Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici 20. listopada 2010. godine Izvješće o radu za 2009. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja godine 2010., KLASA: 021-12/10-09/36, URBROJ: 65-10-02.
Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 9. rujna o. g. u odnosu na predmetno izvješće. Nacionalno vijeće za znanost, smatra Vlada, trebalo je izraditi prijedlog mjera unapređenja znanstvene djelatnosti te strategiju razvoja znanosti i istraživanja u Republici Hrvatskoj unutar postojeće gospodarske situacije. Mišljenje Vlade Republike Hrvatske iznosi i druge primjedbe na Izvješće, pa i onu o nedostatku financijske komponente rada Nacionalnog vijeća.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.
Izvješće iznosi rad Nacionalnog vijeća za znanost određenu Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost kao najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.
Nacionalno vijeće za znanost u Izvješću za godinu 2009. ističe sustavnu promjenu do koje je došlo prošle godine: stupanjem na snagu Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, vrjednovanje znanstvenih organizacija preuzela je Agencija za znanost i visoko obrazovanje, koja je do te promjene obavljala administrativne i stručne poslove Nacionalnog vijeća za znanost, ali bez navedene ovlasti. Izvješće sadrži podatke o zadaćama vrjednovanja znanstvenih organizacija što ih je do tada obavilo Nacionalno vijeće za znanost. Iz toga dijela Izvješća saznajemo da je Nacionalno vijeće dovršilo vrjednovanja 13 znanstvenih organizacija započeta prethodne, 2008. godine na način da je vrjednovalo preostale četiri organizacije; u jednom slučaju predloženo je Ministru znanosti, obrazovanja i športa izdavanje dopusnice, u jednom slučaju predlaže se odgađanje konačne odluke do otklanjanja uočenih nedostataka, a u dva slučaja predloženo je Ministru da odredi brisanje iz Upisnika znanstvenih organizacija.
Izvješće donosi podatke o radu na unapređenju rješenja iz Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kao i Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora Nacionalnog vijeća za znanost te Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, kad je izbor u djelokrugu Nacionalnog vijeća za znanost.
Odgovarajuću pozornost Izvješće posvećuje pitanjima raspravljenima s drugim sudionicima znanstveno-istraživačkog i sveučilišnog života – Senatom Sveučilišta u Osijeku i poduzećem „Končar“ - na tzv. „pozvanim predavanjima“ i tematskim radionicama.
Nacionalno vijeće ustvrđuje da je započelo raspravu o mreži javnih instituta te o reorganizaciji i racionalizaciji instituta u Republici Hrvatskoj; Vijeće traži od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa suradnju, kako bi moglo meritorno predložiti reformu sustava javnih instituta. Vijeće je raspravljalo i o prioritetima znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj ali nije došlo do konačnih stajališta. Pri tome ističe da Nacionalna zaklada za znanost financira važan dio znanstveno-istraživačke djelatnosti te će odluka o prioritetima biti ovisna o stajalištima Zaklade.
Opsegom najveći je dio Izvješća pod naslovom Kako znanost i tehnologija mogu pomoći izlasku iz krize? Nacionalno vijeće za znanost u tome dijelu iznosi sažete teze o tome kako bi znanstveno-istraživački i drugi subjekti u hrvatskom društvu mogli pridonijeti gospodarskom oporavku. Pri tome polazi od iskustva najrazvijenih zemalja: da gospodarske teškoće ne smiju biti povod za smanjivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti i inovacijskog potencijala zemlje. Ocjenjuje, stoga, da konzorciji stručnjaka predsjednice Vlade i Predsjednika Republike, sastavljeni mahom od poslodavaca i ekonomista, ne mogu dati cjelovit odgovor za izlazak iz krize.
Mišljenje Vlade Republike Hrvatske smatra da je ovaj dio Izvješća trebao izostati, a Nacionalno vijeće za znanost trebalo je izraditi prijedlog odgovarajućih mjera unapređenja znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj unutar postojeće gospodarske situacije, odnosno da je u skladu sa zakonskim ovlastima, trebalo izraditi strategiju razvoja znanosti i istraživanja Republike Hrvatske, a u svjetlu postojećih političkih i gospodarskih okolnosti te ju, u svrhu što skorijeg izlaska Republike Hrvatske iz krize, uputiti Vladi Republike Hrvatske.
Odatle prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatskom saboru da prije usvajanja Izvješća obveže Nacionalno vijeće da izmijeni, odnosno, dopuni Izvješće za 2009. godinu.
Predstavnik podnositelja Izvješća iznio je da je u Nacionalnom vijeću pri kraju izrada tražene strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj s obzirom na postojeću gospodarsku situaciju i već od ranije zacrtane standarde usklađivanja razvoja znanstveno-istraživačkih i inovativnih djelatnosti sa stanjem u razvijenim zemljama.
Na temelju Izvješća, Mišljenja Vlade Republike Hrvatske i provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKLJUČAK
Prije usvajanja Izvješća o radu za 2009. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, obvezuje se Nacionalno vijeće za znanost da Izvješće dopuni potpunim financijskim izvješćem te da istome priloži strategiju razvoja znanstevno-istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj s obzirom na postojeću gospodarsku situaciju.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem