Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora predstavljena je, na 46. sjednici održane 12. srpnja 2011. godine, Hrvatska 2025 – Povelja za Novi početak Nacionalnog vijeća za konkurentnost koju je predsjedniku Odbora aktom od 4. srpnja 2011. godine dostavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost KLASA: 000-01/11-01/01 UR BROJ: 6521-15/11-01.
Predstavljajući sadržaj Povelje za novi početak Hrvatska 2025 predstavnici projekta istaknuli su da se Republika Hrvatska mora razviti u konkurentno pravedno društvo, da u ostvarenju istoga treba definirati viziju svoga razvoja koja će se zasnivati na afirmaciji društvenih vrijednosti a što će pridonijeti i razvoju gospodarstva.
Sukladno tome naglašeno je da Republika Hrvatska treba graditi konkurentnost svoga gospodarstva jačanjem i razvojem malog i srednjeg poduzetništva kao temelja budućeg gospodarskog razvoja, podići inovativnost i tehnološku razinu gospodarstva kao temelj za povećanje produktivnosti i dodane vrijednosti. Povećanje konkurentnosti mora se zasnivati na restrukturiranim tradicionalnim djelatnostima i razvoju novih djelatnosti, a sve to utemeljeno na znanju i naprednim tehnologijama iskorištavanjem geostrateškog položaja u prometu i infrastrukturi te osiguranjem energetski održivog rasta gospodarstva.
Naglašeno je da poduzetništvo treba postati generator budućeg gospodarskog razvoja Hrvatske i temelj povećanja produktivnosti i inovativnosti. Na razvoj malog i srednjeg poduzetništva trebaju presudno utjecati pozitivna poduzetnička klima i poticajno okruženje, njihova umreženost, internacionalizacija i regionalna integriranost te kapacitet obrazovanja za stvaranje poduzetničkih kompetencija.
Inovacije i napredne tehnologije moraju biti središnja snaga napora privatnog i javnog sektora prema konkurentnom napredovanju i uspjehu gospodarstva. Podizanje inovativnosti i tehnološke razine pretpostavlja povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj, osobito privatnog sektora, kako bi se do 2025. dostigla razina ukupnih ulaganja od 3,0% BDP-a.
Turizam, poljoprivreda i proizvodnja hrane te brodogradnja, koji i danas imaju visok udio u BDP-u Hrvatske, trebaju strukturnim, financijskim i organizacijskim restrukturiranjem postati konkurentne djelatnosti koje u lancu vrijednosti, svaka za sebe, međusobno i s drugim sektorima, predstavljaju snažnu okosnicu gospodarskog razvoja.
Hrvatska kao razvijeno tržišno gospodarstvo 2025. u navedenim industrijama treba biti prepoznata i pozicionirana kao lokacija za proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti te kao atraktivna lokacija za visokotehnološka ulaganja.
Obrazovanje, javna uprava i pravni sustav, socijalna, mirovinska i zdravstvena politika, investicijsko okruženje i porezna politika područja su koja moraju aktivno poduprijeti i osigurati održivi rast i razvoj gospodarstva i društva u budućnosti. Reformskim promjenama u društvenom okruženju trebao bi se povećati broj ukupno visokoobrazovanih do razine 30% radno sposobnog stanovništva.
U Hrvatskoj je prisutan nedostatak određenih kompetencija i vještina potrebnih suvremenom čovjeku, što je povezano s nedovoljno razvijenim i iskorištenim sustavom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Zadovoljenje budućih potreba za obrazovanom radnom snagom, njihovim znanjima, vještinama i kompetencijama, podrazumijeva poduzimanje sveobuhvatnih promjena u obrazovanju – podizanje kvalitete i fleksibilnosti obrazovnih programa, povećanje broja osoba koje sudjeluju u tim programima, razvoj novih oblika cijeloživotnog učenja i prekvalifikaciju za deficitarna znanja i vještine te jaču uključenost u cjeloživotno obrazovanje. Osobitu pozornost treba posvetiti razvoju osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa koji potiču informatičku i višejezičnu pismenost te prirodne znanosti.
Sveučilišta je nužno restrukturirati kako bi ubrzo postala kvalitetnija, poduzetnija i inovativnija te spremna za preuzimanje dijela odgovornosti za razvoj zajednice u kojoj djeluju.
Duboka i sveobuhvatna obrazovna reforma preduvjet je privlačenja i stvaranja tvrtki prilagođenih konkurentnom gospodarstvu 21. stoljeća. Dakle i pred tvrtkama je izazov razvoja, jer tvrtke, ako ulažu u ljude, nagrađuju ih i potiču na stalna poboljšanja, postižu zadovoljavajuću profitabilnost i produktivnost.
S obzirom na dugotrajnost reforme obrazovanja, taj proces treba dinamizirati kako bi se do 2025. povećao broj visokoobrazovanih i dosegnuo njihov udio od 30% u stanovništvu, odnosno postiglo povećanje broja diplomiranih studenata na 1000 stanovnika sa sadašnjih 33 na 70. To znači da do 2025. godine najmanje 45% mladih ljudi treba proći sustav visokog obrazovanja.
Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što je pred hrvatskim društvom vizija koja obećava uspješan razvoj naše države. Osim što su podržali navedeni projekt, ocijenili su da njegova realizacija može predstavljati presudan iskorak za razvoj hrvatskoga društva u cjelini. S obzirom na iznimnu važnost navedenog projekta, suglasni su u stavu da isti treba predstaviti i raspraviti na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. U raspravi sugeriralo se predlagateljima da uz pojmove obrazovanja i znanosti kao ključnog segmenta za razvoj hrvatskog gospodarstva ugrade pojam uloge kulture u hrvatskom gospodarstvu i sveukupnom razvoju modernog i uspješnog hrvatskoga društva.. Mišljenje je članova Odbora da bi promicanje nacionalnog identiteta u materijalnom i duhovnom smislu pridonijelo da Republika Hrvatska ima presudnu ulogu prepoznatljivosti na međunarodnoj razini.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći
z a k l j u č a k:
Predlaže se Hrvatskome saboru da uvrsti u dnevni red sjednice Sabora
i raspravi Hrvatska 2025 – Povelju za Novi početak
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem