Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici održanoj 27. i 28. rujna 2011. godine Prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju, P. Z. br. 868, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. srpnja 2011. godine, KLASA: 602-01/11-01/04, URBROJ: 65-11-02.
Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Kako navodi predlagatelj, glavna namjera prijedloga Zakona je stvoriti zakonske pretpostavke za priznavanje umjetničkog obrazovanja kao jednako važnog, sastavnog dijela odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Prema predlagatelju implementacija Zakona o umjetničkom obrazovanju omogućit će izgradnju sustava umjetničkog obrazovanja na način da će se, uz jednak pristup umjetničkom obrazovanju za svih, unaprijediti intelektualni, stvaralački, estetski i socijalni razvoj učenika u skladu s njihovim sposobnostima, a što će pridonijeti stjecanju odgovarajućih kompetencija i kvalifikacija.
Prijedlogom zakona prema vrsti nastavnog plana i programa odnosno kurikuluma definiraju se umjetnički programi kao glazbeni, plesni, likovni, dramski i drugi. Također određuje se trajanje umjetničkog obrazovanja kao osnovno plesno obrazovanje koje se izvodi u četverogodišnjem trajanju, osnovno glazbeno obrazovanje koje se izvodi u šestogodišnjem, te srednje umjetničko obrazovanje u četverogodišnjem trajanju.
Pripremno plesno obrazovanje za srednju školu izvodi se prema kurikulumu odnosno nastavnom planu i programu u jednogodišnjem trajanju, dok se pripremno glazbeno obrazovanje za srednju školu izvodi prema kurikulumu u trajanju 2 godine.
Također predlaže se uređivanje načina, uvjeta i postupka upisa učenika za cijeli sustav umjetničkoga obrazovanja, od upisa u prvi razred osnovne umjetničke škole do upisa u prvi razred srednje škole, kao i propisivanje statusa učenika umjetničke škole.
Prijedlog zakona sadrži i odredbe o načinu financiranja umjetničkih škola i programa, kao i odredbe o načinu, uvjetima i postupku osnivanja i početka rada umjetničke škole, što će pridonijeti izradi mreže umjetničkih programa.
U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo što će donošenje Zakona o umjetničkom obrazovanju postati dio zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s obzirom na njegovu neupitnu važnost u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.
Pohvalnim ocjenjuju uvođenje reda u način financiranja umjetničkih škola.
S ciljem donošenja što kvalitetnijeg zakona članovi Odbora iznijeli su nekoliko prijedloga.
Članovi Odbora predložili su tako da ovlasti školskog odbora normirane člankom 7. Prijedloga, treba radije pripisati nastavničkom ili učiteljskom vijeću, koje bi prema mišljenju članova Odbora bilo stručnije u konkretnom postupanju. Također sugerirali su predlagatelju da izrada umjetničkog kurikuluma treba biti izdignuta na višu razinu kako bi ista predstavljala trend opće kulture.
Raspravljajući o programima umjetničkih srednjih škola mišljenja su da bi trebala postojati dva različita programa pri čemu bi prvi bio namijenjen učenicima kojima će umjetnost biti profesija te će ovdje steći prvu kvalifikaciju i pripremu za nastavak obrazovanja, dok bi druga vrsta program omogućavala učenicima da svoju umjetničku sklonost razvijaju i nakon osnovne škole, iako ne u profesionalnom smislu.Članovi Odbora predložili su predlagatelju da prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona razmisle o zakonskoj klauzuli koja bi roditelje/skrbnike umjetnički iznimno darovitih učenika slabijeg imovinskog stanja oslobađala participacije u upisnini.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati
PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNIČKOM OBRAZOVANJU
Sva stajališta, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora ili gđa Ivanka Roksandić, članica Odbora..
PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem