Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici 8. srpnja godine 2009., Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 355, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 3. lipnja godine 2009., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, KLASA: 602-04/09-01/02, URBROJ: 65-09-02.
Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici predlagatelja.
Predlagatelj smatra da je besplatno školovanje logična posljedica hrvatskog konsenzusa o strategijskom značaju obrazovanja kao i o nužnosti popravljanja kvalifikacijske strukture hrvatskog stanovništva te predlaže uvođenje obveze države da u potpunosti subvencionira troškove visokog obrazovanja. Također, predlaže da se na razini države i lokalne samouprave osiguraju sredstva za materijalnu pomoć studentima kao i sredstva za nagrađivanje najboljih studenata. Predviđa da je za provođenje ovog zakona potrebno osigurati 500 milijuna kuna godišnje, a 130 milijuna kuna za ovu godinu.
Odbor je razmotrio Mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja o. g. koje predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona, smatrajući da ostavlja otvorenim pitanja njegove provedbe, među njima i pitanje financiranja. U Prijedlogu zakona ne precizira se način izračuna troškova studija, kao ni područja unutar kojih bi bilo potrebno izračunati troškove redovitih studija, a za iznos od 130 milijuna kuna ne navode se izvori. Mišljenje izražava neslaganje s ocjenom stanja u znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj koju je dao predlagatelj.
Vlada je 21. svibnja o. g. osnovala radno tijelo za izradu promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju, u čijem radu sudjeluju predstavnici svih hrvatskih sveučilišta uključujući studente; zadaća je tog tijela predložiti odgovore i na pitanje koje je predmetom ove zakonodavne inicijative.
U raspravi su suprostavljeni razlozi „za“ i „protiv“ donošenja predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona, uzimajući u obzir socijalno stanje i temeljnu opravdanost studentskih zahtjeva ali i potrebu da zakonska rješenja budu provediva. Tako je, pored ostaloga, naglašeno da su nedorečeni ili neprovedivi odnosi između zakonskih odredbi i autonomne regulative, kako na sveučilištima tako u tijelima lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave. Primjerice, ne bi se izmjenama ovoga Zakona mogle nametati obveze tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da se ne radi o području osnovnog i srednjeg obrazovanja. Izraženo je uvjerenje da je sudjelovanje Rektorskog zbora u izradi rješenja što ih treba sadržavati novi zakon o visokom školstvu, pa i onih vezanih uz troškove studiranja, jamstvo primjerenosti budućih rješenja.
Predstavnik predlagatelja izrazio je neslaganje nad kvantifikacijama i podacima što ih u Mišljenju navodi Vlada u dijelu o kvalifikacijskoj strukturi hrvatskog stanovništva, zamjerajući na metodološkim nekorektnostima.
Postignut je visok stupanj suglasnosti oko pristupa prema kojima znanje ne može biti naprosto roba, već je ono u neku ruku „samo sebi svrhom“. Treba stvarati široko obrazovane osobe, koje mogu otvarati nove prostore za nova znanja i za gospodarske i druge djelatnosti.
S obzirom na jednoglasno stajalište o potrebi da se pitanje što ga pokreće Prijedlog zakona u što kraćem roku riješi, ali na praktično provediv način, Odbor je donio sljedeći
zaključak: Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa tražit će da do sredine rujna o. g. izvijesti ovaj Odbor o stanju na izradi nacrta prijedloga promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju s posebnim osvrtom na predmet P. Z.-a br. 355.
Odbor je većinom glasova (6 ZA i 5 PROTIV) donio sljedeći
zaključak:
Odbor predlaže Hrvatskom saboru da NE DONESE Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem