Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici održanoj 9. prosinca godine 2009., Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno Zaključku 11. sjednice Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2009. godine, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. listopada godine 2009, KLASA: 021-12/09-09/46, URBROJ: 65-09-02.
Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.
Odbor je upoznat s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 26. studenog 2009. kojim se Hrvatskom saboru predlaže da prihvati Izvješće.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata utemeljen je kao javna znanstvena ustanova odnosno specijalizirani arhiv sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata. Izvješće se odnosi na razdoblje od osnutka Centra Domovinskog rata do danas, uključujući programe koji su u tijeku. Podijeljeno je na poglavlja koja pobliže govore o konstituiranju Centra, o njegovom ustroju, o organizaciji i radu odjela za arhivsko gradivo, o izdavačkoj djelatnosti, o kulturno-prosvjetnoj djelatnosti, o odnosu Centra i javnih medija, te o nekim oblicima rada kao što su terenska nastava i stručna usavršavanja.
Izvješće veoma opsežno i dokumentirano do krajnjih pojedinosti opisuje organizaciju i djelovanje Centra. Tako su navedeni podaci o opsegu fundusa prema arhivskim mjerilima, zatim ukupna izdavačka djelatnost Centra po naslovima, sve izložbe što ih je organizirao Centar te opseg i način suradnje s korisnicima građe što je Centar pohranjuje i obrađuje, a to su znanstveno-istraživačke ustanove i pojedinci, tijela državne vlasti i uprave te pravne osobe i građani kojima je iz različitih razloga potrebna dokumentacija Centra, uključujući branitelje optuženih pred Haaškim kaznenim sudom.
Izvješće nabraja ne samo organizacijsku strukturu već i broj zaposlenih i njhovu kvalifikacijsku strukturu, dapače zaposlene navodi poimence, prateći tijek njihovog stručnog i znanstvenog usavršavanja od trenutka zapošljavanja u Centru. Pobliže je opisana tehnička oprema koja je na raspolaganju zaposlenicima Centra. Navedeni su svi arhivski fondovi koji su dosada prikupljeni, njihov opseg i tehnički oblik (pisani i elektronički, fotografije i drugo).
U odnosu na takvu dokumentarnost, utoliko se većim ukazuje stanoviti propust iskazan u nedostatku financijskih pokazatelja o radu fonda u protekle četiri godine, bilo kroz godišnja izvješća o poslovanju ili na neki drugi način. Nadalje, iz Izvješća ne saznajemo dovoljno o pitanjima i eventualnim teškoćama pribavljanja različitih oblika arhivske građe s obzirom na držatelje te građe, o čemu se inače povremeno saznaje u javnosti.
Rasprava je protekla u znaku činjenice da se radi o prvom takvom izvješću Centra od njegova osnivanja i konstatacije da bi se mnoge primjedbe na podneseno Izvješće bile izbjegle da je Centar podnosio Hrvatskom saboru godišnja izvješća u skladu sa člankom 9. Zakona o njegovom osnivanju, kojim se takav oblik izvješćivanja propisuje. Upravo iz razloga što se radi o prvom takvom izvješću, rasprava je pokazala suglasnost da primjedbe treba jasno iznijeti, ali istodobno predložiti Hrvatskom saboru da se Izvješće prihvati, čega je izraz ishod glasovanja nazočnih članova Odbora.
Nedostatak financijskih pokazatelja o djelovanju Centra objašnjen je od strane podnositelja Izvješća informacijom da se izvješće o financijskom poslovanju podnosi svake godine Ministarstvu kulture, kao i podacima koje je iznio na samoj sjednici. Tako je, pored ostaloga, iznio da se veliki dio rada a odatle i financijskih izdataka Centra sastoji u terenskom radu, pri čemu se djelatnici Centra snalaze na različite načine kako bi izdatke za takvu vrst rada sveli na najmanju mjeru. Podnositelj Izvješća je na zahtjev sudionika u raspravi preuzeo obvezu Hrvatskom saboru uputiti sažetak dosadašnjih financijskih izvješća.
Sudionici rasprave istakli su da je konačna svrha ovih i drugih primjedbi poboljšanje izvješćivanja o radu Centra, kako bi Hrvatski sabor, kao osnivač Centra, njegova radna tijela i Vlada Republike Hrvatske mogli pravodobno pomoći u otklanjanju teškoća i nedoumica u svezi s radom Centra.
Predstavnik izvjestitelja izrazio je nezadovoljstvo zbog nedovoljnog praćenja Centra od strane medija, pa i javne nacionalne televizije, čak i kad se radi o godišnjim prezentacijama rada Centra, a pogotovo o tekućem poslovanju.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati
Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Miljenko Dorić