrazbe u lipnju 2008. prestala su važiti mjerila dotadašnjih standarda i normativa za dječje vrtiće; iz tog razloga se ovim izmjenama mijenjaju odgovarajući koeficijenti izvodljivosti, kako bi ranije osnovani dječji vrtići a i oni osnovani nakon donošenja mogli djelovati prema Standardima, s time što se primjena nekih standarda predviđa s kasnijim koeficijentom izvodljivosti u odnosu na postojeće.

Kao i u slučaju prijedloga izmjena i dopuna pedagoških standard za osnovno i srednje školstvo, na nomotehničkoj razini može se predlagatelju postavljati upit zbog čega se u članku 4. predlaže da izmjene ovoga Standarda stupe na snagu odmah danom objave u Narodnim novinama, a također se može uputiti sugestija da se u članku 2. koeficijenti izvodljivosti ne otiskuju na toniranoj podlozi, budući da se radi o propisu pa svaki takav grafički dodatak mora imati svoje strogo nomotehničko opravdanje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja 2010. godine Izvješće o provedbi Državnoga pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja godine 2010., KLASA: 600-01/10-01/02, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Temeljem članka 48. Državnoga pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Standarda u razdoblju od 10. lipnja 2008., kada je stupio na snagu, pa sve do konca 2009. godine. Izvješće je izrađeno na temelju podataka što ih je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa primilo od osnivača osnovnoškolskih ustanova.

Izvješće se odnosi na 27 od 28 mjera označenih koeficijentom izvodljivosti (Ki) „0“, a to su oni zahtjevi i standardi koji su stupili na snagu već časom donošenja Standarda i trebalo im je udovoljiti odmah. Evidentno je da se većina tih mjera Standarda ostvaruje u skladu s planiranim, ali predlagatelj u zaključnom dijelu ipak ističe sljedeće poteškoće i nudi rješenja:

Mjerila za ustroj mreža škola na područjima županija. Ova mjerila nisu ispunjena iz razloga što znatan broj osnivača nije Ministarstvu dostavio prijedlog mreže škola premda su to bili dužni učiniti do 2. kolovoza 2009.

Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj školi kao samostalnoj ustanovi. U skladu s Programom gospodarskog oporavka, ova mjerila valja preispitati. Škole koje navedene uvjete ne ispunjavaju mogu se spojiti s drugom školom, odnosno postati područnom školom. Rješenje je i u novoj mreži škola, a ne samo izgradnji novih škola.

Mjerila za broj učenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini su ostvarena, no potrebno je izmijeniti odredbu prema kojoj u kombiniranim razrednim odjelima od tri i četiri razreda ne mogu biti uključeni učenici s teškoćama.

Mjerila za trajno profesionalno usavršavanje, napredovanje ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika te mjerila za osposobljavanje i stručno usavršavanje ostalih radnika. Većina odgojno-obrazovnih radnika škole usavršava se na razini županije, ali je u nekim županijama i školama naglašen problem odlaska na stručne skupove na državnoj razini. Ubuduće za navedenu mjeru u državnome proračunu bit će potrebno planirati dodatna financijska sredstva.

Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj školi primjenjuju se u svim novoizgrađenim školama, iako je izgradnja škola započela prije donošenja Standarda. Proteklih nekoliko godina napravljen je velik pomak u izgradnji, rekonstrukciji i opremanju obrazovnih ustanova ali nije realno očekivati takav opseg ulaganja i u narednim godinama.
Mjerila učeničkog standarda djelomično se ostvaruju, a između županija postoje razlike. Osnivači škola u šest županija nisu osigurali prehranu za veći broj učenika. Na temelju navedenoga, potrebno je odgoditi rokove provedbe do kraja 2012. godine (Ki = 2).
Općenito se u dijelu zaključka o mogućnosti provedbe Standarda ustvrđuje da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obvezalo Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka da će Vladi RH do kraja 2010. predložiti mrežu škola i programa, što će pridonijeti efikasnijem planiranju kapitalnih projekata te racionalnijem korištenju sredstava za opremanje odgojno-obrazovnih ustanova.

S obzirom da se radi o prvom izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda za osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja, sudionici rasprave ukazali su na podatke o sadržajima i potrebne zaključke koji su ovoga puta izostali a podnositelj Izvješća trebao bi o njima voditi računa. Tako treba ubuduće ukloniti nedostatke u Izvješću kada se radi o nekim zahtjevima na području stručnog usavršavanja, stručnim suradnicima, ispunjavanju mjera higijensko-tehničkih uvjeta, školskim dvoranama i igralištima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 "ZA" i 2 "PROTIV") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOGA PEDAGOŠKOG STANDARDA OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA, U RAZDOBLJU OD 10. LIPNJA 2008. DO 31. PROSINCA 2009. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja godine 2010. Prijedlog izmjena i dopuna Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja godine 2010., KLASA: 600-01/10-01/06, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj polazi od ocjene da se većina mjera Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja ostvaruje u skladu s planiranim, ali je uočena i potreba za izmjenom pojedinih odredbi.

Polazeći od potrebe racionalizacije mreže srednjih škola, predlaže se da se umjesto postojećih odredbi o optimalnoj veličini srednje škole, s obzirom na razredne odjele i broj učenika, kao i odredbe o najvećem mogućem broju učenika i razreda, izmjenama utvrdi najmanji broj učenika pa bi se prema predloženoj izmjeni matična srednja škola mogla ustrojiti s najmanje 8 razrednih odjela i 150 učenika. Iznimke se predviđaju za srednje škole za rijetka zanimanja, za umjetničke škole, za škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole za učenike s teškoćama, za škole na području od posebne državne skrbi, na otocima i u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti.

U svrhu racionalizacije troškova i poslovanja, preispituje se broj i normative za zapošljavanje radnika na poslovima čišćenja te domara i kotlovničara u srednjoj školi.

Prijedlogom se mijenjaju obveze učenika u odnosu na praktičnu nastavu u tjednom odnosno dnevnom iznosu, s time da se te obveze smanjuju.

Odredbe o projektiranju i izgradnji, kao i dogradnji postojećih škola, dovode se u vezu s predvidivim demografskim, gospodarskim i urbanističkim kretanjima na upisnom područje škole; Ministarstvo izdaje suglasnosti na idejne projekte takvih zahvata vodeći računa o navedenim okolnostima.

Izmjenama i dopunama uvodi se mogućnost korištenja zajedničkih učionica prema srodnim nastavnim disciplinama.

Koeficijenti izvodljivosti utvrđuju se odnosno produžuju za ukupno četiri standarda.

Izmjenama i dopunama Standarda, područje srednjoškolskog odgoja i obrazovanja odgovara zahtjevima predviđenima Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA
SREDNJOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici 18. lipnja 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 547, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, 20. svibnja godine 2010., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, KLASA: 612-01/10-01/02, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj u ovome KPZ predlaže, pored nekih manjih terminoloških usklađenja, da se:
- brisanjem članka 113. oslobodi pravna ili fizička osoba koja upotrijebi na filmu, spotu, plakatu, fotografiji ili drugom predmetu, prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio, obveze da uplati u korist državnog proračuna iznos od 1,000 kuna. Briše se i članak 112. koji je nalagao da onaj tko na fotografiji, naljepnici, znački, suveniru, publikaciji i drugoj tiskovini, odjevnom ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio, dužan je uplatiti 10% od prodajne cijene proizvoda u korist državnog proračuna;
- izmjenom u članku 114. postojećeg Zakona raspon spomeničke rente, koje su obveznici fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, smanji sa sadašnjih 3 do 10 kn po četvornom metru korištene površine na 1 do 7 kn po četvornom metru;
- dopunom u članku 114. onemogućuje se da bi obveznici spomeničke rente plaćali spomeničku rentu po dvije osnovice; također se izmjenom stavka 2. ovoga članka oslobađaju od plaćanja spomeničke rente fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost;

Predlagatelj obrazlaže ove prijedloge Programom gospodarskog oporavka Vlade RH od 19. travnja o.g., prema kojemu je i Ministarstvo kulture dužno pridonjeti prijedlozima kao što je smanjenje spomeničke rente. Brisanjem članka 112. i 113. otpadaju obveze fizičkih i pravnih osoba koje obnašaju djelatnosti vezane uz spomeničke objekte (korištenje motiva spomeničkih objekata kod izrade suvenira, tekstilnih proizvoda i sl.).

U raspravi je ukazano na potrebno i moguće preispitivanje sustava spomeničke rente, kako s obzirom na obuhvaćene obveznike, fizičke i pravne osobe, tako i na problem utvrđivanja pojma spomenika kulture i spomeničkih ambijenata, a postavljena su i pitanja ukupnih mogućnosti zaštitnih intervencija u spomeničke cjeline. Naime, smanjivanje tih sredstava u proračunu prije nekoliko godina opravdavalo se uvođenjem spomeničke rente, a sada se on ovim prijedlogom reducira na otprilike polovinu. Predstavnici predlagatelja i kritičari takvoga stanja suglasni su da se mjere predložene ovim prijedlogom zakona mogu zbog toga opravdati jedino kao privremene i interventne, kako bi i područje kulture pridonjelo proračunskoj i gospodarskoj stabilizaciji ali da sustav spomeničke rente treba preispitati i poboljšati, kako bi poslužio u sređenijim prilikama i na duži rok. Odatle je i postignuta suglasnost da bi Hrvatski sabor trebao Ministarstvu kulture odnosno Vladi Republike Hrvatske uputiti zahtjev: da se predlože trajnija rješenja koja bi odgovarala potrebama održavanja spomenika kulture u sređenijim proračunskim i gospodarskim prilikama.

Nakon provedene rasprave, pristupilo se glasovanju sa sljedećim ishodom:

Za prijedlog da se Hrvatskome saboru predloži da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – 5 glasova

Za prijedlog da se Hrvatskome saboru predloži da ne donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – 5 glasova

Odbor jednoglasno predlaže Hrvatskome saboru da donese

ZAKLJUČAK:

Obvezuje se Ministarstvo kulture da izradi, a Vladu Republike Hrvatske da u ovoj godini uputi Hrvatskome saboru prijedlog za izmjenu i dopunu postojećih odredbi odnosno donošenje zasebnog zakona kojim bi se pitanje spomeničke rente primjereno reguliralo na trajnoj osnovici polazeći od potreba i mogućnosti zaštite kulturnih dobara i spomeničkih cjelina i u poboljšanim proračunskim i gospodarskim prilikama.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici 18. lipnja godine 2010. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2009., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 7. svibnja godine 2009., KLASA:  021-12/10-09/16, URBROJ: 65-10-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Na temelju Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, HAZU je Hrvatskome saboru uputio Izvješće o svojem radu u 2009. godini i to u sažetom obliku na 8 stranica te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 113., na stranicama 75. – 606.
U cjelovitoj verziji Izvješća (Ljetopis) navedene su djelatnosti svih organizacijskih oblika HAZU i u njih uključenih članova (posebno bibliografija, sudjelovanje u projektima i znanstvenim skupovima). Isti je sadržaj u sumarnom obliku prikazan u materijalu izvješća o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2009. – sažetak.
Podaci o istraživačkim projektima u tijeku, izdavačkoj djelatnosti, održanim predavanjima, izložbama i drugim oblicima aktivnosti pokazuju da su i u protekloj godini članovi HAZU, kroz organizacijske oblike Akademije i na ostalim područjima svojega djelovanja, pridonijeli obilježju HAZU kao vrhunske hrvatske znanstvene, istraživačke i kulturne institucije
U pregledu rada Predsjedništva Akademije u više se navrata spominje Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i to tako da se ovome Odboru odaje priznanje za potporu Akademiji u nekim njezinim nastojanjima. Ovaj Odbor je doista podupirao HAZU u nekoliko pitanja vezanih uz zahtjeve HAZU prema državnom proračunu. Pored ostaloga, u Izvješću se ističe da Predsjedništvo HAZU odobrava analizu ovoga Odbora iz prošle godine, koja je pokazala da se proračunska sredstva u korist HAZU od 2002. godine do danas povećavaju u manjim postotcima nego sredstva koja se raspoređuju preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva kulture. Utoliko je teže razumjeti zašto je upravo prošle godine HAZU tražila od Ministra financija odnosno Vlade Republike Hrvatske da HAZU zadrži i dalje zaseban proračunski položaj, umjesto da se ugradi u poziciju jednog od tih ministarstava (ili razmjerno, oba ministarstva).

U raspravi je posebna pozornost posvećena nekim organizacijskim i statusnim pitanjima Akademije i njezinog članstva. Tako je razmotrena okolnost da u Akademijinim tijelima nije prihvaćena preporuka Hrvatskoga sabora, donesena na 11. sjednici 3. srpnja  2009. godine sa 100 glasova ZA i 3 SUZDRŽANA, da se osnuje Razred za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku) kao deseti razred u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O tome pitanju Odbor predlaže da Hrvatski sabor donese zaseban zaključak kao dio odluke o prihvaćanju Izvješća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nadalje, u raspravi je došlo do izražaja zapažanje koje je isticano i prigodom ranijih izvješća: da glasovanje o novim članovima Akademije daje ponovno povoda za rasprave u hrvatskoj kulturnoj i drugoj javnosti budući da  neki djelatnici veoma istaknuti u disciplinama u kojima djeluju nisu izabrani, čime se ne namjerava dovesti u pitanje autonomnost Akademije u izboru svojih članova.

Konačno, kad se radi o statusnim pitanjima, predstavnici podnositelja Izvješća naglasili su da je u javnosti stvoren pogrešan dojam kako dodaci koji po zakonu pripadaju članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  kao dodaci na mirovinu, ne daju tim mirovinama svojstvo mirovina stečenih pod posebnim uvjetima. Članovi HAZU zaslužili su svoje mirovine prema općem mirovinskom režimu; njihov prosjek je između četiri i pet tisuća kn po osobi, a zaseban dodatak na mirovinu jest (i trebao bi ostati) izraz brige države u odnosu na one njezine građane koji iako u statusu redovnih umirovljenika, pridonose i dalje u značajnoj mjeri hrvatskoj znanosti i kulturi.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećih 

zaključaka:

1. Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2009.

2. Hrvatski sabor predlaže Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti osnivanje Razreda za prikazbene umjetnosti (filmsku i kazališnu).

Obrazloženje uz drugi zaključak:

Organizacijski oblici za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku) uobičajen su oblik djelovanja nacionalnih akademija u svijetu, te se procjenjuje da je osnivanje Razreda za prikazbane umjetnosti priznavanje realiteta i potreba vremena.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Petar Selem,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove  spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora. 

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici održanoj 14. travnja godine 2010., Mišljenje o Prijedlogu odluke o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova Odbora za dodjelu državne nagrade "Ivan Filipović", koje je predsjedniku Odbora dostavio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, 19. ožujka o.g., KLASA: 021-13/10-06/01, URBROJ: 6521-18-10-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je razmotrio navedeni prijedlog i jednoglasno zaključio, da Hrvatskom
saboru predloži donošenje

O d l u k e o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova
Odbora za dodjelu državne nagrade "Ivan Filipović"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 28. sjednici od 17. ožujka godine 2010., Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora ”Nagrade Vladimir Nazor” – moli se mišljenje, koji je predsjedniku Odbora dostavio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskoga sabora, KLASA: 021-13/10-07/05, URBROJ: 6521-18-10-04, aktom od 1. ožujka godine 2010.

Odbor je Prijedlog razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

U raspravi je izražena suglasnost s prijedlogom Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, za imenovanje predloženih predsjednika i članova Odbora, te se jednoglasno, izjašnjavanjem svih nazočnih članova Odbora (8 ZA) predlaže Hrvatskom saboru da donese

Odluku o imenovanju predsjednika i članova Odbora ”Nagrade Vladimir Nazor”

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici od 11. i 25. veljače godine 2010., Konačni prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, P. Z. br. 474, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, KLASA: 602-09/09-01/02, URBROJ: 65-10-09, aktom od 4. veljače  godine 2010.

Odbor je Prijedlog razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U obrazloženju uz Konačni prijedlog zakona predlagatelj podsjeća na razloge zbog kojih je pokrenuo donošenje novog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu: nastojanje da se postignu niže cijene udžbenika, potreba da se utvrdi minimalni rok uporabe odobrenog udžbenika, koji bi se odredio na četiri godine, kao i učinak koji se slikovito izražava kao "lakša učenička torba".

Predlagatelj obrazlaže mjere koje se ugrađuju u novi zakon radi postizanja navedenih ciljeva, a posebno se osvrće na razlike između rješenja iz Konačnog prijedloga zakona i onih razmotrenih u prvom čitanju.

Navodi da je u Konačni prijedlog zakona ugradio većinu primjedbi iznesenih u radnim tijelima Hrvatskog sabora i od strane saborskih zastupnika. Poboljšanja su izvršena na sadržajnoj i nomotehničkoj razini.

Izmijenjene su prvobitno predložene odredbe o obveznom raspisivanju javnog natječaja u kojem se kao kriterij za odabir udžbenika postavlja najniža ponuđena cijena, a u konačan izbor prolaze dva udžbenika uz koja se nudi najniža cijena. Kako se ne bi dogodilo  da se kriterij najniže cijene nametne na uštrb kakvoće, u Konačnom prijedlogu  predviđeno je da Ministarstvo objavljuje javni poziv za uvrštavanje udžbenika u Katalog udžbenika na koji se mogu prijaviti samo oni nakladnici za koje se izjasnilo najmanje deset posto učitelja odnosno nastavnika a kao maloprodajnu cijenu istaknuli su onu cijenu koja ne prelazi iznos već objavljene najviše razine cijene.

Predlagatelj je također izmijenio odredbe Prijedloga zakona kojima je bilo predviđeno da samo dva udžbenika koja istaknu najnižu cijenu dobivaju mogućnost izbora na razini stručnih aktiva škola. Pri tome se po Konačnom prijedlogu sa stručnim aktivom škole u izboru udžbenika s obzirom na cijenu treba suglasiti i vijeće roditelja.

Kao značajna nova mjera ističe se i okolnost da izdavač ne može svojevoljno povući udžbenik iz uporabe prije roka od četiri godine. Ovom se mjerom svakako otklanja mogućnost neopravdanog povećanja naslova udžbenika, iza čega bi stajao uglavnom komercijalni interes, a izdavača se dovodi u položaj da djeluje i kao javna služba.

Predlagatelj naglašava i poboljšanja u odnosu na prvo čitanje kada je riječ o udžbenicima s malom nakladom i udžbenicima za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Prihvaćeni su također prijedlozi da se ovim zakonom onemoguće donacije nakladnika školama i nastavnom osoblju, kako bi se na taj način ojačala objektivnost odluke o vrijednosti udžbenika od strane nastavnog osoblja.

Među prijedlozima koje nije uvrstio u Konačni prijedlog, u prvome redu predlagatelj ističe da ne bi bilo opravdano prihvatiti stajalište prema kojem bi se donošenje novog zakona o udžbenicima odgodilo do donošenja nacionalnog i predmetnih kurikuluma te novog udžbeničkog standarda kako bi se time izbjegla potreba usklađivanja novog zakona s navedenim dokumentima odnosno obrnuto. Naime, tvrdi predlagatelj, samo donošenje novih kurikuluma ujedno ne znači nužno i mijenjanje svih udžbenika odnosno – donošenje novih kurikuluma nije na taj način vezano uz donošenje novog zakona, jer ako će novi kurikulumi zahtijevati izmjene u postojećim udžbenicima, te će se izmjene morati izvršiti bez obzira na novi zakon.

Prilika je da se naglasi kako predloženi zakon ne rješava samo pitanje udžbenika za osnovnu i srednju školu, već također dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava, što dolazi do izražaja u odgovarajućem normativnom dijelu Konačnog prijedloga, ali ne i u naslovu predloženog zakona, koji se zadržava na pojmu"udžbenika" kao ključne riječi.

U raspravi je ponovo pokrenut veći broj pitanja kao i u prvom čitanju. Iznijeta je općenita primjedba da je argumentacija Prijedloga preuska ako se svodi na razloge cijene udžbenika i lakšu učeničku torbu jer ti razlozi, koliko god važni, ne mogu biti glavni razlog za promjene koje se žele unijeti u područje udžbenika. Izražena su različita mišljenja o odnosu kvalitete i cijene udžbenika, o potrebi utjecaja roditelja u postupku izbora udžbenika te o zasebnim interesima i objektivnim mogućnostima izdavača da udovolje uvjetima što ih donosi Prijedlog zakona, osobito kada se radi o prijelaznim rješenjima i rokovima, što bi ih predvidio zakon za postupak odobravanja i tiskanja udžbenika.
Odbor je u vezi s tim i drugim pitanjima upoznat sa stajalištima Zajednice nakladnika, učitelja razredne nastave, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.

  Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio

predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu,

uz sljedeće amandmane:

Amandman I.
U članku 1. stavak 2. se briše.

Obrazloženje:
Napominjemo kako je odredbom članka 56. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da se u školi upotrebljavaju udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu, pa je predlagatelj mišljenja kako odredba članka 1. stavka 2. ovog Zakona nije potrebna.

Amandman II.
U članku 3. Zakona, stavak 1. mijenja se i glasi: „U školi su u uporabi udžbenici i njima pripadajuća dopunska nastavna sredstva objavljena u Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava, utvrđenom sukladno odredbama ovog Zakona.“

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „U svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u uporabi može biti samo jedan udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora odnosno nakladnika.“

Stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Obrazloženje:
U Konačnom prijedlogu Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, potrebno je precizirati kako u svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u uporabi može biti samo jedan udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora odnosno nakladnika.

Amandman III.
U članku 4. stavak 1. Zakona riječ „Agencija“ zamjenjuje se riječima „agencija nadležnih za sustav odgoja i obrazovanja“.

Obrazloženje:
Potrebno je precizirati kako službenici agencija nadležnih za sustav odgoja i obrazovanja (a ne samo agencije nadležne za odgoj i obrazovanje i agencije nadležne za strukovno obrazovanje) ne mogu biti autori, urednici i recenzenti udžbenika, dopunskog i pomoćnog nastavnog sredstva.

Amandman IV.
Članak 8. mijenja se i glasi:

„(1) Postupak odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za škole koje provode nastavu svih nastavnih predmeta na stranom jeziku, udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava s malom nakladom i udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za učenike s teškoćama u razvoju, provodi Ministarstvo.
(2) U postupku odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo imenuje stručne prosudbene skupine.
(3) Kada je predmet odobravanja udžbenik, odnosno dopunsko nastavno sredstvo za učenike s teškoćama u razvoju, jedan od članova stručne prosudbene skupine mora biti učitelj ili nastavnik s iskustvom u radu s učenicima s teškoćama u razvoju, dok preostale članove, u pravilu čine:
a) znanstvenik, odnosno stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila i
b) metodičar za nastavni predmet ili odgojno-obrazovno područje ili znanstvenik, odnosno stručnjak iz područja pedagogije, školske pedagogije, psihologije odgoja i obrazovanja/edukacijske psihologije ili didaktike ili savjetnik za određeni nastavni predmet ili odgojno-obrazovne područje na koje se udžbenik odnosi ili savjetnik za rad s učenicima s teškoćama u razvoju.
(4) Pojedinosti postupka odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava iz stavka 1. ovog članka, rokove odobravanja te pobliže odredbe o utvrđivanju sastava, imenovanju i načinu rada stručnih prosudbenih skupina propisuje ministar.“

Obrazloženje:
Navedni amandman predlaže se iz razloga što i postupak odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za škole koje provode nastavu svih nastavnih predmeta na stranom jeziku, udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava s malom nakladom i udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za učenike s teškoćama u razvoju treba provoditi  Ministarstvo, budući da Ministarstvo već ima uhodani sustav odobravanja takvih udžbenika.

Amandman V.
U članku 9. stavku 1. iza riječi: „cjelinu“ briše se točka, dodaje zarez i riječi: „osim geografskih i povijesnih atlasa“ i udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava na jeziku i pismu nacionalnih manjina kad su objedinjeni u jednome svesku.
Obrazloženje:
Potrebno je napomenuti kako udžbenici i dopunska nastavna sredstva koja prate udžbenik čine neodvojivu cjelinu, međutim iznimka su geografski i povijesni atlasi koji se u postupku uvrštavanja na Popis mogu procjenjivati neovisno o udžbeniku. Što se tiče izdanja za nacioanlne manjina, tu je uobičajeno da se udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo objedinjuju u jednome svesku, što se pokazalo opravdanim.

Amandman VI.
U članku 11. stavku 1. iza riječi: „nakladnika“ dodaje se zarez i riječi: „najkasnije 90 dana prije roka utvrđenog člankom 17. stavkom 3. ovoga Zakona.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava s Pravilnikom provodi Ministarstvo, a sa nacionalnim i predmetnim kurikulumom i Udžbeničkim standardom provode stručna povjerenstva koja imenuje ministar sukladno članku 12. ovoga Zakona.“

Obrazloženje:
Navedni amandman predlaže se iz razloga što je bilo nužno utvrditi krajnji rok do kojeg se može podnijeti zahtjev za uvrštavanje udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava  na Popis, a stavak 3. je izmijenjen na način da se jasno definira kako utvrđivanje usklađenosti udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava s Pravilnikom provodi Ministarstvo, što do sada nije bilo propisano.

Amandman VII.
U članku 12. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: „područje“ dodaju se riječi: „za koje je udžbenik i pripadajuće dopunsko nastavno sredstvo namijenjeno“.

Obrazloženje:
Predloženim intervencijama sadržajno se i nomotehnički poboljšava izričaj, kako bi namjera predlagatelja bila jasnija odnosno izvan svake dvojbe. Navedeni amandman predlaže se iz razloga jasnijeg definiranja na koje nastavno područje se odnosi.

Amandman VIII.
U članku 13. stavku 6. riječ: „imenuje“ zamjenjuje se riječima: „može imenovati“.

Obrazloženje:
Navedni amandman predlaže se kako bi ministru bilo omogućeno, da kada procijeni da je to opravdano, može imenovati novo stručno povjerenstvo.

Amandman IX.
U članku 15. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku uvrštavanja na Popis, usklađenost s nacionalnim i predmetnim kurikulumom i Udžbeničkim standardom geografskog i povijesnog atlasa te udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava na jeziku i pismu nacionalnih manjina kad su objedinjeni u jednom svesku, procjenjuje se neovisno o udžbeniku.
Stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Obrazloženje:
Potrebno je napomenuti kako se udžbenici i dopunska nastavna sredstva koja prate udžbenik čine neodvojivu cjelinu, međutim iznimka su geografski i povijesni atlasi koji se u postupku uvrštavanja na Popis mogu procjenjivati neovisno o udžbeniku.

Amandman X.
U članku 17. stavku 3. riječi "dostaviti Popis školama" zamjenjuju se riječima: "objaviti Popis"
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
"(6) Izjašnjavanje učitelja odnosno nastavnika o prikladnosti uporabe udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo će objaviti na svojim mrežnim stranicama."

Obrazloženje:
Nomotehničko usklađenje stavka 3. s obzirom da je amandmanom na članak 10. utvrđeno kako se Popis ne dostavlja već objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstava, te se isto predviđa i za objavu postotka izjašnjavanja.

Amandman XI.
U članku 18. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Povjerenstvo iz stavka 6. ovog članka čini pet članova od kojih su najmanje dva člana stručnjaci iz područja tiskarstva i izdavaštva, dva su člana stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja, a jedan član je stručnjak iz područja zaštite tržišnog natjecanja. Članovi Povjerenstva ne mogu biti osobe koje su ujedno i autori udžbenika ili su povezane s nakladnicima i/ili autorima u smislu članka 14. ovog Zakona.

Obrazloženje:
Propisuje se sastav Povjerenstva koje čini pet članova, od kojih su najmanje dva člana stručnjaci iz područja tiskarstva i izdavaštva, dva su člana stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja, a jedan član je stručnjak iz područja zaštite tržišnog natjecanja. Članovi Povjerenstva ne mogu biti osobe koje su ujedno autori udžbenika ili su povezane s nakladnicima i/ili autorima.

Amandman XII.
U članku 22. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Radi provedbe konačnog odabira udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava, Ministarstvo objavljuje Katalog na svojim mrežnim stranicama i to najkasnije do 15. siječnja godine u kojoj se Katalog objavljuje ili mijenja, a u stavcima 3., 4. i 5. brišu se riječi „pozitivno“ i „pozitivnim“.“

Obrazloženje:
Propisuje se obveza objavljivanja Kataloga na mrežnim stranicama Ministarstva radi provedbe konačnog odabira udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava.
Držimo da nije oportuno ustrajati upravo na pozitivnom mišljenju Vijeća roditelja, već da je dovoljno da ono bude u prilici iznijeti svoje mišljenje u vezi sa stajalištima stručnog aktiva.

Amandman XIII.
U članku 37. riječi: „osmog dana od dana“ zamjenjuju se riječima: „danom“.

Obrazloženje:
Propisuje se stupanje na snagu Zakona danom objave u Narodnim novinama, umjesto osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Skraćivanje roka stupanja na snagu predlaže se kako bi se sve predviđene etape u izradi, odobravanju i tiskanju mogle provesti unutar konačnih rokova fiksiranih Zakonom odnosno početkom iduće školske godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici održanoj 4. veljače godine 2010., Konačni prijedlog zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, P. Z. br. 438, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, KLASA: 600-01/06-01/01, URBROJ: 65-10-09, aktom od 21. siječnja godine 2010.

Odbor je Prijedlog razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U odnosu na prvo čitanje, predlagatelj je usvojio i ugradio u Konačni prijedlog zakona više primjedbi i prijedloga zastupnika, saborskih odbora i klubova zastupnika. Sve te primjedbe i prijedlozi nemaju jednaku težinu, a Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu posebno je bio zainteresiran za one koje je sam iznio. Tako predlagatelj iznosi da je ostao kod prijedloga o objedinjavanju prvobitno predloženih agencija nakon što je ovaj Odbor, kao i Klub zastupnika SDP-a, predložio da se razmotri mogućnost drukčijeg spajanja agencija na način da se Agencija za strukovno obrazovanje objedini s Agencijom za odgoj i obrazovanje. U tom slučaju zadržala bi se Agencija za obrazovanje odraslih koja bi se razvila u Agenciju za cjeloživotno učenje, što bi predstavljalo rješenje kompatibilno s europskim kretanjima. Nakon što je razmotrio tu mogućnost, predlagatelj ostaje kod prvobitnog prijedloga obrazlažući to, pored ostaloga, potrebom da se izbjegnu preklapanja u sustavu i dvostrukog financiranja rada predložene agencije u osnivanju s postojećom Agencijom za mobilnost i programe Europske unije, čija je djelatnost već upravljena na cjeloživotno učenje. Neprihvaćanje se obrazlaže i razlozima oblikovanja programa koji se financiraju iz europskih fondova.

Od strukturnih primjedbi i prijedloga prihvaćeno je da se neka pitanja organizacije buduće agencije riješe barem okvirno na razini zakona, umjesto da se u cijelosti prepuste Statutu i ostalim autonomnim aktima agencije.

U obrazloženju uz Konačni prijedlog daje se i specifikacija tvrdnje o financijskim uštedama koje će se postići objedinjavanjem dviju Agencija; one bi došle do izražaja već u ovoj godini, a prema projekciji proračuna potrebna sredstva za rad objedinjene Agencije smanjila bi se sa 116,6 milijuna kuna u ovoj godini na 88,3 milijuna kuna u 2012. godini. Sve to trebalo bi postići u uvjetima preuzimanja svih dosadašnjih zaposlenih u novu Agenciju, što se predviđa u normativnom dijelu Konačnog prijedloga (prijelazne i završne odredbe), pa je u raspravi zamjećeno da se te dvije okolnosti teško mogu uskladiti.

Predlagatelj je u Konačnom prijedlogu otklonio više nomotehničkih primjedbi koje su prigodom prvog čitanja iznijete u Odboru za zakonodavstvo i od drugih ovlaštenih predlagatelja. Preostale nomotehničke primjedbe izražene su u obliku odgovarajućih amandmana Odbora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA, 1 PROTIV i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

AMANDMAN I.
U čl. 4., u st. 1. riječ "vrednovanja u sustavu" mijenja se riječima "unapređivanja sustava"
Obrazloženje:
Sukladno posebnom zakonu, djelatnost Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja je vrednovanje u cjelokupnom sustavu obrazovanja. Stoga je potrebno vrednovanje izbaciti iz opisa djelatnosti Agencije kako ne bi došlo do dupliranja poslova. S druge strane, predloženim dodavanjem se osnažuje razvojna funkcija Agencije za unapređivanje samog sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

AMANDMAN II.
U članku 4. stavak (2) dopunjuje se drugi podstavak tako da glasi:
"- usklađuje prijedloge odgovarajućih stručnih i radnih tijela u sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih,"

Obrazloženje:

Predlagatelj je propustio na ovome mjestu navesti koja su to tijela, bilo u sastavu Agencije ili izvan nje, pa se predloženim Amandmanom ovaj propust uklanja.

AMANDMAN III.
U članku 4. stavak (2) mijenja se dvadeset i drugi podstavak tako da glasi:
"- obavlja poslove u skladu sa zakonom koji regulira pitanje udžbenika“

Obrazloženje:

Atribut „posebnim" je nepotreban pa ga iz nomotehničkih razloga treba brisati, a uz to se na prikladniji način određuje o kojem se zakonu radi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25.
sjednici održanoj 28. siječnja godine 2010., Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske na pravo uporabe riječi "Hrvatska akademija", koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 1. st. 6. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine, br. 34/91 i 43/96), dostavila Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, aktom od 13. listopada godine 2009, KLASA: 640-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnk predlagatelja.

Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. siječnja godine 2010., kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske na pravo uporabe riječi "Hrvatska akademija". Odbor je također upoznat s dopisom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojim se predlaže Hrvatskom saboru da se tražena suglasnost uskrati.

Odbor podupire stajalište Vlade da promjene nastale u Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske ne opravdavaju i promjenu naziva koji bi pretpostavljao upotrebu odredbe "Hrvatska akademija". Odbor je suglasan i s usporedbama koje Vlada ističe kada se radi o sličnim strukovnim udrugama: Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, Akademiji pravnih znanosti Hrvatske i Akademiji šumarskih znanosti. Vlada s pravom naglašava da bi prigodom predstavljanja u međunarodnoj pa i domaćoj javnosti moglo doći do zabuna kada je riječ o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i o navedenim udrugama koje u svome sastavu imaju pojam "akademija".

U raspravi je istaknuto i ponovljeno da izjašnjavanje o podudarnosti imena i mogućim zabunama oko naziva i statusnih pitanja, kako same Akademije tehničkih znanosti Hrvatske tako i njezinih članova, ne treba miješati s ocjenom o radu te strukovne udruge koja je nesumljivo vrlo povoljna. Uostalom, uspjesi koje je Akademija tehničkih znanosti Hrvatske postigla posljednjih godina govore da ona može uspješno djelovati i pod postojećim naslovom. U svakom slučaju, neopravdano je da u nekim oblicima svojega legitimiranja (prijevod naziva na engleski jezik, kratica u pečatu) stvaraju uvjerenje kao da se radi o jednoj "nacionalnoj" akademiji.

U raspravi je izneseno i mišljenje o potrebi normiranja nazivlja, kako se ne bi događalo da pravne osobe mogu koristiti nazive za koje ne ispunjavaju potrebne uvjete.

Nakon kraće rasprave, Odbor je jednoglasno utvrdio stajalište kojim predlaže Hrvatskome saboru donijeti slijedeći

Z a k lj u č a k:

Ne prihvaća se Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske na pravo uporabe riječi "Hrvatska akademija"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25. sjednici održanoj 28. siječnja godine 2010., Dopunu izvješća o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine – financijski dio,  koje  je  predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno Zaključku 11. sjednice Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2009. godine, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. listopada godine 2009, KLASA: 021-12/09-09/46,  URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik podnositelja izvješća.

Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. siječnja godine 2010.,  kojim se Hrvatskom saboru predlaže da prihvati Dopunu izvješća.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dostavio je traženu dopunu Izvješća o svojemu radu od osnutka 2005. do 2009. godine koja se odnosi na financijsku stranu  poslovanja.

Financijski izvještaj pokazuje poslovanje kao odgovorno i skrbno raspolaganje sredstvima, bez gubitaka uz mali višak prihoda nad rashodima u svakoj od prikazanih godina. Dopuna se sastoji od cjelovitih izvješća o financijskom poslovanju za svaku od izvještajnih godina koje za ovu prigodu nisu sažete, niti mogu poslužiti kao  podloga za neku generalnu tvrdnju o godišnjim bilancama poslovanja.

U prilogu za svaku godinu ponavljaju se statusni podaci o ustanovi, napomene koje se tiču tehnike vođenja računovodstva i slični podaci, koji izvješće nepotrebno opterećuju i odvraćaju pozornost od bitnih problema o kojima osnivač treba voditi računa. Za potrebe rasprave bilo bi važnije – što nije učinjeno – problematizirati pitanje godišnjih prihoda općenito (pa i rashoda) i njihove strukture, te pozivamo izvjestitelja da to čini ubuduće prigodom podnošenja izvješća.

U odnosu na iznesene primjedbe pomaže skraćena verzija financijskog izvješća o radu Centra prikazana na prve dvije stranice. Iz ovog  isključivo brojčanog pregleda, bez komentara i problematizacije, vidljivo je  na primjer, da su se od godine 2006. do godine 2008. sveukupni rashodi poslovanja povećavali s 2,409.633,00  kn preko 3,182.872,00 kn na 3,251.148,00  kn, dok su se istodobno odobreni programi s Ministarstvom kulture za to vrijeme smanjivali s 996.000,00 kn preko 793.502,00 kn na 670.000,00 kn. Prigodom ocjenjivanja financijskog stanja i uopće djelovanja ove ustanove po svoj prilici važan je odgovor na pitanje: što znači ovaj raskorak? Kako i zašto do njega dolazi i kako ga otklanjati ako je neprihvatljiv?

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Dopunu izvješća o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine – financijski dio

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

 
PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici održanoj 9. prosinca godine 2009., Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno Zaključku 11. sjednice Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2009. godine, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. listopada godine 2009, KLASA: 021-12/09-09/46, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 26. studenog 2009. kojim se Hrvatskom saboru predlaže da prihvati Izvješće.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata utemeljen je kao javna znanstvena ustanova odnosno specijalizirani arhiv sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata. Izvješće se odnosi na razdoblje od osnutka Centra Domovinskog rata do danas, uključujući programe koji su u tijeku. Podijeljeno je na poglavlja koja pobliže govore o konstituiranju Centra, o njegovom ustroju, o organizaciji i radu odjela za arhivsko gradivo, o izdavačkoj djelatnosti, o kulturno-prosvjetnoj djelatnosti, o odnosu Centra i javnih medija, te o nekim oblicima rada kao što su terenska nastava i stručna usavršavanja.

Izvješće veoma opsežno i dokumentirano do krajnjih pojedinosti opisuje organizaciju i djelovanje Centra. Tako su navedeni podaci o opsegu fundusa prema arhivskim mjerilima, zatim ukupna izdavačka djelatnost Centra po naslovima, sve izložbe što ih je organizirao Centar te opseg i način suradnje s korisnicima građe što je Centar pohranjuje i obrađuje, a to su znanstveno-istraživačke ustanove i pojedinci, tijela državne vlasti i uprave te pravne osobe i građani kojima je iz različitih razloga potrebna dokumentacija Centra, uključujući branitelje optuženih pred Haaškim kaznenim sudom.

Izvješće nabraja ne samo organizacijsku strukturu već i broj zaposlenih i njhovu kvalifikacijsku strukturu, dapače zaposlene navodi poimence, prateći tijek njihovog stručnog i znanstvenog usavršavanja od trenutka zapošljavanja u Centru. Pobliže je opisana tehnička oprema koja je na raspolaganju zaposlenicima Centra. Navedeni su svi arhivski fondovi koji su dosada prikupljeni, njihov opseg i tehnički oblik (pisani i elektronički, fotografije i drugo).

U odnosu na takvu dokumentarnost, utoliko se većim ukazuje stanoviti propust iskazan u nedostatku financijskih pokazatelja o radu fonda u protekle četiri godine, bilo kroz godišnja izvješća o poslovanju ili na neki drugi način. Nadalje, iz Izvješća ne saznajemo dovoljno o pitanjima i eventualnim teškoćama pribavljanja različitih oblika arhivske građe s obzirom na držatelje te građe, o čemu se inače povremeno saznaje u javnosti.

Rasprava je protekla u znaku činjenice da se radi o prvom takvom izvješću Centra od njegova osnivanja i konstatacije da bi se mnoge primjedbe na podneseno Izvješće bile izbjegle da je Centar podnosio Hrvatskom saboru godišnja izvješća u skladu sa člankom 9. Zakona o njegovom osnivanju, kojim se takav oblik izvješćivanja propisuje. Upravo iz razloga što se radi o prvom takvom izvješću, rasprava je pokazala suglasnost da primjedbe treba jasno iznijeti, ali istodobno predložiti Hrvatskom saboru da se Izvješće prihvati, čega je izraz ishod glasovanja nazočnih članova Odbora.

Nedostatak financijskih pokazatelja o djelovanju Centra objašnjen je od strane podnositelja Izvješća informacijom da se izvješće o financijskom poslovanju podnosi svake godine Ministarstvu kulture, kao i podacima koje je iznio na samoj sjednici. Tako je, pored ostaloga, iznio da se veliki dio rada a odatle i financijskih izdataka Centra sastoji u terenskom radu, pri čemu se djelatnici Centra snalaze na različite načine kako bi izdatke za takvu vrst rada sveli na najmanju mjeru. Podnositelj Izvješća je na zahtjev sudionika u raspravi preuzeo obvezu Hrvatskom saboru uputiti sažetak dosadašnjih financijskih izvješća.

Sudionici rasprave istakli su da je konačna svrha ovih i drugih primjedbi poboljšanje izvješćivanja o radu Centra, kako bi Hrvatski sabor, kao osnivač Centra, njegova radna tijela i Vlada Republike Hrvatske mogli pravodobno pomoći u otklanjanju teškoća i nedoumica u svezi s radom Centra.

Predstavnik izvjestitelja izrazio je nezadovoljstvo zbog nedovoljnog praćenja Centra od strane medija, pa i javne nacionalne televizije, čak i kad se radi o godišnjim prezentacijama rada Centra, a pogotovo o tekućem poslovanju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Miljenko Dorić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici održanoj 26. studenog godine 2009., Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o "Nagradi Ivan Filipović", P. Z. br. 409, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenog godene 2009., KLASA: 061-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-07.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Na temelju dosadašnje provedbe Zakona o "Nagradi Ivan Filipović"” i postupka prvog čitanja Prijedloga zakona, pokazalo se da je uputno broj godišnjih nagrada smanjiti s mogućih 17 na 15, a broj nagrada za životno djelo povećati s jedne na dvije.

U dosadašnjem tijeku rasprave iznijet je prijedlog da se utvrdi mogućnost dodjele četiri nagrade za životno djelo, po jedna za svako od četiriju područja. Predlagatelj uz Konačni prijedlog zakona ostaje kod prvobitnog stajališta, ocjenjujući da ne postoje financijske proračunske mogućnosti za toliki broj nagrada, a također da se dvije nagrade za životno djelo mogu uskladiti s već postignutim kriterijima za dodjelu "Nagrade Ivan Filipović"”.

U povodu prijedloga da se na razini zakona pobliže urede mjerila i način predlaganja za dodjelu nagrade umjesto da se ta pitanja uređuju provedbenim propisom, predlagatelj odvraća da postojeći Pravilnik o radu Odbora za dodjelu "Nagrade Ivan Filipović" uređuje način rada i kriterije Odbora i komisija za pojedina područja na način koji čini nepotrebnim da se ta materija sada unosi u izmjene i dopune Zakona.

Nitko se od članova Odbora nije izjasnio protiv prijedloga, ali je dio članova što se odrazilo i u glasovanju, tražio da se broj nagrada za životno djelo odmah poveća na četiri.

Članovi Odbora bili su podijeljeni oko stajališta predlagatelja koji nije prihvatio prijedloge iznesene uz raspravu o Prijedlogu zakona, što se odrazilo na izjašnjavanje prigodom glasovanja.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora glasovali su o Konačnom prijedlogu zakona sa sljedećim ishodom:

da se predloži Hrvatskom saboru donošenje Zakona 4
da se ne predloži Hrvatskom saboru donošenje Zakona 3
suzdržanih 1

Konačni prijedlog zakona nije u Odboru dobio većinu glasova nazočnih članova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici održanoj 26. studenog godine 2009., Pijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, P. Z. br. 474, kojeg je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenog 2009, KLASA: 602-09/09-01/02, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Prijedlog zakona nastoji otkloniti sadašnje stanje na području odabira udžbenika i udžbeničkog izdavaštva obilježeno velikim brojem udžbeničkih naslova kratkog trajanja i previsokih maloprodajnih cijena. Prijedlog zakona pretpostavlja donošenje novog Udžbeničkoga standarda koji će propisivati koji se udžbenici i dopunska nastavna sredstva za pojedine nastavne predmete smatraju obveznima za uporabu u nastavi, što će smanjiti težinu učeničke torbe, selektivnijim i strožim pristupom pitanju udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava.

Nadalje, provođenjem detaljno utvrđenih javnih natječaja na kojima se odabiru najviše dva udžbenika koja su prošla ocjenu kvalitete, a na natječaju su ponudila najnižu cijenu, bit će niža cijena obveznih udžbenika.

Konačno, Prijedlog zakona propisuje obvezu prema kojoj – nakon detaljno utvrđenog postupka odobravanja udžbenika - stručni aktiv škole odabire jedan udžbenik iz svakog nastavnog predmeta a udžbenik u toj školi bit će u uporabi četiri godine. Na taj se način otvara veća mogućnost zamjene, odnosno preuzimanja udžbenika među učenicima.

U raspravi su razmotrena sva bitna pitanja novog zakonskog prijedloga, uspoređena s dosadašnjim rješenjima i iskustvima u provedbi dosadašnjih varijanti zakona o udžbenicima, a nastojalo se predvidjeti i što bi donijela i u kakvim bi se uvjetima provodila nova rješenja u izboru i korištenju udžbenika. Zaključeno je da se sadašnjem stanju umnožavanja naslova i kratkog vijeka udžbenika treba stati na kraj, kako iz potrebe da se djecu uči poštovanju prema knjizi, tako iz razloga socijalnog položaja najšire učeničke i roditeljske populacije.

Rasprava je nastojala odgovoriti na pitanja kao što su: kako izbjeći mogućnosti korupcije onih koji o izboru udžbenika odlučuju, osobito kroz donacije školama; treba li izbor činiti na razini škole ili ga prepustiti nastavnicima; da li je dovoljan izbor između dva udžbenika ili je potrebno da u izboru budu barem tri; na koji će način agencije uključne u postupak izbora udžbenika ocijenjivati predložene udžbenike i pod kojim će uvjetima u postupak moći uključivati ugledne stručnjake kao vanjske suradnike.

Ukazano je na moguće raskorake ako se ne uskladi odredba o evaluaciji udžbenika svake četiri godine s dinamikom donošenja nacionalnog obrazovnog kurikuluma i predmetnih kurikuluma.

Kao jedno od specifičnih pitanja postavlja se pitanje udžbenika s malim nakladama, bilo da se radi o udžbenicima za učenike na jezicima nacionalnih manjina ili za potrebe nekih strukovnih i drugih škola s veoma malim brojem polaznika za neke obrazovne profile; postavlja se pitanje jesu li dodatni financijski poticaji izdavačima predviđeni za takve slučajeve primjereni, nedovoljni ili možda previsoki.

Isticano je također da cijena ne može biti isključivi kriterij kod odabira udžbenika, ali je takvim primjedbama prigovoreno da je u prvom krugu odabira bitna kvaliteta, a tek nakon što se ta prva selekcija prođe, predlaže se da cijena bude konačni kriterij.

Posebno je naglašeno da odgovarajuća zakonska rješenja moraju poštovati postojeće normativne akte kao što su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a da bi se predloženi sustav mogao pokrenuti, potrebni su dokumenti kao što su udžbenički standard, nacionalni i predmetni kurikulumi.

Članovi Odbora podržavaju osnovnu namjeru Prijedloga zakona da se uvede red na tržište udžbenika, da se dokinu mogućnosti komercijalno uvjetovanih pritisaka i da se osigura relativna trajnost udžbenika, no na sve gore navedeno, kao i na na neka druga prijelazna rješenja, kao što je pitanje postojećih tiskanih naklada udžbenika, predlagatelj će kroz utvrđivanje konačnog prijedloga zakona i na druge načine trebati odgovoriti do drugog čitanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 PROTIV) prihvatio stajalište da Hrvatskom saboru predloži donošenje
z a k l j u č k a:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

2. Sva stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici održanoj 14. listopada 2009. godine Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene  Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 142. Ustava Republike Hrvatske, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada godine 2009., KLASA: 012-02/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, matično u pitanju iz članka 65. Ustava Republike Hrvatske obuhvaćenog Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (čl. 8.).

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Navedeni članak Ustava Republike Hrvatske predviđa:
”Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i viosoko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.”

Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske u članku 8. predlaže izmjenu prema kojoj bi ovaj članak glasio: 
„Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.
Opće je obrazovanje obvezatno i besplatno.“

Predlagatelj polazi od obrazloženja da Republika Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s najkraćim obveznim školovanjem i to u vrijeme dok preporuke Europskog kvalifikacijskog okvira pretpostavljaju dulje stjecanje temeljnih kompetencija od osmogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja, a za pojedina strukovna zanimanja se, uz to, u okviru primjena direktiva Europske unije predviđa obveza osiguravanja stjecanja temeljnih kompetencija (općeg obrazovanja) u trajanju od deset godina. Takva su rješenja izraz potrebe da se što većem broju mladih omogući priprema za izazove koje sa sobom donosi doba stalnih tehnoloških promjena i neprekidnih inovacija. Zbog toga je i u Hrvatskoj potrebno produžiti trajanje obveznog obrazovanja do navršene šesnaeste godine života, što se omogućuje predloženom ustavnom promjenom.

Poseban je razlog ove izmjene u činjenici što se sadašnje obvezatno osnovno školovanje završava u četrnaestoj godini životne dobi učenika, a prema striktnom propisu o radnim odnosima, već od ranije usklađenim s međunarodnim konvencijama kojih je potpisnik i Republika Hrvatska, ne može se mlada osoba zapošljavati prije nego što napuni petnaest godina životne dobi.

U raspravi su podržane namjere i ciljevi od kojih polazi predlagatelj ali je izraženo i uvjerenje da su te intencije trebale biti jasnije izražene u normativnom dijelu,  a ne samo u obrazloženju, koje je također trebalo biti opširnije argumentirano. Posebno je predmetom rasprave bila kategorija "opće obrazovanje"“ koje bi prema Prijedlogu nacrta promjena Ustava (čl.8.) trebalo biti "obvezatno i besplatno". Takvoj formulaciji, odnosno svrsi koja se po predlagatelju u njezinom donošenju i zakonskoj razradi postižu, suprotstavljeno je rješenje prema kojemu bi obvezatno i besplatno bilo obrazovanje „do stjecanja prve kvalifikacije“, a kao svoje izdvojeno mišljenje zastupaju ga zastupnici gđa. Marija Lugarić i prof. dr .sc. Gvozden Srećko Flego. Zastupajući takvo stajalište ističu da su to doista europski standardi kojima se Hrvatska treba priključiti te da je stjecanje neophodnog općeg ali i stručnog obrazovanja dapače već tradicionalno standard suvremenih demokratskih država. Takvom pristupu predstavnik predlagatelja primjećuje da bi moglo biti kontradiktorno. Naime, dok se "prva kvalifikacija" s jedne strane može steći već i jednogodišnjim ili dvogodišnjim obrazovanjem nakon osnovne škole, dotad bi u slučaju učenika gimnazija obveza da im se nametne i besplatno omogući obrazovanje do "prve kvalifikacije" značila projiciranje ovih zahtjeva i obveza čak i u područja visokog školstva. U svakom slučaju predloženo rješenje povećava područje "općeg obrazovanja" a u isto vrijeme omogućuje stjecanje prve kvalifikacije.

Sudionici rasprave suglasni su da na iznesene i druge dvojbe umnogome treba odgovoriti kategorija "opće obrazovanje“ iz stavka 2. članka 8. Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske i drže da je ključno pitanje: kako se ta kategorija shvaća te treba li je u postupku kvalificirane rasprave zamijeniti pojmom "temeljno obrazovanje" ili nekim prikladnijim terminom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ZA i 1 SUZDRŽAN) u točki 1., a jednoglasno u točki 2., donio sljedeće

Zaključke:

1. Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Odluku o pristupanju  promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene  Ustava Republike Hrvatske.
 
2.  U daljnjem postupku izmjena Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na članak 8. Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, odnosno članak 65. Ustava Republike Hrvatske, predlagatelj treba u suradnji s odgovarajućim strukama točno utvrditi smisao, bit  i sve posljedice izraza „opće obrazovanje“ kako bi se prema potrebi zamjenio pojmom „temeljno obrazovanje“ ili nekim drugim koji na najbolji način izražava sve one svrhe i razloge ustavnih promjena u ovome pitanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine Izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 17. stavka 3. Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 117/01), dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, aktom od 26. kolovoza godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/23,URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. rujna 2009. o ovom pitanju kojim se Hrvatskom saboru predlaže da prihvati Izvješće.

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske u godini 2008. djelovala je u neizmjenjenim okolnostima pod kojima je bila osnovana u prosincu 2001. godine i u tom je obliku djelovala sve do bitnih strukturnih promjena uvedenih Zakonom u travnju 2009.godine.

Uz skroman godišnji prihod od ulaganja vlastitih sredstava i bez dodatne proračunske potpore u izvještajnoj 2008. godini, Zaklada je imala rashode od ukupno 11,6 milijuna kn, koji su u najvećem dijelu (81 posto) značili troškove isplate projektnih sredstava. Ova sredstva su se odobravala putem natječaja u već poznatim programima kao što su: Priliv mozgova (programi: Gost, Senior, Postdoc, Potpore povratnicima, Uspostavne potpore), zatim: Izobrazba doktoranata, programi Partnerstvo u temeljnim istraživanjima s gospodarskim subjektima, nadalje programi Socio-kulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja, Mjere potpore uključivanja hrvatskih znanstvenika u programe Europske znanstvene zaklade i drugi međunarodni programi.

Spomenuti programi u protekloj i ranijim godinama mogu se ocijeniti kao pažljivo razrađen način potpore znanstvenicima u postupku njihovog osposobljavanja, povratka u Hrvatsku ili uključivanja u oblike međunarodne razmjene iskustava. Na taj se način stvaraju kadrovski i organizacijski preduvjeti budućeg uspješnog rada na projektima. S obzirom na okolnost da se nedavnim promjenama u položaju i ulozi Nacionalne zaklade bitno mijenja težište njezinog rada, sada je trenutak da se naglasi kako nova i odgovorna uloga Zaklade - neposredna briga o financiranju znanstveno-istraživačkih projekata - ne bi smjela dovesti u pitanje dosadašnje programe Zaklade. Dosadašnji nominalno mali a zapravo dragocjeni poticajni programi Nacionalne zaklade takvu pozornost svakako i dalje zaslužuju.

U raspravi je posebno ukazano na okolnost da u posljednje tri godine Državni proračun nije izdvojio proračunska sredstva u korist Zaklade, a u skladu sa Zakonom koji je obvezivao da u određenom roku iz tog izvora Zaklada mora steći propisanu osnovnu imovinu. Dosadašnji posebni zadaci Zaklade se u ovoj godini svojim težištem pomiču u pravcu financiranja znanstveno-istraživačkih projekata uopće pa će se odnos proračuna prema Zakladi ubuduće procjenjivati prema novim kriterijima. Odbor izražava očekivanje da će iz državnog proračuna biti osigurana sredstva za sve temeljne djelatnosti Zaklade, kako je utvrđeno zakonskim izmjenama koje Zakladi daju osnovnu ulogu u financiranju znanstveno-istraživačkog rada. Ocijenjeno je također da prigodom restrukturiranja i konstituiranja upravnih tijela Zaklade u novome sastavu treba otkloniti dosadašnje stanje prema kojem su znanstveno-istraživačka područja bila veoma neravnomjerno zastupljena, a posebno zanemarena umjetnička. Taj cilj treba ostvariti provedbom odredbi Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, koje utvrđuju da Hrvatski sabor imenuje članove upravnog odbora Nacionalne zaklade na prijedlog točno utvrđenih predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalne zaklade
za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, P. Z. br. 438, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna godine 2009., KLASA: 602-03/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Ono što se želi postići ovim Prijedlogom je da se postojeće dvije agencije čija se djelatnost sada dijelom dopunjuje i poklapa, Agencija za obrazovanje odraslih i Agencija za strukovno obrazovanje, objedine u novu, jedinstvenu Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prijedlog zakona regulira statusni oblik (tj. pripajanje dviju postojećih agencija novoj agenciji), osnovna obilježja nove agencije i prijelazna rješenja, među kojima je i odredba da nova agencija preuzima i raspoređuje zaposlene u postojećim dvjema agencijama.

Prijedlog se obrazlaže programskim sličnostima postojećih agencija i njihovoj čestoj međusobnoj upućenosti na iste i slične zadaće, a posebno uštedama financijske naravi koje će za državni proračun proizaći iz financiranja jedne agencije umjesto dvije postojeće.

U raspravi je Prijedlog razmotren u kontekstu iskustava u radu postojećih agencija koje su osnovane za područje odgoja i obrazovanja. Pri tome je najvažnija sugestija ona strukturne naravi na koju predlagatelj treba odgovoriti prigodom utvrđivanja konačnog prijedloga zakona, a glasi: treba li se odlučiti za predloženo rješenje ili pak Agenciju za strukovno obrazovanje objediniti s Agencijom za odgoj i obrazovanje, budući da je strukovno obrazovanje samo jedan poseban oblik srednjeg obrazovanja? Naprotiv, Agencija za obrazovanje odraslih je dio jednog područja što ga u Hrvatskoj tek treba razviti u skladu s europskim iskustvima, a to je područje cjeloživotnog učenja te bi prema tome trebalo zadržati autonomiju i razviti posebnu agenciju za cjeloživotno obrazovanje. S tim u svezi izraženo je mišljenje da se i do takvog rješenja može doći uz prihvaćanje postojećeg Prijedloga, budući da Prijedlog u statusnom pogledu predlaže pripajanje predoženih agencija nekoj novoj agenciji koja bi se tek imala osnovati. Prema tome, prihvaćanje Prijedloga ne isključuje unaprijed nijedan od u raspravi iznijetih prijedloga, a identitet Prijedloga zakona ostaje i dalje održan u svakom od načina riješenja, te se može nastaviti s radom na postojećoj podlozi sve do utvrđivanja konačnog prijedloga zakona.

Iznijete su i određene primjedbe i prijedlozi u svezi s drugim pitanjima što ih nameće Prijedlog zakona, među ostalim i načelna primjedba da u svakom slučaju, bez obzira na konačno statusno rješenje, treba osnovna pitanja buduće agencije riješiti neposredno zakonom a ne u tim pitanjima upućivati na statut što ga agencija treba donijeti. Ukazano je i na nepreglednost koja proizlazi iz prijedloga da se predloženim zakonom mijenjaju odredbe nekih drugih zakona iz područja odgoja i obrazovanja.

Predlagatelju su iznijete i druge primjedbe i prijedlozi koji se tiču budućeg statusa zaposlenih u agenciji, kao i nejasnoće oko nekih uvjeta što ih trebaju ispunjavati članovi upravnog odbora agencije. Ukazalo se na potrebu da se zakonom odrede strukture (uključujući gospodarstvo) iz kojih će se imenovati članovi upravnog odbora.
Predstavnici gospodarskih struktura koji su sudjelovali u raspravi, istaknuli su da su škole zajedno s njihovim osnivačima odgovorne zbog organiziranja neprimjerenih programa odnosno zbog nedostataka programa što ih gospodarske i druge djelatnosti očekuju iz sustava strukovnog obrazovanja. Naglašavaju kako gospodarstvo i druge djelatnosti nemaju vremena čekati spore promjene obrazovnog sustava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 PROTIV) donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

- Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona
o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,
sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi
utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članku 13. točke 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04 i 174/04), dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, aktom od 14. rujna godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/42, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prikazuje u statističkim pokazateljima i putem njihove problematizacije opseg djelatnosti u protekloj godini, ali i odnose između pojedinih zadaća Nacionalnog vijeća, pogotovo u uvjetima preraspodjele nekih dosadašnjih funkcija. Tako se u Izvješću prikazuje još uvijek nesmanjeni pritisak na osnivanje novih ustanova visokog obrazovanja u uvjetima dok nije utvrđena mreža visokoškolskih ustanova. Istodobno, Nacionalno vijeće radilo je nesmanjenim tempom na ocjeni studijskih programa postojećih visokoškolskih ustanova, kojih je do sada verificirano više od 800. Ocjenjujući prijave za osnivanje visokoškolskih ustanova koje bi se financirale iz proračunskih sredstava, Nacionalno vijeće upozorava da ti prijedlozi velikim dijelom ne idu za podizanjem razine visokog obrazovanja u skladu sa standardima izvrsnosti, već najčešće dovode u pitanje i postojeću razinu. To vrijedi kada se radi o mogućnostima financiranja iz proračunskih sredstava, a posebno s obzirom na stanje s nastavnim kadrom budući da na isti krug nastavnika računa sve veći broj postojećih visokoškolskih ustanova i onih u osnivanju.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje nije se do sada dovoljno bavilo strateškom razinom, budući da je bilo zaposleno velikim brojem spomenutih pojedinačnih pitanja, koja su u nedavno donijetom Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju određena kao pitanja inicijalne akreditacije i reakreditacije visokoškolskih ustanova i njihovih programa. Spomenuti Zakon je operativne zadaće povjerio Agenciji za visoko obrazovanje, tako da će Nacionalno vijeće moći svoj rad posvetiti ključnim pitanjima visokog obrazovanja.

U izvještajnom razdoblju Nacionalno vijeće razmatralo je prijave za osnivanje 21 novog visokog učilišta, od čega 3 privatna sveučilišta, jednog privatnog veleučilišta i 17 privatnih visokih škola. Do kraja izvještajnog razdoblja, postupak vrjednovanja dovršen je u najvećem dijelu a ministru su upućeni prijedlozi da se izda ili uskrati dopusnica za obavljanje djelatnosti.

Znatan dio aktivnosti Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u izvještajnom razdoblju odnosi se na razmatranje poslijediplomskih, doktorskih i specijalističih programa što su ih sveučilišta predložila na odobrenje; u protekoj godini dovršeno je vredonovanje 37 doktorskih i 60 specijalističkih poslijediplomskih studijskih programa.

Zaključno, Izvješće Nacionalnog vijeća ustraje na donošenju mreže visokoškolskih ustanova, te očekuje da će Hrvatski sabor na temelju primjedbi i prijedloga uz postojeći prijedlog mreže, donijeti takav dokumenat, uz sve teškoće koje nastaju kada treba terirorijalno rasporediti a samim time i disciplinirati zahtjeve lokalnih i regionalnih jedinica.

U raspravi je izraženo pohvalno mišljenje o kritičnosti kojom je Nacionalno vijeće pristupilo problematici u navedenim i drugim pitanjima, osobito kada se radi o nedostatku strateških promišljanja. Što se tiče oklijevanja oko donošenja mreže visokoškolskih ustanova, naglašeno je da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje treba do kraja biti nositelj izrade prijedloga ovog dokumenta ali da u dovršenju te zadaće mora konzultirati predstavnike gospodarskih i svih drugih zainteresiranih struktura, kao i izvršne i zakonodavne vlasti. Potreba mreže visokoškolskih ustanova ukazuje se doista hitnom jer od njezinog donošenja zavisi niz pojedinačnih odluka ali je osjetljivost pitanja u tome što se brzina utvrđivanja mreže ne smije odraziti na kvalitetu tog rješenja.

U raspravi je ukazano na dokumentarnu vrijednost dodataka Izvješću koji statističkim pokazateljima i problematizacijom pobliže prikazuju stanje pojedinih studija, visokoškolskih ustanova i prijedloga za njihovo osnivanje, ali se iz tih pregleda ne izvlače svi zaključci potrebni za djelovanje. Naglašen je i veći broj konkretnih pitanja koja su u svezi sa stanjem u visokom obrazovanju, između kojih zapažanje da u svim visokoškolskim ustanovama nije jednako reguliran položaj studenata koji su započeli studij prije uvođenja propozicija Bolonjskog procesa te im se u nekim ustanovama osporava elementarno pravo da završe studij prema propozicijama pod kojima su ih započeli.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu
Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, Izvješće o napretku u području kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja, razvitka javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije, te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a,, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. srpnja godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/32, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica podnositelja Izvješća.

Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. rujna 2009. o ovom pitanju kojim se Hrvatskom saboru predlaže da prihvati Izvješće.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ustvrdio je interes za pitanja kulture govora i uopće, stanje hrvatskog standardnog jezika u programima Hrvatske radiotelevizije, budući da se radi o pitanju iz djelokruga Odbora, osobito u godini u kojoj je Odbor održao tematsku raspravu o položaju hrvatskog jezika.

Odbor pozdravlja činjenicu da je u razdoblju na koje se Izvješće odnosi, a posebno s početkom 2009. godine, u Hrvatskoj radioteleviziji kao javnoj ustanovi poduzeto nekoliko organizacijskih mjera za poboljšanje stanja jezika i govora, na koje je s raznih strana upućivan veći broj opravdanih primjedbi i prijedloga. Prvenstveno je važno da je pojačana odgovarajuća stručna služba koja se profesionalno bavi razinom jezika i govora na Hrvatskoj radioteleviziji. Još važnijim ocjenjujemo što je postojeća služba ne samo ojačana, nego joj je povjerena aktivna uloga; koliko se iz Izvješća moglo vidjeti, ta služba više ne iščekuje pasivno da joj se novinari i urednici obraćaju za savjet, već postaje sudionikom aktivnog praćenja programa i ukazivanja na propuste. U tu svrhu neobično korisni mogu biti započeti sustavni programi jezičnog osposobljavanja za različite kategorije programskog osoblja. Izvješće opravdano navodi da će se svi očekivani učinci takvih promjena moći iskazati tek u narednom razdoblju te predlaže da bi Programsko vijeće HRT-a, kao njegov podnositelj, trebalo nakon idućih šest mjeseci podnjeti ponovno izvješće o stanju stvari na ovome području, što ovaj Odbor ocjenjuje korisnim i opravdanim.

Rasprava je poduprla Izvješće u dijelu u kojem se iznosi sve što se u posljednje vrijeme poduzima radi unapređenja kulture govora i jezične razine uopće u programima Hrvatske radiotelevizije, a dala je i pobliže odgovore na neka pitanja kao što su način na koji se može poboljšati stanje putem nagrađivanja i sankcioniranja programskog osoblja u tim programima. Razjašnjeno je da će se sankcionirati neodazivanje na programe jezičnog usavršavanja kojima će se osoblje sustavno podvrgnuti.

Mjere koje se poduzimaju u području jezične kulture u raspravi su također dovedene u vezu s nekim dodirnim pitanjima, kao što su termini u kojima se pojedini kulturno relevantni programi i programi opće kulture emitiraju za publiku na koju se računa, kao i potreba za izraženijom odgojno-obrazovnom dimenzijom športskih programa. Na taj način proširena rasprava iziskivala je objašnjenje da se ovdje ne radi o izvješću o radu HRT-a već samo o dovođenju u vezu pitanja za koja je ovaj Odbor zainteresiran s nekim programskim pitanjima HRT-a.

Prihvaćajući Izvješće, Odbor prihvaća i podupire zaključke predložene u šest točaka u dijelu Izvješća pod naslovom "Ocjena napretka u proteklom polugodištu i preporuke", a također i završni zaključak prema kojemu će Vijeće HRT-a ovim pitanjima posvetiti posebnu pozornost u godišnjem izvješću za 2009. godinu, čime će dati Hrvatskom saboru i njegovim radnim tijelima mogućnost ocjene započetih tendencija poboljšanja stanja kulture govora i jezika u funkciji potpunog i objektivnog informiranja i podizanja programske razine uopće.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o napretku u području kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja, razvitka javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije, te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine Prijedlog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 430, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. kolovoza godine 2009., KLASA: 605-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02, uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Donošenjem ovog zakona po prvi puta će se u Republici Hrvatskoj urediti minimalni uvjeti osposobljavanja za pristup i obavljanje profesija doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara za djelatnost opće zdravstvene njege, primalja, magistara farmacije, veterinara i arhitekata, sukladno Direktivi 2005/36/EZ, kao takozvanih reguliranih profesija, te sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Na taj će se način ostvarivati pravo na poslovni nastan, odnosno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija. Utvrđuje se i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u ovim slučajevima.

Ovaj se Prijedlog zakona odnosi samo na osobe koje u Republici Hrvatskoj žele obavljati navedene regulirane profesije, dok će se na osobe koje žele obavljati neku drugu, nereguliranu, profesiju i dalje primjenjivati postojeći Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija iz 2003. godine (s izmjenama i dopunama iz 2006.), prema kojem se kod nas provodi postupak priznavanja stručne spreme u svrhu zapošljavanja. Razlika u regulativi je u tome da se po navedenom Zakonu priznaju i rješavaju samo dokazi o postignutom stupnju formalnog obrazovanja, dok će se u predmetnom prijedlogu za priznanje reguliranih profesija, u slučaju navedenih profesija u postupku utvrđivati ukupna profesionalna osposobljenost, što pretpostavlja stručno usavršavanje i osposobljavanje nakon stjecanja formalnog obrazovanja kao i moguće stručno iskustvo.

Razmatrajući predmetni Prijedlog, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o reguliranim
profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici 13. srpnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u  osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 407,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja  godine  2009.,  KLASA: 602-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

Predlagatelj polazi od gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj i potrebe za hitnim rebalansom državnog proračuna. Zakonskim restrikcijama ukida se obveza državnog proračuna za financiranje prijevoza sredstvima redovitog putničkog javnog linijskog prijevoza za učenike srednjih škola koji su ostvarivali to pravo. Isto se predlaže u pogledu sredstava za financiranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima kao i u pogledu dosadašnje zakonske obveze da se sufinanciraju škole koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe.

Učinak ovih odredbi predlagatelj ublažava dopunom prema kojoj bi Vlada Republike Hrvatske mogla, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku godinu donijeti odluku o financiranju odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola. U istom smjeru ide i predložena odredba prema kojoj bi u svojim proračunima jedinice lokalne i područne (regionalne) samnouprave osiguravale sredstva potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima.

U raspravi su došli do izražaja različiti pristupi u odnosu na ovaj Prijedlog, počevši od stajališta da je načelno neprihvatljivo započinjati s proračunskim redukcijama i štednjom na tako osjetljivoj populaciji kao što su učenici srednjih škola. Predstavnik predlagatelja i dio sudionika u raspravi koji su s praktičnom stranom problematike upoznati iz svojega dosadašnjeg rada istaknuli su da se ne radi o ukidanju ovih prava, već o njihovoj redukciji koja ne bi nikako zahvatila socijalno osjetljivije slojeve učeničke populacije. Kada se radi o izdacima za učeničke domove, stanje će se vratiti na ono do prije godinu dana, kada su učenici odnosno roditelji participirali s 50 posto u tim troškovima, budući da nije moguće održati standard koji je nakon toga bio utvrđen. Vlada Republike Hrvatske preuzima, nadalje, obveze u svezi s financiranjem prijevoza kojima će se olakšati položaj pripadnika socijalno osjetljivih slojeva, s tim da će se program ostvarivati i nadalje kroz proračun ali kroz ministarstva koja mogu vrjednovati povećane socijalne potrebe, kao što su ministarstvo  za pitanja branitelja, socijalne skrbi i financija (tzv. decentralizirana, prenesena sredstva). Porast troškova prijevoza proračun ne bi mogao podnijeti u prilikama kada bi se postepenim širenjem dosadašnjih prava financiranje iz proračuna protegnulo na učenike svih razreda srednjih škola, a sve u svezi s naglim porastom cijena prijevoza što su ih nametnuli prijevoznici. S obzirom na te okolnosti, bilo bi potrebno već u idućoj godini izdvojiti preko 500 milijuna kuna, a ovako će se ta obveza iz povećanih sredstava rebalansa moći ispunjavati tek do početka rujna o. g., što će koristiti učenici koji pohađaju obveznu ljetnu praksu.

Predstavnik predlagatelja je na izrečene prigovore iznio da su se još nedavno zakonima s područja odgoja i obrazovanja povećala prava srednjoškolske populacije iz proračuna, budući da je to bio jedini način da se dovedemo u položaj u kojoj bi praktično čitava populacija mladih tog uzrasta bila obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem, što je inače cilj radi kojeg smo pripravni pristupiti izmjenama u Ustavu Republike Hrvatske.

Raspravljene su i moguće posljedice prestanka pomoći školama s alternativnim odgojno-obrazovnim programima; predstavnik predlagatelja iznosi da je tih škola malo,  ali da se za sada ne može predložiti neko opće zadovoljavajuće rješenje.

Nakon provedene rasprave, ishod glasovanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, bio je sljedeći: od dvanaest nazočnih članova Odbora iz redova zastupnika glasovalo ih je
da se Hrvatskom saboru predloži donošenje predmetnog zakona - 6 glasova;
da se Hrvatskom saboru predloži da ne donese predmetni zakon – 6 glasova.

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese

Zaključak:

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u provedbi članka 3. predloženog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj  školi, koji se odnosi na članak 143. st.  2. i st. 3. postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj  školi, prilikom korištenja mogućnosti financiranja prijevoza učenika srednjih škola sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, prioritetno uzme u obzir socijalna mjerila.

Primjenom ovlasti koje joj se ovim Zakonom stavljaju na raspolaganje, Vlada Republike Hrvatske treba utvrditi način financiranja odnosno sufinanciranja troškova prijevoza i smještaja učenika u učeničkim domovima za pripadnike socijalno najugroženijih slojeva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici 13. srpnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 408, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja godine 2009., KLASA: 602-09/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj obrazlaže da prema trenutnoj gospodarskoj situaciji u Republici Hrvatskoj nije moguće osigurati sredstva za nabavu besplatnih udžbenika iz državnog proračuna te predlaže odgovarajuće izmjene u postojećem Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

Umjesto brisanja ove obveze državnog proračuna na razini zakona, predlagatelj predlaže da se u članku 4. postojećeg Zakona unese izmjena prema kojoj Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju odnosno sufinanciranju nabavke udžbenika i drugih nastavnih sredstava za učenike osnovnih i srednjih škola. Svojim će odlukama Vlada ujedno utvrđivati mjerila temeljem kojih će se ostvarivati pravo na financiranje odnosno sufinanciranje iz tako formiranih sredstava.

U skladu s predloženim promjenama, predlagatelj predlaže nova, primjerena rješenja u odnosu na dosadašnje načine distribucije udžbenika.

Sudionici rasprave izrazili su različiti pristup pitanju koje je predmet Prijedloga zakona. Dio sudionika rasprave, zastupajući stajalište da su već ranije upozoravali na neodrživost projekta besplatnih udžbenika za sve učenike, kao i odricanje od obveze njihova čuvanja, predlaže da se to pitanje rješava po načelu socijalne osjetljivosti.

Drugo je stajalište da u ovom trenutku nije moguće iz razloga financijskih restrikcija omogućiti besplatne udžbenike iz proračunskih sredstava. Prevladalo je opće uvjerenje da na području izrade i nabavke odnosno distribucije udžbenika ima, nakon svih izvršenih izmjena u zakonodavstvu i praksi, još niz nerješenih pitanja što bi ih trebalo temeljito raspraviti i na njih dati odgovore do kojih bi se došlo konsenzusom. Općenito je došlo do izražaja stajalište da u svijetu udžbenika postoje izraziti poslovni interesi izdavača kojima se treba suprotstaviti u svrhu što kvalitetnijih udžbenika po pristupačnoj cijeni. Također, postoji visok stupanj suglasnosti da se udžbenici ne mogu previše učestalo mijenjati (jer i u tome izdavači nalaze svoj parcijalni interes), ali i da se sadržaji i oblik udžbenika ne mogu fiksirati na preduge rokove, osobito dok se ne utvrde takvi dokumenti kao što su Nacionalni kurikulum. Kritički su razmotrena kretanja na području udžbenika u posljednje vrijeme, pa i nedosljednosti u provedbi Zakona o udžbenicima.

Nakon provedene rasprave, ishod glasovanja o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, bio je sljedeći: od dvanaest nazočnih članova Odbora iz redova zastupnika glasovalo ih je

da se Hrvatskom saboru predloži donošenje predmetnog zakona - 6 glasova;
da se Hrvatskom saboru predloži da ne donese predmetni zakon – 6 glasova.

Prije ovog ishoda glasovanja, jednoglasnom odlukom nazočnih članova Odbora u Prijedlog zakona ugrađeni su sljedeći amandmani:

Amandman I.
Članak 8. mijenja se i glasi:

U članku 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Narodne novine, broj 152/08) stavak 7. briše se.

Stavci 11., 12., 13. i 14. brišu se.

Dosadašnji stavci 8. 9. i 10. postaju stavci 7. 8. i 9.

Obrazloženje:

Navedeni amandman potreban je radi nomotehničkog usklađivanja sa ostalim odredbama Zakona.

Amandman II.
Iza članka 8. dodaje se članak 8.a koji glasi:
„O udžbenicima koji će biti u uporabi školske godine 2009./2010. škola je dužna obavijestiti učenike i njihove roditelje najkasnije do 16. kolovoza 2009.“

Obrazloženje:

Odredba članka 16. stavka 2. Zakona propisuje obvezu škole da o udžbenicima koji će biti u uporabi sljedeće školske godine obavještava učenike i njihove roditelje do 30. lipnja. Budući da će Zakon stupiti na snagu iza 30. lipnja 2009. godine, potrebno je odrediti rok do kojeg je škola dužna obavijestiti učenike i njihove roditelje o tome koji će udžbenici biti u uporabi školske godine 2009./2010.

Zaključak:

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u primjeni članka 2. predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, koji se odnosi na članak 4. postojećeg Zakona, uz primjenu ovlasti koje joj se ovim Zakonom stavljaju na raspolaganje nađe instrumente kojim će se osigurati da ovaj Zakon ne pogodi učenike iz socijalno najosjetljivijih slojeva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici 13. srpnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o "Nagradi Ivan Filipović", P.Z. br. 409, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja godine 2009., KLASA: 061--01/09-02/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Polazeći od dosadašnjih višegodišnjih iskustava u radu Odbora za dodjelu nagrade „Ivan Filipović“, predlaže se zakonom utvrđenu kvotu od 17 dobitnika godišnje nagrade „Ivan Filipović“ smanjiti na 15, a mogućnost da se dodijeli jedna nagrada za životno djelo povećati na dvije nagrade za životno djelo svake godine.

Nakon kraće rasprave jednoglasno je donesen

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o "Nagradi Ivan Filipović",

Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici 13. srpnja godine 2009., Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja godine 2009., KLASA: 400-06/09-01/10, URBROJ: 95-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženim rebalansom putem preraspodjela između ministarstava i drugih korisnika proračuna, kao i reduciranjem dijela proračunskih rashoda, Vlada Republike Hrvatske odgovara na probleme nastale iz teškog gospodarskog a odatle i proračunskog stanja. Prigodom prvog ovogodišnjeg rebalansa reduciraju se, pored ostaloga, sredstva namijenjena korisnicima putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u manjoj mjeri Ministarstvu kulture, a tek u neznatnoj mjeri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Smanjivanje sredstava u odnosu na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa iznosi u prijedlogu 234,462 milijuna kuna, čime se ta sredstva u odnosu na ovogodišnji proračun smanjuju prema indeksu od 98,07. Ovi pokazatelji većim dijelom proizlaze iz istodobnih izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, prema kojima se prijevoz učenika srednjih škola, njihov smještaj i prehrana u učeničkim domovima, sufinanciranje alternativnih odgojno-obrazovnih programa i udžbenici za osnovnu i srednju školu ne financiraju iz državnog proračuna. U isto se vrijeme utvrđuje zakonska mogućnost da proračunska sredstva u te svrhe formira Vlada Republike Hrvatske svojim godišnjim odlukama, u skladu s procjenom proračunskih mogućnosti, utvrđujući za to potrebna mjerila.

U raspravi su bila suprostavljena mišljenja okoopravdanosti da se propitivanje proračunskih izdataka započne s područjem obrazovanja, znanosti i kulture budući da se u predloženoj redukciji sredstava čak trećina odnosi na sadržaje koji se financiraju putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Istaknuto je da bi, u odnosu na prošlogodišnje stanje, sredstva bila smanjena za 1,136 milijardi kuna uzimajući u obzir oba rebalansa. Na taj način Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je svoj obol recesiji te bi svaka daljnja redukcija kroz još jedan najavljeni rebalans dovela do „pucanja sustava“, izraženo je u raspravi.

Što se tiče područja kulture, izražena je bojazan da se uz predložene nove redukcije zaštita kulturne baštine svodi na mogućnosti spomeničke rente. Sredstva za izdavačku djelatnost se prema ovome Prijedlogu smanjuju za oko 20 milijuna.

Od dvanaest nazočnih članova Odbora iz redova zastupnika glasovalo ih je

- da se Hrvatskom saboru predloži donešenje Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu - 6 glasova;

- da Hrvatski sabor ne donese Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu - 6 glasova;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici koja je održana 8. srpnja godine 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 391, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja godine 2009., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, KLASA: 612-01/09-01/03, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Prijedlogom zakona usklađuje se postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s većim brojem drugih zakona koji su u međuvremenu doživjeli promjene o kojima je trebalo povesti računa.

Usklađivanjem sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o Gradu Zagrebu usklađuju se odgovarajuće odredbe s promjenama u odnosu na izvršna tijela općine, grada i županije.

Usklađivanjem sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uzima se u obzir novi način na koji se uređuju pitanja vrste i stjecanja visokog obrazovanja te akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva.

Pojedine odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara potrebno je uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji koji je donijet 2007. godine.
Također je pojedine odredbe predmetnog Zakona potrebno uskladiti s odgovarajućim odredbama Zakona o koncesijama.

Usklađivanje se pokazalo potrebnim i s novim Prekršajnim zakonom, koji je stupio na snagu 2007. godine i to s obzirom na ovlasti inspektora zaštite kulturnih dobara.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i
Dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I.

U članku 6. u dijelu koji se odnosi na članak 43.f odredbu ”ugovor o koncesiji prestaje važiti uz uvjete koji su propisani Zakonom o koncesijama i ako promjenom režima zaštite...” mijenjati tako da se umjesto ”i” unese ”ili”.

O b r a z l o ž e nj e
Ako stoji pretpostavljena namjera da je dovoljno nastupanje samo jednog od dva tražena uvjeta uslijed kojih prestaje ugovor o koncesiji (promjenom uvjeta koji su propisani Zakonom o koncesijama ili promjenom režima zaštite očuvanja određenog kulturnog dobra za koje je dana koncesija), onda te dvije situacije treba povezati veznikom ”ili” jer je dovoljno da nastupi jedna od dviju okolnosti, što nije slučaj ako je između njih veznik ”i” koji bi tražio da kumulativno nastanu obje okolnosti da bi prestao važiti ugovor o koncesiji.

Amandman II.

U članku 12., odnosno članku 81. stavku 1. i 2. na koji se navedeni članak odnosi, odredbe ”koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij” mijenjati tako da glasi: ”koja je završila diplomski sveučilišni studij”.

O b r a z l o ž e nj e
Odnos između preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija u ovom slučaju takav je da diplomski sveučilišni studij sadrži u sebi preddiplomski studij, pa bi se radilo o ponavljanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici 8. srpnja godine 2009., Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni  Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s  Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 355, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 3. lipnja godine 2009., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, KLASA: 602-04/09-01/02, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj smatra da je besplatno školovanje logična posljedica hrvatskog konsenzusa o strategijskom značaju obrazovanja kao i o nužnosti popravljanja kvalifikacijske strukture hrvatskog stanovništva te predlaže uvođenje obveze države da u potpunosti subvencionira troškove visokog obrazovanja. Također, predlaže da se na razini države i lokalne samouprave osiguraju sredstva za materijalnu pomoć studentima kao i sredstva za nagrađivanje najboljih studenata. Predviđa da je za provođenje ovog zakona potrebno osigurati 500 milijuna kuna godišnje, a 130 milijuna kuna za ovu godinu. 

Odbor je razmotrio Mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja o. g. koje predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona, smatrajući da ostavlja otvorenim pitanja njegove provedbe, među njima i pitanje financiranja. U Prijedlogu zakona ne precizira se način izračuna troškova studija, kao ni područja unutar kojih bi bilo potrebno izračunati troškove redovitih studija, a za iznos od 130 milijuna kuna ne navode se izvori. Mišljenje izražava neslaganje s ocjenom stanja u znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj koju je dao predlagatelj.

Vlada je 21. svibnja o. g. osnovala radno tijelo za izradu promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju, u čijem radu sudjeluju predstavnici svih hrvatskih sveučilišta uključujući studente; zadaća je tog tijela predložiti odgovore i na pitanje koje je predmetom ove zakonodavne inicijative.

U raspravi su suprostavljeni razlozi „za“ i „protiv“ donošenja predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona, uzimajući u obzir socijalno stanje i temeljnu opravdanost studentskih zahtjeva ali i potrebu da zakonska rješenja budu provediva. Tako je, pored ostaloga, naglašeno da su nedorečeni ili neprovedivi odnosi između zakonskih odredbi i autonomne regulative, kako na sveučilištima tako u tijelima lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave. Primjerice, ne bi se izmjenama ovoga Zakona mogle nametati obveze tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da se ne radi o području osnovnog i srednjeg obrazovanja. Izraženo je uvjerenje da je sudjelovanje Rektorskog zbora u izradi rješenja što ih treba sadržavati novi zakon o visokom školstvu, pa i onih vezanih uz troškove studiranja, jamstvo primjerenosti budućih rješenja.

Predstavnik predlagatelja izrazio je neslaganje nad kvantifikacijama i podacima što ih u Mišljenju navodi Vlada u dijelu o kvalifikacijskoj strukturi hrvatskog stanovništva, zamjerajući na metodološkim nekorektnostima.

Postignut je visok stupanj suglasnosti oko pristupa prema kojima znanje ne može biti naprosto roba, već je ono u neku ruku „samo sebi svrhom“. Treba stvarati široko obrazovane osobe,  koje mogu otvarati nove prostore za nova znanja i za gospodarske i druge djelatnosti.

S obzirom na jednoglasno stajalište o potrebi da se pitanje što ga pokreće Prijedlog zakona u što kraćem roku riješi, ali na praktično provediv način, Odbor je donio sljedeći
zaključak: Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa tražit  će da do sredine rujna o. g. izvijesti ovaj Odbor o stanju na izradi nacrta prijedloga promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju s posebnim osvrtom na predmet P. Z.-a br. 355.

Odbor je većinom glasova (6 ZA i 5 PROTIV) donio sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da NE DONESE Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici koja je održana 2. srpnja godine 2009., Izvješće o radu za 2008. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. točke 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/21, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je predsjedniku Hrvatskoga sabora 19. lipnja o. g. Mišljenje kojim predlaže da Hrvatski sabor prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost za 2008. godinu.

Nacionalno vijeće za znanost najviše je tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Pored operativnih, Vijeće ima stratešku zadaću raspravljanja i utvrđivanja stajališta u pitanjima od važnosti za područje znanosti.

U 2008. godini Nacionalno vijeće za znanost nastavilo je s radom na vrjednovanju kvalitete i učinkovitosti znanstvenog i stručnog rada znanstvenih organizacija, kao i na zahtjevima za izdavanje dopusnica za obavljanje znanstvene djelatnosti u drugim organizacijama, u prvome redu fakultetima. Nastavljena je rasprava o novom sustavu financiranja znanstvenih novaka i znanstveno-istraživačkih projekata. Ove i druge prilagodbe dobile su normativno-pravni oblik donošenjem novih Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama te Pravilnika o vrjednovanju znanstvenih organizacija.

Rasprava je razmotrila materiju Izvješća u svjetlu općeg položaja i kretanja znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj u odnosu na najbolja europska dostignuća. Izražena je kritička primjedba prema kojoj je Izvješće trebalo posvetiti veću pozornost radu Nacionalnog vijeća na strateškim pitanjima znanosti u Hrvatskoj, a manje prostora posvetiti pregledu rješavanja pojedinačnih pitanja.
U Izvješću se osobita važnost daje stajalištima u raspravi u tijelima Nacionalnog vijeća i u suradnji s drugim subjektima zainteresiranima za razinu znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj, prema kojima je potrebno utvrditi nacionalne prioritete i financirati ih s dovoljno sredstava. Odatle se postavlja i pitanje mogu li se ambicioznije strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti provoditi bez kvalitetnijih izvora financiranja, s obzirom da je udio tih sredstava u ukupnim proračunskim sredstvima i u odnosu na nacionalni proizvod osjetno manji nego što nalažu potrebe.

Razmotreno je pitanje opsega i načina financiranja istraživača i ustanova izvan troškovnika projekata. Raspravljajući o utvrđivanju znanstveno-istraživačkih prioriteta, izraženo je uvjerenje da bi ta zadaća trabala u većoj mjeri biti izraz već dostignute izvrsnosti a ne nekih općenitih odluka na državnoj razini.

Među strukturnim pitanjima prevladavala je rasprava o znanstvenim novacima. Izvješće i rasprava prilično su usuglašeni u tvrdnji da je razina postojećeg kadra nedovoljna, o čemu govori i podatak da je samo trećina znanstvenih novaka dostigla u roku stupanj doktora znanosti. Uvođenje nastavničke obveze za novake izazvalo je nova pitanja i nedoumice.

Izvješće je potaklo raspravu o stanju opremljenosti instituta, pri čemu je utvrđeno ne samo da su sredstva nedovoljna i neprimjereno raspoređena, nego je izraženo uvjerenje da u korištenju znanstveno-istraživačke opreme ima previše „praznog hoda“ a premalo suradnje među institucijama.
Kao nedostatak Izvješća navedeno je izostavljanje problematike nedovoljno nazočnog procesa ponovnog ugrađivanja znanstveno-istraživačkih instituta u sastav sveučilišta.

Jedan od preduvjeta znanstveno-istraživačkog rada o kojima se Izvješće nije očitovalo su znanstveni časopisi i ukupna izdavačka djelatnost; ocjena rasprave je da je to područje zanemareno.
Uvid u Izvješće pokazuje različit ishod rezultata vrjednovanja kvalitete i učinkovitosti rada znanstvenih organizacija (instituta) i ocjena stanja znanstveno-istraživačkog rada u ustanovama koje nisu u Upisniku znanstvenih organizacija (uglavnom: sveučilišta). U raspravi je zatraženo objašnjenje predstavnika podnositelja Izvješća s obzirom da se Izvješće nije upuštalo u analizu te razlike.

Kada je riječ o reguliranju znanstveno-istraživačkih područja, polja i grana, došlo je do izražaja stajalište prema kojem taj dokument zaostaje za stalnim promjenama u područjima znanosti i strukama, kao i s obzirom na interdisciplinarne veze. S ovom konstatacijom suglasan je podnesitelj Izvješća.

Nacionalno vijeće za znanost pozvano je na jaču suradnju s Nacionalnim vijećem za visoko obrazovanje u zakonom utvrđenim zadaćama, kao što su utvrđivanje mjerila za financiranje znanstveno-istraživačkog rada.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA, 3 PROTIV i 1 SUZDRŽAN) donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu za
2008. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici 4. lipnja godine 2009., Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2008., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 27. svibnja godine 2009., KLASA:  021-12/09-09/18, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  podnijela je Hrvatskome saboru  izvješće  u kojem je prikazala svoj rad u  2008. godini  i to potpuno izvješće u vidu 112. knjige "Ljetopisa Hrvatske akademije za godinu 2008."  i skraćeno izvješće u obliku sažetka na 14 stranica.
Sažetak izvješća, odnosno cjelovito izvješće objavljeno u "Ljetopisu HAZU", brojčanim podacima, kroz navedene ocjene i drugim pokazateljima (nagrade što su ih prošle godine zaslužili njezini članovi), ukazuju da Akademija odgovara potrebama vremena i razlozima zbog kojih je osnovana.
Iskazalo se to prošle godine u oblicima djelovanja organizacijskih oblika rada Akademije u Zagrebu (18 organizacijskih jedinica) i izvan njega (11 organizacijskih jedinica). Te su jedinice radile na 43 znanstvena projekta. Ukupno 15 znanstvenih vijeća organiziralo je više znanstvenih skupova te okruglih stolova i drugih oblika djelatnosti.
U nakladničkoj djelatnosti objavljene su 93 publikacije, od kojih je 73 Akademija objavila kao izvršni izdavač.Posebno valja naglasiti da je u nastavku rada uredništva edicije "Hrvatska i Europa"  izišao iz tiska drugi svezak na engleskom jeziku, nastavljene su pripreme za izdavanje trećeg sveska na engleskom i francuskom jeziku, te je dovršen rad na prilozima za četvrti svezak ove edicije.
Kao posebno dostignuće se ističe osposobljavanje prostora knjižnice Akademije u obnovljenom objektu.
HAZU je u protekloj godini pojačala djelatnost na prezentaciji svojih aktivnosti u javnosti, uključujući izložbu fotografija u više gradova u Hrvatskoj i u Beču. Pokazatelj ugleda Akademije je i zanimanje nekoliko kulturnih središta u Hrvatskoj da se i u njima pokrene rad organizacijskih jedinica HAZU; u protekloj godini započele su s radom jedinica u Vukovaru i Požegi, a priprema se jedinica u Šibeniku.
Akademija je u protekloj godini razvijala međunarodnu suradnju, kako s drugim akademijama, tako i s drugim međunarodnim organizacijama za provedbu i financiranje istraživačkih djelatnosti, u prvom redu u sklopu Međunarodnog znanstvenog vijeća, Udruge europskih akademija i Međunarodne unije akademija, te je postala koordinator za Hrvatsku europskog projekta HERA – Humanističke znanosti u europskom istraživačkom prostoru. Zajedno s Nacionalnom zakladom za znanost, HAZU je sudjelovala u suradnji s Europskom znanstvenom zakladom.
Djelatna je bila u proteklih godinu dana Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je sudjelovala u financiranju preko 60 projekata.
Za razliku od nekih ranijih godina, prikazana je zadovoljavajućom financijska strana djelatnosti Akademije, što se dijelom ima zahvaliti razvijenim raznovrsnim izvorima prihoda, od kojih državnom proračunu pripada udio od 75,5%.
Sudionici rasprave pozitivno su ocijenili pokazatelje djelovanja Akademije u protekloj godini. Posebno je ukazano na nekoliko okolnosti. Tako je, na primjer, postavljeno pitanje: koliko HAZU prati neka najnovija zbivanja koja određuju razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Pokazalo se da je tako u tijelima Akademije posvećena pozornost kroz okrugle stolove, tribine i projekte pitanjima kao što su: recesija kao svjetski problem, problemi razvoja školstva u Hrvatskoj, prometna problematika Zagreba i druga pitanja koja se nameću svojom aktualnošću. Kao i prigodom ranijih izvješća, postavilo se pitanje publiciteta djelovanju HAZU, s posebnim osvrtom na činjenicu da se priprema obilježavanje 150. obljetnice HAZU. Učinci djelovanja HAZU ograničeni su ne samo odnosom medija javnog pripćavanja, nego i stanjem knjižarske mreže u Hrvatskoj, koje nije sklono Akademijinim izdanjima. Stajalište je članova Odbora da bi pitanjima knjižarske mreže u vezi s izdavačkom djelatnošću HAZU i sličnih izdavača trebalo posvetiti posebnu pozornost.
U raspravi je potvrđeno  već ranije  izraženo stajalište Odbora da bi, s  obzirom na već prije (4. sjednica Odbora, 14. svibnja 2008.) raspravljene okolnosti i razloge, trebalo Akademiji pružiti potporu i poticaj da pristupi osnivanju razreda za kazališnu  i filmsku umjetnost.
Rasprava je obuhvatila gotovo sve oblike i područja djelatnosti HAZU u protekloj godini pa tako i činjenicu da je u prošloj godini restaurirana najvrjednija pokretnina u vlasništvu Akademije, violina Guarneri King. Postavilo se pitanje korištenja tako vrijednog glazbala, kako ono ne bi ostalo puki muzejski primjerak. Pokazalo se da zanimanja za koncertitanje na tako skupom instrumentu ima, ali je problem u financijskom osiguranju tako vrijednog predmeta. Stanovit broj sponzora pokazao je interes da podupre ovakve programe.  
Nakon provedene rasprave, donijet je jednoglasno sljedeći

zaključak

- Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2008.

- Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati stajalište da se Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti preporuči pokretanje postupka za osnivanja razreda za kazališnu i filmsku umjetnost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove  spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora. 

 PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici održanoj 20. svibnja 2009., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, P. Z. br. 276, koji je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. svibnja godine 2009., KLASA: 612-01/09-01/02, URBROJ: 65-09-02., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik  predlagatelja.

Predlaže se Zakonom propisati okvirne uvjete za izbor članova suradnika Akademije, što je dosad bilo propisano samo Statutom Akademije. Za člana suradnika bira se znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čija su dostignuća na području znanstvene ili umjetničke djelatnosti opće poznata i koji će surađivati na određenom području djelatnosti Akademije.

Prema postojećem Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,  članstvo u Akademiji je doživotno, a  što se odnosi na redovite, počasne i dopisne članove,  kao i na članove suradnike. Odbor je nakon provedene rasprave o tom pitanju, intervenirao u Konačni prijedlog zakona amandmanom, budući da je predlagatelj ostao kod prvobitnog prijedloga, za kojega je rasprava ponovo pokazala da bi izostanak jednokratnog reizbora članova suradnika u prevelikoj mjeri petrificiralo inače dinamično i stimulativno ozračje u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Također, budući je sadašnji mandat u trajanju od tri godine prekratak za ostvarenje pojedinih programa i projekata, predlaže se ponovno propisati mandat članova Predsjedništva na četiri godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru  da donese Zakon o izmjenama  i
dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,

uz sljedeći amandman:

U članku 1. st.  (2), mijenja se, tako   da glasi:

"Članstvo članova suradnika ostaje doživotno ponovnim izborom nakon  deset
godina od prvog izbora".

Obrazloženje

U članku 18. st. (1) Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, propisano je da je članstvo u HAZU doživotno. Predloženom izmjenom  predlaže se izuzeće od tog pravila, na način da bi se članstvo članova suradnika verificiralo i to jednom nakon prvog izbora, nakon deset godina, pod pretpostavkom da u međuvremenu ne budu izabrani u redovito članstvo. Smisao ovog prijedloga je da se u tom razdoblju verificira doprinos članova suradnika HAZU, što se pokazalo potrebnim.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici održanoj 20. svibnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja godine 2009., KLASA: 612-06/09-01/01, URBROJ: 65-09-02., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženi zakon potrebno je donijeti radi usklađivanja sa Zakonom o ustanovama i pravnom stečevinom Europske unije na način da se izjednači pravni položaj stranih fizičkih i pravnih osoba s pravnim položajem domaćih fizičkih i pravnih osoba u odnosu na pravo osnivanja specijaliziranih i privatnih arhiva u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima postojeći se Zakon usklađuje s u međuvremenu izmijenjenim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji na novi način uređuju pitanja vrste i stjecanja visokog obrazovanja te akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja. Detaljno uređivanje stručnih arhivskih zvanja i načina njihova postizanja prema ovome bi se prijedlogu propisali pravilnikom kojeg bi donio ministar kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći  

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru  da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima,
uz sljedeće

amandamne

Amandman I
U članku 5. stavku 1. tekst iza riječi "arhivima" se briše i dodaje se novi tekst koji glasi: "obavlja stručno osoblje u zvanjima: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik, kao i njima odgovarajuće osoblje u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti audiovizualnog i filmskog arhivskog gradiva."

Obrazloženje
Prijedlogom amandmana zadržava se postojeće rješenje koje određuje da stručne poslove u arhivima obavlja stručno osoblje izrijekom navedenih zvanja. Naime, ne vidimo opravdanja u tome da se ova odredba zamjenjuje, kako je predložio predlagatelj, odredbom da stručne poslove u arhivima "obavljaju osobe koje imaju odgovarajuća arhivska zvanja". Predlažemo da ostanu dosadašnje odredbe o stručnim arhivskim zvanjima jer smatramo da je to materija koju treba riješiti na razini zakona, a ne podzakonskim aktima, za koje bi bila rezervirana materija određivanja uvjeta i načina stjecanja zvanja.

Amandman II
Članak 5. stavak 2. mijenja se i glasi: "Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća."

Obrazloženje
Ovim amandmanom ide se za takvim rješenjem prema kojem bi zakon odredio da se pravilnikom ministra kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća reguliraju uvjeti i način stjecanja stručnih arhivskih zvanja, a ne i sama ta zvanja kako je predlagatelj predložio u stavku 2. članka 5. Naime, već je iz obrazloženja ovog Prijedloga zakona razvidno da se izmjene i dopune u Zakonu o arhivima donose radi njegova usklađivanja, pored ostaloga i sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a posebno sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

                                                                                     Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici održanoj 20. svibnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja godine 2009., KLASA: 612-06/09-01/01, URBROJ: 65-09-02., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženi zakon potrebno je donijeti radi usklađivanja sa Zakonom o ustanovama i pravnom stečevinom Europske unije na način da se izjednači pravni položaj stranih fizičkih i pravnih osoba s pravnim položajem domaćih fizičkih i pravnih osoba u odnosu na pravo osnivanja muzeja kao ustanova u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o muzejima postojeći Zakon se usklađuje s u međuvremenu izmijenjenim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji na novi način uređuju pitanja vrste i stjecanja visokog obrazovanja te akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja. Detaljno uređivanje stručnih muzejskih zvanja i načina njihova postizanja prema ovome bi prijedlogu propisao posebni pravilnik kojeg će naknadno donjeti ministar kulture na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća.

Također, inspektorima zaštite kulturnih dobara ovim se izmjenama i dopunama pruža pravni temelj za obavljanje inspekcijskog nadzora propisanog Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i na kulturnim dobrima koja se nalaze u muzejima. Istodobno, proširuje se krug osoba s posebnim ovlastima prekršajno odgovornih u nekim pitanjima zaštite muzejskih zbirki u sastavu muzeja, s obzirom da je do sada ta odgovornost bila ograničena na ravnatelja muzejske ustanove, što se pokazalo nedovoljnim.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći  

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima,

uz sljedeće amanmane:

Amandman I
Članak 4. mijenja se i glasi:
U članku 37. Zakona dodaje se stavak 4. koji glasi:

"Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća."
Obrazloženje
Ovim prijedlogom reguliranje i određivanje muzejskih zvanja ostaje materija zakona, dok se uvjeti i načini stjecanja muzejskih zvanja reguliraju pravilnikom koji će donijeti ministar kulture.

Amandman II
U članku 5. broj "37" zamjenjuje se brojem "38".

Obrazloženje
Amandmanom se numeracija članaka usklađuje s intervencijama u Amandmanu I, odnosno sa svrhom predloženih izmjena i dopuna u Zakonu i predstavlja tehnički ispravak.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

 
PREDSJEDNIK

                                                                                         Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici održanoj 20. svibnja 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja godine 2009., KLASA: 612-04/09-01/01, URBROJ: 65-09-02., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predloženim zakonom Zakon o knjižnicama se usklađuje sa Zakonom o ustanovama i pravnom stečevinom Europske unije na način da se izjednačuje pravni položaj stranih fizičkih i pravnih osoba s pravnim položajem domaćih fizičkih i pravnih osoba u odnosu na pravo osnivanja knjižnica kao ustanova u Republici Hrvatskoj.

Istodobno, predložene izmjene i dopune usklađuju postojeći Zakon o knjižnicama s izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i s izmjenama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji na novi način uređuju pitanja vrste i stjecanja visokog obrazovanja te akademskih i stručnih naziva. Stručna knjižničarska zvanja, uvjete i način njihova stjecanja, prema ovome prijedlogu, posebnim pravilnikom propisao bi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća.

Rasprava je pokazala da se neka statusna pitanja stručnih osoba zaposlenih u knjižnicama trebaju riješavati na razini zakona i ne bi ih se smjelo, kako je to formulirao predlagatelj, riješavati na razini pravilnika, budući da na pitanja "što" načelno trebaju odgovarati zakoni, a na pitanja "kako" trebaju pobliže odgovarati pravilnici i to tek na temelju i u okviru ovlasti predviđenih zakonom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I
U članku 2., odnosno članku 18. stavka 4. postojećeg Zakona, iza odredbe "Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima završen..." briše se odredba "preddiplomski". U istoj rečenici iza odredbi: "... ili specijalistički diplomski stručni studij" i "... visoku stručnu spremu... " dodaje se odredba "...knjižničarskog odnosno društveno-kulturološkog usmjerenja".

U drugoj rečenici iza odredbe"Za ravnatelja razdjela može se imenovati osoba koja ima završen..." briše se odredba "preddiplomski". U istoj rečenici iza odredbi: "... ili specijalistički diplomski stručni studij" i "...visoku stručnu spremu... " dodaje se odredba "...knjižničarskog odnosno društveno-kulturološkog usmjerenja".

O b r a z l o ž e n j e
Smatramo da je preddiplomski i diplomski sveučilišni studij nespretna odredba budući da diplomski studij zakonito sadrži u sebi i podrazumijeva preddiplomski studij.

Nadalje, držimo da je zahtjev u pogledu knjižničarskog "usmjerenja" potreban iz razloga što su zahtjevi struke u knjižničarskoj djelatnosti jednako važni kao i u drugim strukama (muzeji, arhivi), s time što zahtjev za ”usmjerenjem” ne treba shvatiti kao "smjer", dakle ne isključivo kao neki ekskluzivni knjižničarski studij, već kao studij u kojem su zastupljene knjižničarske, društveno-kulturološke, informacijske i sve druge discipline kojima voditelj knjižnice očekivanih širokih uvida i kompetencija treba raspolagati obzirom na složenost i interdisciplinarnost rada u suvremenim knjižnicama.

Amandman II
U članku 6. stavku 1. tekst iza riječi "u sastavu" se briše i dodaje se novi tekst koji glasi: "obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici."

O b r a z l o ž e n j e
Prijedlogom amandmana zadržava se postojeće rješenje članka 34. stavka 1., koji određuje da stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Naime, ne vidimo opravdanja u tome da se ova odredba zamjenjuje kako je predložio predlagatelj odredbom da stručne poslove u knjižnicama "obavljaju osobe koje imaju odgovarajuća knjižnička zvanja". Predlažemo da ostanu dosadašnje odredbe o stručnim knjižničnim zvanjima jer smatramo da je to materija koju treba riješiti na razini zakona, a ne podzakonskim aktima, za koje bi bila rezervirana materija određivanja uvjeta i načina stjecanja zvanja.

Amandman III
Članak 6. stavak 2. mijenja se i glasi:
"Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća."

O b r a z l o ž e n j e
Ovim amandmanom ide se za takvim rješenjem prema kojem bi zakon odredio da se pravilnikom ministra kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća reguliraju uvjeti i način stjecanja stručnih knjižničarskih zvanja, a ne i sama ta zvanja kako je predlagatelj predložio u stavku 2. članka 6. Naime, već je iz obrazloženja ovog Prijedloga zakona razvidno da se izmjene i dopune u Zakonu o knjižnicama donose radi njegova usklađivanja, pored ostaloga i sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a posebno sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Pitanje utvrđivanja stručnih zvanja je svakako i za knjižničarske djelatnosti pitanje na razini zakona, a pravilnik ministra kulture doista može i treba regulirati jedino uvjete i način njihova stjecanja i ne može konkurirati materiji zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 1. travnja godine 2009., Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, P. Z. br. 278, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka godine 2009., KLASA: 612-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-08.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Jedina razlika u odnosu na od ovog Odbora već jednoglasno prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima je predviđeno vrijeme stupanja na snagu Zakona. U Konačnom prijedlogu dan stupanja na snagu Zakona nije više 18. svibnja 2009., kao što je stajalo u Prijedlogu, već je vezan uz donošenje odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika. Župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 1. travnja godine 2009., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, P.Z. E. br. 258, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka godine 2009., KLASA: 643-02/09-01/01, URBROJ: 65-09-09.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predlagatelj je u Konačnom prijedlogu zakona zadržao temeljna rješenja predložena prigodom izjašnjavanja o Prijedlogu zakona, s time što je Konačan prijedlog pobliže obrazložen, kao što je bio i zahtjev prilikom prvog čitanja, kako u organizacijskom tako i u financijskom dijelu. Posebno su prikazane projekcije mogućih kretanja prihoda od imovine i ostalih prihoda Zaklade u sljedećih nekoliko godina, što je bio zahtjev provedene rasprave.

Što se tiče osnovne imovine predlagatelj smatra da nema legalnih smetnji njezinom umanjivanju. Kao mogući izvor prihoda dodaje se u normativni dio državni proračun, što je razumljivo obzirom na to da se u preobrazbi Zaklade računa do daljnjega na bitnu ulogu državnog proračuna. Osnovna je imovina ograničena, a ostali izvori prihoda, ako su do sada i bili predviđeni Zakonom o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, nisu se uspjeli iz različitih razloga osposobiti.

U raspravi je izneseno i pitanje drugih zahtjeva što ih postavlja Zakon o zakladama i fundacijama (Narodne novine broj 36/1995), a predlagatelj tvrdi da se i ostala predložena rješenja kreću u okvirima toga Zakona, pozivajući se na mišljenja Ministarstva financija od 15. prosinca 2008. godine i Središnjeg državnog ureda za upravu od 4. prosinca 2008., prema kojima nema primjedbi na Prijedlog zakona koji im je, kao instancama koje nadziru zakonitost rada zaklada, bio predočen.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA i 3 SUZDRŽANA) donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,

uz sljedeći a m a n d m a n:

U članku 3. stavak (4) briše se izraz ”kao ni” a u rečenici se dodaje: ”rektori sveučilišta, dekani fakulteta i ravnatelji znanstvenih instituta”.

O b r a z l o ž e n j e
Predloženim amandmanom želi se u odgovarajućim odredbama proširiti krug pojedinaca koji ne bi mogli biti članovi tijela iz stavka (4), kako ne bi dolazilo do sukoba interesa.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 1. travnja godine 2009., Konačni prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, P. Z. E. br. 277, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka godine 2009., KLASA: 602-04/09-01/01, URBROJ: 65-09-08.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj ističe više primjedbi i prijedloga prihvaćenih u postupku rasprave o Prijedlogu zakona. U najspornijem pitanju: treba li Agencija za znanost i obrazovanje u potpunosti provoditi postupak akreditacija visokoškolskih i znanstvenih ustanova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti ili neke ovlasti u tom pitanju pridržati Nacionalnom vijeću za znanost i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, predlagatelj je ostao kod prvobitnog rješenja. Prihvaćajući ipak zahtjev da procjene Agencije trebaju imati potrebnu težinu u području odgovarajućih struka, u Konačnom prijedlogu zakona predlaže se posebno tijelo u sastavu Agencije – Akreditacijski savjet, koji će takav mogući nedostatak otkloniti. Predlagatelj je unio i niz drugih poboljšanja, kao što su usklađenje postupka inicijalne akreditacije u oba područja za koja je Agencija zadužena tako da je i postupak inicijalne akreditacije u području znanosti reguliran već na razini zakona i ne prepušta se podzakonskom reguliranju. U području inicijalne akreditacije za obavljanje znanstvene djelatnosti izostavljen je institut pisma očekivanja. Unosi se i dopuna prema kojoj sveučilišne studijske programe koje usvaja Senat sveučilišta državni proračun financira temeljem posebnog ugovora. Preporuke koje Ministru upućuje Agencija za znanost i visoko obrazovanje prema rješenju iz Konačnog prijedloga zakona moraju uvijek biti obrazložene.

Rasprava je poduprla navedena poboljšanja, a kretala se i oko pitanja i prijedloga koja predlagatelj nije prihvatio te je dovela do utvrđivanja dest amandmana koji čine sastavni dio prihvaćenog zaključka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I

U članku 2. Zakona, u točki 4., iza riječi „postupke“ dodati riječi „i rezultat“.

Obrazloženje
Smatramo kako je vrednovanje širi pojam te je važno da osim postupaka bude naznačeno da vrjednovanje podrazumijeva i ishod tog postupka te stoga predlažemo navedenu izmjenu.

Amandman II

U članku 2. Zakona, točku 9. izmijeniti tako da glasi:

„9. Akreditacijska preporuka Agencije je neovisno stručno mišljenje Agencije koje se donosi na temelju provedenog postupka vrjednovanja, a na osnovu kojeg ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odlučuje o ishodu postupka vrjednovanja.“

Obrazloženje
Smatramo potrebnim naglasiti da se akreditacijska preporuka donosi na temelju provedenog postupka vrjednovanja, što u "Konačnom prijedlogu zakona..." nije propisano.

Amandman III

U članku 4. stavku (2) podstavke a) i b) Zakona izmijeniti tako da glase:
„a) provodi dio postupka inicijalne akreditacije
b) provodi postupak reakreditacije“

Obrazloženje
Smatramo kako terminologija korištena u ovom članku ne ocrtava dovoljno jasno odnos sudionika i ulogu Agencije u navedenim postupcima, pa predlažemo navedenu izmjenu.
Amandman IV

U članku 4. stavku (2) podstavak e) Zakona izmijeniti tako da glasi:

„e) prikuplja i obrađuje podatke o sustavu znanosti i visokog obrazovanja i drugim sustavima s kojima je znanost i visoko obrazovanje u međuovisnosti, a prvenstveno:
- o resursima znanosti i visokog obrazovanja i njihovoj primjerenosti društvenim potrebama,
- o kvaliteti i učinkovitosti znanstvene djelatnosti i djelatnosti visokog obrazovanja,
- o tendencijama razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja i njihovih dijelova,
na kojima se temelje analize potrebne kao polazišta za utvrđivanje standarda i kriterija za vrjednovanje koje provodi Agencija te donošenje ocjena u svim postupcima vrjednovanja i koji predstavljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti cjelokupnoga sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebne stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u cjelini. Sve prikupljene podatke, analize i statistike Agencija dostavlja Ministarstvu na njegov zahtjev, a zajedno s Ministarstvom usklađuje evidencije koje ono vodi temeljem svojih zakonskih ovlasti.“

Obrazloženje
Smatramo da je riječ o dragocjenim djelatnostima Agencije koje zavrjeđuju detaljniju specifikaciju te stoga predlažemo ovakav amandman.

Amandman V

U članku 4. stavku (3) Zakona iza slova „d)“ dodati slovo „e)“.

Obrazloženje
Kako je odredba vezana uz prikupljanje podataka zapravo djelatnost koju je dosad obavljalo Ministarstvo, pa je stoga riječ o prenošenju javnih ovlasti na Agenciju, potrebno je članak 4. stavak (3) dopuniti na predloženi način.

Amandman VI

U članku 14. stavak (1) Zakona izmijeniti tako da glasi:

„(1) U Agenciji se ustrojava Središnji prijavni ured sa zadaćom
a) objedinjavanja podataka o ispunjavanju uvjeta za upis pristupnika na visoka učilišta te
b) izrade rang-lista bodovanih postignutih rezultata školovanja temeljem kojih visoka učilišta upisuju studente na studijske programe kao i
c) pružanja informacija o uvjetima upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj.“

Obrazloženje
Smatramo kako je odredba koja opisuje zadaće Središnjeg prijavnog ureda neprecizna i nedovoljno određena te ju stoga predlažemo zamijeniti gore navedenom formulacijom.

Amandman VII

Članak 20. stavak (10) Zakona izmijeniti tako da glasi:

„(10) Sveučilišni studijski programi osnivaju se i izvode odlukom senata sveučilišta na temelju prethodne procjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete koja prilikom procjene uzima u obzir uvjete propisane pravilnikom iz članka 26. ovog Zakona. Sveučilišni studijski programi mogu se financirati sredstvima državnog proračuna samo temeljem ugovora sklopljenog s Ministarstvom, a uz prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije.“

Obrazloženje
Smatramo da odredba predložena amandmanom jasnije propisuje uvjete koji moraju biti ispunjeni kako bi senat sveučilišta mogao donijeti odluku o prihvaćanju studijskog programa te kako bi se program mogao financirati iz državnog proračuna. Smatramo da ovakva odredba osigurava pravnu sigurnost koja predloženom odredbom nije bila osigurana.

Amandman VIII

U članku 24. stavku (1) iza riječi „na“ dodati riječ „obrazloženi“.

Obrazloženje
Smatramo da prijedlog, temeljem kojeg započinje tematsko vrjednovanje, ukoliko je dostavljen od strane ministra, ustanove koju treba vrjednovati i studentskog zbora visokog učilišta, mora biti obrazložen.

Amandman IX

U članku 19. stavak (12) brisati riječi ”još jedanput”.

Obrazloženje
Amandman treba omogućiti da podnositelj zahtjeva za inicjalnu akreditaciju za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja bude u prilici i više puta postaviti takav zahtjev, nakon što ispravi razloge zbog kojih prvobitno nije prihvaćen, s time što rok od godinu dana jamstvo da će u međuvremenu moći otkloniti uočene nedostatke koji se tiču prostora, nastavnog kadra ili drugog traženog uvjeta.

Amandman X

U članku 20. stavak (9) brisati riječi ”još jedanput”.

Obrazloženje
Obrazloženje je analogno onome uz Amandman IX.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 11. ožujka godine 2009., Prijedlog odluka o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova i o imenovanju novog predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca godine 2008., KLASA: 021-13/09-07/01, URBROJ: 65-09-02.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA, 2 PROTIV I 2 SUSDRŽANA) donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese

Odluku o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost

i

Odluku o imenovanju novog predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 11. ožujka godine 2009., Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u znansoti i visokom obrazovanju, P. Z. E. br. 277, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače godine 2009., KLASA: 602-04/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predloženi zakon potrebno je donijeti radi usklađivanja pitanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), strateškim dokumentom prihvaćenim od potpisnika Bolonjske deklaracije u postupku njezine provedbe. Pokazalo se, naime, da kod svih potpisnica Bolonjske deklaracije nakon provedenih neophodnih organizacijskih promjena pitanje kvalitete postaje prvorazredno pitanje što ga organizacijske promjene trebaju omogućiti jer im je svrha i bila unapređivanje izvrsnosti znanstveno-istraživačkog i visokoškolskog područja.

Prijedlog zakona donosi mjere vanjskog i unutarnjeg osiguravanja i unapređenja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, što postojeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nije mogao do kraja provesti. Predložene izmjene idu, pored ostaloga, za time da se Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i Nacionalno vijeće za znanost postave kao tijela koja će na strateškoj razini stvarati pretpostavke za unapređivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, dok će Agencija za znanost i visoko obrazovanje kao samostalna pravna osoba s javnim ovlastima preuzeti opsežne i odgovorne operativne zadatke akreditacije i kasnijeg periodičnog vanjskog vrednovanja znanstveno-istraživačkih i visokoškolskih ustanova, kao i vanjske prosudbe učinkovitosti sustava za unutarnje osiguravanje kvalitete u tim ustanovama.

Nužnost reorganizacije se nameće i obzirom na odredbu iz članka 18. stavaka (3) i (4) Prijedloga zakona da će Hrvatski sabor utvrditi mrežu visokih učilišta i javnih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj, što će još više zaoštriti potrebu vrednovanja izvrsnosti u području visokog školstva i znanstveno-istraživačkog rada.

Sudionici rasprave prihvatili su pravac rješavanja osjetljivog pitanja načina osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, ali su izrazili stanovite rezerve u odnosu na predloženi sustav. U prvom redu ukazali su na potrebu da se Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje ne izuzmu iz donošenja pojedinačnih odluka o vrednovanju, budući da meritorne odluke u tim pitanjima ne mogu uvijek biti jedino stvar Agencije. U svakom slučaju trebalo bi predvidjeti mehanizme nadzora nad radom Agencije, a osobito s obzirom na veliki pritisak zbog povećanja broja visokoškolskih ustanova i to u uvjetima dok još nije od strane Hrvatskoga sabora utvrđena mreža visokoškolskih ustanova .

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

Sva stajališta, prijedlozi i mišljenja u svezi Prijedloga zakona uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 11. ožujka godine 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, P. Z. br. 276, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače godine 2009., KLASA: 612-01/09-01/02, URBROJ: 65-09-02.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predloženim izmjenama želi se Zakonom o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti izrijekom utvrditi da su članovi Akademije redoviti, dopisni i članovi suradnici, te tako precizirati status članova suradnika Akademije.

Također, predlaže se Zakonom propisati okvirne uvjete za izbor članova suradnika Akademije, koji su dosad bili propisani na razini Statuta Akademije, te ih izmijeniti na način da i članstvo članova suradnika bude doživotno, kao što je doživotno članstvo ostalih članova Akademije, a ne kao dosad ograničeno na deset godina.

Nadalje, budući da je sadašnji mandat u trajanju od tri godine prekratak za ostvarenje pojedinih programa i projekata, pogotovo stoga što velik dio vremena biva opterećen provođenjem postupka izbora novih članova koji traje barem šest mjeseci a provodi se svake druge godine, predlaže se, u tradiciji Akademije, ponovno propisati mandat članova Predsjedništva na četiri godine.

Sudionci rasprave obratili su posebnu pozornost na dosadašnja iskustva sa statusom članova suradnika HAZU, čiji položaj u Zakonu o HAZU nije u pravno-tehničkom pogledu najbolje utvrđen pa treba pristupati tumačenjima da bi se utvrdilo jesu li oni „članovi” i da bi se utvrdile okolnosti njihovog reizbora. Prijedlog zakona vodi računa i o stvarnome stanju, prema kojemu su članovi suradnici do sada bili gotovo bez iznimke ponovno izabirani, ali ih je prevelik broj odustajao od reizbora, ako već nisu bili kandidirani za redovne članove, smatrajući ponovnu kandidaturu neprimjerenom. To osobito iz razloga što su u svojstvu sveučilišnih profesora i znanstvenika-istraživača bili dostigli najviša zvanja.

U raspravi je, pored ostaloga, sugerirano predlagatelju da se u pripremi Konačnog prijedloga zakona ispita rješenje prema kojemu bi se, iz već iznesenih i drugih razloga, unijela odredba prema kojoj bi nakon dva reizbora u status člana suradnika članstvo u tom statusu bilo doživotno, osim ako član suradnik ne bi bio izabran za redovnog člana. Također, treba ispitati treba li u Konačni prijedlog zakona unijeti odredbu prema kojoj nakon određene životne dobi član suradnik ostaje u tom zvanju, osim ako ne bi bio izabran za redovnog člana.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji zanosti i umjetnosti

Sva stajališta, prijedlozi i mišljenja u svezi s prijedlogom zakona uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 11. ožujka godine 2009., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, P. Z. br. 278, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače godine 2009., KLASA: 612-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Osnivanjem hrvatskog audio-vizualnog centra (Zakon o audio-vizualnim djelatnostima, Narodne novine br. 76/07) prestalo je s radom Kulturno vijeće za film i kinematografiju koje je temeljem Zakona o kulturnim vijećima bilo osnovano pri Ministarstvu kulture, pa se predloženom izmjenom u Zakonu o kulturnim vijećima provodi potrebna reorganizacija.

Pored toga, ovim prijedlogom usklađuje se odredba članka 8. stavak (2) Zakona o kulturnim vijećima s u međuvremenu donijetim izmjenama u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonu o Gradu Zagrebu, utoliko što se odredbe općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo zamijenjuju odredbom općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima.

Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi utvrđivanja Konačnog prijedloga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 19. ožujka godine 2009., Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 289, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka godine 2009., KLASA: 610-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ovim prijedlogom usklađuje se odredba članka 9a. stavak (4) Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi s u međuvremenu donijetim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, utoliko što se odredbe općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo zamijenjuju odredbom općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjeni
Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 19. ožujka godine 2009., Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tehničkoj u kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 302, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka godine 2009., KLASA: 630-01/09-01/01, URBROJ: 65-09-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ovim prijedlogom usklađuje se odredbe članaka 20., 22. i 24. Zakona o tehničkoj kulturi s u međuvremenu donijetim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, utoliko što se odredbe općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo zamijenjuju odredbom općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan.

Također, predlaže se u Zakonu o tehničkoj kulturi riječi darovita i hendikepirana djeca zamijeniti pojmom djeca s posebnim potrebama.

Konačno, budući da je ministarstvo mjerodavno za kulturu promijenilo naziv od stupanja na snagu Zakona o tehničkoj kulturi, predlaže se u svim odredbama riječi Ministarstvo kulture i prosvjete i ministar kulture i prosvjete zamijeniti riječima ministarstvo nadležno za znanost, obrazovanje i šport odnosno ministar nadležan za znanost, obrazovanje i šport. Ovim se Prijedlogom također želi umjesto naziva Sabor Republike Hrvatske i Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Zastupničkog doma u odgovarajuće članke Zakona o tehničkoj kulturi unijeti nazive Hrvatski sabor i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.

Rasprava se vodila oko pitanja treba li očito prevladani termin „hendikepirana djeca” zajedno s pojmom darovita djeca objediniti u zajedničku kategoriju „djeca s posebnim potrebama”, kako to predlaže predlagatelj, ali su sudionici bili suglasni u tome da pojam „hendikepirana djeca” treba mijenjati u skladu s novim dostignućima struke pa eventualno prihvatiti termin „djeca s teškoćama u razvoju”. Odbor je zatražio od predlagatelja da to odmah ispita s predstavnicima struke, kako bi se moglo pravodobno zauzeti stajalište. Predlagatelj je prihvatio da će nakon provedene konzultacije s predstavnicima struke prema potrebi predložiti neko prikladnije rješenje u obliku vlastitog amandmana. S obzirom na okolnosti a posebno na zahtjeve dnevnog reda plenarne sjednice Hrvatskog sabora, Odbor prihvaća predloženo rješenje, prvenstveno zbog toga što ono znači usklađivanje s već izvršenim promjenama ove terminologije na području odgoja i obrazovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama
Zakona o tehničkoj kulturi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12.
sjednici održanoj 18. veljače godine 2009., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 258, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja godine 2009., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, KLASA: 643-02/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je postavljeno veći broj pitanja vezanih uz predloženu reorganizaciju, koja bi financiranje znanstvenoistraživačkih projekata postavila na nove temelje, čineći ovaj dio znanstveno istraživačkog rada nezavisnim od državnog proračuna. Prijedlog nije popraćen niti približno dovoljnom argumentacijom tako da izaziva niz pitanja statusne i financijske naravi, koja su u međusobno uvjetovana, a svode se na potrebu da se odgovori: može li aktualna Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvastke i pod kojim pretpostavkama preuzeti mjesto i funkciju članka 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazvanju. Pored ostaloga, ukazano je da dosadašnji odnos prema Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, nije bio u pogledu njezinog financijskog osposobljavanja zadovoljavajući, a pitanje će se zaoštriti u slučaju da ova zaklada preuzme središnju ulogu financiranja znanstveno-istraživačkih projekata.

Prigodom predložene reorganizacije treba voditi računa o izričitim razlozima što ih postavlja Zakon o zakladama i fundacijama na snazi od 1995. godine, o čemu predlagatelj nije pružio dovoljno obrazloženja.

Rasprava je pokazala i veći broj drugih pitanja i nedoumica, ističući da na pitanja treba odgovoriti putem primjerene elaboracije. Naime, u ovom se slučaju ne radi o imperativu da se odgovarajući hrvatski propisi usklade s europskom pravnom stečevinom, već o namjeri predlagatelja da ponudi sustav vrednovanja znanstveno-istraživačkih projekata, i to upravo onih kompetitivnih, usklađen s najboljom europskom praksom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 SUZDRŽANA) iz navedenih razloga, ocijenio je da nema dovoljno razloga da bi se ovaj Zakon donio po hitnom postupku i donio sljedeći

Zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u prvom čitanju.

Svi prijedlozi i primjedbe uputit će se predlagatelju radi utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12.
sjednici održanoj 18. veljače godine 2009., Konačni prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju, P.Z. E. br. 208, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. veljače godine 2009., KLASA: 602-03/08-01/01, URBROJ: 65-09-11.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Rasprava je pokazala da je u čitavom dosadašnjem postupku postignut najviši stupanj suglasnosti o potrebi donošenja ovoga Zakona, kao i o rješenjima koja je potrebno prihvatiti. Prigodom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona zbog toga nisu u pitanje dovedeni osnovni instituti, niti predložena rješenja, već su, u suradnji s predstavnicima poslodavaca i sindikalnih organizacija, unijeta u Konačni prijedlog zakona tek neka poboljšanja o kojima je također postignut visok stupanj suglasnosti, a pojedine zadaće se pri tome koncentriraju u djelokrugu Ministrastva znanosti, obrazovanja i športa, s obzirom da je ocjena kako bi u ovom trenutku njihova disperzija na veći broj ministarstava bila teže provediva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio

Zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o strukovnom obrazovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. sjednici održanoj  18. veljače godine 2009., prijedlog Odluke o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova i Odluke o imenovanju novog predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 10. stavaka 1. i. 2. i članka 11. stavaka 1. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/2003, 105/2004, 174/2004 i 46/2007) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca godine 2008., KLASA: 021-13/08-07/110, URBROJ: 65-08-02.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova  (5 ZA i 2 PROTIV) donio 

Zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese

- Odluku o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i

- Odluku o imenovanju novog predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. sjednici održanoj 18. veljače godine 2009., prijedlog odluka o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova i o imenovanju novog predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca godine 2008., KLASA: 021-13/09-07/01, URBROJ: 65-09-02.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru  da donese

- Odluku o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost  i

-  Odluku o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost.

- Odbor nije donio odluku o imenovanju novog predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 9. prosinca godine 2008., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca  godine 2008., KLASA 400-06/08-01/13, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik  predlagatelja.

U kraćoj raspravi sudionici su obratili pozornost na predloženi  članak 7., te je upozoreno da Vlada Republike Hrvatske ne bi trebala ekstenzivno koristiti mogućnost iz stavka 1., nego primjerice, kada se radi o pitanju plaće zaposlenih, jer da je to bio prvobitni motiv uvođenja ovlasti Vladi  da može preraspoređiivati sredstva državnog proračuna.

Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 PROTIV)  donio sljedeći

Zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 9. prosinca godine 2008., Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijom državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca godine 2008., KLASA 400-06/08-01/12, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Sudionici rasprave ukazali su na relativno zadovoljavajući položaj znanosti i obrazovanja u Prijedlog državnog proračuna  za 2009. godinu, budući da  je  predviđeni porast sredstava za te namjene općenito za preko tri postotna poena veći od predloženog  povećanja  državnog proračuna  u cjelini. Visokoškolska zajednica predlagala je za svoje potrebe porast od preko 20%, djelom zbog potreba  novih visokoškolskih ustanova, a dijelom zbog potrebe da se prate povećani standardi koje sa sobom donosi provedba Bolonjskog procesa.

Sredstva koja se distribuiraju putem Ministarstva kulture prema istom prijedlogu bila bi manja za  6,45 % u odnosu na očekivanu realizaciju u  2008. godini i to uslijed prioriteta što ga Prijedlog proračuna za iduću godinu daje  nekim drugim ministarstvima, pa i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Izjašnjenja predstavnika predlagatelja pokazuju da će se i u tim uvjetima održati razina djelatnosti u kulturnim ustanovama, uključujući i one novoosnovane, kao i očekivano kretanje plaća zaposlenih u tim ustanovama, ali će se morati osjetno smanjiti radovi i odgovarajući izdaci na investicijskom održavanju objekata u kulturi.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ističe  da se i u Prijedlog državnog proračuna  za 2009. godinu nastavlja višegodišnja tendencija (od 2002. godine) znatno manjega porasta proračunskih sredstava za potrebe naše temeljne znanstveno-istraživačke i kulturne ustanove, nego što je porast sredstava koja se iz državnog proračuna  preraspoređuju putem ministarstvaza područja  znanosti i obrazovanja, kao i  (s iznimkom za iduću godinu) putem Ministarstva kulture. Na taj način u pitanje dolazi ne samo otvaranje nove knižnice Hrvatske  akademije  znanosti i umjetnosti,  predviđeno za 2009. godinu, nego i neki redoviti programi pa i sredstava za plaće zaposlenih i osobni  primanja akademika prema posebnom zakonu.

Predstavnici predlagatelja dali su također odgovore na pitanja o tome zbog čega se stavke predviđene u Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu razlikuju, ponekad i po više stotina miljuna kuna,  iznosa za iste namjene navedenih još nedavno u obrazloženjima uz  neke prijedloge  zakona, odnosno pedagoških standarda u dijelu u kojem predlagatelj treba predvidjeti koliki će biti trošak primjene pojedinog predloženog propisa.  

Odgovorili su i na pitanja vezana uz neke preostale odnosno specifične (potrebe nacinalnih manjina) sadržaje iz područja predškolskog odgoja u kojima državni  proračun ima   neke obveze.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA i 2 PROTIV) donio sljedeći

Zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Državni proračun  Republike Hrvatske za 2009., s projekcijom državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici 3. prosinca godine 2008., Prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenog godine 2008., KLASA: 602-03/08-01/01, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Do sada je zakonom reguliran u Hrvatskoj manji dio sustava strukovnog obrazovanja tj. obrazovanje vezano za tzv vezane obrte; ono je riješeno u Zakonom o obrtu, kao i provedbenim propisima na temelju toga zakona.

Potreba donošenja zakona koji će regulirati strukovno obrazovanje ukazuje se već dulje vrijeme, budući da strukovno obrazovanje bilježi iznimno dinamičnu aktivnost, osobito od otvaranja pregovora za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Različitim programskim dokumentima u Hrvatskoj (Bijeli dokument o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, Prijedlozi i preporuke u svezi s politikom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne skupine u sklopu CARDS-a 2002. …) pripremljena je izrada Prijedloga zakona o strukovnom obrazovanju, s ciljem razvijanja kvalifikacija temeljenih na kompetencijama i to na razini sektora, uz obvezno uključivanje socijalnih partnera. Sustav temeljen na zakonu koji se predlaže treba omogućiti trajno usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada tj. izgradnju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za cjeloživotno učenje i mobilnost zaposlenih.

U raspravi je ustvrđeno da ovaj Prijedlog zakona konačno odgovara na mnogobrojna pitanja koja su se postavljala na području strukovnog obrazovanja i to uz suvereno vladanje materijom, uzimajući u obzir stajališta i prijedloge poslodavaca, kao i specifičan položaj učenika, polaznika strukovnog obrazovanja, a sve to na nornativno-pravno kvalitetan način.

Važnost ove regulative može se izraziti i činjenicom da strukovne i umjetničke škole u Hrvatskoj čine tri četvrtine svih srednjih škola u Hrvatskoj.

Osobito je istaknuta važnost rješenja u upravljanju ovim područjem, a u prvom redu konstituiranja Vijeća za strukovno obrazovanje, sa širokim autonomnim ovlastima, te 13 sektorskih vijeća za svako obrazovno područje. U ovim organizacijskim oblicima postići će se suradnja svih zainteresiranih sudionika strukovnog obrazovanja.

Pozdravljena su i rješenja za poboljšanje položaja nastavnika stručnih predmeta, kao i regulativa potrebna da bi se osnovali tzv centri novih tehnologija u ustanovama za strukovno obrazovanje.

Odgovarajuća pozornost u raspravi posvećena je pitanju nagrađivanja učenika u tim školama, te je predlagatelju upućeno više korisnih sugestija.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio zaključak kojim

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju.

Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici 4. prosinca godine 2008., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenog  godine 2008., KLASA: 602-01/08-01/03, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Prijedlog zakona ispravlja sadašnje rješenje iz Zakona o porezu na dohodak, kojim nije na adekvatan način riješeno pitanje iz Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu  radnika (Narodne novine br. 109/07) odnosno njegove odredbe o financijskim potporama kao poreznih olakšica poduzetnicima koji na obrazovanje i izobrazbu upućuju svoje radnike te poduzetnicima u čijim se pogonima i radionicama izvodi naukovanje za obrtnička zanimanja. 

Što se prvoga tiče, predlagatelj ističe da se  pitanje treba uskladiti sa Zakonom o porezu na dohodak i to tako da se kao osnovica za obračun potpore za obrazovanje i izobrazbu fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost treba odrediti dohodak od samostalne djelatnosti, a ne  osnovica  za obračun poreza na dohodak, kao što je sada slučaj.

Što se drugog pitanja tiče, Prijedlog zakona donosi novo rješenje prema kojemu se poduzetnicima u čijim se pogonima i radionicama izvodi naukovanje za obrtnička zanimanja ograničava smanjenje osnovice poreza na dohodak ili osnovice poreza na dobit u apsolutnom iznosu, budući da po postojećem propisu veća trgovačka društva mogu s te osnovice biti danas oslobođena u neopravdano velikim apsolutnim iznosima, sve unutar ograničenja na 15 posto od porezne osnovice.
Predlagatelj predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku jer smatra da to zahtijevaju „osobito opravdani državni razlozi“ (pozivom na članak 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora) jer smatra da obveze velikih poslodavaca, ako se ne ograniče u apsolutnom iznosu, mogu u primjeni navedenih propisa izazvati "veće poremećaje u gospodarstvu".

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći  

zaključak:
 

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici 4. prosinca godine 2008., Prijedlog  zakona o priznavanju inozemnih  stručnih kvalifikacija, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenog godine 2008., KLASA: 605-01/08-01/01, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Danas se u Republici Hrvatskoj za priznavanje obrazovnih stručnih kvalifikacija  primjenjuje Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN br. 158/03 i 138/06). Navedenim Zakonom samo se formalno potvrđuje vrijednost inozemne obrazovne kvalifikacije tj. završeno inozemno formalno obrazovanje, dok se ukupna profesionalna osposobljenost – stručno usavršavanje i osposobljavanje nakon završetka formalnog obrazovanja, kao i moguće stručno iskustvo -  ne uzimaju u obzir pa pitanje treba riješiti posebnim zakonom.  Kad se radi o tzv. reguliranoj profesiji, ovom se prigodom u Republici Hrvatskoj donosi zakon sukladan zakonodavstvima u zemljama Europske unije.

Pri tome se regulirana profesija (članak 3. stavak (1.) podstavak 2.) određuje kao  profesionalne djelatnosti ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup i obavljanje odnosno način obavljanja djelatnosti na temelju zakona i podzakonskih akata uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija. Regulirana profesija je također profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak: 

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog Zakona o priznavanju inozemnih i stručnih kvalifikacija.

Primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 4. prosinca godine 2008., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenog godine 2008., KLASA: 602-09/08-01/01, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Prijedlog unosi izmjene i dopune u Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu objavljen u "Narodnim novinama" br. 36/31. ožujka 2006., koji je bio dopunjen Zakonom o dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu ("Narodne novine" br. 141 od 27. prosinca 2006. godine).    
                   
Iz uvodnog teksta ovoga Prijedloga vidljivo je da predlagatelj, Vlada Republike Hrvatske, ističe 12 razloga zbog kojih predlaže izmjene i dopune. Među njima navode se: poboljšanje u sastavu i radu stručnih povjerenstava za procjenu potrebe uporabe udžbenika i utvrđivanje usklađenosti s nastavnim planom, promjena u utvrđivanju pojma udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava, te odnos državnog proračuna prema nabavi udžbenika, koji bi u osnovi i dalje ostali besplatni ali uz stanovite restrikcije (participacija), sprječavanje mogućnosti da jedan izdavač ponudi više udžbenika za jedan nastavni predmet u istom razredu, širenje pojma sukoba interesa na slučajeve kad su članovi stručnih povjerenstava u poslovnoj vezi s nakladnicima i autorima udžbenika (do sada: jedino u rodbinskoj vezi).

U raspravi je ukazano na nesuglasnost definicije pojma udžbenika u članku l. i članku 2. Prijedloga zakona, budući da u članku 1. se udžbenikom smatra osnovno nastavno sredstvo u obliku knjige, dok se u članku 2. utvrđuje da je udžbenik osnovno nastavno sredstvo koje se objavljuje u tiskanom i drugim oblicima.

Sudionici rasprave posvetili su pozornost  prijedlogu o participaciji učenika, odnosno roditelja prigodom pribavljanja udžbenika, dovodeći pitanje u svezu s proračunsko financijskim restrikcijama, načinom da se objektivno utvrdi socijalni moment ako bi se uvela participacija, a i s drugim, posebno organizacijskim, pitanjima te o ulozi podzakonskog akta koji bi pitanje pobliže regulirao.

Među pitanjima za koje je u raspravi utvrđeno da u Prijedlogu nisu najbolje riješena je i predloženo ograničenje  iz članka 18. prema kojem bi se jednom nakladniku moglo uvrstiti među prihvaćene samo jedan udžbenik s najvećim postotkom zastupljenosti za pojedini nastavni predmet u jednom razredu istog programa obrazovanja.

Drugo pitanje koje je izazvalo  najveću raspravu bilo je: režim nabavke udžbenika u uvjetima zakonski reguliranih javnih nabavki državnih tijela i korisnika državnog proračuna. Sudionici rasprave suglasni su da treba izbjeći predloženo rješenje  koje bi se svelo na to da bi više od 1300 škola provodilo natječaje, odnosno propisani način javnih nabavki, te se potražilo rješenje prema kojemu bi se raspisivanje i provedba natječaja objedinili, po mogućnost u Agenciji za  odgoj i obrazovanje.

Kritičkom preispitivanju podvrgnuto je u raspravi rješenje prema kojemu bi, vodeći vlastitu politiku nabavke udžbenika, škole mogle sredstva koja bi na taj način eventualno uštedile, koristiti u svrhe predviđene u članku 4. st. 5. Prijedloga zakona, osobito s obzirom na mogućnost stanovite zloporabe takvog rješenja, o čemu predlagatelj evidentno nije  vodio računa.

Naprijed iznesena pitanja našla su najvećim dijelom izraza u amandmanima na prijedlog Zakona, što ih Odbor predlaže. Pored toga, u dijelu rasprave naglašena su i neka temeljna pitanja i istaknuti razlozi navodnog opadanja kvalitete udžbenika.

Ukazano je i na druge okolnosti koje bi mogle podići kvalitetu udžbenika: sastav ocjenjivačkih tijela, anonimnost kod prijava i recenziranja i sl. 

 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 SUZDRŽANA) donio sljedeći  

zaključak:
 

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu,

uz sljedeće amandmane

AMANDMAN  I.

U članku 2. podstavku 1. riječi „nastavnim planom i programom ili eksperimentalnim planom i programom „zamjenjuju se riječima „nacionalnim i posebnim kurikulumom”.

U  podstavku 4. riječi "nastavnom planu i programu" zamjenjuju se riječima "nacionalnom i posebnom kurikulumu"

 U podstavku 5. riječi: „nastavnom planu i programu" zamjenjuju se riječima "nacionalnom i posebnom  kurikulumu".

U podstavku 7. riječi "nastavnim planom i programom" zamjenjuju se riječima "nacionalnim i posebnom kurikulumom", a riječi "nastavnim planovima i programima" zamjenjuju se riječima "nacionalnim i posebnim kurikulumom".

U podstavku 9. riječi "nastavnim planom i programom" zamjenjuju se riječima "nacionalnim i posebnim kurikulumom".

U podstavku 10. riječi "nastavnim planovima i programima" zamjenjuju se riječima "nacionalnim i posebnim kurikulumom".

Obrazloženje:

Odredbe ovog prijedloga treba uskladiti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Koncepcija programiranja po teoriji kurikuluma, za koju se Hrvatska opredjelila, rezultira donošenjem nacionalnog i posebnih kurikuluma (kao što je određeno zakonima kojima  se reguliraju područja obrazovanja), pa je potrebno usklađeno rješenje i terminologiju unijeti također u ovaj Zakon.

AMANDMAN  II.

U članku 4. stavku 4. odredba: "provodi postupak javne nabave udžbenika i drugih nastavnih sredstava" zamjenjuju se odredbom: „naručuje udžbenike i druga nastavna sredstva".

Stavak 5. mijenja se i glasi:
"(5) Na osnovi narudžba škola iz stavka 4. ovoga članka, postupak javne nabave udžbenika i drugih nastavnih sredstava provodi Agencija za odgoj i obrazovanje."

Obrazloženje:

Navedenim amandmanom predlaže se da postupak javne nabave provodi Agencija za odgoj i obrazovanje. Naime, smatra se da je mnogo ekonomičnije i jednostavnije da se postupak nabave provodi na jednom mjestu, a na osnovu narudžaba škola. Ujedno, kako škole ne će provoditi postupke javne nabave,  ne će biti  preostalih neiskorištenih sredstava.

AMANDMAN III.

U čl. 9. kojim se mijenja čl. 7., u st. 1. riječi "nastavnim planom i programom ili eksperimetalnim nastavnim planom i programom" zamjenjuju se riječima "nacionalnim  i posebnim kurikulumom".

Obrazloženje:

Tekst je potrebno uskladiti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kako je  već iznijeto u obrazloženju uz amandman I..

AMANDMAN IV.

U članku 18. stavku 1., kojim se mijenjaju stavci 1. i 2. članka 15. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, briše se zarez i riječi: "a jednom nakladniku se može uvrstiti samo jedan udžbenik i pripadajuće drugo nastavno sredstvo s najvećom postotnom zastupljenošću za pojedini nastavni predmet u jednom razredu istog programa obrazovanja" te se iza riječi: od 10 %" stavlja točka na kraju rečenice.

U stavku (6.) izmijenjenog članka 15. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu riječi: „i provodi postupak javne nabave udžbenika i drugih nastavnih sredstava“ zamjenjuju se riječima: "udžbenike i druga nastavna sredstva".

Stavak (8.) izmijenjenog članka 15. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu mijenja se i glasi:
"(8) Visinu, način uplate i oslobađanje od obveze participacije na temelju socijalnih pokazatelja  temeljem osobnog identifikacijskog broja i drugih mjerila  propisuje ministar  nadležan za područje obrazovanja."
 
U stavku 9. izmijenjenog članka 15. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu riječi: "započeti postupak javne nabave“ zamjenjuju se riječima: „dostaviti Agenciji za odgoj i obrazovanje narudžbu iz stavka 6. ovog članka".

Obrazloženje:

Navedenom izmjenom stavka 1. članka 15. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pruža se mogućnost da svi udžbenici koji budu zastupljeni u postotku većem od 10% budu u Katalogu udžbenika, kako bi se izbjegla situacija da Katalog udžbenika ne sadrži udžbenike sa većom zastupljenošću samo zato što su jedan od više udžbenika istog nakladnika za isti nastavni predmet.

Radi usklađivanja s rješenjem o provedbi postupka javne nabave na jednom mjestu putem Agencije za odgoj i obrazovanje, predlaže se navedena izmjena i u stavcima 6. i 9.

Zakonom treba omogućiti ministru nadležnom za obrazovanje da podzakonskim aktom osim visine i načina uplate novčane participacije propiše i načine oslobađanja  od  obveze participacije u slučajevima kada to iziskuju socijalni pokazatelji. Ova izmjena je potrebna radi izbjegavanja situacije u kojoj bi značajan broj roditelja odnosno skrbnika plaćalo participaciju u simboličnim iznosima, a budući da se radi o roditeljima skromnog socijalnog stanja, došlo bi u praksi do toga da bi sredstva  utjerivanja tih obveza bila veća od duga, što bi u konačnome kompromitiralo namjeru da se uštedi na proračunskim sredstvima.

AMANDMAN VI.

U članku 22. stavku 1. kojim se dopunjuje članak 18. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu stavak 1. podstavcima 3. i 4. mijenja se podstavak 3. koji glasi:
"- koja ne dostavi narudžbu Agenciji za odgoj i obrazovanje u roku propisanom člankom 15. stavkom 9."

Obrazloženje:

Radi usklađivanja rješenja o provedbi  postupka javne nabave na jednom mjestu, putem Agencije za odgoj i obrazovanje kako je predloženo amandmanom II, predlaže se navedena izmjena.

AMANDMAN VII.

U članku 24. stavak 1. se briše.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,  postaju stavci 1. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8.,
U stavku 6. riječi  "iz stavka 6. ovoga članka" zamjenjuju se riječima " iz stavka 5. ovoga članka", a riječi "započeti postupak javne nabave" zamjenjuju se riječima "dostaviti narudžbu Agenciji za odgoj i obrazovanje."

Iza stavka 9. dodaje se novi stavak koji glasi:
"Do donošenja nacionalnog i posebnih kurikuluma iz članka 2. ovog Zakona primjenjivat  će se postojeći nastavni planovi i programi."
Stavci 10., 11., 12., 13. i 14. postaju 11., 12., 13. 14. i 15. 

U stavku 10. riječi "započne postupak javne nabave" zamjenjuje se riječima "dostavi narudžbu Agenciji za odgoj i obrazovanje, a riječi "stavkom 7. ovoga članka" zamjenjuju se riječima "stavkom 6. ovoga članka."

Obrazloženje:

Navedena izmjena se predlaže zbog nomotehničkog usklađenja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, P. Z. br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 23. lipnja godine 2008., KLASA: 6021-04/08-01/01, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Predlagatelj nije nazočio sjednici. Temeljem čl. 58. st. 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, odlučeno je da će se pitanje raspraviti u odsutnosti predlagatelja.

Odbor je uzeo u obzir Mišljenje Vlade Republike Hrvatske upućeno predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 4. rujna, KLASA: 602-04/08-01/01, URBROJ: 5030104-08-02, kao i izvješće Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora od 23. rujna o. g. (KLASA: 602-04/08-01/01, URBROJ: 6521-2/08-01), premda ne podupire donošenje ovoga zakona i to iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

U kraćoj raspravi uzeta su u obzir stajališta Vlade Republike Hrvatske i Odbora za zakonodavstvo a istaknuta je i nomotehnička slabost prijedloga, koja se sastoji u tome da bi prema predloženom čl. 1. zakon iz djelokruga ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, donošenje podzakonskog akta za provedbu toga zakona nalagao ministru nadležnom za pitanje rada.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA, 3 SUZDRŽANA) donio sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da NE PRIHVATI Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici 24. rujna  godine 2008., Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, koje  je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, aktom od 25. kolovoza godine 2008., KLASA: 021-12/08-09/35, URBROJ: 65-08-02.

Uz Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2007. godini, priložen je i dokument Projekcija  mreže javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Budući da o tom dokumentu nije bilo mišljenja Vlade Republike Hrvatske odlučeno je da se on odvoji od Izvješća i da se o njemu raspravi naknadno.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2007. godini pokazuje da je ovo tijelo u protekloj godini nastavilo s radom temeljem ovlasti i zadaća iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (članak 7.) i to na područjima: a.) osnivanja novih visokih učilišta i  pokretanja novih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija (prijedlozi ministru u svrhu izdavanja dopusnica za rad), b.) poslijediplomskih, doktorskih i studijskih programa; c.) vanjskog vrednovanja  visokih učilišta; d.) ostalih poslova zasnovanih na zakonu, a osobito mjerila (preporuke) za određivanje prava redovitih studenata, izrade informacijskog sustava u visokom obrazovanju, poslova u suradnji s rektorskim zborom, i s recenzentima Nacionalnog vijeća, s autorima pravilnika o polaganju državne mature.

Izvješće posebno problematizira dva područja  djelovanja Nacionalnog vijeća u 2007. godini: (1.) razradu postupka i ostala pitanja vrednovanja doktorskih i stručnih poslije diplomskih studija; (2.) rad na velikom broju zaprimljenih zahtjeva za osnivanje novih visokih učilišta i pokretanje novih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studijskih programa u 2007. godini.

U povodu prve spomenute zadaće, Nacionalno vijeće rješavalo je načelna pitanja (mjerila) i pojedinačne zahtjeve za davanjem pozitivnog mišljenja za pokretanje  poslijediplomskih doktorskih studija. Pri tome se bavilo ocjenom većeg broja uvjeta što ih podnositelj zahtjeva trebaju ispuniti, a osobito različitim  zahtjevima za pokretanjem doktorskih studija s obzirom na klasifikaciju znanstvenih polja odnosno smjerova, kao i pitanjem kapaciteta pojedinih ustanova koje žele pokrenuti doktorski studij, u prvom redu kada se radi o mentorima. Zadaće Nacionalnog vijeća u tom pogledu treba objektivizirati i olakšati dokument Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu Sveučilišta. U povodu pitanja pod (2.), Izvješće Nacionalnog  vijeća konstatira da je  u 2007. godini bio i dalje velik broj zahtjeva za osnivanje novih visokih učilišta i pokretanje novih studijskih programa različitih razina i profila, a nesmanjeno zanimanje potencijalnih osnivača na tom području zaoštrava pitanje razine potrebne da bi se mogla izdati odgovarajuća dopusnica, pitanja odnosa između različitih disciplina (znanstvenih polja), kao i teritorijalne zastupljenosti, odnosno mreže javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Izvješće prikazuje  i sudbinu zaprimljenih prijedloga, odnosno rad na njima u izvještajnoj godini (str. 9. do 13.).

I na ovome području, normativni akti koje je Nacionalno vijeće donijelo u sklopu svojih ovlasti olakšali su njegove zadaće (Dokument za vrednovanje visokih učilišta).

U raspravi je, pored ostalog, ukazano na okolnost da je Nacionalno vijeće u najvećoj mjeri izradilo normativne akte za daljnji rad, uključujući  dokumenta Projekcija mreže javnih visokih učilišta, kao i na teškoće u rješavanju pojedinačnih slučajeva. Tu je osobito ukazano na okolnost da se Nacionalnom vijeću iz proračunskih sredstava, odobravaju nedovoljni iznosi financijskih sredstava. Tako su recenzentski poslovi sada vrlo loše plaćen. Također, potrebno je Agenciji za znanost i visoko obrazovanje omogućiti da, s obzirom na svakodnevne izazove i svjetske promjene u sustavu visokog obrazovanja, zaposli i osposobi potrebne stručne osobe.

Izvješće se poziva i na rad na Projekciji mreže javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, budući da se radi o dokumentu izrađenom u izvještajnom razdoblju (što je  posebna zadaća izvršena u 2007. godini), a imat će dalekosežne posljedice na razvoj onoga dijela visokoškolskih kapaciteta koji ulaze u sustav javnih visokih učilišta i financiraju se iz proračunskih sredstava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom (8 ZA I 2 SUZDRŽANA) donio sljedeći

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2007. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 9. srpnja 2008. godine, Izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 17. stavka 3. Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NN, br. 117/01), dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, aktom od 17. lipnja godine 2008., KLASA: 021-12/08-09/23,URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Godišnje izvješće, izlaganje predstavnika podnositelja Izvješća i provedena rasprava pokazali su općenito daljnji rast Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvitak, iskazanu brojem financiranih projekata te odgovarajućih iznosa odobrenih sredstava, kao i organizacijsko učvršćenje oblika djelovanja Zaklade, uključujući oblike i tijela međunarodne suradnje.

Tako je Nacionalna zaklada za znanost od 2004. godine ostvarila do sada 20 programa, od kojih je u u 2007. godini njih 13 bilo otvoreno za prijavu. To su programi s područja reforme visokog obrazovanja, tzv. priljeva mozgova, izobrazbe doktoranada, partnerstva u temeljnim istraživanjima ( pretežno sa subjektima iz područja gospodarstva), sociokulturalne tranzicije, međunarodnih programa i nagrada. U te je svrhe Zaklada u 2007. godini odobrila ukupno 12,6 milijuna kuna.

Podnositelji Izvješća su opravdano ukazali i na kretanja s početka ove godine koja strogo kronološki ne ulaze u izvještajno razdoblje, ali ukazuju i na tendencije daljnjeg kretanja, što je svakako od koristi prigodom ocjene o tome u kojem pravcu se može odnosno treba kretati daljnji razvoj Nacionalne zaklade za znanost. Tako se u zaključnom dijelu izvještajnog dijela opravdanim ukazuje na položaj Zaklade utvrđen Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za poticanje ulaganja u znanost i istraživanja. U planu donijetom 18. travnja o. g. Nacionalna zaklada za znanost navodi se u financijskom, programskom i organizacijskom smislu kao jedan od triju stupova razvoja znanosti u Hrvatskoj, uključujući predviđeno konstituiranje investicijskog fonda Nacionalne zaklade za znanost.

Ulaganjem u ljude i ideje, te poticanjem suradnje, promičući izvrsnost i pomažući projekte koji izravno doprinose razvoju Republike Hrvatske, Zaklada na taj način stječe preduvjete za doprinos uključivanju Hrvatske u tzv. Europski istraživački prostor te pomaže transformaciju hrvatskog društva u društvo znanja i gospodarstva temeljenog na znanju.

Posebnim dostignućem Izvješće ocjenjuje činjenicu da je Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologjjski razvoj postala u prošloj godini punopravnim članom Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation - ESF).

U raspravi je ocjenjeno da je Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj iz više razloga novost u svijetu financiranja znanosti kod nas. Zaklada usklađuje okolnosti znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj sa standardima u naprednom svijetu, a utjecaj bi bio još veći kada bi se odlučnije iz proračunskih i drugih izvora oblikovala veća sredstva njezine glavnice. Zaklada bi trebala povesti posebnu brigu o zastupljenosti u njezinim programima odnosno natječajima projekata iz svih znanstvenih područja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljena Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici 9. srpnja 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, P.Z.E. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, KLASA: 602-01/08-01/01, URBROJ: 65-08-09, aktom od 2. srpnja godine 2008.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Iscrpan opis Prijedloga zakona iznijet je u Izvješću s rasprave u povodu prvoga čitanja u ovome Odboru na 5. sjednici dne 29. svibnja o.g. Na temelju tom prigodom iznijetih primjedbi i prijedloga, kao i drugih primjedbi i prijedloga, u prvome redu onih iznijetih na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, predlagatelj je u Konačni prijedlog zakona unio velik broj izmjena, o čemu je opsežno izvijestio u zasebnom dijelu Konačnog prijedloga zakona, a izvijestio je i o relativno velikom broju prijedloga koje nije prihvatio, uključujući i razloge za to.
Znatnu su pozornost i ovom prilikom izazvala pitanja radno-pravnog položaja ravnatelja, nastavnog osoblja i drugih zaposlenih u školama, a rasprava je još jednom ukazala da se različita stajališta, dio kojih zastupaju sindikalne organizacije, mogu uskladiti odnosno približiti u većem dijelu, ali za sada ne i u svim pitanjima.

Na pitanja je predstavnik predlagatelja dao dijelom zadovoljavajuća objašnjenja, a dio primjedbi nastoji se otkloniti amandmanima Odbora. Opredjeljenje većine članova Odbora i drugih sudionika rasprave izraženo je u uvjerenju da je predloženi zakon potrebno donijeti iz više razloga, a pored ostaloga uslijed potrebe da se izvrše usklađivanja djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja s obvezama koje se prihvaćaju pristupanjem Europskoj uniji, kao što je pitanje položaja djece državljana članica Europske unije na školovanju u Republici Hrvatskoj kao i djece azilanata. Također se ocjenjuje dobrom stranom Konačnog prijedloga zakona što potvrđuje dosadašnja nastojanja na organizacijskoj i financijskoj razini da se provede takav sustav srednjoškolskog odgoja i obrazovanja koji bi praktično obuhvatio čitavu odgovarajuću populaciju mladih.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 ZA i 4 PROTIV) donesen je sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I.

U članku 1. stavak (1) dopuniti tako da glasi:

(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama.

Obrazloženje:

U Konačnom prijedlogu Zakona u stavku 1. propisuje se da se ovim zakonom uređuje „djelatnost odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama“. Budući da se ovim Zakonom uređuje upravo djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, što je točan sadržaj Zakona izražen već u naslovu, ne treba u navedenom članku 1. propustiti da se navede točan sadržaj odnosno opseg Zakona izražen u naslovu.

AMANDMAN II.

U članku 2. u stavku (1) i (2) umjesto riječi „obrazovanje“ treba pisati „odgoj i obrazovanje“ u odgovarajućem padežu.

Obrazloženje:

Ne smije se u ovom zakonu apstrahirati odgojna funkcija škole, pa prema tome treba posvuda u Zakonu gdje je izostalo, obrazovnoj funkciji pridružiti odgojnu funkciju i na terminološkoj razini.

AMANDMAN III.

U čl. 3. st. Umjesto riječi „obrazovanja“ treba pisati „odgoja i obrazovanja“

Obrazloženje:

Isto kao kod Amandmana II.

AMANDMAN IV.

U čl. 9. svaku riječ „obrazovanje“ zamijeniti sintagmom „odgoj i obrazovanje“.

Obrazloženje:

Isto kao kod Amandmana II.

AMANDMAN V.

U članku 67. briše se podstavak (1).

Obrazloženje:

Ne može se Zakonom koji regulira područje osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja zadužiti školsku ustanovu da je dužna „brinuti se o osnovnim potrebama učenika“.

Škola se brine o onom dijelu potreba učenika koje su utvrđene ovim Zakonom i drugim aktima, ali se nikako ne može generalizirati kako je predloženo u stavku 1.

AMANDMAN VI.

U članku 67. podstavak (3) mijenja se i glasi: „Sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja“.

Obrazloženje:

Treba sprječavati ne samo „nastanak“ neprihvatljivog oblika ponašanja nego i samo takvo ponašanje, što predložena formulacija bolje izražava nego formulacija predlagatelja.

AMANDMAN VII.

U članku 76. stavak (5) mijenjati, tako da glasi:

(5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.

Obrazloženje:

Navedeni članak regulira institut „ispita pred povjerenstvom“, ali se u stavku (5) odjednom piše o institutu „ponovnog ispita“. Trebalo bi se i u ovom slučaju koristiti, radi identiteta instituta, oblik „ispit pred povjerenstvom“, a posebno iz razloga što izraz „ponovni ispit“ može sugerirati nekav drugi stupanj u postupku ispitivanja, kao neki priziv nakon „ispita pred povjerenstvom“, o čemu, međutim, u spomenutom članku doista nema govora, nego se radi jedino o jednom te istom „ispitom pred povjerenstvom“.

AMANDMAN VIII.

U članku 82. u stavku (8) riječ „elektronskom“ mijenja se riječju „elektroničkom“.

Obrazloženje:

Izraz „elektronski“ proizlazi iz pojma elektron, a „elektronički“ se odnosi na elektroniku i elektroničku obradu podataka.

AMANDMAN IX.

U članku 94. u stavku (2) i (3) izraz „ukidanje školske ustanove“ u odgovarajućim padežima zamijeniti izrazom „prestanak školske ustanove“.

Obrazloženje:

Predloženim izmjenama usklađuju se rješenja s načinima prestanka ustanove iz
članka 71. Zakona o ustanovama prema kojima ustanova prestaje odlukom osnivača, a ukida se pravomoćnom sudskom presudom.

AMANDMAN X.

U članku 95. u stavku (1), (2) i (3), izraz „ukidanje školske ustanove“ zamijeniti (u odgovarajućem padežu) izrazom „prestanak školske ustanove“.

Obrazloženje:

Obrazloženje je kao u amandmanu uz članak 94.

AMANDMAN XI.

U članku 110. Zakona, izmijeniti stavak (1), tako da glasi:

„(1) Osoba iz članka 105. stavka (15) ovoga Zakona, koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet pedagoške osposobljenosti stečene na visokom učilištu.“

Obrazloženje:

Poboljšana je formulacija stavka 1. ovog članka, na način da je pojašnjeno kako je riječ o osobi koja nema pedagoške kompetencije, a ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, a radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom učilištu.

AMANDMAN XII.

U članku 110. stavku (5), riječi: „se prvi put zapošljava“, zamjenjuju se riječima: „nema radnog iskustva“.

Obrazloženje:

U stavku (5) ovog članka pojašnjeno je kako je riječ o osobama koje se nisu primarno školovale za nastavnička zanimanja, a zasnivaju radni odnos kao pripravnici na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika.

AMANDMAN XIII.

U članku 114. dodati novi stavak (2), koji glasi:
„(2) Ako se školski odbor ne očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je suglasnost dana.“
Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3).

Obrazloženje:

Predlaže se kao razuman rok od 10 dana u kojemu se školski odbor treba očitovati o zahtjevu za prethodnu suglasnost u svezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa u školskoj ustanovi, te se određuje da je školski odbor dao prethodnu suglasnost ukoliko se u navedenom roku ne očituje.

AMANDMAN XIV.

U članku 115. u stavku (2) riječi „u struci“ zamjenjuju se riječima „u matičnoj znanosti“.

Obrazloženje:

Iz konteksta predložene zakonske odredbe razvidno je da se ne radi o „struci“, nego o „matičnoj znanosti“, budući da se regulira položaj studenata, dakle populacije koja je neposredno upućena na odgovarajuće matično područje, a ne na struku.

AMANDMAN XV.

U čl. 115. u st. 4. brišu se riječi "i druge pravne osobe", a umjesto "udruge i organizacije iz civilnog sektora“ unosi se: „subjekti iz civilnog sektora“.

Obrazloženje:

Izričaj "i druge pravne osobe" preširoko određuje moguće nositelje stručnog usavršavanja. Prihvaćanjem amandmana orijentira se djelatnost iz st. 1. u pravcu subjekata koji pružaju veće izglede za kompetentnu provedbu djelatnosti koju regulira ovaj članak.

AMANDMAN XVI.

U čl. 125. stavak (3), brisati podstavak 9.

Obrazloženje:

Stavak (3) započinje odredbom: „Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama (N.N. br. 76/93...), ravnatelj kao stručni voditelj obavlja osobito i sljedeće poslove...“ ( slijedi nabrajanje u obliku podstavaka). Deveti po redu podstavak utvrđuje da ravnatelj „organizira rad školske ustanove i nadzire izvršenje poslova“. Intencija formulacije „ Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama...“ bila je u stavku (3) očito da se navedu oni poslovi ravnatelja koji nisu već navedeni u odgovarajućem članku Zakona o ustanovama. A budući da članak 37. Zakona o ustanovama u stavku 2, predviđa: „Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove...“, to je sadržaj podstavka 9. već konzumiran odgovarajućom odredbom članka 37. Zakona o ustanovama, pa ga se ne može ponavljati u slučaju ako rečenica iz stavka (3) prijedloga zakona počinje odredbom:“ Uz...“

AMANDMAN XVII.

U članku 155., dodati novi stavak (1) tako da glasi:
„(1) Učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu spremu odgovarajuće vrste do 7. siječnja 1991. godine, a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.“

Dosadašnji stavci (1) i (2) postaju stavci (2) i (3).

Obrazloženje:

Ovom odredbom potrebno je zaštiti i učitelje predmetne nastave s višom stručnom spremom odgovarajuće vrste koju su stekli do dana 7. siječnja 1991. godine, a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, kako bi i te osobe nastavile s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

AMANDMAN XVIII.

U članku 156., u stavku (2) ispred riječi: „stručni suradnik“ dodati riječi: „nastavnik i“.

Obrazloženje:

Ovom odredbom potrebno je zaštiti i nastavnike koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u srednjoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, kako bi i te osobe nastavile s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

AMANDMAN XIX.

U članku 157. dodati stavak (4) koji glasi:
„(4) Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatečene na dužnosti ravnatelja, dan stupanja na snagu ovog Zakona smatra se danom stjecanja prve licencije koja vrijedi najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.“

Obrazloženje:

Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatečene na dužnosti ravnatelja, dan stupanja na snagu ovog Zakona smatra se danom stjecanja prve licencije koja vrijedi najkasnije do 31. prosinca 2011. godine, budući da se predmetnom odredbom od stupanja na snagu Zakona do početka primjene članka 126. ovog Zakona, i ravnateljima omogućuje da, kao i učitelji, nastavnici i stručni suradnici, u tom razdoblju imaju licenciju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici 20. lipnja godine 2008., Izvješće o radu za 2007. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. točka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, (NN, br. 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07) dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom KLASA: 021-12/08-09/19, URBROJ: 65-08-02, od 25. svibnja godine 2008.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Izvješće donosi pregled provedbe u 2007. godini zadaća Nacionalnog vijeća za znanost povjerenih tom tijelu Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. To su u prvome redu zadaće vrednovanja kvalitete znanstvenih organizacija, utvrđivanja znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana, utvrđivanja uvjeta i sudjelovanja u stjecanju znanstvenih zvanja kao i davanja mišljenja o znanstvenim projektima na zahtjev financijera. Pored ovih operativnih, Nacionalno vijeće za znanost ima stratešku zadaću raspravljanja i utvrđivanja stajališta u pitanjima od važnosti za znanstvenu djelatnost, sve u svrhu predlaganja i poticanja mjera za njezino unaprjeđenje. Nacionalno vijeće za znanost je, naime, zakonom određeno kao stručno i savjetodavno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokim obrazovanju. Zakon određuje da se neke od tih zadaća izvršavaju u suradnji s Nacionalnim vijećem za visoko obrazovanje, a u prvom redu ova dva tijela zajednički predlažu raspodjelu financijskih sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske, raspravljaju pitanja vezana uz policentrični sustav znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj te predlažu i potiču mjere za sudjelovanje drugih subjekata, a posebno tijela državne uprave, te tijela lokalne samouprave, te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

Navedene i druge djelatnosti Nacionalnog vijeća za znanost sustavno su i dokumentirano prikazane u Izvješću o radu za 2007. godinu, a prikazani su i svi organizacijski oblici što ih je Nacionalno vijeće za znanost razvilo proteklih godina, da bi moglo ispunjavati svoje zadaće: područna znanstvena vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja, matični odbori, prosudbene skupine za financiranje znanstvenih projekata i stručna povjerenstva za rješavanje pojedinih zadaća.

Izvješće, kao i rasprava koja se o njemu vodila posvetili su posebnu pozornost da se financiranje, koje ima izvor u Državom proračunu, usmjeri više na izvrsnost, ali s većim iznosima, te da se znanstveno-istraživački projekti razluče od projekata koji su izvan djelokruga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (kultura, zdravstvo i druga područja). Izvješće, kao i rasprava koja je tim povodom vođena, posvetilo je također posebnu pozornost pitanju položaja broja i stimulacije znanstvenih novaka, kojih je broj u izvještajnom razdoblju, i uopće u proteklih nekoliko godina, znatno porastao, ali se, primjerice, u visokoškolskim ustanovama ne postiže dovoljan učinak u njihovom napredovanju na znanstvenom planu, posebice i zbog preopterećenosti obvezama u nastavi.

Sudionici rasprave ukazali su na neka, po njihovom mišljenju, još uvijek sporna pitanja prigodom utvrđivanja znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana, što je također ovlast Nacionalnog vijeća za znanost, te predstavlja preduvjet vrednovanja pojedinaca i organizacija u znanstvenoj djelatnosti (pitanje "pedagogije" u području društvenih znanosti), na koji se termin ne mogu svesti obrazovne znanosti.

Na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost da Hrvatski sabor preuzme aktivniju ulogu koja se ne bi svodila samo na razmatranje godišnjih izvješća o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, članovi Odbora suglasili su se s takvom potrebom, ali time da suradnja s ovim Odborom ostane na razini razjašnjavanja strateških pitanja, a ne i operativnih zadaća koje pripadaju izvršnim tijelima državne vlasti.

Predstavnici Nacionalnog vijeća za znanost pozvani su, pored ostaloga, da s potrebnom pozornošću pristupaju nekim zadaćama što ih izvršavaju zajedno s Nacionalnim vijećem za visoko obrazovanje, kao što je pitanje sudjelovanja u konstituiranju Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kako bi taj postupak bio lišen nastalih nedoumica oko zakonitosti u izboru u pojedinom slučaju.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova (pet ZA i tri SUZDRŽANA) donesen je sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu za 2007. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici 29. svibnja godine 2008., Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, P.Z.E. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom KLASA: 602-01/08-01/01, URBROJ: 65-08-02, od 21. svibnja godine 2008.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj obrazlaže potrebu donošenja predmetnog zakona iz više razloga, a pored ostaloga potrebom da se izvrše potrebna usklađivanje djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja s obvezama koje se prihvaćaju pristupanjem Europskoj uniji. Tako se predloženim zakonom rješava položaj djece državljana država članica Europske unije na školovanju u Republici Hrvatskoj, kao i djece azilanata.

Prijedlog zakona ugrađuje i nova rješenja već normativno utvrđena u razdoblju nakon zadnjih izmjena zakona kojima se reguliralo područje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (vanjsko vrednovanje), a neka pitanja kao što su napredovanje nastavnog osoblja regulira bolje i poticajnije u korist ambicioznijih nastavnika. Pozdravljeno je uvođenje većeg broja zvanja kao mogućnosti napredovanja, ali prijedlog ostavlja otvorenom dvojbu: koja bi to točno zvanja trebala biti. Ocjenjuje se prihvatljivim uvođenje licence kao preduvjet za rad nastavnog osoblja. Položaj ravnatelja u osnovnoj školi kao i sastav školskog odbora također se reguliraju na primjereniji način, polazeći od dosadašnjih iskustava. Prigodom utvrđivanja Prijedloga vodilo se računa o upravo donijetim državnim pedagoškim standardima za razne razine obrazovanja, kao i obvezama koje je država preuzela na području nabave udžbenika te prijevoza i smještaja učenika srednjih škola.

Daju se i elementi za utvrđivanje mreže školskih ustanova, načela na kojima bi mreža trebala počivati, kao i odnosi subjekata koji u tome sudjeluju. Istaknuto je da se ovim zakonom iz ustavno-pravnih razloga nije moglo srednje školstvo izjednačiti s osnovnim školstvom u pitanju obveznosti, ali je Prijedlog vodio računa o mogućnosti i potrebi ustavnih promjena.
Sudionioci rasprave najvećim su dijelom poduprli predložena poboljšanja postojećih rješenja. Istakli su, međutim, potrebu usklađivanja pojedinih instituta, kako u razmjerima predloženog zakona (pa i u okviru pojedinih članaka), tako i u odnosu na druge akte, u prvom redu državne pedagoške standarde i Zakon o ustanovama. Iznijeto je niz primjedbi i prijedloga u prilog predloženih rješenja iz ovog opsežnog zakonskog prijedloga.

Zatraženo je od predlagatelja da poradi na usklađenosti i preciznosti predloženih rješenja, a navedeni su i primjeri na temelju kojih bi dio predloženih rješenja trebalo temeljitije preispitati do drugog čitanja zakona, kako bi područja osnovnog i srednjeg obrazovanja, gdje je to potrebno, bila zajednički regulirana u većoj mjeri funkcionalno a manje mehanički.

Općenita je primjedba da je previše pitanja prepušteno reguliranju podzakonskim aktima, odnosno kada je takvo rješenje opravdano zakon mora ponuditi i utvrditi okvirne veličine unutar kojih se podzakonski akti što ih donosi ministar trebaju kretati.

Prigodom utvrđivanja zasebnih programa za učenike pripadnike manjina zamijećeno je da Prijedlog ide u pravcu povećanih obveza škole i zainteresiranih učenika, kada se radi o upoznavanju učenika s jezikom i kulturom nacionalne manjine, odnosno matične nacije. Pitanje je teško riješiti jednoobrazno, s obzirom na razlike u mogućnostima i potrebama, ali bi predlagatelj trebao poraditi na iznalaženju najboljih riješenja.

Raspravljeno je i pitanje strukture školskih odbora, pri čemu se nastojalo predlagatelju sugerirati, na temelju dosadašnjih iskustava, najprikladnije omjere u zastupljenosti predstavnika predlagatelja, zaposlenih u školama, i predstavnika lokalne zajednice u tim tjelima. Podržana je potreba da se u pitanjima imenovanja i opoziva ravnatelja škole ministru dodijeli ovlast kojom će moći dovesti u pitanje mandat ravnatelja škole, ako ovaj krši zakon, a osobito u slučajevima kada se školski odbor svrstao na stranu ravnatelja. Predložena su i rješenja u svezi s razlikovanjem strukovnih od umjetničkih škola.

Zamijećeno je, da se netom donijeti državni pedagoški standardi na dva mjesta dovode u pitanje time što se utvrđuje da neka rješenja iz podzakonskih akata trebaju biti "u pravilu" a ne bezuvjetno u skladu sa zakonom.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 ZA i 3 PROTIV) donesen je sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Svi prijedlozi i primjedbe uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici 14. svibnja godine 2008., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 59, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom KLASA: 412-01/08-01/02, URBROJ: 65-08-02, od 2. svibnja godine 2008., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

U okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska je u obvezi uskladiti nacionalni zakonodavni okvir na području intelektualnog vlasništva s pravnom stečevinom Zajednice, što je dobrim dijelom obavljeno u trećem kvartalu 2007. godine donošenjem skupine zakona kojima se regulira područje intelektualnog vlasništva.

Predloženi Zakon mijenja se i dopunjava u pravcu uvođenja plaćanja upravnih pristojbi nastalih kao posljedica novih instituta koje predviđa nova legislativa. Radi se, prije svega, o uređenju plaćanja pristojbi za institut žalbe, obzirom na uvođenje drugostupanjskog upravnog postupka, zatim o plaćanju upravnih pristojbi za prijedlog za nastavak postupka, o zahtjevu za obnovu prava prvenstva te njegovu izmjenu ili dopunu i o reguliranju plaćanja pristojbi za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu. Na taj se način, predloženim izmjenama i dopunama zaokružuje postupak usklađivanja hrvatskog zakonodavstva u području prava intelektualnog vlasništva s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Nakon provedene rasprave, donijet je jednoglasno sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a za slučaj njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici 14. svibnja godine 2008., Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini  2007.,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  aktom od 25. travnja godine 2008., KLASA: 021-12/07-09/15, URBROJ: 65-08-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici podnositelja Izvješća.
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti podnijela je Hrvatskome saboru  izvješće u kojem je prikazala svoj rad u 2007. godini i to potpuno izvješće u vidu 111. knjige svoga Ljetopisa i skraćeno izvješće u obliku sažetka na 11 stranica.
 
Pozivajući se na predmetno Izvješće kao i na uvodna obrazloženja predstavnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao podnositelja Izvješća, sudionici u raspravi  suglasili su se s uvodnim tvrdnjama da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  u 2007. godini uspješno izvršila zakonom joj povjerene zadatke, odnosno očekivanja osnivača i zainteresirane javnosti.
Predmetom  Izvješća i  rasprave  bila su dostignuća HAZU na području znanstvenoistraživačke i izdavačke djelatnosti, suradnje s drugim nacionalnim akademijama i drugim međunarodnim znanstvenoistraživačkim i kulturnim organizacijama, zatim organizacijski oblici djelovanja u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima,  kao i investicijski  zadaci na objektima što ih koristi Akademija ili će ih  koristiti nakon  uređenja, kao što je zgrada na Strossmayerovom trgu u funkciji prostora  buduće Akademijine knjižnice. Na tim i drugim područjima konstatirana je živa izdavačka djelatnost od 110 objavljenih svezaka, uspješan rad na znanstvnoistraživačkim projektima od kojih je preko 30  matičnih u HAZU i drugi  od ranije poznati oblici djelatnosti, kako članova Akademije, tako i zaposlenih znanstvenih i  istručnih djelatnika u orgnizacijskim oblicima djelovanja HAZU.
Konstatirano je, pored ostaloga, da je Akademija, osobito u radu svojega predsjedništva u više navrata  izrazila svoja jasna stajališta o stanju hrvatskoga jezika  i njegovom položaju u europskim integracijama. Također  je pozdravljena činjenica da se sve veći broj hrvatskih kulturnih središta zanima za osnivanje organizacijskih jedinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u vlastitim sredinama.
Svi sudionici rasprave suglasili su se s potrebom, da se u sklopu HAZU ustroji razred za filmsku i kazališnu umjetnost. Pozitivno je ocijenjena uloga  Akademije u suradnji s Hrvatskom nacionalnom zakladom za znanost u pravcu zajedničkog djelovanja u Europskoj znanstvenoj zakladi, te je istaknuta potreba  da i Akademija  nastavi davati svoj doprinos u uključivanju hrvatskih znanstvenoistraživačkih kapaciteta u međunarodn europske znanstvene sustave. Sudionici rasprave suglasili su se da će o tim pitanjima raspravljati   na jednoj od narednih sjednici Odbora.  
 
Nakon provedene rasprave, donijet je jednoglasno sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2007.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici koja je održana 23. travnja godine 2008., Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice MEDIA 2007 (2007. – 2013.)., s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 42, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja ožujka godine 2008., KLASA: 008-02/08-01/03, URBROJ: 65-08-02,, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Hrvatska će sudjelovati u programu MEDIA 2007 u skladu s uvjetima iz Okvirnog sporazuma od 22. studenoga 2004. godine između Europske zajednice i Republike Hrvatske o općim načelima sudjelovanja Hrvatske u programima Zajednice, te u skladu s ciljevima, kriterijima, postupcima i rokovima navedenim u Odluci Vijeća Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenog 2006. o primjeni programa podrške za europski audiovizualni sektor, program MEDIA 2007. Kako bi se osigurala dimenzija Zajednice ovog programa, projekti i aktivnost će uključivati barem jednog partnera od država članica Zajednice. Hrvatska će uspostaviti odgovarajuće strukture i mehanizme na nacionalnoj razini i usvojit će sve druge nužne mjere za nacionalnu koordinaciju i organizaciju aktivnosti za provedbu tog Programa. Za sudjelovanje u Programu, Hrvatska će uplaćivati svake godine financijski doprinos prema toč. 1. Dodatka I. tj. u rasponu od 127.333 eura u godini 2008. do 139.546 eura u godini 2013. Dio tog financijskog doprinosa može se financirati odgovarajućim instrumentima Zajednice ako Hrvatska to zatraži. U tom slučaju, financiranje iz pretpristupnih fondova EU bit će utvrđeno u Financijskom memorandumu o godišnjem programu u vezi ove pomoći.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio

Zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice MEDIA 2007 (2007. – 2013.).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici koja je održana 23. travnja godine 2008., Prijedlog državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka godine 2008., KLASA: 600-01/08-01/01, URBROJ: 65-08-06.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe skup je normativa i mjerila koja određuju predškolsku djelatnost. Važeći dokumenti, od kojih neki datiraju od prije dvadesetak godina, zastarjeli su uslijed promjena u radu, postignuća i razvoja struke. Ovim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrdit će se u prvom redu nužni uvjeti što ih moraju ispunjavati dječji vrtići i ostale pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i osnovna obilježja programa za svu djecu predškolske dobi.
Utvrdit će se, također, pitanja predškolskog odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi s posebnim potrebama, odnosno teškoćama u razvoju, kao i djece hrvatskih građana u inozemstvu, te djece pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Uređuje se također pitanja ustroja predškole, koju bi polazila sva djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu.
Donose se i mjerila za odgojitelje u obrazovnim skupinama, a posebno u onima koje zahtijevaju veći broj odgojitelja, te mjerila za stručne suradnike i druge zaposlene u dječjem vrtiću. Daju se i elementi za ekonomsku cijenu smještaja djeteta u dječji vrtić, te materijalni i financijski uvjeti rada u dječjim vrtićima, kao i mjerila za osnovnu opremu, te didaktička sredstva i druga pomagala za redovite i posebne programe.

Donošenjem Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe uredit će se predškolska djelatnost i posebno rad dječjih vrtića s manjim brojem djece, te predškolski programi organizirani izvan dječjeg vrtića. Njegovim donošenjem stvorit će se organizacijske pretpostavke za utvrđivanje mreže predškolskih ustanova i mjerila za financiranje predškolskog odgoja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne), samouprave.
Budući da se ovakav dokument u Republici Hrvatskoj donosi prvi put kao i uslijed potrebe da se on pojmovno i kategorijalno uskladi s postojećim zakonom s područja predškolskog odgoja i obrazovanja, u raspravi su se postavila mnoga pitanja koja propituju samu bit ovoga pedagoškog standarda.

Nakon provedene rasprave donijet je većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA)

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, uz sljedeće a m a n d m a n e:

AMANDMAN I.

U članku 44. stavak (1.), podstavak (točka) 1. treba na prvome mjestu navesti”garderobu”, jednako kao što je navedena u podstavku (točki)2.

Obrazloženje
Nema razloga da bi se sa stajališta zahtjeva koji se odnose na prostore za boravak djece sadržaj odnosno specifikacija u podstavku (točki) 1. razlikovala od sadržaja u podstavku (točki) 2.

AMANDMAN II.:

U članku 44. stavak 4., podstavak (točka) 2, mijenjati tako da glasi:

2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:
- praonicu i glačaonicu,
- sabirnicu prljavoga rublja,
- spremište čistoga rublja.

Obrazloženje:
Na ovaj način izmijenjena odredba svakako u većoj mjeri odgovara stvarnome stanju, odnosno potrebi da se ta dva prostora tehnički odvoje.

AMANDMAN III.
U članku 49. stavak (2) mijenjati, tako da glasi:

Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.

Obrazloženje:
Nije potrebno na ovome mjestu upuštati se u procjene je li prirodna osvijetljenost upravo ”najznačajniji” psihološki i fiziološki čimbenik radnih uvjeta. Uz to, smatramo da je razumljivo i bez posebnog isticanja kako se radi o psihološkom i fiziološkom čimbeniku.

AMANDMAN IV.
U članku 49. brisati predloženi stavak 4), s time da se brojčana oznaka stavaka koji slijede tome prilagodi.

Obrazloženje:
Sadržaj predložen u stavku 4) sadržan je u potpunijem obliku u stavku 6).

AMANDMAN V.
U članku 49. stavak 9) mijenjati, tako da glasi:

U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60 %.

Obrazloženje:
Imperativnu odredbu trebalo bi zamijeniti preporukom, budući da bi predloženo rješenje obvezivalo na dugotrajno (ili neprekidno) korištenje kondicioniranog zraka, a time i na boravak djece u zraku koji je neprirodan u odnosu na njihovo podneblje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici koja je održana 23. travnja godine 2008., Prijedlog državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. ožujka godine 2008., KLASA: 600-01/08-01/03, URBROJ: 65-08-06.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nacionalni je interes i potreba donijeti standard rada u srednjim školama i učeničkim domovima da bi svi učenici pod jednakim uvjetima i u skladu sa svojim sposobnostima prolazili proces srednjoškolskog obrazovanja, te da bi svi radnici u sustavu srednjoškolskog obrazovanja imali ujednačene uvjete rada, usavršavanja i napredovanja.

Ovaj standard treba osigurati trajne materijalne i financijske preduvjete za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva. Tako će se steći uvjeti za daljnji kvalitetan razvoj sustava srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja skup je mjerila koji uređuju djelatnost sustava, a njegovim će se donošenjem postići:
- uvjeti koje moraju ispunjavati sve srednjoškolske ustanove;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja učenika s posebnim potrebama;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja koji omogućuje razvoj darovitih učenika i načine rada s njima;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja učenika pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj;
- uspostava mjerila za broj učitelja i stručnih suradnika te ostalih radnika u srednjoškolskim ustanovama, a utvrđena mjerila osigurat će veći broj stručnih suradnika različitih stručnih kompetencija za potrebe sudionika srednjoškolskog sustava;
- uspostava mjerila za izgradnju i rekonstrukciju novih škola te vremenska dinamika obveze ujednačavanja uvjeta na području Republike Hrvatske;
- mjerila za osnovnu obveznu opremu srednjoškolskih ustanova;
- mjerila za srednjoškolski učenički standard, za udžbenike, smještaj u učeničke domove i zdravstvenu zaštitu.
Primjenom državnog pedagoškog standarda osigurat će se učinkovitiji i ekonomičniji način raspolaganja materijalnim i ljudskim potencijalima, te ujednačiti i povećati kvaliteta srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja na čitavome području Republike Hrvatske. Mjerila za veličinu utvrđena su u tri dimenzije, minimalnoj, optimalnoj i maksimalnoj, a prostorni uvjeti i opremanje dozvoljavaju postupni razvoj prema zadanim optimalnim rješenjima. Značajno je podizanje učeničkog standarda uređivanjem prava na obrazovanje tijekom bolesti, smještaja u učeničke domove i prava na besplatne udžbenike.
Sudionici rasprave nastojali su naći odgovore na veliki broj načelnih i praktičnih pitanja, koja su se nužno postavila prigodom prvoga donošenja takvog dokumenta u odgojno obrazovnoj i normativnoj djelatnosti u Hrvatskoj, uzimajući u obzir razvoj i novija dostignuća pedagoške i srodnih struka, odnosno odgovarajućih znanstvenih područja.

Nakon provedene rasprave donijet je većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA)

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, uz sljedeće a m a n d m a n e:

AMANDMAN I.
U članku 3. stavak (3) izraz "brdsko-planinska područja" izmijeniti tako da glasi „...škole u brdsko-planinskim područjima...“.

Obrazloženje:
Ovaj dio nabrajanja usklađuje se jezično s cjelinom odredbe budući da je subjekt škola u brdsko-planinskim područjima, a ne brdsko-planinsko područje.

AMANDMAN II.
U članku 4. stavak (4), iza dijela "... u područjima od posebne državne skrbi ..." dodati: "..., u brdsko-planinskim područjima..."

Obrazloženje:
Kao i u članku 3, u ovome se članku radi o kapacitetima škola i razrednih odjela, tj.o broju učenika u različitim okolnostima s obzirom na vrstu srednje škole, njezinu geografsku lokaciju i posebne statuse pojedinih područja u Hrvatskoj, pri čemu ne bi bilo opravdano izjednačiti srednje škole na područjima od posebne državne skrbi i škole u brdsko-planinskim područjima u članku 3. stavak (3), a u pitanju iste materije iz članka 4. stavka (3) škole u brdsko-planinskim područjima izostaviti.

AMANDMAN III.
U članku 9. dodati stavak (6) koji glasi:
„Škola zapošljava voditelja školske športske dvorane ako u svom sastavu ima višedijelnu športsku dvoranu s gledalištem koju koriste dvije ili više škola.“

Obrazloženje:
U sastavu škola u kojima su djeljive športske dvorane s gledalištem, a koju koriste dvije ili više škola smještenih na istom prostoru, dvorana bi trebala imati voditelja koji planira i organizira izvođenje nastave i slobodnih aktivnosti za sve škole koje koriste spomenuti prostor, brine se o održavanju i svim aktivnostima u športskoj dvorani. Ovakvih škola nema mnogo i smatramo da uvođenje nositelja ovih posebnih poslova koji nisu zajednički za većinu škola ne bi izazvalo veća financijska izdvajanja.

AMANDMAN IV.
U članku 22. stavak (2) unijeti novi podstavak treći koji glasi: ”- zatvoreni bazen”.

Obrazloženje:
Smatramo da se prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu u srednjim školama trebaju u ovom pogledu izjednačiti sa zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na prostorne uvjete u sustavu osnovnih škola (Članak 22. stavak 2) podstavak 1 Prijedloga državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja).

AMANDMAN V.
U članku 22. stavak (2) u petom podstavku dodati tekst tako da glasi:
”-skupna praonica s WC-ima i prostorom za tuširanje” .

Obrazloženje:
Prostor za tuširanje trebao bi biti standardna oprema sanitarija u sklopu prostora za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

AMANDMAN VI.
U članku 32. stavak (2) odredbu: ”najznačajniji”, zamijeniti izrazom: ”značajni”.

Obrazloženje:
Mišljena smo da ovom prigodom ne treba rješavati pitanje je li prirodno osvjetljenje upravo ”najznačajniji” psihološki i fiziološki čimbenik, budući da za ovu svrhu to pitanje nije od bitne važnosti, ali se svakako ovom prigodom može i treba ustvrditi da je prirodno osvjetljenje ”značajan” psihološki i fiziološki čimbenik radnih uvjeta u školskoj zgradi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  3. sjednici koja je održana 23. travnja godine 2008., Prijedlog državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. ožujka godine 2008., KLASA: 600-01/08-01/02, URBROJ: 65-08-06.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Osnovni je cilj Državnog pedagoškog standarda sustava osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja propisati uvjete i mjerila kojima se želi unaprijediti i podići sadašnja  razina  osnovnoškolskog  odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj na razinu primjerenu većini razvijenih europskih zemalja. Također se želi osigurati ravnomjeran, financijski učinkovit i jednako dostupan obrazovni sustav djeci osnovnoškolske dobi.
Donošenjem ovog pedagoškog standarda, poželjan broj razrednih odjela u školi iznosit će 20, ali se i određuje da škole ne mogu imati više od 32 razredna odjela.
Smanjuje se i broj učenika u razrednim odjelima, ovisno o kategoriji učenika i kategoriji razrednog odjela, s dosadašnjih maksimalno 32 na 28 učenika u razrednom odjelu.
Novim standardima djeci s posebnim potrebama omogućit će se primjereniji uvjeti obrazovanja,  te se oni podižu na razinu najrazvijenijih zemalja Europe.
Donošenjem ovog pedagoškog standarda osigurat će se  svrsishodniji i svima ujednačeno dostupan sustav osnovnih škola.
Utvrđivanjem  mreža škola postići će se ravnomjerniji razvoj osnovnoškolskog sustava koji će različitim kategorijama učenika osigurati jednake obrazovne mogućnosti, što bliže mjestu stanovanja.
Budući da se ovakav dokument u  Republici Hrvatskoj donosi prvi put, pokrenuta su mnoga načelna odnosno pojmovna, kao i praktična pitanja.

Nakon provedene rasprave donijet je većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA)

Z a k l j  u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da  donese Državni  pedagoški  standard srednjoškolskog sustava  odgoja i obrazovanja, uz sljedeće  a m a n d m a ne:

AMANDMAN I.
U članku  1.  stavak (1)   umjesto "utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti  i podjednak razvoj osnovnog školstva ...", unijeti :
"utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti  i podjednaki uvjeti za ujednačen razvoj osnovnog školstva ..."

Obrazloženje:
Smatramo da predložena formulacija u boljoj mjeri  izražava  pristup cjelokupnoj  problematici   koja se regulira u člancima koji slijede.  Predložena odredba je pored ostaloga preciznija utoliko što izostavlja odredbu „i drugi uvjeti“.

AMANDMAN II.
U članku 2.  u  definiciji  " –Razredni odjel"  izostaviti riječ "socijalne". 

Obrazloženje: 

Smatramo da se razredni odjel ne može određivati kao skupina učenika približne „socijalne“ dobi.

AMANDMAN III.
U članku 2.  u definiciji "- Smjena" mijenja se  dio rečenice : "prihvata svih učenika" , tako da glasi : "održavanja nastave za sve učenike".

Obrazloženje:
Škola organizira dnevni raspored nastave ne radi "prihvata" učenika, već radi organizacije nastave i drugih školskih aktivnost, te bi pojam „prihvata“trebao ostati pridržan za kolokvijalnu upotrebu, budući da se u živome govoru pod pojmom "prihvat" podrazumijevaju školske djelatnosti, ali u pisanom tekstu traži se odgovarajuća egzaktnost.

AMANDMAN IV.
U članku 3.  stavak (2) podstavak 3. dopuniti, tako da glasi:
" – škole na jezicima nacionalnih manjina i škole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih manjina,"

Obrazloženje:
U mrežu škola iz ovoga članka svakako pripadaju ne samo odjeli u školama koji rade na jezicima nacionalnih manjina, već  i škole u kojima su svi odjeli namijenjeni nacionalnim manjinama, pa je  s tom činjenicom usklađen i nastavni jezik u svim odjelima, tj. u školi kao cjelini.

AMANDMAN V.
U članku 3. stavak 8) mijenjati, tako da glasi:
Racionalnim ustrojem upisnih područja iz stavka 3). ovog članka podrazumijeva se takav ustroj upisnih područja koji omogućuje optimalno zadovoljavanje potreba učenika vodeći računa o postojećim školskim kapacitetima.

Obrazloženje:
Držimo da na pitanje racionalnog ustroja upisnih područja ne treba gledati sa stajališta školskih kapaciteta, pogotovo ne  "potpuno iskorištenih"  školskih kapaciteta, budući da se ne radi o proizvodnom pogonu. Pitanje treba regulirati sa stajališta položaja i  potreba  učenika.

AMANDMAN VI.
U članku 3. stavak 9) dodati  rečenicu:
"Školama na jezicima nacionalnih manjina  ne ograničava se upisno područje na temelju  mjerila određenih u ovome članku."

Obrazloženje:
Škole na jezicima nacionalnih manjina osnivaju se prema posebnim mjerilima, potrebama i mogućnostima, pa se opći režim  mreža osnovnih škola iz članka 3.  ne može na njih primjenjivati.

AMANDMAN VII.
U članku 26.  preinačiti  kraj  rečenice  tako da glasi : "s teškoćama u razvoju i privlačnost."

Obrazloženje:
Ako se hoće odrediti "glavna mjerila", onda se njihovo nabrajanje ne može apsolvirati, odnosno postaviti u otvorenoj perspektivi netočnom i paušalnom odredbom "i ostalo".  Drugačije bi bilo kad bi se radilo o "mjerilima", ali  "glavna mjerila" nisu bilo kakva mjerila, nego posebno važna mjerila oko kojih ne može biti nagađanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika,  prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika.  

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 27. veljače  godine 2008., Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu, i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske  aktom, KLASA: 400-06/06-01/02, URBROJ: 65-08-02, i KLASA: 400-06/08-01/02, URBROJ: 65-08-02 od 21. veljače 2008. godine.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Sudionici rasprave bili su u visokoj mjeri suglasni da  područja obrazovanja, znanosti i kulture predstavljaju razvojnu mogućnost sveukupnog hrvatskog društva te pozdravljaju višegodišnju tendenciju većega izdvajanja sredstava iz Državnog proračuna u korist ovih područja  u odnosu na opći porast sredstava Državnog proračuna, što predstavlja obilježje i Konačnog prijedloga  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu. Posebno se ističe činjenica da su sredstva za potrebe obrazovanja i znanosti u protekle četiri godine uvećana za nešto preko 50 posto. Takva kretanja omogućuju održavanje i stanovito  realno povećanje sredstava za plaće zaposlenih i materijalne izdatke, a istodobno financiranje rada nekih novih subjekata i službi. To se posebice odnosi na programe  koji nas izjednačuju s najboljim europskim iskustvima, kao što su primjerice: uvođenje  Državne mature, novi oblici stipendiranja studenata,  obrazovanje odraslih na načelima najboljih europskih iskustava, s djelatnom ulogom države i sl.
U području kulture u ovoj se godini osigurava djelomično ili potpuno financiranje 14 novoosnovanih  ustanova, a u isto se vrijeme omogućuje porast plaća zaposlenih za 12 posto. 
Sudionici rasprave ističu i orijentaciju u tehnološkom razvoju u suradnji s europskim nositeljima znanstveno-istraživačkog rada i financiranja na tom području.
Pozdravljeni su i neki zahvati koji ne predstavljaju znatniji izdatak u razmjerima  proračunskih sredstava u korist obrazovanja, ali znače  važnu potporu korisnicima na koje se odnose, kao što su, primjerice, subvencije za kamate na stambene kredite zaposlenih u obrazovanju.
Na području kulture zapaženi su uspjesi u očuvanju graditeljske i druge tradicijske baštine, čemu pozornost posvećuje i Prijedlog proračuna za 2008., popraćenu  administrativnim mjerama, kao što su onemogućavanje izvoza predmeta  kulturne baštine.
Sredstva zasebno prikazana za potrebe djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o ovoj su godini nešto niža nego u protekloj 2007. godini, ali time nije prikraćena redovna djelatnost HAZU, odnosno njezinih projekata, budući da je objekt koji se uređuje za smještaj Knjižnice HAZU u najvećoj mjeri dovršen, pa se ta činjenica odražava na ukupna sredstva predviđena Prijedlogom proračuna u korist HAZU za 2008. godinu.
Izraženo je, pored ostaloga,  očekivanje, da će se ovaj Odbor pozabaviti pitanjem primjerenijeg načina financijskog i materijalnog poticanja učenika i studenata, budući da se preveliki broj mladih i tek školovanih stručnjaka (procjena je: oko četvrtina) odlučuje za odlazak u inozemstvo.
Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora, te predstavnici predlagatelja i pojedinih  korisnika Državnog proračuna,   članovi  Odbora su većinom glasova (6 ZA,  2 PROTIV  i 1 SUZDRŽAN) donijeli sljedeći

Zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru donošenje:
- Zakona o izvršavanju Državnog  proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu i
- Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu  je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici 22. veljače godine 2008., Izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za razdoblje od 6. veljače 2006. do 1. siječnja 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, aktom od 13. veljače 2008. godine, klasa: 021-12/08-09/03, ur. broj: 65-08-04.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za razdoblje od 6. veljače 2006. do 1. siječnja 2008. godine iznosi zadaće Odbora kao što su promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, te daje pregled zaprimljenih i riješenih predmeta, a u prilogu donosi Etički kodeks i Poslovnik Odbora. U proteklom razdoblju Odbor za etiku razmotrio je 16 predmeta: za 6 predmeta donio je konačno rješenje, za 2 predmeta privremene odluke, a 4 predmeta koja se bave pravnim pitanjima uputio je drugim tijelima na razmatranje. Osnovna razmatrana pitanja bila su ocjenjivanje etičnosti znanstvenog rada, povrede izbornog postupka u znanstveno-nastavno zvanje, te zaštita izdavačkih i autorskih prava.

U raspravi je izraženo mišljenje da treba jezično i terminologijski doraditi izvješće, a odluke, stajališta i mišljenja objavljena putem mrežnih stranica Odbora dopuniti.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora i predstavnik podnositelja Izvješća, donesen je većinom glasova (6 ZA i 3 SUZDRŽANA) sljedeći

Zaključak:

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu predlaže Hrvatskom saboru da prihvati
Izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za razdoblje od 6. veljače 2006. do 1. siječnja 2008., koje je podnio predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju doc. dr. sc. Vedran Katavić.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem