Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici 13. srpnja godine 2010. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja godine 2010., KLASA: 602-01/10-01/02, URBROJ: 65-10-02 uz prijedlog da sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Predlagatelj obrazlaže potrebu donošenja izmjena i dopuna s nekoliko novih okolnosti nastalih nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. godine. Prije svega, predlaže se da se državnim pedagoškim standardima utvrđuje veličina matičnih i područnih škola na način da se te standarde ovlasti na utvrđivanje minimalnog broja razrednih odjela i broja učenika za matičnu školu. Danas se, naime, ne mogu više održavati matične škole s malim brojem učenika u kojima je obrazovanje skupo i neracionalno. Predlagatelj naglašava da se utvrđivanjem minimalnog broja odjela i učenika za veličinu matične škole ne bi dovodilo u pitanje obrazovanje u malim školama, nego bi se samo stvorile pretpostavke za promjenu statusa škole.
Izmjenama i dopunama trebalo bi, nadalje, propisati da posebnu pomoć škole trebaju pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik; prema postojećim odredbama ta se pomoć obvezno pruža samo djeci državljana Republike Hrvatske koji dolaze iz inozemstva.
Novim prilikama prilagođava se predložena odredba kojom se određuje tko može obavljati poslove učitelja razredne i predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi; prema tom prijedlogu svi nastavnici trebali bi završiti četverogodišnji stručni studij kojim stječu određeni broj bodova u skladu s Bolonjskim sustavom, što odgovara visokoj stručnoj spremi prema ranijim propisima.
Daljnje izmjene i dopune odnose se na utvrđivanje primjerenijeg redoslijeda izricanja pedagoških mjera u srednjim školama, zatim na pitanje prestanka radnog odnosa nastavnog osoblja, budući da se pitanje uvjetuje ne samo dobnom granicom prema općim propisima nego i istekom školske godine u kojoj nastavnik ispunjava dobnu granicu za mirovinu. Također se preispituju dosadašnja rješenja o prestanku ugovora o radu ravnatelja osnovnih škola.
U povodu predloženih izmjena i dopuna, rasprava se koncentrirala oko nekoliko važnijih pitanja kao što su racionalizacija mreža školskih ustanova te status nastavnog i stručno-administrativnog osoblja u školama, posebno onih ravnatelja koji ne ispunjavaju uvjet postignute sveučilišne diplome da bi mogli i dalje vršiti ravnateljsku dužnost. Naglašava se da racionalizacija mreže škola znači administrativno smanjenje broja matičnih škola, što je primjereno demografskim kretanjima i zahtjevima da se na odgovarajući način odgovori na proračunske restrikcije i to tako da se održe pedagoški standardi odnosno postignuta razina obrazovanja. Pohvaljena su predložena rješenja koja se odnose na izjednačavanje položaja učitelja razredne nastave s odgovarajućim stupnjem stručne naobrazbe kao i unošenje novosti u redosljed pedagoških mjera. Također je pohvaljeno predloženo rješenje koje uvažava specifični položaj nastavnog osoblja prilikom umirovljenja temeljem ispunjenog dobnog uvijeta.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I
OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti, prof. dr. sc. Miljenko Dorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Petar Selem