Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članku 13. točke 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04 i 174/04), dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, aktom od 14. rujna godine 2009., KLASA: 021-12/09-09/42, URBROJ: 65-09-02.
Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.
Izvješće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prikazuje u statističkim pokazateljima i putem njihove problematizacije opseg djelatnosti u protekloj godini, ali i odnose između pojedinih zadaća Nacionalnog vijeća, pogotovo u uvjetima preraspodjele nekih dosadašnjih funkcija. Tako se u Izvješću prikazuje još uvijek nesmanjeni pritisak na osnivanje novih ustanova visokog obrazovanja u uvjetima dok nije utvrđena mreža visokoškolskih ustanova. Istodobno, Nacionalno vijeće radilo je nesmanjenim tempom na ocjeni studijskih programa postojećih visokoškolskih ustanova, kojih je do sada verificirano više od 800. Ocjenjujući prijave za osnivanje visokoškolskih ustanova koje bi se financirale iz proračunskih sredstava, Nacionalno vijeće upozorava da ti prijedlozi velikim dijelom ne idu za podizanjem razine visokog obrazovanja u skladu sa standardima izvrsnosti, već najčešće dovode u pitanje i postojeću razinu. To vrijedi kada se radi o mogućnostima financiranja iz proračunskih sredstava, a posebno s obzirom na stanje s nastavnim kadrom budući da na isti krug nastavnika računa sve veći broj postojećih visokoškolskih ustanova i onih u osnivanju.
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje nije se do sada dovoljno bavilo strateškom razinom, budući da je bilo zaposleno velikim brojem spomenutih pojedinačnih pitanja, koja su u nedavno donijetom Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju određena kao pitanja inicijalne akreditacije i reakreditacije visokoškolskih ustanova i njihovih programa. Spomenuti Zakon je operativne zadaće povjerio Agenciji za visoko obrazovanje, tako da će Nacionalno vijeće moći svoj rad posvetiti ključnim pitanjima visokog obrazovanja.
U izvještajnom razdoblju Nacionalno vijeće razmatralo je prijave za osnivanje 21 novog visokog učilišta, od čega 3 privatna sveučilišta, jednog privatnog veleučilišta i 17 privatnih visokih škola. Do kraja izvještajnog razdoblja, postupak vrjednovanja dovršen je u najvećem dijelu a ministru su upućeni prijedlozi da se izda ili uskrati dopusnica za obavljanje djelatnosti.
Znatan dio aktivnosti Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u izvještajnom razdoblju odnosi se na razmatranje poslijediplomskih, doktorskih i specijalističih programa što su ih sveučilišta predložila na odobrenje; u protekoj godini dovršeno je vredonovanje 37 doktorskih i 60 specijalističkih poslijediplomskih studijskih programa.
Zaključno, Izvješće Nacionalnog vijeća ustraje na donošenju mreže visokoškolskih ustanova, te očekuje da će Hrvatski sabor na temelju primjedbi i prijedloga uz postojeći prijedlog mreže, donijeti takav dokumenat, uz sve teškoće koje nastaju kada treba terirorijalno rasporediti a samim time i disciplinirati zahtjeve lokalnih i regionalnih jedinica.
U raspravi je izraženo pohvalno mišljenje o kritičnosti kojom je Nacionalno vijeće pristupilo problematici u navedenim i drugim pitanjima, osobito kada se radi o nedostatku strateških promišljanja. Što se tiče oklijevanja oko donošenja mreže visokoškolskih ustanova, naglašeno je da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje treba do kraja biti nositelj izrade prijedloga ovog dokumenta ali da u dovršenju te zadaće mora konzultirati predstavnike gospodarskih i svih drugih zainteresiranih struktura, kao i izvršne i zakonodavne vlasti. Potreba mreže visokoškolskih ustanova ukazuje se doista hitnom jer od njezinog donošenja zavisi niz pojedinačnih odluka ali je osjetljivost pitanja u tome što se brzina utvrđivanja mreže ne smije odraziti na kvalitetu tog rješenja.
U raspravi je ukazano na dokumentarnu vrijednost dodataka Izvješću koji statističkim pokazateljima i problematizacijom pobliže prikazuju stanje pojedinih studija, visokoškolskih ustanova i prijedloga za njihovo osnivanje, ali se iz tih pregleda ne izvlače svi zaključci potrebni za djelovanje. Naglašen je i veći broj konkretnih pitanja koja su u svezi sa stanjem u visokom obrazovanju, između kojih zapažanje da u svim visokoškolskim ustanovama nije jednako reguliran položaj studenata koji su započeli studij prije uvođenja propozicija Bolonjskog procesa te im se u nekim ustanovama osporava elementarno pravo da završe studij prema propozicijama pod kojima su ih započeli.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio sljedeći
Z a k l j u č a k:
Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu
Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Petar Selem