Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici koja je održana 2. srpnja godine 2009., Izvješće o radu za 2008. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. točke 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/21, URBROJ: 65-09-02.
Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.
Vlada Republike Hrvatske dostavila je predsjedniku Hrvatskoga sabora 19. lipnja o. g. Mišljenje kojim predlaže da Hrvatski sabor prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost za 2008. godinu.
Nacionalno vijeće za znanost najviše je tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Pored operativnih, Vijeće ima stratešku zadaću raspravljanja i utvrđivanja stajališta u pitanjima od važnosti za područje znanosti.
U 2008. godini Nacionalno vijeće za znanost nastavilo je s radom na vrjednovanju kvalitete i učinkovitosti znanstvenog i stručnog rada znanstvenih organizacija, kao i na zahtjevima za izdavanje dopusnica za obavljanje znanstvene djelatnosti u drugim organizacijama, u prvome redu fakultetima. Nastavljena je rasprava o novom sustavu financiranja znanstvenih novaka i znanstveno-istraživačkih projekata. Ove i druge prilagodbe dobile su normativno-pravni oblik donošenjem novih Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama te Pravilnika o vrjednovanju znanstvenih organizacija.
Rasprava je razmotrila materiju Izvješća u svjetlu općeg položaja i kretanja znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj u odnosu na najbolja europska dostignuća. Izražena je kritička primjedba prema kojoj je Izvješće trebalo posvetiti veću pozornost radu Nacionalnog vijeća na strateškim pitanjima znanosti u Hrvatskoj, a manje prostora posvetiti pregledu rješavanja pojedinačnih pitanja.
U Izvješću se osobita važnost daje stajalištima u raspravi u tijelima Nacionalnog vijeća i u suradnji s drugim subjektima zainteresiranima za razinu znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj, prema kojima je potrebno utvrditi nacionalne prioritete i financirati ih s dovoljno sredstava. Odatle se postavlja i pitanje mogu li se ambicioznije strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti provoditi bez kvalitetnijih izvora financiranja, s obzirom da je udio tih sredstava u ukupnim proračunskim sredstvima i u odnosu na nacionalni proizvod osjetno manji nego što nalažu potrebe.
Razmotreno je pitanje opsega i načina financiranja istraživača i ustanova izvan troškovnika projekata. Raspravljajući o utvrđivanju znanstveno-istraživačkih prioriteta, izraženo je uvjerenje da bi ta zadaća trabala u većoj mjeri biti izraz već dostignute izvrsnosti a ne nekih općenitih odluka na državnoj razini.
Među strukturnim pitanjima prevladavala je rasprava o znanstvenim novacima. Izvješće i rasprava prilično su usuglašeni u tvrdnji da je razina postojećeg kadra nedovoljna, o čemu govori i podatak da je samo trećina znanstvenih novaka dostigla u roku stupanj doktora znanosti. Uvođenje nastavničke obveze za novake izazvalo je nova pitanja i nedoumice.
Izvješće je potaklo raspravu o stanju opremljenosti instituta, pri čemu je utvrđeno ne samo da su sredstva nedovoljna i neprimjereno raspoređena, nego je izraženo uvjerenje da u korištenju znanstveno-istraživačke opreme ima previše „praznog hoda“ a premalo suradnje među institucijama.
Kao nedostatak Izvješća navedeno je izostavljanje problematike nedovoljno nazočnog procesa ponovnog ugrađivanja znanstveno-istraživačkih instituta u sastav sveučilišta.
Jedan od preduvjeta znanstveno-istraživačkog rada o kojima se Izvješće nije očitovalo su znanstveni časopisi i ukupna izdavačka djelatnost; ocjena rasprave je da je to područje zanemareno.
Uvid u Izvješće pokazuje različit ishod rezultata vrjednovanja kvalitete i učinkovitosti rada znanstvenih organizacija (instituta) i ocjena stanja znanstveno-istraživačkog rada u ustanovama koje nisu u Upisniku znanstvenih organizacija (uglavnom: sveučilišta). U raspravi je zatraženo objašnjenje predstavnika podnositelja Izvješća s obzirom da se Izvješće nije upuštalo u analizu te razlike.
Kada je riječ o reguliranju znanstveno-istraživačkih područja, polja i grana, došlo je do izražaja stajalište prema kojem taj dokument zaostaje za stalnim promjenama u područjima znanosti i strukama, kao i s obzirom na interdisciplinarne veze. S ovom konstatacijom suglasan je podnesitelj Izvješća.
Nacionalno vijeće za znanost pozvano je na jaču suradnju s Nacionalnim vijećem za visoko obrazovanje u zakonom utvrđenim zadaćama, kao što su utvrđivanje mjerila za financiranje znanstveno-istraživačkog rada.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ZA, 3 PROTIV i 1 SUZDRŽAN) donio sljedeći
z a k l j u č a k:
Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu za
2008. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je odredio prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem