7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 90. sjednici održanoj 15. i 16. rujna 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o registru birača, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2015. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovna pitanja koja se predlažu urediti ovim Zakonom, a koja se odnose na izuzimanje iz postupka aktivne registracije birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a posjeduju e-osobnu iskaznicu s naznačenom adresom i zemljom boravka u inozemstvu, dostavljanje po službenoj dužnosti u registar birača podataka o izdavanju osobnih iskaznica biračima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, mogućnost automatskog uključivanja u popis birača hrvatskih državljana koji posjeduju e-osobnu iskaznicu s naznačenim adresnim podatkom u inozemstvu (bez obveze provođenja aktivne registracije), iznimnu mogućnost privremenog upisa u registar birača unutar istog grada ili općine, ukoliko će se na dan izbora za Hrvatski sabor zateći na području drugog naselja unutar istoga grada ili općine u kojoj ima prebivalište i radi se o istoj izbornoj jedinici.

Tijekom rasprave istaknuto je kako ova dopuna Zakona olakšava ostvarivanje biračkog prava posebno onim državljanima Republike Hrvatske koji u njoj nemaju prebivalište. Također, izraženo je mišljenje kako još uvijek veliki problem predstavlja „…nesređenost Registra birača u pogledu umrlih osoba…“, međutim, naglašeno je kako će se „…aktivnom registracijom smanjiti mogućnost manipulacije u tom pogledu…“.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 898

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 90. sjednici održanoj 15. i 16. rujna 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 90. sjednici održanoj 15. i 16. rujna 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskom državljanstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 3. srpnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je cilj ovog Prijedloga zakona da se nakon 24 godine od donošenja Zakona o hrvatskom državljanstvu spriječe sve češće situacije u kojima se „ispravljanjem pogrešaka" u evidencijama o državljanstvu jer se ne „poklapaju" s podacima upisanim u matice rođenih, od strane nadležnih tijela koja su oduvijek i bila zadužena za ispravno i točno vođenje i jednih i drugih evidencija oduzima hrvatsko državljanstvo građanima koji su upisani u evidencije o državljanstvu kao hrvatski državljani, te su im o tome izdane javne isprave kojima se dokazuje hrvatsko državljanstvo (domovnice). Istaknuo je Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4673/2008 od 20. svibnja 2009. („Narodne novine“ broj 67/09.) prema kojoj pogreške ili propusti nadležnih tijela ne smiju ići na štetu građana te naveo kako  isto stajalište zauzima i Europski sud za ljudska prava.

Tijekom rasprave istaknuto je kako se ove izmjene Zakona odnose na one osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo, „…a za koje se utvrdilo kako su „greškom“ upisane te im se sada administrativnom mjerom, bez provođenja bilo kakvog postupka, ono ukida…“. Naglašeno je kako je isto potrebno ispraviti te podržati navedeni Prijedlog.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 402-01/15-01/05
Urbroj: 6521-1-15-02
Zagreb, 16. rujna 2015.

Na temelju članka 41. stavka 4. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj 24/11., 61/11., 27/13. i 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj 81/13.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 16. rujna  2015. godine donio je

ODLUKU

o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna

I.

Obustavlja se isplata sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna raspoređenih Odlukom ovoga Odbora od 5. prosinca 2014. godine, Klasa: 400-06/14-01/12, Urbroj: 6521-1-14-01, i to:
- dr. sc. Ivanu Grubišiću, nezavisnom zastupniku.

II.

Obustava isplate iz točke I. ove Odluke traje do objave podataka o donacijama, a iznos isplate se umanjuje razmjerno vremenskom razdoblju zakašnjenja objave.

III.

Zbog zakašnjenja objave podataka o donacijama u razdoblju od četrnaest (14) dana od propisanog roka, nezavisnom zastupniku dr. sc. Ivanu Grubišiću, iznos isplate iz točke I. ove Odluke umanjuje se za 13.566,49 kuna.

IV.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

OBRAZLOŽENJE

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na sjednici održanoj 5. prosinca 2014. godine. donio Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Klasa: 400-06/14-01/12, Urbroj: 6521-1-14-01. Dana 4. rujna 2015. ovaj Odbor je zaprimio Prijedlog Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske o donošenju odluke o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, Klasa: 402-10/14-03/838, Urbroj: 507/36-15-9. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske je u predmetnom Prijedlogu utvrdilo kako nezavisni zastupnik dr. sc. Ivan Grubišić, nije ispunio obveze koje proizlaze iz odredbe članka 26. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11., 27/13. i 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – u daljnjem tekstu: Zakon), u smislu javne objave izvješća o donacijama na njegovim web stranicama najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, koje je za potporu svojeg političkog djelovanja primio u prvih šest mjeseci tekuće godine (polugodišnje izvješće), odnosno javne objave obavijesti na njegovim web stranicama do 15. srpnja tekuće godine, da nije primio donacije u prvih šest mjeseci tekuće godine. U navedenom Prijedlogu je istaknuto kako nezavisni zastupnik dr. sc. Ivan Grubišić nije objavio podatke o donacijama sukladno članku 26. Zakona, odnosno nije ih objavio do 15. srpnja 2015. Polugodišnje izvješće o donacijama objavljeno je 29. srpnja 2015. na web stranici www.ivangrubisic.com.

Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 41. stavka 4. Zakona, ovaj Odbor donio je predmetnu Odluku.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nije dopuštena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostave ove Odluke može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 89. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom  predlaže implementiranje Direktive 2013/37/EU od 26. lipnja 2013., čime će se osigurati dostupnost podataka za ponovnu uporabu i proširiti mogućnost korištenja otvorenih podataka od strane građana, privatnog sektora i civilnog društva. Pravnim uređenjem evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu ostvarit će se praćenje i nadzor nad uspostavom posebnih (isključivih) prava za korištenje podataka, čime se smanjuje mogućnost zlouporaba i ustanovljuje dobra praksa. Također, istaknuto je kako je povećani interes javnosti za pristup informacijama ukazao na to da su neke zakonske odredbe preširoko definirane ili se krivo tumače, da zakonskoj obvezi podliježu tijela koja time ne bi trebalo opterećivati jer nema javnog interesa, dok s druge strane kontroli izmiču tijela koja bi trebala biti obveznici Zakona. Nadalje, primjena Zakona je ukazala da je i pojedine zakonske odredbe potrebno jasnije definirati i uskladiti s promjenama drugih propisa.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba na ukidanje sankcija za neprovođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i neprovođenja proaktivne politike objave informacija  na web stranicama tijela. Također, navedeno je kako nije predviđeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za strateške ili planske dokumente, međutim pojašnjeno je kako je za takve dokumenta predviđeno savjetovanje kada se njima „odlučuje o statusu korisnika informacija“.

Također, navedeno je kako nije prihvatljivo rješenje da su „obveznici samo pravne osobe s javnim ovlastima“ već se to treba odnositi i „na druga tijela koja nemaju pravnu osobnost“, ali imaju javne ovlasti s obzirom da donose akte s kojima javnost mora unaprijed biti upoznata.

Nadalje, upitna je odgovornost „odgovorne osobe“, tj. osobe kojoj je rješenjem povjerenica za informiranje naložila određeno postupanje te je predloženo da za takve propuste odgovara čelnik tijela. Pojašnjeno je kako je navedena odredba preuzeta iz zakona koji uređuje prekršaje i kako se vrlo rijetko događa da čelnik tijela bude izuzet od odgovornosti.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 89. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno,  predsjednik Odbora je pojasnio kako je za donošenje zakona, s obzirom na članak 83. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika te ukazao na potrebu dodatnog pojašnjenja razloga donošenja zakona po hitnom postupku. Naveo je kako bi „organske zakone“ bilo potrebno donositi po redovnom postupku, sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako uvođenje odgovornosti utvrđenih ovim zakonima predstavlja iznalaženje prikladnog pravnog mehanizma za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, odnosno opstruiraju njegovu provedbu. Navedeno, u cilju zaštite prava nacionalnih manjina na uporabu svog jezika i pisma te poštivanja roka iz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-VIIR-4640/2014 od 12. kolovoza 2014. godine („Narodne novine“, broj 104/14 i 130/14), kojom je Ustavni sud Republike Hrvatske obvezao Vladu Republike Hrvatske da u roku od jedne godine od dana objave predmetne Odluke u „Narodnim novinama“ uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 51/00. i 56/00. - ispravak), što zahtijeva hitno uvođenje mjera određenih ovim Zakonom. Međutim, naveo je kako se ne protivi prijedlogu da se navedeni prijedlozi zakona upute u redovni postupak, a u cilju iznalaženja što kvalitetnijeg rješenja.

Tijekom rasprave istaknuto je kako se, izbjegavajući dvotrećinsku većinu za donošenje „želi uvesti deregulacija prava nacionalnih manjina što je kontinuitet nekih političkih stranaka u Hrvatskoj te bi svaki pokušaj da se zakon koji uređuje jezik i pismo nacionalnih manjina donese većinom drugačijom od dvotrećinske bio suprotan Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.“ 

Sukladno članku 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor „razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina“ te jednoglasno (9 glasova „ZA“), donosi sljedeći

ZAKLJUČAK

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 858., je zakon iz članka 83. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske te će se donijeti dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Također, Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“), predlaže Hrvatskom saboru donijeti sljedeći

ZAKLJUČAK

O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 858 i Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 859. provest će se redovni postupak.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“), podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, P.Z. br. 858 i Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, P.Z. br. 859.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 88. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Josip Borić dana 3. lipnja 2015. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“ ) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 17. sjednice Hrvatskoga sabora od 2. lipnja 2015. godine razvidno je kako zastupnik Josip Borić nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Josip Borić izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 88. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine raspravio je Prijedlog strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja napomenuo je kako se ovom Strategijom određuju dugoročni ciljevi i smjernice za modernizaciju javne uprave u Republici Hrvatskoj. Kompetentna javna uprava ključna je za razvoj demokratskih i kvalitetnih javnih politika koje usmjeravaju ukupan društveni i ekonomski razvitak. Cilj Strategije je osiguranje pravovremene, pouzdane i kvalitetne javne usluge korisnicima radi osiguravanja višeg životnog standarda svih građana i stvaranja poticajne poduzetničke okoline. Europska Komisija prati nastojanja Republike Hrvatske da ojača svoje upravne kapacitete i u svojim preporukama traži reformu i modernizaciju javne uprave, što predstavlja i obvezu koju Republika Hrvatska preuzima svojim Nacionalnim programom reformi, važnim instrumentom
za upravljanje prekomjernim deficitom i postizanje razvojnih ciljeva zacrtanih u sklopu strategije Europa 2020.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je, obuhvativši ne samo ciljeve koje je potrebno ispuniti nego i mjere za njihovo ispunjenje, ovaj Prijedlog strategije sveobuhvatan i najbolje do sada izrađen dokument koji pruža strateški okvir za reformu javne uprave. Također, naglašeno je kako je reforma javne uprave „permanentan proces“ te kako je, u tom smislu, primjenom sustava e-građani, javna uprava u velikoj mjeri približena krajnjim korisnicima-građanima. Istaknuta je potreba osnivanja pododbora Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav čiji bi osnovni djelokrug bio praćenje učinkovitosti provedbe mjera i ostvarivanje ciljeva navedene Strategije.

Istaknute su dvije mjere kao najvažnije i najteže za provedbu i to mjera 14.2. Pripajanje područnih jedinica središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama i mjera 17.2. Utvrditi optimalni teritorijalni ustroj Republike Hrvatske. Navedeno je kako će ostvarivanje ovih mjera biti otežano zbog „jakih političkih pritisaka i politikanstva u pozadini“.

U provođenju mjera, a radi ostvarivanja ciljeva navedenih u ovom Prijedlogu, posebno je istaknuto „kako ne smije doći do linearnih rezanja i otpuštanja“ već je potrebno kvalitativno izmijeniti postojeći sustav upravljanja uvođenjem mjerljivih kriterija uspješnosti.

Kao važan dio ovog Prijedloga naveden je dio vezan za etičnost te je istaknuto kako nema dobre javne uprave bez profesionalne etike tj. jasnog razlikovanja javnog i privatnog, zakonitog i nezakonitog te profesionalnog i neprofesionalnog. Naglašeno je kako je, prepoznato stanje inflacije tijela s javnim ovlastima (od nevladinih organizacija do agencija), zbog njihovih nejasnih i neodređenih ovlasti bez adekvatnog nadzora, potrebno u potpunosti reformirati.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ove Strategije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 87. sjednici održanoj 15. svibnja 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 6. svibnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Agencija za zaštitu osobnih podataka svojim je Rješenjem od 20. travnja 2015., utvrdila da su javnim objavljivanjem osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo) putem obrasca „Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika“, koji obrazac je donijelo upravo Povjerenstvo, objavljeni osobni podaci dužnosnika  u prekomjernom opsegu, nadasve podaci koji se odnose na: bračno stanje dužnosnika, broj djece, činjenicu nepostojanja djece, neto plaću dužnosnika koju je ostvarivao iz prethodnog zaposlenja kao i podatke o kreditnim zaduženjima (instituciju kod koje je kredit ostvaren, rok otplate)  prije stupanja na dužnost. Ovakvo je Rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka dovelo do privremenog ukidanja javne objave podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, budući da je Povjerenstvo odlučilo do daljnjega ne objavljivati navedene podatke. Predlagatelji ovoga Zakona takvo stanje smatraju neodrživim te stoga smatraju nužnim donošenje ovoga Zakona.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba na odredbu članka 1. kojom se dopunjuje članak 8. stavak 10. vezano za „širinu tumačenja“ ove odredbe te u tom smislu objave podataka dužnosnika koja bi zadirala u njihovu privatnost. Međutim, pojašnjeno je kako je materijalni i personalni doseg norme članka 8. stavka 10. jasan i nedvosmislen te da se propisana dopuna odnosi isključivo na podatke određene u članku 8. stavcima 1. do 4.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 87. sjednici održanoj 15. svibnja 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Zakonom  predlaže implementiranje Direktive 2013/37/EU od 26. lipnja 2013., čime će se osigurati dostupnost podataka za ponovnu uporabu i proširiti mogućnost korištenja otvorenih podataka od strane građana, privatnog sektora i civilnog društva. Pravnim uređenjem evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu ostvarit će se praćenje i nadzor nad uspostavom posebnih (isključivih) prava za korištenje podataka, čime se smanjuje mogućnost zlouporaba i ustanovljuje dobra praksa. Također, istaknuto je kako je povećani interes javnosti za pristup informacijama ukazao na to da su neke zakonske odredbe preširoko definirane ili se krivo tumače, da zakonskoj obvezi podliježu tijela koja time ne bi trebalo opterećivati jer nema javnog interesa, dok s druge strane kontroli izmiču tijela koja bi trebala biti obveznici Zakona. Nadalje, primjena Zakona je ukazala da je i pojedine zakonske odredbe potrebno jasnije definirati i uskladiti s promjenama drugih propisa.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba na alternativu članka 1. kojom su izmijenjeni stavci 1. i 3. Naime, navedeno je kako se predloženim normativnim rješenjem stavka 3. derogiraju odredbe ovoga Zakona i prava Europske unije.

Također, potrebno je razmisliti o drugačijem uređenju odredbe članka 7. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na akte o kojima su navedena tijela dužna provoditi savjetovanje s javnošću. Predloženo je odredbom obuhvatiti i druge akte čije donošenje i primjena utječe na građane (npr. pravilnici).

Istaknuto je mišljenje kako je u „…cilju transparentnosti i sprječavanja korupcije…“ na web stranicama tijela javne vlasti nužno objavljivati podatke vezane za javnu nabavu.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“  i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                         Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 86. sjednici održanoj 28. travnja 2015. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila povjerenica za informiranje, aktom od 31. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi utvrdio kako je povjerenica za informiranje podnijela Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2014. godinu na temelju odredbe članka 60. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13.).

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati ovo Izvješće.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 86. sjednici održanoj 28. travnja 2015. godine raspravio je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. ožujka 2015. godine i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 3. ožujka 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja Prijedloga zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma je istaknuo kako je Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, od stupanja na snagu osnovnog teksta Zakona (Narodne novine, broj 24/2011) izmijenjen dva puta - Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Narodne novine, broj 61/2011) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Narodne novine, broj 27/2013), kojima je unaprijeđen sustav financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Međutim, u daljnjoj provedbi Zakona, osobito na lokalnom nivou i tijekom proteklih lokalnih izbora, uočeni su određeni problemi i nedostaci, koji zahtijevaju daljnja poboljšanja i cjelovitije uređenje zakonodavstva. S obzirom na opsežnost potrebnih promjena u području financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojima se uvelike mijenja priroda dosadašnjih odnosa, a ujedno se reguliraju nova područja, predlaže se donošenje cjelovitog novog Zakona kojim se na jedinstven i sustavan način uređuje pitanje financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Predstavnik predlagatelja Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe istaknuo je kako se predlažu dvije glavne promjene pri određivanju iznosa sredstava za financiranje političkih stranaka: prva je da se sredstva za redovito financiranje političkih aktivnosti više ne određuju u odnosu na ostvarene rashode proračuna već njegove prihode, a druga je da se kao relevantna vrijednost uzimaju planirani porezni prihodi proračuna za godinu za koju se određuje iznos financiranja, jer je on s obzirom na dinamičnost gospodarskih, a time i prihodovnih kretanja, u jasnijem i logičnijem odnosu sa visinom sredstava za ovu namjenu za tekuću godinu.

Tijekom rasprave koja se većim dijelom odnosila na Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, izneseno je mišljenje kako je ovaj Zakon „…podoban za prvo čitanje kako bi se eventualni nedostaci otklonili ili poboljšala postojeća rješenja…“.

Istaknuta su primjedba na članak 5. u odnosu na predloženu alternativu, a u cilju ne prihvaćanja prijedloga koji se odnosi na odluku predstavničkog tijela o pravu na redovito godišnje financiranje članova izabranih s liste birača.

Predloženo je preispitati odredbu članka 6. u odnosu na predloženo raspoređivanje sredstava iz proračuna te je predloženo da se poštuje načelo “svaka promjena volje birača ne smije biti financijski nagrađena“, odnosno da se „…sredstva uplate u proračun…“.

U članku 8. predlaže se jasnije odrediti pojam središnjeg računa, odnosno žiroračuna političke stranke.

Također, predloženo je preispitati odredbu članka 10. stavka 2.  u odnosu na propisanu iznimku, a vezano za propisanu obvezu iz stavka 1.

Predloženo je preispitati odredbu članak 12. stavka 4. kako bi se jasno propisalo na koji proračun (ili proračune) se odredba odnosi. Tako isto i za odredbu članka 24. stavak 1. Prijedloga.

Također, predloženo je preispitati sadržaj odredbe članka 32. stavka 5. podstavka 2., u odnosu na njenu provedbu u smislu unosa navedenih dokumenata u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Predloženo je uskladiti odredbe članaka 43. i 44. Prijedloga vezano za objave odluka Državnog izbornog povjerenstva i prava na pravni lijek protiv odluka Državnog izbornog povjerenstva.

Predloženo je u odredbi članka 53. drugačije odrediti rok dostave izvješća radi osiguranja transparentnosti financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe.

Nadalje, predloženo je preispitati odredbu članka 57. Prijedloga koja se odnosi na zabranu financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe od strane udruga, fundacija i zaklada.

Podržane su odredbe koje se odnose na određivanje administrativnih sankcija posebno u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje nezavisnog tijela (Državno izborno povjerenstvo) koje će ubuduće izricati administrativne sankcije.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (P.Z. br. 820.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (1 glas „ZA“ i 8 glasova „SUZDRŽANI“), ne podupire donošenje Zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (P.Z. br. 807.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

U Prijedlogu odluke o izboru dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske od 28. travnja 2015, Klasa: 021-13/15-08-01, Urbroj: 6521-1-15-25, na drugoj stranici Obrazloženja, u zadnjem odjeljku u točki 10. broj: „9“, zamjenjuje se brojem: „8“.

OBRAZLOŽENJE:

Na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora koja je održana 28. travnja 2015., donesen je Prijedlog odluke o izboru dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske od 28. travnja 2015., Klasa: 021-13/15-08-01, Urbroj: 6521-1-15-25. Prilikom prijepisa iste došlo je do tehničke pogreške te je navedeno kako je kandidatkinja za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, Ivana Čalić dobila 9, umjesto 8 glasova članova Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                    
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 83. sjednici održanoj 27. veljače 2015. godine amandman podnesen na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.

Odbor je utvrdio da je amandman na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru podnio Klub zastupnika HDSSB-a.

Odbor se izjasnio o podnesenom amandmanu na sljedeći način:

1. Amandman Kluba zastupnika HDSSB-a na točku II. Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) ne prihvaća.

Obrazloženje:

Odbor nije prihvatio predloženi amandman iz razloga što je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci broj: U-VIIR-4640/2014, od 12. kolovoza 2014. godine („Narodne novine“ broj 104/14. i 130/14. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VIIR-4640/2014 od 15. listopada 2014.), u točki IV. iste, odredio: „Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst), Ustavni sud Republike Hrvatske određuje: svaki budući zahtjev za raspisivanje referenduma koji Hrvatskom saboru bude podnesen na temelju članka 87. stavka 3. Ustava mora sadržavati detaljan prikaz činjenica i okolnosti koje su bile povod za referendumsko pitanje u predloženom sadržaju te dostatno i relevantno obrazloženje razloga zbog kojih se traži raspisivanje referenduma“. Pored toga, Odbor ističe i da se čitav spis predmeta – zajedno sa svim dokumentima koji su prispjeli Hrvatskom saboru, pa tako i onima koje Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma pripremi i dostavi Hrvatskom saboru prije nego što Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske zatraži postupanje na temelju članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – dostavlja Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Također, Odbor ističe da Ustavni sud Republike Hrvatske, sukladno stajalištu izraženom u Odluci broj: U-VIIR-4640/2014 od 12. kolovoza 2014. godine, ima ovlast „da od organizacijskih odbora traži dopunske informacije ili dokumente radi razjašnjavanja samog zahtjeva podnesenog Hrvatskom saboru.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 83. sjednici održanoj 27. veljače 2015. godine amandman podnesen na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.

Odbor je utvrdio da je amandman na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju podnio Klub zastupnika HDSSB-a.

Odbor se izjasnio o podnesenom amandmanu na sljedeći način:

1. Amandman Kluba zastupnika HDSSB-a na točku II. Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) ne prihvaća.

Obrazloženje:

Odbor nije prihvatio predloženi amandman iz razloga što je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci broj: U-VIIR-4640/2014, od 12. kolovoza 2014. godine („Narodne novine“ broj 104/14. i 130/14. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VIIR-4640/2014 od 15. listopada 2014.), u točki IV. iste, odredio: „Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst), Ustavni sud Republike Hrvatske određuje: svaki budući zahtjev za raspisivanje referenduma koji Hrvatskom saboru bude podnesen na temelju članka 87. stavka 3. Ustava mora sadržavati detaljan prikaz činjenica i okolnosti koje su bile povod za referendumsko pitanje u predloženom sadržaju te dostatno i relevantno obrazloženje razloga zbog kojih se traži raspisivanje referenduma“. Pored toga, Odbor ističe i da se čitav spis predmeta – zajedno sa svim dokumentima koji su prispjeli Hrvatskom saboru, pa tako i onima koje Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma pripremi i dostavi Hrvatskom saboru prije nego što Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske zatraži postupanje na temelju članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – dostavlja Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Također, Odbor ističe da Ustavni sud Republike Hrvatske, sukladno stajalištu izraženom u Odluci broj: U-VIIR-4640/2014 od 12. kolovoza 2014. godine, ima ovlast „da od organizacijskih odbora traži dopunske informacije ili dokumente radi razjašnjavanja samog zahtjeva podnesenog Hrvatskom saboru.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 82. sjednici održanoj 20. veljače 2015. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnijela zastupnica Đurđica Sumrak dana 19. veljače 2015. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi na povredu odredbe članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav mišljenja je da predmetni navodi zastupnika Damira Rimca ne izlaze izvan okvira dopuštenog, u parlamentarnoj praksi uobičajenog, demokratskog načina izražavanja.

II. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi povredu odredbi članka 237. i 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora potrebno je istaknuti da je odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora zastupniku zajamčeno pravo da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razloge za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

S obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja da nisu povrijeđene odredbe članaka 237., 238. i 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                          Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 81. sjednici održanoj 10. veljače 2015. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 20. siječnja 2015. godine i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 3. veljače 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja su istaknuli kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor po kojima se oni biraju sustavom listi ili jednog prenosivog glasa, na temelju proporcionalne zastupljenosti na način da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista do toga da se biraju na način da se ne određuje izborni prag uz mogućnost da svaki birač osim za listu, „…može dati tri preferirana glasa i za kandidate s te liste…“ i na taj način im dati prednost pred ostalim kandidatima. Birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bi također glasovali na temelju kandidacijskih listi u posebnoj izbornoj jedinici, a na kandidiranje i izbor zastupnika na odgovarajući način bi se primjenjivale odredbe ovoga Prijedloga o preferencijalnom glasovanju. Predloženi način izbora svojih predstavnika biračima bi omogućio veći politički utjecaj na sastav predstavničkog tijela, birajući one koji su ih svojim dosadašnjim radom ili predstavljenim programom uspjeli motivirati i zadobiti njihovo povjerenje. Posebno je navedeno kako se predlaže i poštovanje načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista te kako bi u slučaju nepoštovanja tog načela kandidacijska lista bila nevaljana. Naime, pojašnjeno je kako i Ustav Republike Hrvatske i Zakon o ravnopravnosti spolova utvrđuje okvir primjene navedenog načela no u Hrvatskom saboru do sada nije bilo jače zastupljenosti podzastupljenog spola (manje od 40%) u ukupnom broju zastupnika.

U raspravi je istaknuto kako je prije izmjena izbornog zakonodavstva potrebno promijeniti odredbu članka 45. Ustava Republike Hrvatske, kako bi se izmjenom izbornog zakonodavstva hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj omogućilo jednako ostvarivanje biračkog prava.

Također, izraženo je mišljenje kako je odredba koja se odnosi na ravnopravnost spolova prilikom predlaganja lista nejasna i neprecizna. Međutim, pojašnjeno je kako je ista u potpunosti sukladna odredbama zakona koji uređuje ravnopravnost spolova, ali i relevantnim dokumentima Vijeća Europe.

Također, istaknuta je primjedba kako u prijedlogu zakona u prvom čitanju nisu bile propisane odredbe koje se odnose na određivanje zamjenika zastupnika. Međutim, pojašnjeno je kako je navedeno pitanje uređivala odredba članka 25. Prijedloga.

Istaknuta je potreba da se ovim izmjenama uredi, odnosno zabrani kandidiranje onih koji su počinili teška kaznena djela te da se kao nespojiva dužnost sa zastupničkom propiše i dužnost koju obnašaju gradonačelnici, općinski načelnici i članovi predstavničkih tijela.

Odbor većinom glasova (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), ne podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (P.Z. br. 691.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (P.Z. br. 722.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 81. sjednici održanoj 10. veljače 2015. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 20. siječnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona osiguralo da se pri određivanju izbornih jedinica poštuju zakonom utvrđene granice županija i Grada Zagreba. Također, ujednačila bi se „težina glasa“ birača, jer broj birača po jednom mandatu u Saboru ne bi odstupao više od +/- 1,02 %. Osim toga, izborne jedinice dobile bi unutarnju geografsku, ekonomsku, povijesnu i političku logiku.

U raspravi je istaknuto kako je zbog kratkog roka održavanja izbora potrebno razmotriti mogućnost, umjesto predloženog rješenja, da „…broj mandata bude u skladu s brojem birača u pojedinoj izbornoj jedinici…“. Pojašnjeno je kako, s obzirom na prihvaćanje Konačnog prijedloga zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, navedeno rješenje ne bi bilo provedivo s obzirom da je Konačnim prijedlogom predloženo da „…svaka lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih…“. Osim toga zakon kojim je uređeno prebivalište određuje kako „…osobe kojima je danom stupanja na snagu ovoga Zakona istekao rok važenja osobne iskaznice…izvršit će se odjava prebivališta…“ što u bitnome otežava provedbu predloženih mjera.

Odbor većinom glasova (3 glasa „ZA“ i 7 glasova „PROTIV“), ne podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 78. sjednici održanoj 5. prosinca 2014. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi članaka 232., 237. i 238. Poslovnika Hrvatskog sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Boris Blažeković dana 4. prosinca 2014. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi na raspravu na sjednici Hrvatskoga sabora od 3. prosinca 2014. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je mišljenja kako nisu ispunjene formalne pretpostavke za odlučivanje iz članka 236. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

II. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi na raspravu na sjednici Hrvatskoga sabora od 4. prosinca 2014., potrebno je navesti kako je odredbom članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano da se zastupniku izriče opomena ako postupa protivno odredbi članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora  kojom je, između ostalog, propisano da zastupnik ne smije govoriti o temi koja nije predmet rasprave. Također, odredbama Poslovnika zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razloge za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obzirom na navedeno Odbor je mišljenja da nisu povrijeđene odredbe članaka 232., 237. i 238. Poslovnika Hrvatskog sabora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, aktom pod brojem Klasa: 014-01/14-02/11, Urbroj: 363-14-02, od 17. studenoga 2014. godine.
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je istaknuto kako birači moraju imati mogućnost izjasniti se o pitanju  upravljanja nacionalnim resursom kao što su autoceste te da nisu provedene „dodatne analize koje bi eventualno iznijele druge opcije od davanja autocesta u koncesiju“.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, aktom pod brojem Klasa: 014-01/14-02/11, Urbroj: 363-14-02 od 17. studenoga 2014. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 75. sjednici održanoj 14. studenoga 2014. godine amandman podnesen na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“.

Odbor je utvrdio da je amandman na Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ podnio Klub zastupnika HDSSB-a.

Odbor se izjasnio o podnesenom amandmanu na slijedeći način:

1. Amandman Kluba zastupnika HDSSB-a na točku I. Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Odbor nije prihvatio predloženi amandman iz razloga što niti Odbor niti Hrvatski sabor nisu raspravljali, u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, o ustavnosti i dopuštenosti pitanja iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“. Posljedično, isto ne može biti predmet Prijedloga odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“. Tim više što bi, sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: SuP-O-1/2014. od 14. siječnja 2014. („Narodne novine“, broj: 5/14.), svako takvo obraćanje Ustavnom sudu Republike Hrvatske, moralo biti jasno obrazloženo. Također, predlagatelj amandmana nije uočio da odredba članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ima dva razloga za obraćanje Hrvatskoga sabora Ustavnom sudu Republike Hrvatske – materijalni i formalni. Kako su Odbor i Hrvatski sabor u ovoj fazi postupka raspravili samo formalne razloge, od Ustavnog suda Republike Hrvatske se traži da se samo o njima i očituje. Osim toga, nije prihvatljivo u izreci Prijedloga odluke navoditi točan broj potpisa birača budući još nije utvrđen točan broj i vjerodostojnost potpisa.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Jadranka Kosor, prof. dr. sc. Josip Kregar i prof. dr. sc. Gvozden Flego, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 15. rujna 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako izmjene Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske idu u pravcu povratka na prvotnu ideju iz Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske („Narodne novine“  broj: 44/06.), bez sudaca Vrhovnog suda uvećanu za još tri člana umjesto sudaca, kako bi se postigao neparan broj (ukupno devet članova kao i sada). Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske bi uz predsjednika, koji bi se birao javnim pozivom, imao četiri potpredsjednika i četiri člana. U stalni sastav Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske potrebno je imenovati i nekoliko osoba drugih relevantnih struka (politologija, sociologija, ekonomija, novinarstvo) što je u skladu s preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe, budući da izbori nisu isključivo pravno pitanje, već se dotiču i mnogih drugih struka koje mogu pružiti dobru podlogu za razumijevanje izbornog procesa. Također, u odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pojasnio kako bi se predloženom uspostavom centralnog mjesta za sve podatke, omogućio lakši dostup javnosti svim podacima svih političkih sudionika, što je i svrha javne objave. Ujedno, obveza stvaranja preduvjeta za objavu i trajnu dostupnost podataka o donatorima izbornih kampanja i redovnog političkog djelovanja utvrđena je Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako nije potrebno mijenjati odredbe koje se odnose na Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske na predloženi način s obzirom na činjenicu da je navedeno tijelo profesionalno i učinkovito u svom radu i da na najbolji mogući način obavlja poslove iz svog djelokruga utvrđenog važećim zakonom.

Također, Odbor je raspolagao Mišljenjem Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 707 te je istaknuto kako je sadržaj teksta neprimjeren u pogledu konstatacije kako su zastupnici koji su podnijeli ovaj Prijedlog „…„podlegli“ GONG-ovom dugogodišnjem neargumentiranom agitiranju te povjerovali da zaista postoje opravdani razlozi ubog kojih bi trebalo izvršiti izmjene u sastavu Državnog izbornog povjerenstva“.

Odbor većinom glasova (2 glasa „ZA“ i 7 glasova „PROTIV“), ne podupire donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (1 glas „ZA“, 5 glasova „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“), ne podupire donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 675, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Natalija Martinčević, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 13. lipnja 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 691, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 9. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 705, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Jadranka Kosor, prof. dr. sc. Josip Kregar i prof. dr. sc. Gvozden Flego, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 15. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 722, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. listopada 2014. godine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 736, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a i nezavisnog zastupnika Furia Radina, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja su istaknuli kako svojim prijedlogom predlažu promijeniti odredbe koje se odnose na postojeći izborni model. Naime, istaknuto je kako izborni model zatvorenih blokiranih lista u promijenjenim društveno-političkim okolnostima, kada je razvidno da građani imaju sve manje povjerenja u političke stranke, ne potiče građane na sudjelovanje u političkim procesima već ima upravo suprotan učinak. U situaciji kada se demokratska politička kultura u Republici Hrvatskoj još uvijek razvija, te građani opravdano imaju sve veće zahtjeve od svojih predstavnika, promjena izbornog modela mogla bi odigrati značajnu ulogu u demokratizaciji izbornog procesa i pozitivno utjecati na motivaciju građana da sudjeluju u političkom životu zemlje. U tom smislu su predloženi različiti modeli preferencijalnog glasovanja od toga da se zastupnici biraju sustavom listi ili jednog prenosivog glasa, na temelju proporcionalne zastupljenosti na način da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista do toga da se biraju na način da uz izborni prag unutar liste od 5% birač ima tri glasa koja bi mogao rasporediti kandidatima unutar jedne liste i na taj način im dati prednost pred ostalim kandidatima. Posebno je istaknuto kako su mogućnost kandidiranja osoba osuđenih za teška kaznena djela i istovremeno obnašanje dužnosti saborskog zastupnika i općinskog načelnika/gradonačelnika ugrožavale integritet izbornog procesa i izabranih dužnosnika. Također je istaknuto kako se predlaže smanjenje broja izbornih povjerenstava te da se kao kandidat na pojedinoj listi može pojaviti samo ona osoba koja ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj je kandidiran. Posebno je navedeno kako se predlaže i poštovanje načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista te kako bi u slučaju nepoštovanja tog načela kandidacijska lista bila nevaljana. Naime, pojašnjeno je kako i Ustav Republike Hrvatske i Zakon o ravnopravnosti spolova utvrđuje okvir primjene navedenog načela no u Hrvatskom saboru do sada nije bilo jače zastupljenosti podzastupljenog spola (manje od 40%) u ukupnom broju zastupnika.

Prije započinjanja rasprave o ovim zakonskim prijedlozima predsjednik Odbora predložio je da se svi podrže kako bi se nakon rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora te radnim tijelima izradio usuglašeni tekst zakona koji bi bio podnesen Hrvatskom saboru na donošenje.
U raspravi je istaknuto kako je potrebno izmijeniti važeći izborni model te izraditi takav koji će omogućiti veću participaciju i utjecaj građana u izbornim procesima, podići razinu povjerenja građana u izabrane predstavnike, povećati njihove odgovornosti i relevantnosti političke odluke. Izraženo je stajalište kako birači ne traže samo „tehničku“ izmjenu izbornog modela nego je potrebno uložiti i dodatan napor za što kvalitetniji program kandidata na izborima kako bi se birači mogli opredijeliti na temelju „…konkretnih predloženih mjera“. Iz svega toga proizlazi i potreba za što skorijom izmjenom Zakona o političkim strankama.

Podržan je prijedlog da birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje te da ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela iz glava IX., X. i XXVIII. Kaznenog zakona.
Istaknuto je kako bi bilo dobro podržati prijedlog koji omogućava „…jednaku težinu biračkog glasa po svakoj izbornoj jedinici…“, posebno, u tom slučaju, vodeći računa o teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske.

Također, izražena je potreba za boljim rješavanjem pitanja „…tajnosti izbornog postupka…“  te pitanja „…privatnosti prilikom glasovanja“ posebno glede pripadnika nacionalnih manjina.
Posebna pažnja posvećena je razmatranju prijedloga o poštovanju načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista. Istaknuto je kako je potrebno razmotriti mogućnost da se, umjesto sadašnjeg prijedloga, koji se odnosi na poštovanje načela ravnopravnosti spolova samo prilikom kandidiranja, poštivanje navedenog načela proširi i na mogućnost izbora. Odnosno da se propiše na koji način bi liste koje bi bile valjane (osim što bi morale imati najmanje 40% pripadnika oba spola), morale izgledati s obzirom na poredak na listi žena i muškaraca. Tome u prilog citirana je odredba članka 12. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je, između ostalog određeno kako će se „…provođenjem posebnih mjera promicati ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske“. Izražena je dvojba o provedbi navedenog načela u smislu sastavljanja lista i to prvenstveno u odnosu na listu za „..dijasporu i pripadnike nacionalnih manjina“. Međutim, pojašnjeno je kako je navedeno načelo moguće primijeniti u odnosu na listu za pripadnike nacionalnih manjina s obzirom da ona sadrži ne samo kandidate za izbor zastupnika već i njihove zamjenike. Također istaknuto je mišljenje o upitnoj ustavnosti promatrane odredbe.
Nadalje, navedeno je kako je potrebno razmotriti prijedlog da zastupnik u Hrvatskom saboru istodobno s obnašanjem dužnosti ne može biti i gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika, općinski načelnik i zamjenik općinskog načelnika. Međutim, navedeno je da je prije propisivanja takve odredbe potrebno izvršiti cjelokupnu reformu lokalne samouprave.
Ukazano je na potrebu propisivanja odredbe koja bi biračima nacionalnih manjina pored općeg prava glasa omogućila i posebno pravo glasa na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.
Tijekom rasprave je navedeno kako je važeće izborno zakonodavstvo izrađeno na modelu koji je osiguravao balans načela stabilnosti i načela reprezentativnosti, ali da je zbog “…snažnih zahtjeva javnosti…“ i „…promjena u društvu…“ potrebno „…jednom razumnom mjerom…“, izmijeniti postojeći izborni model.

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predloženo je da se na sjednici Hrvatskoga sabora o tim zakonskim prijedlozima provede objedinjena rasprava.
Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“), podupire donošenje navedenih zakona u pogledu glavnih ciljeva i svrhe radi kojih je predloženo njihovo donošenje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 692,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 9. srpnja 2014. godine i Prijedlog zakona o izbornim jedinicama, P.Z. br. 737, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a i nezavisnog zastupnika Furia Radina, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja su istaknuli kako važećim zakonom kojim su uređene izborne jedinice u Republici Hrvatskoj, izborne jedinice nisu dobro uspostavljene te nisu u skladu sa zakonom koji propisuje da odstupanje po broju stanovnika u svakoj izbornoj jedinici mora biti u prosjeku do 5%. Važećim zakonom odstupanja dostižu i do 23% po broju stanovnika između najmanje i najveće. Zato je predloženo da se taj postotak smanji te ujednači „težina glasa“ birača poštujući teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“), podupire donošenje navedenih zakona u pogledu glavnih ciljeva i svrhe radi kojih je predloženo njihovo donošenje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/14-02/09, Urbroj: 363-14-02, od 22. listopada 2014. godine.
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Slijedom navedenog ovaj Odbor pripremio je Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ kojom se traži da Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavaka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje državnog referenduma.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložio Hrvatskom saboru da donese Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav održao je tematsku sjednicu o Nacrtu prijedloga Zakona o referendumu. Uz saborske zastupnike, sjednici su prisustvovali i ministar uprave Arsen Bauk, predstavnici Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, predstavnik sindikalnih središnjica te civilnog društva.

Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin uvodno, osvrnuvši se na Odluku Ustavnog suda od 20. listopada 2010. u kojoj je, između ostalog navedeno kako je potrebno ''…postići pravnu koherentnost referendumskog prava u domaćem pravnom poretku'', naglasio je kako je ovim Prijedlogom zakona potrebno pokušati poboljšati materiju koja se odnosi na utvrđivanje postupka raspisivanja i provedbe referenduma, a za kojega je u konačnici očekivati da bi mogao biti donesen u Hrvatskom saboru. Detaljno se osvrnuo na sadržaj teksta Prijedloga te posebno naveo institute koji do sada nisu uređeni važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj. 

Sudionici sjednice u raspravi koja je uslijedila podržali su donošenje Zakona o referendumu ta istaknuli kako će njegovo donošenje poboljšati postupak raspisivanja i provedbe referenduma. Međutim, naglasili su da će bez promjene Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ta poboljšanja biti minimalna.  Također, sudionici rasprave osvrnuli su se i na odredbu članka 13. Nacrta prijedloga vezanu za određivanje mjesta na kojima bi se trebali prikupljati potpisi za državni i lokalni referendum. Istaknuto je kako je predloženo rješenje manjkavo u odnosu na dostupnost tih mjesta građanima i kako je potrebno odrediti i ''…druga mjesta na kojima bi se mogli prikupljati potpisi, a koja bi bila strogo ograničena i određena unaprijed''. 

Osim navedenog, predloženo je u tekst Prijedloga ugraditi i odredbu koja bi uređivala mogućnost odustanka od raspisivanja referenduma od strane inicijatora i to u fazi kada je već prikupljen dovoljan broj potpisa potrebnih za njegovo raspisivanje. Nadalje, predloženo je produljiti rok određen za prikupljanje potpisa te propisati da će se ustavnost pojedinog referendumskog pitanja utvrđivati prije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.

Nakon rasprave sudionici tematske sjednice zaključili su kako je potrebno donijeti ovaj Zakon, ali da je prije toga potrebno promijeniti Ustav Republike Hrvatske i Ustavni zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako bi se  na sustavan i cjelovit način uredilo pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Odbora Peđa Grbin ukratko se osvrnuo na sve iznesene prijedloge i primjedbe te posebno izrazio svoje slaganje s prijedlogom da se prije donošenja ovoga Zakona postigne suglasnost o promjeni Ustava, barem u dijelu odredaba koje se odnose na pitanje referenduma.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 1. listopada 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 24. rujna 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže promijeniti odredbe koje se tiču izborne šutnje, na način da ista prestaje sa zatvaranjem birališta te odredbe koje se tiču izborne promidžbe, na način da se utvrdi da ista mora biti uravnotežena, kako bi se biračima osigurale relevantne informacije o sudionicima u
izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Također, ovim se Prijedlogom odredbe važećeg Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske usklađuju s Ustavom Republike Hrvatske u dijelu u kojem je uređeno glasovanje hrvatskih državljana izvan granice Republike Hrvatske i sa Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske u pogledu naziva tijela nadležnih za provođenje izbora.

U raspravi je istaknuta primjedba kako se sukladno preporukama Venecijanske komisije te uvažavajući domaće zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo ne može mijenjati godinu dana prije održavanja izbora. Pojašnjeno je kako se u ovom slučaju radi o „tehničkom“ zakonu tj. izmjenama i dopunama, ali je istaknuto kako  bez obzira na sadržaj uređenja nekog zakona, treba poštovati „pravilo o nemijenjanju izbornog zakonodavstva godinu dana prije održavanja izbora“.

Također izražena je potreba za donošenjem cjelovitog zakona o izbornom postupku kako bi se na jednom mjestu i jednim propisom ujednačio postupak za sve izbore.

Odbor većinom glasova (4 glasa „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 014-01/14-02/08
Urbroj: 6521-1-14-01
Zagreb, 1. listopada 2014.

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 1. listopada 2014. donio

ODLUKU

o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga zakona o referendumu

I.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o referendumu započinje 2. listopada 2014. objavom Nacrta prijedloga zakona o referendumu na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 2. studenoga  2014.

II.

Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Nacrtu prijedloga zakona o referendumu, putem obrasca objavljenog na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 71. sjednici održanoj 24. rujna 20147. godine sve amandmane podnesene na Prijedlog pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.

Odbor je utvrdio da je amandmane na Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma podnio Klub zastupnika SDP-a.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na točku 2. Odbor prihvaća jednoglasno (7 glasova „ZA“).

2. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na točku 3. Odbor prihvaća u izmijenjenom obliku većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) tako da glasi:

„U točki 3. stavku 3. riječi: „po izbornoj jedinici te nacionalno sučeljavanje“, zamjenjuje se riječima: „u izborima“.

U stavku 4. riječi: „po izbornim jedinicama“, zamjenjuje se riječima: „u izborima“.“

3. Amandman zastupnika SDP-a kojim se u točki 5. dodaje stavak 2. Odbor prihvaća jednoglasno (8 glasova „ZA“). 

4. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na točku 10. Odbor prihvaća većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/14-07/04
Urbroj:  6521-1-14-10
Zagreb,  15. rujna 2014.

Na temelju članka 166. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8 glasova „ZA“), na sjednici održanoj dana 15. rujna 2014. donio 

ODLUKU

o produljenju roka za pripremu prijedloga zakona koji će urediti pitanje zemljišnih zajednica

I.

Odlukom od 19. veljače 2014., Klasa: 021-13/14-07/04, Urbroj: 6521-1-14-06, osnovana je Radna skupina kojoj je predmet rada priprema prijedloga zakona koji će urediti pitanje zemljišnih zajednica.

Rok za pripremu prijedloga zakona koji će urediti pitanje zemljišnih zajednica određen je u trajanju od 6 mjeseci od donošenja Odluke iz stavka 1. ove Odluke.

II.

Rok za pripremu prijedloga zakona koji će urediti pitanje zemljišnih zajednica produljuje se do 15. ožujka 2015.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 15. rujna 2014. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se ovim Prijedlogom zakona osigurati jačanje ureda državne uprave, smanjiti broj ureda državne uprave, promijeniti organizacijska struktura i smanjiti broj službi te smanjiti broj rukovodećih radnih mjesta, što se predlaže novim ustrojstvenim modelom ureda državne uprave. Naime, upravo je u završnom izvješću funkcionalnog preispitivanja u pet ureda državne uprave, koje je proveo Institut za međunarodne odnose tijekom 2008. godine, u okviru projekta reforme javne uprave, naveo moguće varijante budućeg razvoja ureda državne uprave primjerice: jačanje ureda državne uprave u županijama, da je u područnim jedinicama zaposleno oko polovice svih državnih službenika, te da njihova organizacijska rascjepkanost u jednim te istim mjestima odnosno na području jednih te istih županija dovodi do multipliciranja pomoćno-tehničkih poslova, računovodstvenih, informatičkih i drugih poslova, vrlo slabe koordinacije, velikih materijalnih troškova, slabe iskorištenosti službenika i drugih neracionalnosti.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je prije obrazloženja da će ovakav način ustrojstva sustava državne uprave doprinijeti većim uštedama i boljoj efikasnosti, bilo potrebno napraviti obuhvatnu analizu koja bi i potvrđivala takve navode.

Također, istaknuta je primjedba na odredbu članka 8. ovoga Prijedloga kojom se propisuje da se posebnim zakonom može obavljanje inspekcijskih poslova povjeriti pravnoj osobi koja ima javne ovlasti u smislu da se radi o „krpanju sustava i na popravljanju već učinjene štete“. Naime, izraženo je mišljenje da ako se i ostane kod ovakvog teksta prijedloga spomenute odredbe, ona bi trebala predviđati i određena ograničenja. Osim toga, istaknuto je kako odredba članka 8. predviđa objedinjavanje donošenja propisa, izvršenje i nadzor, a takvo rješenje je upitno i po pitanju zakonitosti, zaštite prava građana te ustavnosti.

Nadalje, izraženo je mišljenje kako u tekstu Prijedloga nedostaje određivanje sjedišta predviđenih pet ureda državne uprave te je postavljeno pitanje po kojim kriterijima će ona biti određivana. Međutim, istaknuto je kako je posve nebitno za građane u kojem gradu će biti određena sjedišta s obzirom na dostupnost tijelima državne uprave kroz jedinstvena upravna mjesta (ispostave njih 90, matični uredi njih 302 te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda državne uprave).

Nadalje, istaknuta je primjedba kako je potrebno predvidjeti „da sva tijela na svojim web stranicama objave popis svojih djelatnosti, odnosno listu usluga“.

Izraženo je mišljenje kako je donošenje ovoga Zakona „uvertira regionalizacije Republike Hrvatske na pet regija i ukidanje županja“.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 15. rujna 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.

U raspravi je istaknuto kako postoji problem zakonodavne delegacije, odnosno donošenje uredbi sa zakonskom snagom „u vrijeme kad Sabor ne zasijeda jer je takvo postupanje suprotno od načela pravne države. Ako već postoji potreba za takvom ustavnom normom, trebala bi biti ograničena na posebne postupke odnosno podvrgnuta postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti.“

Također, propisivajući odredbu članka 4. ovoga Prijedloga, ukazano je na prekoračenje ovlasti Vlade Republike Hrvatske, u smislu da Vlada ne može na ovakav način ostaviti na snazi uredbe koje je donijela na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Međutim, pojašnjeno je kako predmetni Zakon ne donosi Vlada Republike Hrvatske nego Hrvatski sabor te (koji uvijek, u skladu s ustavnom odredbom, „može odlučiti drukčije“) je isto i sa izvršnom odredbom članka 4.  koja je dio teksta ovoga Prijedloga.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 15. rujna 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže izmijeniti odredbu članka 25. važećeg Zakona, kojom se utvrđuju osnivanje i poslovi Odbora za Europske poslove, budući da pitanja koja se odnose na europske poslove obavlja Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i Međuresorna radna skupina za europske poslove te se izmijenjenom odredbom predlaže utvrditi poslove koje Vlada obavlja u okviru europskih poslova. Nadalje, radi operativnosti u provedbi propisa Europske unije, Prijedlogom zakona predlaže se utvrditi da Vlada donosi uredbe za provedbu i preuzimanje pravno obvezujućih akata Europske unije (uredbi, direktiva i odluka), ako za provedbu tih akata nije potrebno donijeti zakon. Navedeno pitanje do sada nije bilo uređeno, te je od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i početkom primjene propisa Europske unije, isto bilo potrebno urediti.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 15. rujna 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže urediti pitanje uloge i načina određivanja koordinatora poslova državne uprave za područje Grada Zagreba, uvođenje novog termina za članove Gradske skupštine Grada Zagreba, usklađivanje odredaba koje propisuju način obnašanja dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, usklađivanje odredaba koje propisuju imenovanje pročelnika upravnih tijela koja u okviru svoga djelokruga obavljaju samo poslove državne uprave s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, usklađivanje naziva ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave s nazivom toga tijela utvrđenim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, kao i usklađivanje naziva zakona koji propisuje izbor gradonačelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika s nazivom zakona kojim se uređuju lokalni izbori.

U raspravi je istaknuta primjedba na odredbu dodanog članka 4.a u smislu da dužnost koordinatora poslova državne uprave za područje Grada Zagreba ne može biti koordinacija suradnje upravnih tijela grada Zagreba i ureda državne uprave s obzirom na „postavljenu hijerarhiju ovlasti na kojoj je građen sustav državne uprave“.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 15. rujna 2014. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, aktom pod brojem Klasa: 014-01/14-02/05, Urbroj: 74-14-03, od 16. srpnja 2014. godine.
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je izraženo mišljenje kako je tekst Prijedloga zaključka potrebno dopuniti rokom koji bi obvezao Vladu Republike Hrvatske na provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru te da se paralelno s tim Prijedlogom zaključka predloži i Ustavnom sudu Republike Hrvatske provjeru ustavnosti referendumskog pitanja. Pojašnjeno je kako nije potrebno određivati rok Vladi Republike Hrvatske jer je i do sad provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača dostavljala Hrvatskom saboru u primjerenom roku. Također, nije moguće u isto vrijeme s provjerom broja i vjerodostojnosti potpisa tražiti od Ustavnog suda Republike Hrvatske provjeru ustavnosti referendumskog pitanja. Naime, sukladno odredbi članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, tek u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača zatraži raspisivanje referenduma Hrvatski sabor može zatražiti provjeru ustavnosti referendumskog pitanja.
Predloženo je i donošenje ustavnog zakona koji će propisati zabranu održavanja referenduma u Republici Hrvatskoj dok Hrvatski sabor ne donese zakon koji će na cjelovit i sustavan način regulirati pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj. Naime, istaknuto je kako „ustavna odredba o tome da se na referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu služi podrivanju demokratskog poretka i krizi predstavničke vlasti“. Osim toga, istaknuto je kako „ista ustavna odredba omogućava zlouporabu prava, što je dokaz i sa ovom inicijativom za raspisivanje državnog referenduma. Naime, podnositelj Zahtjeva traži zabranu outsourcinga dok takvu mogućnost i sam koristi“.

Osim toga, izražena je potreba za donošenjem izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ali i za Promjenom Ustava Republike Hrvatske naglašavajući kako će se tek izmjenama tih propisa moći kvalitetno regulirati pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, aktom pod brojem Klasa: 014-01/14-02/05, Urbroj: 74-14-03, od 16. srpnja 2014. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 13. lipnja 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako Uredbe Europske unije kao sekundarni izvor prava Europske unije, su neposredno i u cijelosti primjenjive u Republici Hrvatskoj. Prijedlog ovog Zakona predstavlja mehanizam za njihovu provedbu te se njim definiraju nadležna nacionalna tijela za pojedina postupanja. Ovim Zakonom se utvrđuje nadležno tijelo i postupanje nadležnog tijela za provedbu uredbi. Uređuje se postupak odobrenje članstva u Europsku grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) članova iz Republike Hrvatske te odobrenje konvencije, odnosno odobrenje izmjena konvencije. Također, definiran je status EGTS-a sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ovim Prijedlogom zakona se osigurava provedba navedenih uredbi Europske unije kojima je uređen institut EGTS-a. Također ističe kako će se provedba uredbi preglednije i jasnije te djelotvornije osigurati novim zakonom, umjesto dopunjavanjem i mijenjanjem postojećeg.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2013. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila povjerenica za informiranje, aktom od 31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na navedeno Izvješće.

Odbor je u raspravi utvrdio kako je povjerenica za informiranje podnijela Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2013. godinu na temelju odredbe članka 60. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13.).

S obzirom na izlaganje povjerenice za informiranje u vezi uvjeta rada Ureda povjerenice, podržan je prijedlog da Odbor uputi dopis Ministarstvu financija radi povećanja financijskih sredstava nužnih za funkcioniranje i ostvarivanje Zakonom o pravu na pristup informacijama, propisanih obveza i nadležnosti povjerenice za informiranje. S obzirom da su sredstva za rad povjerenika za informiranje predviđena u državnom proračunu za 2014., bilo bi nužno da se prilikom eventualne izrade izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. predvidi mogućnost povećanja sredstava za rad povjerenika za informiranje, odnosno da se ona predvide u državnom proračunu za 2015.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽANIM“)  predlaže Hrvatskom saboru da prihvati ovo Izvješće.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2013. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na navedeno Izvješće.
U raspravi je Odbor  saslušao sve primjedbe pučkog pravobranitelja glede ostvarivanja prava građana u odnosu s državnim tijelima.

Posebno je istaknuto kako je Izvješće potpuno i pregledno te kako su predložene dobre preporuke pučke pravobraniteljice. Međutim navedeno je kako je zabrinjavajući ukupan porast predmeta od 63%, odnosno porast predmeta od 22% „…kada su u pitanju pritužbe o etničkoj diskriminaciji…“.

Zatraženo je od pučke pravobraniteljice da objasni preporuke pod brojevima 28., 29., 30., 31. i 32. predmetnog Izvješća s obzirom na prijedloge iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske. Navedeno je kako se Vlada Republike Hrvatske nije referirala u pogledu razlikovanja pojmova zlostavljanja na radu (mobinga) i diskriminacije što bi bilo nužno jer da se radnja definira kao diskriminatorna „…mora postojati diskriminacijska osnova…". Također, pučka pravobraniteljica je pojasnila kako se „…s dijelovima iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske ne slaže…“ te kako će ostati pri predloženim preporukama.
Istaknuto je kako će Hrvatski sabor donijeti zakon koji će urediti pitanje zaštite na radu, ali kako će njegovim odredbama biti samo djelomično riješen problem zlostavljanja na radu (mobinga). Naglašena je potreba donošenja cjelovitog zakona koji će se odnositi na navedenu problematiku. U istom izlaganju, navedeno je kako „priziv savjesti“ mogu imati samo određene profesije dok je mišljenje da država mora zdravstvenu zaštitu na jednak način omogućiti svim osobama. Pojašnjeno je da kada se osoba poziva na  „priziv savjesti“ to mora učiniti unaprijed kako bi se osiguralo postupanje u skladu sa zakonom koje bi pružilo zadovoljavajuću zdravstvenu zaštitu.

Posebno je raspravljena točka 3.19. Izvješća „Neprihvatljivo i diskriminatorno izražavanje u javnom prostoru“, u pogledu brojnih kazni za „…skandiranje, hukanje i pozdravljanje sa: Za dom spremni…kako domaćih klubova tako i Hrvatske nogometne reprezentacije…“ koje su izrečene od strane FIFA-e i UEFA-e te  je istaknuto kako Hrvatski nogometni savez i Državno odvjetništvo nisu u tim slučajevima postupali. Također, spomenuto je da je izjava osobe iz javnog života o tome kako djeca koja žive sa samohranim roditeljima žive u neprirodnom okruženju, diskriminirajuća. U tom smislu, izraženo je mišljenje kako preporuka iz Izvješća kojom se predlaže da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano educiraju mlade o neprihvatljivosti svake vrste nasilja i govoru mržnje, nije dostatna. Pučka pravobraniteljica je pojasnila kako smatra da je „…upravo edukacija ključna…“ te kako izrečene visoke novčane kazne nisu dale nikakvih rezultata.

S obzirom na izlaganje pučke pravobraniteljice u vezi uvjeta rada Ureda pučke pravobraniteljice, podržan je prijedlog da Odbor uputi dopis Ministarstvu financija radi povećanja financijskih sredstava nužnih za učinkovitije djelovanje, povećanje kapaciteta i ostale potrebe Ureda pučke pravobraniteljice. S obzirom da su sredstva za rad pučke pravobraniteljice predviđena u državnom proračunu za 2014., bilo bi nužno da se prilikom eventualne izrade izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. predvidi mogućnost povećanja sredstava za rad pučke pravobraniteljice, odnosno da se ona predvide u državnom proračunu za 2015.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predlaže Hrvatskom saboru da prihvati ovo Izvješće.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. travnja 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona precizno uređuje postupak izvlaštenja s jasno utvrđenim pravilima postupanja kako bi se korisnicima izvlaštenja olakšalo podnošenje prijedloga, a sve u cilju ubrzanja postupaka. Naglašeno je kako se detaljno propisuje postupanje te nadležnost tijela za provođenje postupaka izvlaštenja kada se radi o izgradnji građevina odnosno izvođenju radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske. Nadalje navodi kako će vrijednost nekretnine koja je predmet izvlaštenja biti utemeljena na uredbi Vlade Republike Hrvatske i pravilniku ministra nadležnog za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja što će za posljedicu imati da se vrijednost nekretnine odredi na jednak način u svim postupcima i na cijelom području Republike Hrvatske. Posebno je naglašeno kako postupak izvlaštenja propisan ovim Zakonom potiče rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama da se svrha izvlaštenja postigne postupanjem javnopravnih tijela samo kada je to nužno i razmjerno cilju koji treba postići.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se jasnim i preciznim pravilima u postupcima izvlaštenja otklonili nedostaci koji su se pokazali u praksi, primjenom važećeg zakona kojim je uređeno izvlaštenje. Istaknuto je kako su odredbe ovog Konačnog prijedloga vrlo korisne s obzirom na posljedice koje će postupak izvlaštenja imati u pogledu javne infrastrukture i strateških projekata.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o udrugama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako je cilj ovog Konačnog prijedloga osiguravanje učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranje preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj. U tom smislu ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se jasnije urediti osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registraciju, financiranje, imovinu, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe te upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je kako će se donošenjem ovoga Zakona učiniti bitni pomaci u normativnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj te će se ispuniti obveze koje proistječu iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2012.-2016.

U raspravi je istaknuta primjedba na neujednačeno propisivanje odredaba članaka 11. i 19. teksta Konačnog prijedloga vezano za utvrđivanje poslovne sposobnosti osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Naime, u odredbi članka 11. stavka 6. određeno je kako osoba ovlaštena za zastupanje može biti samo osoba s „potpunom poslovnom sposobnošću“, dok je odredbom članka 19. određeno kako je osoba ovlaštena za zastupanje „poslovno sposobna“ fizička osoba. Kako bi se otklonila navedena nejasnoća predloženo je odredbe amandmanski doraditi.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 9. travnja 2014. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/06, Urbroj: 361-13-03, od 16. prosinca 2013. godine.
 
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.
U raspravi je izraženo nezadovoljstvo što se  o Zahtjevu za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“  raspravlja tek sada, s obzirom da ga je Organizacijski odbor dostavio predsjedniku Hrvatskoga sabora 16. prosinca 2013. godine. U tom smislu je istaknuto kako je potrebno što prije donijeti zakon koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanje referenduma te izmijeniti odredbu članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako bi se jasno odredilo da će organizacijski odbor za  izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, od Ustavnog suda Republike Hrvatske zatražiti ocjenu dopuštenosti sadržaja predloženog referendumskog pitanja, prije izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. Osim toga, naglašeno je kako ni odredbe Ustava Republike Hrvatske ne uređuju pitanje referenduma na odgovarajući način te da ih je potrebno mijenjati kako bi se stvorio preduvjet za izradu novog i kvalitetnijeg normativnog okvira za pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.

Također, istaknuta je potreba da se ispita ustavnost predmetnog referendumskog pitanja obzirom da je naglašeno kako isto zadire u temeljna ljudska prava i slobode određena Ustavom Republike Hrvatske. Pojašnjeno je kako će ovaj Odbor predložiti Hrvatskom saboru da donese zaključak da se ispita ustavnost predmetnog referendumskog pitanja, ali tek nakon što Vlada Republike Hrvatske dostavi izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“, s obzirom da Ustavni sud Republike Hrvatske, prilikom odlučivanja o ustavnosti pojedinog referendumskog pitanja, mora voditi računa i o tome da li su ispunjene pretpostavke određene odredbom članka 85. Ustava Republike Hrvatske.

Osim toga, istaknuto je mišljenje kako je potrebno odrediti ukupan (točan) broj birača u Republici Hrvatskoj kako bi se utvrdilo da li prikupljeni potpisi iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“ čine 10% od tako određenog broja. Predloženo je da se u tekst prijedloga Zaključka odredi i „razuman rok“ u kojemu je Vlada Republike Hrvatske dužna dostaviti izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Hrvatskom saboru.

Izražena je potreba da Hrvatski sabor, s obzirom da Zahtjev za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“ ugrožava poštovanje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, preuzetih obveza iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te odredaba drugih zakona,  izrazi jasan stav o predmetnom Zahtjevu i da „…poruči javnosti da će se držati Ustava i da će braniti njegove temeljne vrednote…“.
Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“ te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 9. travnja 2014. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2014. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) podupire donošenje Odluke o imenovanju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 008-02/14-02/08
Urbroj: 6521-1-14-01
Zagreb, 9. travnja 2014.

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 9. travnja 2014. donio

ODLUKU

o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe

I.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom  u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe započinje 9. travnja 2014. objavom Nacrta prijedloga pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom  u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 25. svibnja 2014.

II.

Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Nacrtu prijedloga pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom  u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe, putem  obrasca objavljenog  na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 27. ožujka 2014. godine raspravio je Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 7. ožujka 2014. godine. Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje Odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 6. ožujka 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže smanjenje broja članova biračkih odbora sa deset na šest čime će se ostvariti značajne uštede u državnom proračunu. Također, predlaže se utvrditi da se općinska i gradska izborna povjerenstva imenuju na način da svako općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo ima najmanje deset biračkih mjesta na području svoje nadležnosti. Nadalje, predlaže se urediti pokretanje postupka za ukidanje imuniteta člana Europskog parlamenta, odnosno podnošenje zahtjeva za ukidanje imuniteta člana.

U raspravi je iznijeta primjedba na odredbu članka 2. stavka 3. vezano za broj biračkih mjesta te je predloženo da svako općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo ima najmanje 20 biračkih mjesta na području svoje nadležnosti, osim iznimno na otocima (slaba gustoća naseljenosti, mali broj biračkih mjesta), gdje je moguće utvrditi i manji broj biračkih mjesta. Na taj način bi se postigla “…daleko veća ušteda…“  u državnom proračunu nego prijedlogom utvrđenim u ovom Zakonu.

Također, navedeno je kako bi smanjenje broja članova biračkih odbora kako je predloženo u odredbi članka 3. ovoga Prijedloga, otežalo provođenje izbora, posebno imajući u vidu mogućnost prvotne kontrole glasovanja.

Tijekom rasprave istaknuta je potreba za „…širokom javnom raspravom i cjelovitom reformom  izbornog zakonodavstva…“. Pojašnjeno je kako je upravo u tom cilju donesen Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12.), kojim je na cjelovit i sustavan način uređen izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Igor Kolman dana 21. veljače 2014. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“ ) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Odredbom članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 12. sjednice Hrvatskoga sabora od 21. veljače 2014. godine razvidno je kako zastupnik Igor Kolman nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Igor Kolman izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. veljače 2014. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Davorin Mlakar dana 18. veljače 2014. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 12. sjednice Hrvatskoga sabora od 18. veljače 2014. godine razvidno je kako zastupnik Davorin Mlakar nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Davorin Mlakar izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

 PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine raspravio je Poslovnik Povjerenika za informiranje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela povjerenica za informiranje, aktom od 28. siječnja 2014. godine.

Odbor je predmetni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“ ) podupire prijedlog da Hrvatski sabor potvrdi Poslovnik povjerenika za informiranje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona, kojim je određen novi ustrojstveni model sustava državne uprave, osigurava bolja organizacija obavljanja poslova. Također, uvođenjem poslova jedinstvenog upravnog mjesta unapređuju se usluge građanima i drugim strankama (učinkovitija raspodjela poslova, ujednačavanje prakse obavljanja poslova, ravnomjernije raspoređivanje predmeta, brže rješavanje zahtjeva), što je osnovni cilj reorganizacije. Također, naglašeno je kako će se uspostavom novog ustrojstvenog modela ureda državne uprave, ujedno ostvariti i određene uštede, koje će biti vidljive prvenstveno zbog smanjenja broja ureda državne uprave, odnosno smanjenja broja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, smanjenja broja rukovodećih radnih mjesta te objedinjavanjem obavljanja poslova sadašnjih službi za zajedničke poslove u jednu ustrojstvenu jedinicu u pojedinom uredu državne uprave.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se osigurala bolja organizacija obavljanja poslova te unapređenje usluga građanima. Postavljeno je pitanje da li će se novom organizacijom državnih ureda, odnosno određivanjem budućih sjedišta državnih ureda, građanima otežati pristup upravnim tijelima. Objašnjeno je kako za građane neće biti bitno gdje se nalazi sjedište državnog ureda nego gdje se nalazi jedinstveno upravno mjesto čiji bi ustroj trebao olakšati usluge građanima u smislu učinkovitije raspodjele poslova, bolje dostupnosti upravnim tijelima, ujednačavanja prakse obavljanja poslova, ravnomjernijeg raspoređivanja predmeta te bržeg rješavanja zahtjeva. U tom kontekstu, a s obzirom na učinkovitu provedbu Zakona, naglašena je potreba hitne informatizacije rada državne uprave. Pojašnjeno je kako se bez provedene informatizacije sustava državne uprave neće postići svrha Zakona, a to je „…olakšavanje pristupa građana upravnim tijelima i ubrzanje postupka“.

Spomenuto je kako su prilikom određivanja jedinstvenog upravnog mjesta učinjena određena poboljšanja u odnosu na zakon koji uređuje opći upravni postupak, ali kako bi ovim Prijedlogom trebalo odrediti da se radi o „jedinstvenom upravnom mjestu za građane“ imajući u vidu Direktivu 2006/123/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu na temelju koje je Republika Hrvatska uspostavila jedinstveno upravno mjesto („jedinstvena kontaktna točka“), a koje se nalazi na web stranicama Hrvatske gospodarske komore. Također, istaknuta su dva preduvjeta za dobro djelovanje jedinstvenog upravnog mjesta kroz nužnu informatizaciju te da „…čitav niz nadležnosti bude dodijeljen uredima državne uprave“.

Također, naglašeno je kako je potrebno preispitati odredbu članka 5. stavka 3. posebno imajući u vidu da provedbene propise mogu donositi sve pravne osobe (čelnici tijela) s javnim ovlastima, a ne samo one kojima je posebnim zakonom utvrđen status neovisnih regulatora.

Istaknuto je kako je nepotrebno i neprimjereno određivanje u dodanom članku 59c. da je predstojnik ureda državne uprave državni dužnosnik, obzirom da je Zakonom to već određeno, odnosno da treba težiti profesionalizaciji čelnika koji rukovode prvostupanjskim tijelima.

Napomenuto je kako bi bilo potrebno odredbu članka 11. kojim se dodaje članak 59f. pojmovno uskladiti s zakonom koji uređuje opći upravni postupak, s obzirom na stranke u upravnom postupku.

Kako je odredbom članka 2., ovoga Prijedloga brisana odredba članaka 5. kojom je uređeno osnivanje ispostava ureda državne uprave, a s obzirom da je predviđena mogućnost osnivanja unutarnjih ustrojstvenih jedinica ureda državne uprave u sjedištu ureda ili u gradovima i općinama izvan sjedišta ureda, potrebno je ovim Prijedlogom obuhvatiti i odredbu članka 87. te ju nomotehnički doraditi.

Prilikom određivanja članova Kolegija predstojnika ureda državne uprave između ostalog, određeno je da je član Kolegija i koordinator poslova državne uprave za područje Grada Zagreba te je istaknuta primjedba kako nije jasno „…da li je to gradonačelnik Grada Zagreba ili će se koordinator posebno imenovati iz reda profesionalaca i na koji način“.

Naglašena je potreba za određivanjem sjedišta državnih ureda ovim Prijedlogom, a ne kako je predviđeno, Uredbom Vlade Republike Hrvatske. Također, s obzirom na informiranost građana, kojima bi se ovim Prijedlogom trebala omogućiti bolja i unaprijeđenija usluga upravnih tijela, bilo bi potrebno izraditi popis svih poslova koje obavlja državni ured te popis svih mjesta u kojima će biti ustrojena jedinstvena upravna mjesta na koja će građani moći podnositi zahtjeve za ostvarenje svojih prava.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 21. siječnja 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2014. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako se ovim Prijedlogom zakona precizno uređuje postupak izvlaštenja s jasno utvrđenim pravilima postupanja kako bi korisnicima izvlaštenja olakšalo podnošenje prijedloga, a sve u cilju ubrzanja postupaka. Naglašeno je kako se detaljno propisuje postupanje te nadležnost tijela za provođenje postupaka izvlaštenja kada se radi o izgradnji građevina odnosno izvođenju radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske. Nadalje navodi kako će vrijednost nekretnine koja je predmet izvlaštenja biti utemeljena na uredbi Vlade Republike Hrvatske i pravilniku ministra nadležnog za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja što će za posljedicu imati da se vrijednost nekretnine odredi na jednak način u svim postupcima i na cijelom području Republike Hrvatske. Ističe kako je ovim Prijedlogom zakona propisana obveza objavljivanja prijedloga za izvlaštenje na web stranici javnopravnog tijela te da će se time postići transparentnost postupka izvlaštenja. Posebno je naglašeno kako postupak izvlaštenja propisan ovim Zakonom potiče rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama da se svrha izvlaštenja postigne postupanjem javnopravnih tijela samo kada je to nužno i razmjerno cilju koji treba postići.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se jasnim i preciznim pravilima u postupcima izvlaštenja otklonili nedostaci koji su se pokazali u praksi, primjenom važećeg zakona kojim je uređeno izvlaštenje. Istaknuto je kako su odredbe ovog Prijedloga o određivanju javnog interesa Republike Hrvatske vrlo korisne s obzirom na posljedice koje će postupak izvlaštenja imati za vlasnika nekretnine koja je predmet izvlaštenja. Također, podržane su odredbe koje se odnose na suradnju Ministarstva pravosuđa i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, posebno glede utvrđivanja vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja, a u cilju utvrđivanja naknade vlasnicima izvlaštene nekretnine. Također, izraženo je stajalište kako je u postupcima izvlaštenja potrebno posebno voditi računa o interesu ne samo vlasnika nekretnine, nego i o interesu investitora jer su često predmet izvlaštenja nekretnine potrebne radi izgradnje velikih infrastrukturnih objekata. Naglašeno je kako u većem broju slučajeva nema spora između korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine koja se izvlašćuje oko toga da li treba nekretninu (potpuno ili nepotpuno) izvlastiti, nego spor nastaje u vezi utvrđivanja naknade vlasnicima nekretnine koja bi isplata trebala biti brza, a visina naknade utvrđena u visini tržišne vrijednosti nekretnine po postupku predviđenom u ovom Prijedlogu.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

1. Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 16. prosinca 2013., raspravljali su o Prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, aktom od 16. prosinca 2013. godine.

2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupiru donošenje Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske.

3. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Peđu Grbina, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 56. sjednici održanoj 13. prosinca 2013. godine sve amandmane podnesene na Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Odbor je utvrdio da je amandmane na Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske podnio: Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice. 

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice na članak 1. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Ustroj područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj je potrebno poboljšati, a ovim se promjenama ide upravo ka poboljšanju sustava kroz regionalizaciju odnosno decentralizaciju, kao jednom od načina poboljšanja razvoja Republike Hrvatske. U Ustavu se drugi stupanj samouprave jasno definira kao regionalna samouprava, a u tekst Ustava unosimo pojam regije, čime se postupak regionalizacije ne dovršava, već tek započinje. Taj će postupak za sobom povući čitav niz rasprava, studija, provjera i drugih radnji koje će napokon dovesti do takvog ustroja regionalne samouprave koji će doista koristiti svim građanima Republike Hrvatske.

2. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice na članak 2. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Zaštita nacionalnih manjina je naša obveza, koja proizlazi iz naše prošlosti, iz međunarodnih dokumenata koje smo prihvatili, ali i iz postupak pristupanja EU, u kojem smo se postupku posebno obvezali štiti ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Ovim prijedlogom, predlagatelj amandmana izričito želi „maknuti“ zakone kojima se štite prava nacionalnih manjina iz grupe tzv. ustavnih zakona, u kojoj se ti zakoni nalaze još od Ustava iz 1990. godine i donošenja prvog Ustavnog zakona koji je štitio ljudska prava i prava manjina iz 1991. godine. Predlagatelj time, u biti, znatno smanjuje zaštitu prava manjina i omogućuje ne samo lakše mijenjanje takvih propisa, što već samo po sebi nije prihvatljivo te otvara put i dugoročnom smanjenju prava nacionalnih manjina zbog čega je ovaj amandman potrebno odbiti.

3. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice na članak 3. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Već kod podnošenja prijedloga za pristupanje promjeni Ustava, ukazano je da kaznena djela ne treba dodatno kvalificirati bilo kakvim političkim predznakom. Upravo zbog toga smatramo da je zastaru potrebno ukinuti za sva, a ne samo za pojedina teška ubojstva.

4. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice kojim se predlaže dodavanje novog članka 3.  Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Hrvatski sabor donio je Odluku koja je objavljena u „Narodnim novinama“ broj  131/13. u okviru koje je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav bio dužan djelovati. Kako prijedlog iz amandmana izlazi iz okvira odredaba Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, predlagatelj ga već samo zbog toga nije prihvatio.

Međutim, predlagatelj ističe da je način glasovanja i broj zastupnika koji se biraju od strane državljana Republike Hrvatske koji žive izvan granica države uređen upravo na način da se tim građanima zajamči zastupljenost bez obzira na to koliko je građana za njih glasovalo. Kada je ta odredba, prilikom posljednje promjene uvrštena u Ustav, obrazloženje je glasilo: "Predlaže se da hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj svoje biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u stranoj državi u kojoj prebivaju te da na izborima za Hrvatski sabor imaju pravo izabrati tri zastupnika. Na taj način, napušten je dosadašnji izborni model po kojem su hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj birali određeni broj zastupnika, koji je bio ovisan o broju danih glasova na izborima u Republici Hrvatskoj.". Budući da se okolnosti od izmjene Ustava iz 2010. godine u pogledu ovog pitanja nisu promijenile, to smatramo da predmetni amandman ne treba prihvatiti.

5. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice na članak 5. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Obrazloženje kao pod 2.

6. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice na članak 6. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

 O Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, osim rasprave u radnim tijelima Hrvatskoga sabora i rasprave na sjednici Sabora, provedena je javna rasprava o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske i tematska sjednica pod nazivom „Promjena Ustava Republike Hrvatske“. Tijekom javne rasprave Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je veliki broj primjedaba, prijedloga i mišljenja od strane članova akademske zajednice (profesora ustavnog prava), članova civilnog društva te druge zainteresirane javnosti koji su išli za time da se uspjeh referenduma ne treba vezivati uz broj birača koji su izašli na referendum već uz broj onih koji su glasovali za prijedlog, a sve kako bi se potakla izlaznost birača na referendume. Zbog iznijetog, predlagatelj nije prihvatio predloženi amandman.

7. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice kojim se predlaže brisanje članaka 7. do 17. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Obrazloženje kao pod 1.

8. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice kojim se predlaže da članak 18. postane članak 6. Odbor jednoglasno ne prihvaća (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Obzirom da predlagatelj nije prihvatio niti jedna amandman, a radi ispravnog nomotehničkog uređivanja Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, nije moguće prihvatiti predloženi amandman.

9. Amandman Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice kojim se predlaže da članak 19. postane članak 7. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), ne prihvaća.

Obrazloženje:

Obrazloženje kao pod 8.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Klasa: 012-02/13-01/07
Urbroj: 6521-1-13-20

Zagreb, 29. studenoga 2013.

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 29. studenoga 2013. donio

ODLUKU

o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske

I.

Javna rasprava o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske produljuje se do 6. prosinca 2013.

Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske objavljen je na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora dana 21. studenoga 2013.

II.

Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, putem obrasca objavljenog na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora 21. studenoga 2013. donio je Odluku o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je usuglasila Radna skupina za izradu Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske, osnovana 7. studenoga 2013., Odlukom predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

Obzirom na točku II. predmetne Odluke, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. studenoga 2013. godine održao je tematsku sjednicu pod nazivom „Promjena Ustava Republike Hrvatske“.

Uz saborske zastupnike na tematskoj sjednici nazočili su predstavnici sindikalnih središnjica, akademske zajednice te civilnog društva.

Na početku rasprave istaknuta je primjedba vezana na kratak rok javne rasprave te kratak rok za donošenje Promjene Ustava s posebnim osvrtom na Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava pod brojem: U-X-5730/2013., od 26. studenog 2013. Pojašnjeno je kako je, s obzirom na proceduralne posebnosti određena za donošenje Promjene Ustava, bilo potrebno odrediti ovakav rok javne rasprave. Istaknuto je kako je donošenje Promjene Ustava preduvjet za „hitnu“ izmjenu zakonodavstva Republike Hrvatske koja se odnosi na zakon koji uređuje pitanje referenduma, Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Tijekom rasprave najviše je bilo riječi o odredbi članka 6. Prijedloga kojom se predlaže izmijeniti i dopuniti odredbu članka 87. Ustava Republike Hrvatske, a koja se odnosi na uređenje ustavnog okvira referenduma u Republici Hrvatskoj. Predloženo je propisati odredbu na način kako bi se olakšalo sudjelovanje građana na referendumu te kako bi institut referenduma zaista bio „korektiv predstavničke demokracije“.

Vezano za navedeno, izložen je „švicarski model“ kao primjer dobrog uređenja referendumskog zakonodavstva. U tom smislu predloženo je u domaće referendumsko zakonodavstvo ugraditi odredbe koje bi se odnosile na javnu raspravu o referendumskom pitanju, prijedlog da Vlada ima mogućnost isticanja protuprijedloga na predloženo referendumsko pitanje, mogućnost postizanja (kroz pregovore) kompromisa između Vlade i inicijatora referenduma te davanje ovlasti Vladi da odgodi glasovanje (izjašnjavanje birača) o referendumskom pitanju.

Također, istaknuto je kako predloženu izmjenu odredbe članka 87. stavka 3., u smislu umanjenja broja potrebnih potpisa birača za raspisivanje referenduma, treba promatrati u okviru buduće izmjene zakona koji uređuje pitanje referenduma, u smislu određivanja mjesta za prikupljanje predmetnih potpisa.

Osim toga, predloženo je preispitati odredbe novog stavka 4. koji se odnosi na „iznimke“ kada se referendum ne može raspisati. Istaknuta je načelna primjedba kako bi se propisane iznimke trebale propisati i u slučaju kada Sabor raspisuje referendum, a ne samo onda kada referendum iniciraju birači. Nadalje, izraženo je mišljenje kako bi podstavak 1. novog stavka 4. koji određuje kako se referendum neće raspisati o pitanjima „koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u Glavi III. Ustava“, posebno trebalo preispitati, s obzirom da predložena odredba nedovoljno široko obuhvaća ljudska prava i slobode propisane važećim odredbama Ustava Republike Hrvatske. Također, predloženo je odredbu predmetnog podstavka 1. dopuniti odredbom članka 3. Ustava Republike Hrvatske kojom su propisane najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i koje su temelj ta tumačenje Ustava.  Istaknuto je kako je potrebno preispitati i na drugačiji način urediti odredbu podstavka 3. kojom je određeno kako se referendum ne može raspisati o pitanjima „koja se odnose na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav“, obzirom na mogućnost njenog preširokog tumačenja. Međutim pojašnjeno je kako bi se u slučaju da se građanima omogući odlučivanje na referendumu o predmetnim pitanjima „…ozbiljno mogla ugroziti financijska stabilnost države….“.

Također, predloženo je odredbu novog stavka 4. dopuniti odredbom članka 8. Ustava kojom je određeno kako se granice Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora te odredbom članka 142. Ustava koja uređuje postupak udruživanja i razdruživanja Republike Hrvatske, posebno imajući u vidu da se odluka o udruživanju donosi na referendumu.

Predloženo je promijeniti i odredbu članka 87. stavka 1. kojom je propisano da Hrvatski sabor može raspisati referendum i „o drugom pitanju iz svog djelokruga“, kako bi se izbjeglo eventualno pogrešno tumačenje odredbe da je svako pitanje podobno biti predmetom referendumskog odlučivanja.

Također, predloženo je preispitati predloženu odredbu dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 5. kojom je određena pravovaljanost referenduma ako mu je pristupilo najmanje 40% birača upisanih u popis birača ta da se na referendumu odlučuje većinom glasova birača koji su pristupili referendumu. Naime, istaknuto je kako „kvota izlaznosti“ (minimalni postotak) zapravo znači da je glasovanje na referendumu pravovaljano samo ako određeni postotak građana sudjeluje u glasovanju, te se tako „…eliminira uspješnost referenduma…“ jer „…oni koji ne podržavaju referendum neće na njega ni izaći…“, odnosno građani će „…neizlaskom na referendum zapravo izraziti svoj stav…“. „Kvota izlaznosti“ omogućava da protivnici određenog referendumskog prijedloga izaberu nesudjelovanje u glasovanju kao drugi način borbe protiv prihvaćanja prijedloga. Predloženo je odrediti „kvotu prihvaćanja“ (prihvaćanje od određenog minimalnog postotka registriranih glasača), odnosno propisati koliko je „…potrebno glasova birača „ZA“ da bi odluka na referendumu bila pravovaljana…“ kako bi temeljni kriterij „kvote prihvaćanja“ bio „…aktivno građanstvo, aktivno sudjelovanje…“. „Kvota prihvaćanja“ čini pravovaljanost glasovanja ovisnim o prihvaćanju (ili odbijanju) prijedloga od određenog postotka biračkog tijela. Međutim, naglašeno je kako u tom slučaju ograničenja moraju biti strože propisana, posebno imajući u vidu potrebnu većinu glasova za donošenje Promjene Ustava i organskih zakona.

Tijekom rasprave je istaknuto kako se odredbe Ustava koje se izmjene na referendumu koji su inicirali birači, mogu mijenjati u postupku određenom za izmjenu Ustava kada su predlagatelji promjene 1/5 zastupnika, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U tom slučaju, jedino ograničenje propisano je odredbom članka 8. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07. i 38/09.),  kojom je određeno kako nadležno tijelo ne može prije proteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma, donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu, odnosno da o istom pitanju ne može ponovno raspisati referendum prije proteka roka od šest mjeseci od održanog referenduma.

Osim navedenog, predložena je izmjena odredbe članka 48. Ustava kojim se jamči pravo vlasništva u smislu Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.  Naime, Protokolom 1. uz Konvenciju propisana je zaštita „imovine“, a ne „vlasništva“ te je na taj način potrebno urediti predmetnu odredbu, kako bi se spriječilo da Ustavni sud Republike Hrvatske „…proizvoljno tumači što se smatra imovinom…“ .

Nadalje, predloženo je izmijeniti odredbu članka 62. Ustava kako bi se propisala „…zaštita svakog oblika zajedništva…“.

Također, istaknuta je potreba teritorijalnog preustroja Republike Hrvatske, odnosno potreba decentralizacije i regionalizacije kojima se ostvaruje politika uravnoteženog regionalnog razvoja kao pretpostavke stabilnosti državne zajednice.

Podržan je prijedlog iz odredbe članka 5. kojom je određeno kako se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, zakon kojim se uređuju pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske i zakon kojim se uređuje provedba Ustava, donose po postupku određenom za promjenu Ustava. Istaknuto je kako će predmetno uređenje onemogućiti da „…koncept zaštite manjinskih prava bude predmetom promjenjive volje vladajuće većine…“.

Predloženo je izmjeniti odredbu članka 18. Prijedloga kojom je propisano da će Hrvatski sabor donijet Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Promjene Ustava, na način da se riječi: „6 mjeseci“, zamjenjuju riječima: „3 mjeseca“.

Također, naglašena je neprihvatljivost „konstitucionalizacije“ zakonskih instituta ne samo kada se radi o promjeni Ustava putem ustavotvornog referenduma već i onda kada promjene Ustava donosi Sabor.

Nadalje, u odnosu na odredbu članka 3. Prijedloga istaknuto je kako prilikom propisivanja roka zastare treba voditi računa o poštivanju načela pravne sigurnosti i načela pravednosti. Naime, zakonsko produljenje zastarnih rokova, poštujući načelo pravne sigurnosti, moguće je samo dok je još teče rok zastare. Nakon proteka roka zastare to više nije moguće urediti zakonom već samo intervencijom u odredbe Ustava, ali „…samo pod uvjetom da ustavotvorac rangira vrednote u ovom problemu…“, s obzirom da se određivanjem odredbe na ovaj način „…zadire u pravnu sigurnost ali se podržava načelo pravednosti…“. Naime, potrebno je retroaktivno propisati nemogućnost zastare i za ona djela za koja je već protekao zastarni rok upravo zato jer „…u vrijeme kada je počinjeno, nije postojala volja za sankcijom…“. Upravo je tim propuštanjem teško povrijeđeno načelo pravednosti prema žrtvama.

Istaknuta je potreba za što hitnijim propisivanjem „kataloga“ kaznenih dijela teških ubojstava kako bi se predložena odredba mogla primijeniti. Istaknuto je kako će kaznena djela teških ubojstava na koja se odnosi odredba članka 3. Prijedloga, posebno biti uređena Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je nakon donošenja Promjene Ustava potrebno na precizan i sustavan način urediti pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj, odnosno izmijeniti i dopuniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u smislu propisivanja nadležnosti Ustavnog suda da prethodno ocjenjuje dopuštenost sadržaja referendumskog pitanja te ujedno odrediti rok donošenja predmetnih akata.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže ukidanje Državnog inspektorata i preuzimanje njegovih poslova od strane Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva turizma u okviru njihovog djelokruga. Naime, istaknuo je kako je inspekcijske poslove i ostale poslove državne uprave u istom upravnom području nužno objediniti u istom tijelu države uprave s obzirom da je provedba inspekcijskog nadzora osnovni instrument pravilne primjene zakona te ujedno osigurava neposredno praćenje stanja u pojedinom upravnom području.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno regulirati način odlučivanja u drugom stupnju u inspekcijskim poslovima, imajući u vidu da ministarstva ne mogu odlučivati po pravnim lijekovima ukoliko su donosila odluku u prvom stupnju.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 012-02/13-01/07
Urbroj: 6521-1-13-01
Zagreb,  21. studenoga 2013.

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 21. studenoga 2013. donio

ODLUKU

o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske

I.

Javna rasprava o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske započinje 21. studenoga 2013. objavom Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 27. studenoga 2013.

II.

Tematska sjednica o promjeni Ustava Republike Hrvatske održat će se u utorak, 26. studenoga 2013., u 14 sati u Hrvatskom saboru, u dvorani Stjepana Radića.

III.

Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, putem  obrasca objavljenog  na internetskim stranima Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 7. studenoga 2013. godine sve amandmane podnesene na Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma.

Odbor je utvrdio da je amandmane na Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma podnio Klub zastupnika HDZ-a.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika HDZ-a na točku I. Odbor prihvaća jednoglasno (12 glasova „ZA“).

2. Amandman Kluba zastupnika HDZ-a na točku III. stavak 4. Odbor prihvaća jednoglasno (12 glasova „ZA“).

3. Amandman zastupnika HDZ-a kojim se iza točke III. dodaje nova točka IV. Odbor prihvaća većinom glasova (10 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Na temelju članka 53. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) i rasprave na 51. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, održanoj dana 7. studenoga 2013. godine, donosim sljedeću 

ODLUKU

o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske

I.

Osniva se Radna skupina za izradu Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Radna skupina).

II.

Imenuje se Radna skupina u sljedećem sastavu:

1. Peđa Grbin, predsjednik
2. Vladimir Šeks, potpredsjednik
3. Jadranka Kosor, predstavnica Kluba nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika Hrvatske građanske stranke - HGS-a,
4. dr. sc. don Ivan Grubišić, predstavnik Kluba nezavisnih zastupnika,
5. Davorin Mlakar, predstavnik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice,
6. Goran Beus Richembergh, predstavnik Kluba zastupnika Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata,
7. Ljiljana Cvjetović, predstavnica Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika,
8. Dragutin Lesar, predstavnik Kluba zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada,
9. mr. sc. Josip Salapić, predstavnik Kluba zastupnika Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje,
10. Giovanni Sponza predstavnik Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora i nezavisnog zastupnika Furia Radina,
11. dr. sc. Furio Radin, predstavnik Kluba zastupnika nacionalnih manjina,
12. prof. dr. sc. Milorad Pupovac, predstavnik Kluba zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke,
13. Gordana Sobol, predstavnica Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Za tajnicu Radne skupine imenuje se:
Ana Biluš, tajnica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

Po potrebi, a na poziv predsjednika, u radu Radne skupine mogu sudjelovati i drugi stručnjaci za pojedina područja.

III.

Radna skupina će prilikom pripreme teksta Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske razmotriti sve primjedbe, prijedloge i mišljenja koji budu izneseni tijekom rasprave te o istima, u roku od 15 dana, obavijestiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. studenoga 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže usklađivanje Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske s Direktivom Vijeća 2013/1/EU, od 20. prosinca 2012. godine o izmjeni Direktive 93/109/EZ o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament građana Unije s prebivalištem u državi članici čiji nisu državljani.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno preispitati odredbu članka 9. Prijedloga kojom se u članku 46. predlaže brisati stavak 2. s obzirom da se ograničava vremensko glasovanje koje se provodi u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Također, predloženo je Zakon o lokalnim izborima uskladiti s predmetnom Direktivom i to u dijelu koji se odnosi na izbor čelnika predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽANA“ i 1 glas „PROTIV“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 23. listopada 2013. godine raspravio je primjedbe na Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koje su iznijete na sjednici Hrvatskoga sabora koja je održana 16. listopada 2013. 

Prije rasprave pojašnjeno je kako je Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju podržala Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, ali je ujedno predložila promjenu teksta Prijedloga nacrta promjene. Istaknuto je kako će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav izraditi „tekst nacrta“ ukoliko Hrvatski sabor donese Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Iznesena je primjedba kako je preuranjeno raspravljati o primjedbama na ovaj način obzirom da Hrvatski sabor nije donio Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, ali je istaknuto kako je prilikom utvrđivanja dnevnog reda, predloženi dnevni red sjednice Odbora jednoglasno usvojen (bez primjedaba).

Također, iznesen je prijedlog kako bi bilo potrebno osnovati „Ustavnu komisiju“ (radnu skupinu) za promjenu Ustava Republike Hrvatske, ali je pojašnjeno kako se navedena radna skupina može osnovati tek nakon što Hrvatski sabor donese Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.
 
Također, izražena je potreba da se postupak promjene Ustava Republike Hrvatske „otvori za javnost“,  međutim pojašnjeno je kako je od trenutka dostave Prijedloga odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske predsjedniku Hrvatskoga sabora, javno raspravljano i na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i na sjednici Sabora te kako je tekst predmetnog Prijedloga objavljen na web stranicama Sabora. Na taj način omogućeno je zainteresiranoj javnosti da sudjeluje u postupku promjene Ustava i ovom Odboru dostavi primjedbe, prijedloge i mišljenja koja će Odbor razmotriti i o njima se očitovati.

Tijekom rasprave o Prijedlogu nacrta podržan je prijedlog iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske o nezastarijevanju teških ubojstava, ali je naglašeno kako je, osim navedenog prijedloga, odredbe Ustava Republike Hrvatske potrebno mijenjati i u drugim pitanjima kako bi Ustav Republike Hrvatske bio „stabilan i čvrst Ustav koji jamči pravnu sigurnost i stabilnost države“.
Tako je istaknuto kako je potrebno osim propisivanja nezastarijevanja za kaznena dijela teških ubojstava, dopunu odredbe članka 31. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske, proširiti i na kaznena djela kojim se ugrožava ekonomska stabilnost i financijski položaj Republike Hrvatske počinjena od strane visokih državnih dužnosnika. Izneseno je mišljenje kako je potrebno „otvoriti pitanje“ podjele Republike Hrvatske na regije obzirom na veliki broj županija i „njihove gospodarske i financijske svrhe“. Osim toga, podjela Republike Hrvatske na regije trebala bi ići u smjeru da se ne vrijeđaju prava niti jednog dijela Republike Hrvatske „…niti povijesna niti gospodarska niti geopolitička niti politička…“. Naglašeno je kako je sadašnji teritorijalni ustroj Republike Hrvatske opterećujući i nepotreban i kako je najvažnije da „…građanin Republike Hrvatske ima koristi od teritorijalnog ustroja“.

Istaknuto je kako prijedlog iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske na drugačiji način uređuje odredbu članka 31. Ustava Republike Hrvatske te da je tekst Prijedloga nacrta potrebno izmijeniti na predloženi način ako „predlagatelj prihvati prijedlog iz mišljenja Vlade“. Osim toga, izraženo je mišljenje kako „niti jedno oduzimanje života ne može zastarjeti“  te je ujedno izražena potreba da institut nezastarijevanja bude proširen i na druga teška kaznena djela. Također, istaknuto je kako bi  „…u daljnjoj fazi ustavnih promjena bilo potrebno otvoriti raspravu i o odredbi članka 87. Ustava Republike Hrvatske koja uređuje referendumsko odlučivanje…“ te da se otvori i rasprava o „…donošenju novog zakona koji bi regulirao pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj kao i rasprava o izmjeni Ustavnog  Zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na ovlast Ustavnog suda da utvrđuje ustavnost referendumskog pitanja“.

U raspravi su izneseni stavovi kako bi, prilikom utvrđivanja Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, tekst trebalo urediti na način kako je predložila Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju s obzirom da je Prijedlog predlagatelja neprecizan i ne može garantirati jednoznačno tumačenje. Odnosno, kako domaće kazneno zakonodavstvo ne poznaje kvalifikaciju kaznenog djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda.

Osim toga, istaknuto je kako odredbe o naezastarijevanju zločina nisu predmet ustavnog već zakonskog uređenja. Također, izneseno je mišljenje kako je potrebno razmotriti da se dva zakona koja nose naziv „ustavni zakoni“, odnosno Ustavni zakon o provedbi Ustava Republike Hrvatske i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donose po postupku predviđenom za donošenje Ustava Republike Hrvatske.

Također, Odbor je nakon rasprave jednoglasno (12 glasova „ZA“),  donio sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Ako Hrvatski sabor donese Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, zadužuje se predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da provede konzultacije s klubovima zastupnika vezano za osnivanje radne skupine za promjenu Ustava Republike Hrvatske.

2. Radna skupina za promjenu Ustava Republike Hrvatske će prilikom pripreme teksta Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske razmotriti sve primjedbe, prijedloge i mišljenja koji budu izneseni tijekom rasprave.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 23. listopada 2013. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 363-13-02, od 14. lipnja 2013. godine.

Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Slijedom navedenog ovaj Odbor pripremio je Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma koji je utemeljen na Zahtjevu za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese definicija braka kao životna zajednica žene i muškarca.

Tijekom rasprave istaknuta je potreba da se sukladno Ustavnom Zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske zatraži od Ustavnog suda Republike Hrvatske da utvrdi da li je referendumsko pitanje postavljeno (kao i sadržaj), u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, izneseno je mišljenje kako postoje ozbiljne sumnje u ustavnost referendumskog pitanja jer se, mogućom izmjenom Ustava Republike Hrvatske na predloženi način, ozbiljno narušavaju temeljne vrednote ustavnog poretka. Naglašeno je kako odredba članka 62. Ustava Republike Hrvatske određuje posebnu zaštitu obitelji, u smislu obitelji kao zajednice čiji članovi žive zajedno i koji su povezani srodstvom, brakom ili usvajanjem,  a ne braka „kao zajednice žene i muškarca“ te je istaknuto da ako se predmetna odredba Ustava Republike Hrvatske dopuni na predloženi način, odredba će biti „diskriminirajuća prema onima koji nisu u braku“. Također, istaknuto je kako referendumsko pitanje nije postavljeno u formi amandmana te da Hrvatski sabor nema diskrecijsko pravo (u tom slučaju), samostalno odlučiti o tome  gdje će se u Ustav Republike Hrvatske ugraditi navedena definicija o braku.

Izneseno je mišljenje kako u ovoj fazi postupka nema smisla niti ikakvog pravnog učinka da Hrvatski sabor zatraži od Ustavnog sud Republike Hrvatske da utvrdi da li je referendumsko pitanje postavljeno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, međutim pojašnjeno je kako Ustavni Zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske određuje „baš ovaj trenutak za predmetnu provjeru“, odnosno „kada deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma“.

Izneseno je mišljenje kako je u tekstu Prijedloga odluke potrebno brisati riječi „da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske“ obzirom da je Ustavom Republike Hrvatske propisano da se na referendumu iniciranom od strane birača (građanske inicijative), neposredno mijenja Ustav te da je odluka birača u tom slučaju „definitivna i neopoziva“. U ovom slučaju bi se, nakon provedenog referenduma „išlo na pristupanje promjeni Ustava“ što bi u konačnici moglo značiti da odluka donesena na referendumu ne bude poštovana u saborskoj proceduri predviđenoj za promjenu Ustava Republike Hrvatske. Istaknuto je kako bi Ustavni sud Republike Hrvatske u tom slučaju, Odluku Hrvatskoga sabora o raspisivanju državnog referenduma „morao proglasiti protuustavnom s obzirom da je odluka donesena na referendumu obvezujuća“.

Istaknuta je potreba za što skorijom izmjenom Ustava Republike Hrvatske u smislu jasnog uređenja pitanja referenduma u Republici Hrvatskoj kao i na donošenje zakona kojim bi se također na jasan i sustavan način uredilo pitanje referenduma s obzirom da važećim propisima nije osiguran dovoljno precizan i jasan zakonodavni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj.

 Naglašeno je kako su se kod zadnjih izmjena Ustava Republike Hrvatske 2010. godine „ublažili kriteriji za referendum“ te da je takvo stanje „iskoristila jedna politička stranka, ali i inicijativa „U ime obitelji“. Istaknuto je da će, ako se odredba članka 62. Ustava Republike Hrvatske izmjeni na način koji predlaže spomenuta Inicijativa, Ustav Republike Hrvatske biti „ideološki ocrtan“ te kako se to može spriječiti samo ako se „postrože kriteriji utvrđeni za referendum“.

Prilikom glasovanja o Prijedlogu odluke o raspisivanju državnog referenduma zastupnik Dragutin Lesar glasovao je protiv predmetnog Prijedloga te je zatražio da se njegovo mišljenje izdvoji iz razloga jer je u Prijedlogu odluke jasno i nedvojbeno određeno da se nakon provedenog referenduma tek pristupa promjeni Ustava Republike Hrvatske i da odluka donesena na referendumu na taj način nije obvezujuća te da nisu određeni rokovi u kojima je Hrvatski sabor dužan nakon provedbe državnog referenduma pristupiti promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“), predložio Hrvatskom saboru da donese Odluku o raspisivanju državnog referenduma.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
    

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 014-01/13-01/04
Urbroj: 6521-1-13-08
Zagreb, 24. listopada 2013.

     
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13.), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnosi Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) i članka 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“ br. 33/96, 92/2001, 44/2006, 58/2006, 69/2007. i 38/2009), Hrvatski sabor na sjednici održanoj dana ________________ donio je 

ODLUKU
O RASPISIVANJU DRŽAVNOG REFERENDUMA

I.

Hrvatski sabor raspisuje državni referendum u Republici Hrvatskoj radi donošenja odluke o referendumskom pitanju utemeljenom na Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese definicija braka kao životna zajednica žene i muškarca.

II.

Na državnom referendumu birači će odgovoriti na sljedeće pitanje:

Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?

                                               ZA                                                             PROTIV

III.

Dana 14. lipnja 2013. godine Hrvatski sabor je zaprimio Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ kojim se traži da se raspiše državni referendum radi promjene Ustava Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese definicija braka kao životna zajednica žene i muškarca, uz koji su zahtjev dostavljeni potpisi birača koji traže raspisivanje referenduma.

Na zahtjev Hrvatskog sabora izvršena je provjera broja potpisa te je Državni zavod za statistiku, uz statističku grešku od 1,31 posto, utvrdio da je prikupljeno 683.948 potpisa birača, odnosno, više od 10 posto od ukupnog broja upisanih birača u Republici Hrvatskoj.

Člankom 87. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga, a člankom 87. stavkom 3. da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Izjašnjavanje o pitanju iz točke II. ove Odluke provodi se kako bi birači u skladu s Ustavom Republike Hrvatske neposredno donijeli odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

IV.

Državni referendum će se održati dana 01. prosinca 2013. godine.

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.

Klasa:
Zagreb,

         HRVATSKI SABOR
         Predsjednik   
         Hrvatskoga sabora
         Josip Leko 

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ODLUKA DONOSI

Člankom 87. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. – pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. – pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. – pročišćeni tekst, 55/2001. – ispravak, 76/2010. i 85/2010. - pročišćeni tekst) propisano je da Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga, a člankom 87. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Navedene odredbe članka 87. stavka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske sadržane su i u članku 3. stavku 2. i 4. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 33/1996., 92/2001., 44/2006., 58/2006., 69/2007. i 38/2009.). Odredbom članka 9. stavka 1. navedenog Zakona propisano je da se referendum raspisuje odlukom, a člankom 5. stavkom 1. istog Zakona da na državnom referendumu imaju pravo sudjelovati hrvatski državljani. Sukladno stavku 2. istog članka, hrvatski državljani imaju pravo sudjelovati na referendumu i ako se u vrijeme održavanja referenduma zateknu izvan granica Republike Hrvatske na način da se izjašnjavaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u državama u kojima su se zatekli ili na koji drugi način određen zakonom.

Postupak promjene Ustava propisan je u glavi IX. Ustava Republike Hrvatske, u člancima 147.-150. Temeljem članka 147. Ustava Republike Hrvatske, pravo predložiti promjenu Ustava ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Člankom 148. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Hrvatski sabor odlučuje hoće li pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika, a stavkom 2. istog članka da Nacrt promjene Ustava utvrđuje Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava, temeljem odredbe članka 149. Ustava Republike Hrvatske, odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Naposljetku, člankom 150. Ustava Republike Hrvatske propisano je da promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Imajući u vidu postupak promjene Ustava koji je propisan u glavi IX., kao i odredbe članka 87. stavka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske o raspisivanju referenduma, birači mogu, u skladu s Ustavom, neposredno donijeti odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Temeljem članka 8.g stavka 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“ uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora zahtjev za raspisivanje državnog referenduma s referendumskim pitanjem: „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ (u daljnjem tekstu: Zahtjev), aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 363-13-02, od 14. lipnja 2013. godine. Uz Zahtjev, sukladno odredbi članka 8.g stavka 2. navedenog Zakona, dostavljeni su i svi popisi kojima se dokazuje da je raspisivanje referenduma zatražio potreban broj birača.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravio je Zahtjev na svojoj 42. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora, na temelju nadležnosti iz odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013.) kojom je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. U okviru navedene nadležnosti, zadatak Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav bio je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma propisane člankom 87. stavcima 1.-3. Ustava Republike Hrvatske.

S obzirom na to da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, imajući u vidu dosadašnju praksu, jednoglasno je (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: „Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“ te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru.“.

Također, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV), donio sljedeći zaključak: „Poziva se Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se očituje da li je tekst koji glasi: „Pod pretpostavkom da predmetna odluka bude donesena na referendumu, predlaže se da neposrednom voljom naroda izglasana odredba Ustava: „Brak je životna zajednica žene i muškarca.“, bude uglavljena u čl. 62. st 2. Ustava RH, dok dosadašnji st. 2. čl 62. Ustava RH postaje stavak 3. istog članka Ustava RH.“, bio predmet prikupljanja potpisa birača ili je određen naknadno.“.

U očitovanju Organizacijskog odbora Građanske inicijative „U ime obitelji“, koji je Odbor za Ustav zaprimio dana 26. srpnja 2013. godine pod brojem Klasa: 014-01/13-01/04, Urbroj: 363-13-04, istaknuto je da je od početne objave referendumskog pitanja, do naznake na Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma korištena ista rečenica s upitnikom, a koja glasi: „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“. Nadalje, u očitovanju se navodi da u istom Zahtjevu postoji dodatan prijedlog „Pod pretpostavkom da predmetna odluka bude donesena na referendumu…“ o uglavljivanju odredbe s definicijom braka u konkretan stavak Ustava RH, ali da takav prijedlog nije ni u kakvom gramatičkom i smislenom doticaju s citiranim referendumskim pitanjem, već da služi kao pravno-tehničko olakšavanje postupanja nakon izglasavanja referendumske odluke. Pored toga, u očitovanju je istaknuto da referendumsko pitanje nije mijenjano ni na koji način, što je lako razvidno iz dostavljenih potpisnih knjiga i usporedbom s identičnim pitanjem u Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma od 14. lipnja 2013. godine.

Na temelju zaključka Hrvatskoga sabora pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 6511-13-06, od 15. srpnja 2013., kojim se poziva Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva, Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak pod brojem Klasa: 022-03/13-07/219, Urbroj: 50301-09/09-13-2, od 1. kolovoza 2013., kojim se zadužuju Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“. Navedenim zaključkom Vlade Republike Hrvatske određeno je da se provjera broja i vjerodostojnosti potpisa birača provodi na slučajnom uzorku koji utvrđuje Državni zavod za statistiku, a za organizaciju te provjere zaduženo je Ministarstvo uprave, koje je zaduženo i da o izvršenoj provjeri izvijesti Vladu Republike Hrvatske.

U Izvješću o provedbi provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“, koji je Hrvatski sabor zaprimio od Vlade Republike Hrvatske 12. rujna 2013. godine, pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 50-13-08, navedeno je da je Ministarstvo uprave od 13. do 14. kolovoza 2013. organiziralo pregled dostavljenog materijala, popisalo serijske brojeve potpisnih knjiga te utvrdilo da se u 52 dostavljene kutije nalazi 18.186 potpisnih knjiga s ukupno 762.816 potpisa. Nadalje, navedeno je da je u suradnji s Državnim zavodom za statistiku utvrđen slučajni uzorak veličine 22.322 potpisa iz 512 potpisnih knjiga iz ukupne populacije od 762.816 prikupljenih potpisa, što je dovoljna veličina da bi se metodološki precizno procijenio ukupan broj ispravnih (vjerodostojnih) i neispravnih potpisa u ukupnoj populaciji (prikupljenim potpisima) prema rezultatima provjere slučajnog uzorka potpisnika. Provjerom potpisa u slučajnom uzorku utvrđeno je da je 20.005 potpisa ispravno, dok je 2.317 potpisa bilo neispravno. Provjera potpisa obavljena je tako da se provodila usporedba imena i prezimena i OIB-a (JMBG-a) na potpisnom listu, pri čemu su ispravnim potpisima smatrani oni potpisi kod kojih su se ta dva podatka poklapala.

Temeljem rezultata provjere uzorka Državni zavod za statistiku ocjenjuje da u ukupnoj populaciji od 762.816 potpisa ima 683.948 vjerodostojnih potpisa s uzoračkom greškom procjene od 8.943 potpisa ili 1,31% u relativnom iznosu, što je 89,66% ukupnog broja prikupljenih potpisa. Isto tako, s pouzdanošću od 95% procjenjuje se da se ukupan broj vjerodostojnih (ispravnih) potpisa (od ukupnog broja prikupljenih) kreće između 665.995 i 701.902 potpisa, odnosno da s vjerojatnošću većom od 99% zadovoljava potreban kriterij od 10% od ukupnog broja birača.

Slijedom svega navedenog, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 50. sjednici, održanoj 23. listopada 2013. većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio je Hrvatskom saboru da, na temelju odredbe članka 81. Ustava i članka 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, donese odluku o raspisivanju državnog referenduma.

II. OBRAZLOŽENJE ODREDBI

Uz točku I.

U točci I. ove Odluke utvrđuje se da Hrvatski sabor, u skladu sa svojim ovlastima utvrđenim Ustavom Republike Hrvastke i Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspisuje državni referendum u Republici Hrvatskoj radi donošenja odluke o referendumskom pitanju utemeljenom na Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese definicija braka kao životna zajednica žene i muškarca.

Uz točku II.

Točkom II. utvrđuje se referendumsko pitanje o kojem će birači odlučivati na referendumu.

Uz točku III.

Predmetnom točkom obrazlažu se razlozi zbog kojih se provodi izjašnjavanje o referendumskom pitanju odnosno utvrđuje da se izjašnjavanje o referendumskom pitanju provodi kako bi birači, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, neposredno donijeli odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Uz točku IV.

Odredbom se utvrđuje datum održavanja referenduma.

Uz točku V.

Određuje se dan stupanja na snagu predmetne Odluke kao i da će se, sukladno odredbi članka 10. stavka 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, ova Odluka objaviti u „Narodnim novinama“.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU REFERENDUMA

Za provedbu ovog državnog referenduma biti će potrebno u državnom proračunu Republike Hrvatske osigurati sredstva u iznosu od 47.000.000,00 kuna.

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa:  021-13/13-07/06
Urbroj: 6521-1-13-19
Zagreb,  15. listopada 2013.

      PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje

Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje kojeg je utvrdio na sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine.

Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13.), na 49. sjednici  održanoj 15. listopada 2013. godine utvrdio je

PRIJEDLOG KANDIDATA ZA IZBOR POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE

te predlaže slijedeće kandidate za izbor povjerenika za informiranje:

1. SANDRA KRIŽANEC

2. ANAMARIJA MUSA

O b r a z l o ž e nj e:

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na temelju odredbe članka 67. Zakona pravu na pristup informacijama donio Odluku o pokretanju postupka za izbor povjerenika za informiranje te objavio Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje. Odluka je objavljena u „Narodnim novinama“ br. 31/13. od 13. ožujka 2013. godine, a Javni poziv je objavljen na web stranicama Hrvatskoga sabora 15. ožujka 2013. godine, u  „Narodnim novinama“ br. 32/13. od 15. ožujka 2013. godine, Večernjem i Jutarnjem listu od 18. ožujka 2013. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“, a posljednji dan za podnošenje kandidatura bio je 15. travnja 2013. godine.

Na 36. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, održanoj 23. travnja 2013. godine, Odbor je utvrdio da je na Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje pravovremeno pristiglo osam kandidatura, pri čemu je jedna kandidatura, Ivana Pandžića, utvrđena nepravovaljanom iz razloga što nije priložio, u skladu s navedenim Javnim pozivom, potvrde poslodavaca te nije imao dovoljan broj godina radnog iskustva u struci, dok je sedam kandidatura utvrđeno pravovaljanima, i to kandidature koje su podnijeli:

1. GORDANA GRBIĆ
2. SANDRA KRIŽANEC
3. MIRIAM LAZIĆ
4. DUBRAVKO MARIĆ
5. ANAMARIJA MUSA
6. ANA RAIĆ KNEŽEVIĆ
7. ANA SUBOTIĆ.

Obzirom da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav  na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za povjerenika za informiranje uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora,  Odbor je dopisom od 23. travnja 2013. godine uputio pristigle kandidature Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora radi davanja prethodnog mišljenja. Također, na temelju Odluke o pokretanju postupka za izbor povjerenika za informiranje („Narodne novine“, br. 31/13.), a sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatraženo je uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri. Nakon provedene predmetne sigurnosne provjere, utvrđeno je kako za niti jednog kandidata za povjerenika za informiranje  nema sigurnosnih zapreka.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije su 23. rujna 2013., održali zajedničku sjednicu na koju su pozvali sve kandidate na javni razgovor. Tijekom razgovora članovi obaju Odbora kandidatima su postavljali pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je prethodno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, Klasa: 021-13/13-07/06, Urbroj: 6521-22-13- od 1. listopada 2013. godine u kojemu je istaknuto kako daje prednost slijedećim kandidatkinjama: Sandri Križanec i Anamariji Musi.

Na sjednici Odbora koja je održana 15. listopada 2013. godine, provedeno je glasovanje o predloženim kandidatima. Nakon toga Odbor je utvrdio Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje.

Prilikom utvrđivanja Prijedloga kandidata Odbor je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata, dojam iz javnog razgovora te prethodno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.

Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav upućuje Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje Hrvatskom saboru.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 2. listopada 2013. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela grupa zastupnika u Hrvatskom saboru aktom od 10. srpnja 2013.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je pozitivno mišljenje na navedeni Prijedlog.

Predstavnik predlagatelja naglasio je kako je promjena Ustava na predloženi način nužna kako bi se omogućilo kažnjavanje počinitelja kaznenih dijela teškog ubojstva počinjenih iz političkih pobuda s obzirom da u vrijeme kada su ista bila počinjena nije „postojala volja“ za njihovim sankcioniranjem. 

U raspravi, glede teksta Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske izražene su dvojbe i protivljenja glede prijedloga da se izbjegne nastupanje zastare kaznenog progona samo za kaznena djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda. Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje u kojemu predlaže u odredbi članka 31. Ustava Republike Hrvatske propisati da zastara ne može nastupiti za sva „kaznena djela teških ubojstava“ te ujedno propisati mogućnost kaznenog progona navedenih kaznenih djela i nakon proteka rokova za zastaru kaznenog progona. U raspravi su izneseni stavovi kako bi, prilikom utvrđivanja Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, tekst trebalo urediti na način kako je predložila Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju s obzirom da je Prijedlog predlagatelja neprecizan i ne može garantirati jednoznačno tumačenje. Odnosno, kako domaće kazneno zakonodavstvo ne poznaje kvalifikaciju kaznenog djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda. Također, izraženo je mišljenje kako upravo kvalifikacija kaznenog djela „teškog ubojstva počinjena iz političkih pobuda“ iz Prijedloga predlagatelja, onemogućava pogodovanje bilo kojem političkom režimu i upravo je „motiv počinjenja kaznenog djela važan ne samo prilikom kvalifikacije djela već i pri odmjeravanju kazne“.

Tijekom rasprave istaknuta je dvojba da li će se promjenom Ustava Republike Hrvatske na predloženi način i promjenom Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, poštovati obveze preuzete u pregovorima s Europskom unijom. Osim toga, naglašeno je kako je predmetni Prijedlog preuranjen s obzirom da je potrebno prethodno utvrditi da li odredbe važećeg domaćeg kaznenog zakonodavstva ili međunarodnog prava, pružaju mogućnost procesuiranja počinitelja kaznenih djela teških ubojstava. Također, izražena je potreba raspisivanja referenduma o ovim ustavnim promjenama „kako bi se izbjegli prigovori da se vodi isključivo politička rasprava“.

Nadalje, u raspravi su izražena mišljenja kako je potrebna promjena Ustava Republike Hrvatske ne samo u tekstu kako je predložio predlagatelj već i u dijelu koji bi se odnosio i na pitanje referenduma, sukoba interesa, nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske u smislu prethodne procjene međunarodnih ugovora te Ustavnog zakona o provedbi Ustava Republike Hrvatske u smislu propisivanja njegove ustavne snage.

Istaknuta je primjedba kako su predmetni Prijedlog i prijedlog iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske „nedovoljno promišljeni“ glede propisivanja nemogućnosti zastare kaznenog progona samo za počinitelje kaznenih djela teških ubojstava, odnosno kaznenih djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda te kako je potrebno propisati da zastara kaznenog progona ne može nastupiti i za druga teška kaznena djela npr. silovanja, teških tjelesnih ozlijeda.

U raspravi je istaknuto kako uređivanje odredbe članka 31. Ustava Republike Hrvatske na predloženi način neće regulirati odgovornost za pokušaj ubojstva, prikrivanje, supočiniteljstvo, sudioništvo (poticanje i pomaganje), odnosno zločinačko udruženje. Međutim, pojašnjeno je kako predmetna pitanja uređuje domaće kazneno zakonodavstvo te kako ih nije potrebno posebno uređivati predmetnim Prijedlogom.

Navedeno je kako nije potrebno pristupiti promjeni Ustava Republike Hrvatske kako bi se pokrenuo kazneni progon protiv počinitelja teških kaznenih djela s obzirom da za ona kaznena djela teških ubojstava koja su počinjena prije devedesetih nije nastupila zastara kaznenog progona, a za kaznena djela koja su počinjena kasnije, određeni „dugački“ zastarni rokovi kaznenog progona. Osim toga, istaknuto je kako se određivanjem da zastara kaznenog progona ne može nastupiti za kaznena djela teških ubojstava, neće omogućiti pribavljanje dokaza za one slučajeve o kojima se vodio postupak, a koji su ostali nerazjašnjeni zbog nedostatka dokaza.

Također, istaknuta je primjedba kako dvojbe glede promjene Ustava postoje i zato što navedeni Prijedlog nije bio upućen na javnu raspravu (savjetovanje sa zainteresiranom javnošću) te da nije provedena ni „stručna rasprava“. Pojašnjeno je kako tekst Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske još nije utvrđen te kako je prijedlogom Odluke predlagatelja o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske u točki II. određeno da „nakon provedene rasprave u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima“, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. rujna 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. rujna 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 20. rujna 2013. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Davorin Mlakar dana 18. rujna 2013. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Odredbom članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 9. sjednice Hrvatskoga sabora od 18. rujna 2013. godine razvidno je kako zastupnik Davorin Mlakar nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Davorin Mlakar izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada, aktom od 24. travnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje kojim ne podržava Prijedlog zakona navodeći kako bi se navedenim Prijedlogom narušio cjelokupni sustav plaća u Republici Hrvatskoj.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona umanjila dohodovna nejednakost između hrvatskih građana i državnih dužnosnika, a imajući u vidu nepovoljna gospodarska kretanja i financijsku krizu.

U raspravi je izneseno mišljenje kako se smanjivanjem osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika za 21% neće postići svrha koju predlagatelj određuje u obrazloženju predmetnog Prijedloga.

Nakon rasprave Odbor  većinom glasova (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) ne podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a, aktom od 18. lipnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje kojim ne podržava Prijedlog zakona navodeći kako je iznos sredstava koja iz državnog proračuna pripadaju strankama određen razmjerno broju zastupnika određene stranke u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora odnosno predstavničkog tijela jedinice.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona spriječilo da političke stranke troše više sredstava iz Državnog proračuna od onoga što im pripada na temelju broja zastupnika u Hrvatskom saboru ili predstavničkom tijelu.

U raspravi je izneseno mišljenje kako postojeće zakonodavstvo na odgovarajući način uređuje pitanje financiranja političkih stranaka sprječavajući pritom mogućnost političke korupcije.

Nakon rasprave Odbor većinom glasova (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) ne podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Na temelju članka 42. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11. i 27/13.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine donio je

ODLUKU
o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna

I.

Sredstva raspoređena Odlukom ovoga Odbora od 6. veljače 2013. godine, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, u točki III. podtočkama 8. i 13., namijenjena za redovito godišnje financiranje:
1. Hrvatske stranke umirovljenika,
2. Bošnjačke demokratke stranke Hrvatske,
neće se isplatiti u četvrtom tromjesečnom razdoblju za listopad-prosinac 2013. godine.

II.

Odbacuje se prijedlog Državnog ureda za reviziju o donošenju odluke o gubitku prava na redovito godišnje financiranje za razdoblje od tri mjeseca u odnosu na Stranku demokratske akcije Hrvatske (SDAH).

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

OBRAZLOŽENJE
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na sjednici održanoj 6. veljače 2013. donio Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, koja se sukladno odredbi točke III. predmetne Odluke doznačuju u tromjesečnim razdobljima.
Dana 15. srpnja 2013. ovaj Odbor je zaprimio Prijedlog Državnog ureda za reviziju o donošenju odluke o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, Klasa: 402-01/13-01/17, Urbroj: 5803-13-01. U predmetnom Prijedlogu je istaknuto kako sukladno odredbi članka 42. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11. i 27/13. – u daljnjem tekstu: Zakon), Državni ured za reviziju podnosi prijedlog o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna za razdoblje od tri mjeseca za Hrvatsku stranku umirovljenika, Bošnjačku demokratku stranku Hrvatske te Stranku demokratke akcije Hrvatske. Državni ured za reviziju zaključio je kako objava godišnjih financijskih izvještaja za 2011. nije izvršena u propisanom roku sukladno odredbi članka 39. stavka 2. Zakona kojom je određeno da su političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužni godišnje financijske izvještaje objaviti na svojim web stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Također, u Prijedlogu je istaknuto kako je odredbom članka 42. Zakona propisano kako političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji u propsianom roku javno ne objave godišnje financijske izvještaje, gube pravo na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za razdoblje od tri mjeseca.

Osim toga, potrebno je istaknuti kako Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH) nije obuhvaćena Odlukom ovoga Odbora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina, od 6. veljače 2013. godine, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, te je bilo potrebno odlučiti kao u točki II. ove Odluke.
Iz svega proizlazi kako su Hrvatskoj stranci umirovljenika te Bošnjačkoj demokratkoj stranci sredstva namijenjena za redovito godišnje financiranje raspoređena Odlukom ovoga Odbora od 6. veljače 2013. godine, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, u točki III. podtočkama 8. i 13., a nisu ispunili obvezu koja proizlazi iz odredbe članka 39. stavka 2. Zakona te je slijedom navedenog, a sukladno članku 42. stavku 2. Zakona, ovaj Odbor donio predmetnu Odluku.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nije dopuštena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostave ove Odluke može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

                                                        PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                                            
                                                             Peđa Grbin

Na temelju članka 41. stavka 4. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11. i 27/13.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj  17. rujna 2013. godine donio je

ODLUKU
o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna

I.

Obustavlja se isplata sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna raspoređenih Odlukom ovoga Odbora od 6. veljače 2013. godine, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, i to:
- Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske,
- Demokratskom centru i
- Hrvatskoj seljačkoj stranci.

II.

Obustava isplate iz točke I. ove Odluke traje do objave podataka o donacijama, a iznos isplate se umanjuje razmjerno vremenskom razdoblju zakašnjenja objave.

III.

Zbog zakašnjenja objave podataka o donacijama u razdoblju od četrdesetjednog (41) dana od propisanog roka, Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske iznos isplate iz točke I. ove Odluke umanjuje se za 36.588,30 kuna.
Zbog zakašnjenja objave podataka o donacijama u razdoblju od trinaest (13) dana od propisanog roka, stranci Demokratski centar iznos isplate iz točke I. ove Odluke umanjuje se za 12.761,28 kuna.
Zbog zakašnjenja objave podataka o donacijama u razdoblju od jednog (1) dana od propisanog roka, Hrvatskoj seljačkoj stranci iznos isplate iz točke I. ove Odluke umanjuje se za 892,40 kuna.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

OBRAZLOŽENJE
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na sjednici održanoj 6. veljače 2013. donio Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03. Dana 18. srpnja 2013. ovaj Odbor je zaprimio Prijedlog Državnog ureda za reviziju o donošenju odluke o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, Klasa: 402-01/13-01/17, Urbroj: 613-01-01-13-3. Državni ured za reviziju je u predmetnom Prijedlogu utvrdio kako Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske, Demokratski centar i Hrvatska seljačka stranka, nisu ispunili obveze koje proizlaze iz odredbe članka 26. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“, broj 24/11., 61/11. i 27/13.– u daljnjem tekstu: Zakon), u smislu javne objave izvješća o donacijama na svojim web stranicama najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, koje su za potporu svojeg političkog djelovanja, primili u prvih šest mjeseci tekuće godine (polugodišnje izvješće), odnosno javne objave obavijesti na svojim web stranicama do 15. srpnja tekuće godine, da nisu primili donacije u prvih šest mjeseci tekuće godine. U navedenom Prijedlogu je istaknuto kako je Zakonom propisano da odluku o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, na prijedlog Državnog ureda za reviziju, odnosno Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, donosi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. Također, navedeno je kako sukladno odredbi članka 41. stavka 3. Zakona  obustava traje do objave podataka o donacijama, a iznos isplate se umanjuje razmjerno vremenskom razdoblju zakašnjenja objave. S time u vezi, Državni ured za reviziju naveo je da je Hrvatska seljačka stranka objavila 16. srpnja 2013. izvješće o primljenim donacijama, što je jedan (1) dan kasnije od propisanog roka.
Dana 21. kolovoza 2013. ovaj Odbor zaprimio je od Državnog ureda za reviziju dopis, pod brojem Klasa: 402-01/13-01/17, Urbroj: 5803-13-03, u kojem je navedeno kako je provjerom objava na web stranicama 20. kolovoza 2013. utvrđeno: da Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske nije objavila izvješća o primljenim donacijama, odnosno obavijest da u navedenom razdoblju nije primila donacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013.; te da je stranka Demokratski centar objavila 28. srpnja 2013. obavijest da nije primila donaciju za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013., što je trinaest (13) dana kasnije od propisanog roka.
Naknadnim dopisom Državnog ureda za reviziju koji je ovaj Odbor zaprimio dana 10. rujna 2013. pod brojem Klasa: 402-01/13-01/17, Urbroj: 5803-13-04 utvrđeno je kako je Bošnjačko demokratska stranka Hrvatske objavila 26. kolovoza 2013. obavijest da nije primila donaciju za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013., što je četrdesetjedan (41) dan kasnije od propisanog roka.
Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 41. stavka 4. Zakona, ovaj Odbor donio je predmetnu Odluku.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nije dopuštena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostave ove Odluke može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                             Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 42. sjednici, održanoj 9. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Poslovniku pučkog pravobranitelja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 14. lipnja 2013. godine.

Odbor je navedeni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire prijedlog da Hrvatski sabor potvrdi Poslovnik pučkog pravobranitelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 42. sjednici, održanoj 9. srpnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Ranku Ostojiću, ministru unutarnjih poslova i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2013. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja Ranku Ostojiću, ministru unutarnjih poslova i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno radi stvaranja cjelovitih, objedinjenih i povezanih sustava, unutar zakonskog okvira, kojima će se omogućiti otklanjanje uočenih nedostataka upravljanja i raspolaganja raznim oblicima državne imovine. Ujedno je istaknuo kako će to doprinijeti učinkovitijem i transparentnijem upravljanju i raspolaganju kao i gospodarskom razvoju i rastu Republike Hrvatske, a što važeći Zakon o upravljanju državnom imovinom ne osigurava.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.     

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. godine raspravio je Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 27. lipnja 2013. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje Odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.     

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 363-13-02, od 14. lipnja 2013. godine.
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno što prije donijeti zakon koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanje referenduma. Također, izražena je potreba da se ispita ustavnost predmetnog referendumskog pitanja obzirom da je naglašeno kako isto zadire u temeljna ljudska prava i slobode određena Ustavom Republike Hrvatske. Nadalje, istaknuto je kako je potrebno odrediti teme o kojim se ne može odlučivati na referendumu (kako lokalnom tako i na državnom), obzirom da nije prihvatljivo mijenjati odredbe Ustava Republike Hrvatske utemeljene na „svjetonazorskim“ stajalištima, a u cilju sprječavanja narušavanja demokratskih vrijednosti Republike Hrvatske.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“ te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru.

Također, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV), donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Poziva se Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se očituje da li je tekst koji glasi: „Pod pretpostavkom da predmetna odluka bude donesena na referendumu, predlaže se da neposrednom voljom naroda izglasana odredba Ustava: „Brak je životna zajednica žene i muškarca.“, bude uglavljena u čl. 62. st 2. Ustava RH, dok dosadašnji st. 2. čl 62. Ustava RH postaje stavak 3. istog članka Ustava RH.“, bio predmet prikupljanja potpisa birača ili je određen naknadno.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 3. srpnja 2013. godine raspravio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj, aktom od 29. ožujka 2013. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je pozitivno mišljenje na navedeno Izvješće.
Obrazlažući Izvješće o radu pučkoga pravobranitelja za 2012. godinu, pučka pravobraniteljica istaknula je kako je od ukupno 1849 zaprimljenih predmeta u 2012. godini dovršeno postupanje u 1321 predmetu, od čega su 492 pritužbe utvrđene neosnovanima. S obzirom na konkretna područja, najviše je predmeta bilo u području pravosuđa, zatim od osoba lišenih slobode te u području radnih i službeničkih odnosa. Imajući u vidu izmijenjeni zakonodavni okvir te nove, proširene ovlasti Ureda pučkog pravobranitelja, koje se, među ostalim, ogledaju i u djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, prostor za napredak prvenstveno bi valjalo tražiti u snažnijem otvaranju Ureda pučkog pravobranitelja prema građanima, i to ponajprije kroz otvaranje područnih ureda u Osijeku, Rijeci i Splitu. Bolju dostupnost građanima i veću učinkovitost u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, ističe se, omogućilo bi i daljnje jačanje kapaciteta Ureda pučkog pravobranitelja.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu i složili se s potrebom za daljnjim jačanjem kapaciteta Ureda pučkog pravobranitelja. Ističući kako je riječ o Izvješću koje je posljednje u osmogodišnjem mandatu dosadašnjeg pučkog pravobranitelja, pohvaljena je objektivnost Izvješća te konkretnost preporuka koje su u njemu sadržane. Međutim, u raspravi je izraženo i mišljenje da u Izvješću nisu dovoljno precizirane pojedine primjedbe, kao i preporuke pučkog pravobranitelja upućene na Konačni prijedlog zakona o prebivalištu, a koje nisu prihvaćene prilikom usvajanja tog zakona.
Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 3. srpnja 2013. godine raspravio je Izvješće Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 31. svibnja 2013. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Obrazlažući navedeno Izvješće, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa istaknula je kako su aktivnosti Povjerenstva tijekom 2012. godine bile ograničene s obzirom na to da Povjerenstvo tijekom tog razdoblja nije imalo zakonom propisanu većinu koja je potrebna za donošenje odluka iz njegove nadležnosti jer su članovi Povjerenstva iz redova zastupnika u Hrvatskom saboru činili većinu članova Povjerenstva, a tim je članovima članstvo prestalo konstituiranjem VII. saziva Hrvatskoga sabora, dana 22. prosinca 2011. godine. U tom smislu, ističe se da je Povjerenstvo u dosadašnjem sastavu tijekom 2012. godine obavljalo samo one poslove za koje nije bilo potrebno donositi odluke na sjednicama Povjerenstva većinom glasova svih članova. Također, tijekom 2012. godine provedena je edukacija za dužnosnike lokalne i područne (regionalne) samouprave u deset županija.
Članovi Odbora podržali su navedeno Izvješće, ali je u raspravi izraženo mišljenje o dvojbenosti potrebe da zastupnici u Hrvatskom saboru dokazuju zašto su članovi radnih tijela Hrvatskoga sabora. S time u vezi, predsjednica Povjerenstva istaknula je da odluke Povjerenstva trebaju biti potkrijepljene konkretnom dokumentacijom u svrhu otklanjanja sumnji u bilo kakvo arbitrarno postupanje.
Odbor  jednoglasno  (10 glasova „ZA“) podupire Izvješće Povjerenstva za odlučivanje sukobu interesa za 2012. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 27. lipnja 2013. godine sve amandmane podnesene na Konačni prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je utvrdio da su amandmane na Konačni prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora podnijeli: zastupnici Boris Blažeković, Miroslav Tuđman, Tomislav Ivić, Marija Lugarić, Davorin Mlakar, Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada, Klub zastupnika HSU-a, Klub zastupnika SDSS-a te Odbor za zakonodavstvo.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića na članak 2. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Obzirom da je Hrvatski sabor tijelo državne vlasti koje se financira isključivo iz sredstava državnog proračuna, a financijski planovi se iskazuju unaprijed kod planiranja državnog proračuna i plana javne nabave, ne može „samostalno stvarati prihode“ pa niti u dobroj vjeri. Osim toga za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe brine tajnik Sabora koji u provođenju predmetnih ovlasti odgovara Saboru i predsjedniku Sabora te su de facto njegove ovlasti ograničene u odnosu na troškove koje odobrava predsjednik Sabora.

2. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 4. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Obzirom na značenje pojmova „izabranog zastupnika“, „zastupnika“, obzirom na način „potvrđivanja mandata“ na konstituirajućoj sjednici Sabora, odnosno obzirom na utvrđen izbor i djelovanje Mandatno-imunitetnog povjerenstva, odredbu je bilo potrebno urediti na predloženi način.

3. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića da se iza članka 14. dodaje članak 14.a. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Sukladno odredbama Konačnog prijedloga poslovnika, zastupnicima se u obnašanju njihove dužnosti osiguravaju tehnički i drugi uvjeti, a time i prostor za rad, vodeći računa o predviđenim sredstvima iz državnog proračuna namijenjenih za financiranje Hrvatskoga sabora, koja, u najvećoj mjeri, obuhvaćaju sredstva za obavljanje stručno administrativnih poslova za potrebe zastupnika. Osim toga, pravo na stručnog savjetnika zastupniku nije predmet uređenja odredaba ovoga Konačnog prijedloga već Pravilnika o unutarnjem redu Stručne službe Hrvatskoga sabora koji donosi Sabor.

4. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 29. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Amandman predlagatelj nije prihvatio iz razloga jer je zastupnicima potrebno omogućiti (a ne uskraćivati), jednake uvjete u smislu „proglašenja zastupnika nezavisnim zastupnikom“.

5. Amandman zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 37. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman jer je odredbom jasno određena ovlast Predsjedništva Sabora.

6. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića na članak 37. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:
Kao pod  1.

7. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića na članak 39. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Kao pod 1.

8. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 40. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman jer nije moguće u svim člancima riječ: „djelatnika“, zamijeniti riječju: „državnih službenika i namještenika“, jer bi primjerice odredba članka 63. Konačnog prijedloga poslovnika glasila: „Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih državnih službenika i namještenika“.

9. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 41. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Obzirom da je odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika propisano kako su tajnik Sabora i zamjenik tajnika Sabora državni dužnosnici, predmetnu odredbu bilo je potrebno urediti na predloženi način.

10. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića na članak 43. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Kao pod 1.

11. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića da se iza članka 46. dodaje članak 46.a Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Sadržaj ovoga amandmana nije predmet uređenja Konačnog prijedloga poslovnika. Predmetna pitanja uređuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Stručne službe Hrvatskoga sabora.

12. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 52. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman obzirom da je odredba uređena na jasan način.

13. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 57. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman obzirom da djelatnici, sukladno odredbama Zakona o radu, nisu „djelatne vojne osobe“. Naime,  u skladu s odredbom članka 2. stavka 1.  predmetnog Zakona, radnik - djelatnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca.

14. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 62. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

15. Amandman Kluba zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) na članak 66. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Odredbom članka 46. Konačnog prijedloga poslovnika propisano je kako sastav radnog tijela Sabora odgovara stranačkom sastavu Sabora, stoga predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman.

16. Amandman zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 69. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman jer je sigurnosna politika Europske unije kao sastavni dio zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, ovim Konačnim prijedlogom, određena u nadležnost Odbora za vanjsku politiku.

17. Amandman zastupnika Tomislava Ivića na članak 71. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

18. Amandman zastupnika Tomislava Ivića na članak 72. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

19. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 83. Odbor prihvaća djelomično i u izmijenjenom obliku (7 glasova „ZA“) tako da glasi:

„Članak 83. mijenja se i glasi:
„U djelokrugu su Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- zapošljavanje, rad i radnopravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru,
- mirovinska osiguranja,
- zaštitu na radu,
- socijalni dijalog i socijalno partnerstvo,
- stambenu politiku.“.“

Obrazloženje:

Amandman nije prihvaćen u dijelu u kojemu se predlaže brisanje djelokruga Odbora u odnosu na stambenu politiku obzirom da predlagatelj smatra kako stambena politika i zapošljavanje moraju ostati u djelokrugu Odbora bez obzira na djelokrug Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

20. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 85. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

21. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 87. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

22. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 91. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

23. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 93. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Obzirom da je djelomično prihvaćen u izmijenjenom obliku amandman Kluba zastupnika HSU-a  na članak 83., predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman.

24. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 119. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Uređivanjem odredbe na ovaj način omogućit će se rasprava o predloženom kandidatu od strane stručne javnosti te se istodobno omogućiti svakom zastupniku koji želi sudjelovati u raspravi da to i učini. Osim toga, na ovaj način se osnažuje uloga radnih tijela Sabora koji sada postaju središnje mjesto na kojemu se provodi tzv. „saslušanje“ budućih članova Vlade o kojima se naknadno odlučuje na sjednici Sabora.

25. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 119. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj smatra kako je predmetna odredba uređena na dovoljno obuhvatan i jasan način te da je nije potrebno mijenjati.

26. O amandmanu zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 119. sukladno odredbi članka 171. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor nije glasovao.

27. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 122. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Vladi odrediti rok u kojemu je dužna Saboru dati mišljenje o aktima kojih nije predlagatelj, moglo bi se (krivo) tumačiti da Sabor i radna tijela izravno ovise ne samo o sadržaju već i o dinamici rada Vlade što nikako nije prihvatljivo. Osnovna ustavna zadaća Hrvatskoga sabora, kao nositelja zakonodavne vlasti je donošenje zakona i drugih akata. Upravo ta njegova ovlast zahtijeva samostalnost u raspravljanju i odlučivanju (donošenju akata). Vodeći računa o nužnosti očuvanja samostalnosti Hrvatskoga sabora u provođenju svojih ustavnih i poslovničkih ovlasti, te uvažavajući neobvezujuću prirodu mišljenja Vlade, predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman.

28. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 128. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman obzirom da predlagatelj smatra kako je uvođenjem ovoga instituta u Konačni prijedlog poslovnika i uređenjem odredbi na predloženi način, omogućeno svim političkim opcijama da izraze svoj stav, uvažavajući pritom kvalitetu rada na sjednicama Sabora.

29. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 129. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:
Kao pod 28.

30. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 129. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Obzirom da predlagatelj nije prihvatio amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 128. Konačnog prijedloga poslovnika, nije prihvaćen predmetni amandman.

31. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 136. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Kako bi se u svakom slučaju omogućilo dobivanje što obuhvatnijeg i preciznijeg odgovora, predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman.

32. O amandmanu zastupnika Davorina Mlakara na članak 136., sukladno odredbi članka 171. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor nije glasovao.

33. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 146. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman obzirom da je odredbom članka 148. Konačnog prijedloga poslovnika omogućeno uvrštavanje Interpelacije u dnevni red sjednice Sabora odmah po dostavljenom izvješću.

34. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 147. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:
Kao pod 33.

35. Amandman zastupnika Borisa Blažekovića na članak 160. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Propisivanje zastupniku „prava na nagradu“, treba tumačiti kao „drugo pravo“, sukladno odredbi članka 21. ovoga Konačnoga prijedloga te  slijedom toga, nije predmet uređenja Konačnog prijedloga poslovnika kao niti pravo na nagradu „djelatnika“ (državnih službenika), koja su prava predmet uređenja posebnih propisa.

36. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 178. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Smisao propisivanja predmetnih rokova ogleda u činjenici uvrštavanja i rasprave predmetnih akata na dnevni red sjednice Sabora. Obzirom na potrebu donošenja pojedinih akata, dinamiku rada u radnim tijelima i na sjednici Sabora trebao bi što samostalnije moći koordinirati predsjednik radnog tijela, odnosno predsjednik Sabora. Osim toga, ne postoje poslovničke zapreke da se prijedlozi akata koje donosi Sabor uvrste u dnevni red sjednice Sabora te rasprave i donesu bez podnesenog izvješća radnog tijela, a čak i ako radno tijelo podnese izvješće, Sabor uvijek može odlučiti drugačije.

37. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 179. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:
Kao pod 36.

38. Amandman zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 179. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Odrediti da Sabor ne može provesti raspravu bez mišljenja radnog tijela značilo bi da Hrvatski sabor izravno ovisi ne samo o sadržaju već i o dinamici rada radnih tijela što, vodeći računa o nužnosti očuvanja samostalnosti Hrvatskoga sabora u provođenju svojih ustavnih i poslovničkih ovlasti, nikako nije prihvatljivo.

39. Amandman zastupnice Marije Lugarić na članak 223. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

40. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 224. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

41. Amandman zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 228. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

42. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 228. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).
 
Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman kako bi, obzirom na dinamiku rada na sjednici Sabora, rad na sjednici što samostalnije mogao koordinirati predsjednik Sabora.

43. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 234. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

U cilju povećanja kvalitete i bolje organizacije rada na sjednicama Sabora uređena je predmetna odredba te nije prihvaćen predmetni amandman. Osim toga, odredbom članka 37. Konačnog prijedloga poslovnika na način da je određeno kako Predsjedništvo Sabora utvrđuje godišnji plan zasjedanja Sabora još će više doprinijeti boljoj organizaciji rada, a time i većoj sigurnosti u rokove za raspravljanje svih tema na sjednici Sabora.

44. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 234. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:
Kao pod 43.

45. Amandman Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada na članak 250. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).
 
Obrazloženje:

Predlagatelj nije prihvatio predmetni amandman obzirom da zbog potrebe donošenja pojedinih akata, dinamiku rada na sjednici Sabora trebao bi što samostalnije koordinirati predsjednik Sabora.

46. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 295. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 27. lipnja 2013. godine sve amandmane podnesene na Konačni prijedlog zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima.

Odbor je utvrdio da su amandmane na Konačni prijedlog zakona podnijeli: zastupnici Miroslav Tuđman, Andrej Plenković, Davorin Mlakar i Klub zastupnika HDZ-a.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 1. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Preciznost pojma „europski poslovi“ osigurana je definiranjem njegova značenja u članku 2. Konačnog prijedloga zakona kojim je jasno propisano značenje pojma „europskih poslova“.

2. Amandman zastupnika Andreja Plenkovića na članak 3. stavak 1. podstavak 10. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Praćenje provedbe svih obveza proisteklih iz pregovora s Europskom unijom je kontinuirani proces čiji je nastavak u interesu Republike Hrvatske i hrvatskog društva.

3. Amandman zastupnika Davorina Mlakara na članak 3. prema kojem se predlaže brisanje stavka 2. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Ovlasti Sabora iz članka 3. stavka 1. nisu isključive stoga je potrebno zadržati odredbu stavka 2.

4. Amandman zastupnika Miroslava Tuđmana na članak 8. stavak 2. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Način na koji će Sabor i radna tijela Sabora raspravljati i donositi svoje odluke uređeni su Poslovnikom Hrvatskoga sabora. Tako je odredbom članka 154. Konačnog prijedloga poslovnika uređen način postupanja Odbora za europske poslove prilikom rasprave, odnosno odlučivanja o stajalištu Republike Hrvatske o dokumentu Europske unije. Odbor uzima u obzir mišljenje matičnog radnog tijela prilikom odlučivanja o zaključku i de facto ne može odlučivati bez da prethodno ne zatraži njegovo mišljenje. Također, odredbom članka 4. Konačnog prijedloga zakona jasno je propisano da Odbor za europske poslove izvršava ovlasti Sabora „iz ovog Zakona“. Naime, izvršavanje ovlasti u ovom slučaju nije i ne može biti apsolutno određeno te se jasno zaključuje da Sabor u svakom trenutku može preuzeti odlučivanje.

5. Amandman zastupnika Andreja Plenkovića na članak 8. stavak 4. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Članak 144. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske propisuje da „…Hrvatski sabor može donositi zaključke o tim prijedlozima na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije.“

6. Amandman Kluba zastupnika HDZ-a na članak 11. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj smatra da uređenje sadržano u članku 11. Konačnog prijedloga zakona omogućava Hrvatskom saboru odgovarajuće provođenje nadzora nad djelovanjem Vlade na sastancima Europskog vijeća. Također, predlagatelj ističe odredbu članka 6. stavka 7. Konačnog prijedloga zakona prema kojoj je Vlada na zahtjev Sabora obavezna dostaviti bez odgode i sve ostale dokumente i informacije iz područja europskih poslova koje Sabor zatraži.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                   PREDSJEDNIK ODBORA
           
  Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 23. svibnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. svibnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se njegove odredbe uskladile s Direktivom 2011/51/EK od 11. svibnja 2011. o izmjenma i dopunama Direktive 2003/109/EK u cilju proširenja područja primjene odredbi ovoga Zakona na korisnike međunarodne zaštite. Osim toga, važeće odredbe koje su preuzete iz Direktive 2008/115/EZ od 16. prosinca 2008., potrebno je prilagoditi okolnostima koje će nastati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba na odredbu članka 39. kojom se predlaže brisanje stavka 5. u članku 97. ali je istaknuto kako nije opravdano propisivati obvezu strancu na koji način će „naučiti“ hrvatski jezik i latinično pismo (pohađanjem tečaja hrvatskog jezika u trajanju od najmanje 150 nastavnih sati), tim više što je  odredbom stavka 1. članka 97. propisano kako ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma provode visoka učilišta i za to ovlaštene ustanove.

Odbor većinom glasova (6 glasova "ZA" i 1 glasom "SUZDRŽANIM") podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 1.
U članku 1. u uvodnoj rečenici iza riječi: „Narodne novine, 130/2011“, dodaje se tekst: „ – u daljnjem tekstu: Zakon o strancima“.

Obrazloženje:
Nomotehnički se dorađuje izričaj.

II. Na članak 9.
U članku 9. u dodanom stavku 3. članka 21. iza riječi: „u razdoblju manjem od 59 mjeseci“, dodaju se riječi: „od datuma novog zahtjeva“.

Obrazloženje:
Nomotehnički se dorađuje izričaj kako bi bilo jasno određeno da se radi o razdoblju manjem od 59 mjeseci „od datuma novog zahtjeva“.
 
III. Na članak 15.
U članku 15. u stavku 2. iza riječi: „uvjete za ulazak“, dodaju se riječi: „iz stavka 1. ovoga članka“.

Obrazloženje:
Potrebno je odredbu urediti na ovaj način kako bi bilo jasno da se radi o uvjetima koji su određeni u stavku 1.

IV. Na članak 24.
Članak 24. mijenja se i glasi:
„Članak 24.
„U članku 55. stavku 1. iza riječi: „može se odobriti strancu“, dodaju se riječi: „koji ispunjava uvjete iz članka 54. ovoga Zakona i“.“

Obrazloženje:
Ako ostane ovako određena odredba, uvodna rečenica stavka 1. glasiti će: „Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ispunjava uvjete iz članka 54. ovoga Zakona može se odobriti strancu koji je član uže obitelji“. Stoga je bilo potrebno odredbu urediti na predloženi način.

V. Na članak 61.
U članku 61. u stavku 3. iza riječi: „ odluke“, dodaju se riječi: „iz stavka 2. ovoga članka“, iza riječi: „žalba“, dodaju se riječi: „u roku od 15 dana od dana dostave odluke“.

Obrazloženje:
Nomotehnički se uređuje izričaj i određuje rok za podnošenje žalbe sukladno odredbama ovoga Prijedloga.

VI. Na članak 82.
U članku 82. iza riječi: „državne granice“, dodaje se tekst: „(„Narodne novine“, broj 173/03., 100/04., 141/06., 8/07., 146/08. i 130/11.)“.

Obrazloženje:
Nomotehnički se dorađuje izričaj jer je nužno navesti brojeve „Narodnih novina“ u kojima je predmetni Zakon objavljen.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi članka 216. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Branko Vukšić dana 24. travnja 2013. godine.

Sukladno odredbi članka 211.a i na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Odbor jednoglasno (8  glasova „ZA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Odredbom članka 216. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da se zastupniku izriče opomena ako se, između ostalog, u svom govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja. Također, odredbama Poslovnika zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge,  mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razloge za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 216. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Uvidom u fonogram 8. sjednice Hrvatskoga sabora od 24. travnja 2013., ovaj Odbor je utvrdio kako se zastupnik Boris Blažeković, raspravljajući o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticaju razvoja malog gospodarstva, nije udaljio od teme utvrđenog dnevnog reda. 

Obzirom na navedeno Odbor je mišljenja da nije povrijeđena odredba članka 216. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 12. travnja 2013. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi članka 184. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnijela zastupnica Ana Lovrin dana 11. travnja 2013. godine.

Sukladno odredbi članka 211.a i na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 184. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da odgovor na postavljeno pitanje traje u pravilu dvije minute, ali ako je pitanje složeno, odgovor može trajati do četiri minute. Odbor je mišljenja kako predsjedatelj ima diskrecijsko pravo procijeniti složenost postavljenog pitanja te sukladno tomu odlučiti o vremenu potrebnom za odgovor. Predsjednik Vlade, član Vlade ili ministar koji odgovara na postavljeno pitanje, može odgovoriti na način za koji smatra da je najprikladniji, a zastupnik, nakon dobivenog odgovora, može izraziti svoje zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo odgovorom, sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obzirom na navedeno Odbor je mišljenja da nije povrijeđena odredba članka 184. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 12. travnja 2013. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi odredbe članka 183. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Branko Bačić dana 11. travnja 2013. godine.

Sukladno odredbi članka 211.a i na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 211.a stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice o istaknutoj povredi Poslovnika može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 8. sjednice Hrvatskoga sabora od 10. travnja 2013. godine razvidno je kako zastupnik Branko Bačić nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Branko Bačić izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se, između ostalog, ovim Prijedlogom uređuje, digitalizira i stvara jedinstveni sustav registra nekretnina koji će objediniti podatke iz zemljišnih knjiga i katastra te tako stvoriti temelj za napredak poduzetničke i ulagačke klime. Osim toga, informatička implementacija novog digitalnog registra omogućit će i značajnu racionalizaciju troškova državnog proračuna. Nadalje, povezivanjem baze digitalnih katastarskih planova i baze zemljišnih knjiga u Zajednički informacijski sustav, omogućava se uvid u zemljišnoknjižne i katastarske planove.

U raspravi je istaknuta primjedba kako se ovim zakonskim Prijedlogom ne rješava pitanje pretvorbe društvenog vlasništva već se na određeni način vrši eksproprijacija administrativnim putem i dodatno komplicira postupke za utvrđenje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama.

Osim toga, predloženo je da pravni posao bude temelj stjecanja prava vlasništva, a ne tek njegov upis u zemljišne knjige. Međutim, istaknuto je kako iz razloga pravne sigurnosti i povjerenja u zemljišne knjige, stjecanje prava vlasništva mora biti uređeno na predloženi način.

Također, podržano je osnivanje Visokog zemljišnoknjižnog suda s ciljem ujednačavanja sudske prakse u zemljišnoknjižnim predmetima.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se donošenjem ovoga Zakona, odnosno osnivanjem Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, sukladno relevantnim EU propisima, osigurava organizacijska, funkcionalna i financijska neovisnost tijela za istraživanje te se istovremeno smanjuju troškovi za osiguravanje sredstava u državnom proračunu za više agencija. 

Odbor  jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 5.
U članku 5. iza riječi: „osoba“, stavlja se točka, a ostali dio teksta briše se.

Obrazloženje:
Neovisnost Agencije podrazumijeva „neovisnost“ od svih osoba, a ne samo onih s kojima bi mogla doći u sukob interesa.

II. Na članak 8.
U članku 8. stavku 5. podstavak 5. briše se.
Stavak 7. mijenja se i glasi: „Upravno vijeće Agencije može donositi odluke ako su prisutni svi članovi, a odluke se donose većinom glasova svih članova upravnog vijeća Agencije.“.
U stavku 8. riječi: „ni regulatorne“, briše se.
U stavku 10. riječi: „ministar pomorstva, prometa i infrastrukture“, zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za promet, pomorstvo i infrastrukturu“.

Obrazloženje:
Na precizniji način se pravno i nomotehnički uređuje izričaj. Potrebno je posebno istaknuti regulatornu ulogu Agencije obzirom da je ovim Prijedlogom određeno da Agencija nema regulatorne ovlasti. Naime, u stavku 6. predmetnog članka jasno je određeno da Agencija donosi Statut i druge opće akte te je ovim amandmanom, između ostalog, odredbu stavka 8. bilo potrebno urediti na predloženi način.

III. Na članak 9.
U članku 9. stavku 3. iza riječi: „pet godina“, dodaju se riječi: „te mogu biti ponovno imenovani“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Način postupka i drugi uvjeti za izbor i razrješenje ravnatelja i zamjenika ravnatelja uređuju se Statutom.“.

Obrazloženje:
Potrebno je odrediti da će se Statutom kao aktom kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i poslovanja, ovlasti i način odlučivanja i drugo,  urediti i način postupka i uvjeti za izbor i razrješenje ravnatelja i zamjenika kako bi bio jasan postupak te uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati kako bi mogli biti imenovani na navedene dužnosti.

IV. Na članak 13.
U članku 13. stavak 2. briše se.

Obrazloženje:
Sadržaj odredbe stavka 2. ovoga članka pripada prijelaznim odredbama što se idućim amandmanom tako i uređuje.

V. Dodaje se članak
Iza članka 24. dodaje se članak 24.a koji glasi:

„24.a
Sredstva za osnivanje i početak rada Agencije osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. u okviru sredstava za rad Ministarstva i Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova.“.“

Obrazloženje:
Sukladno amandmanu na članka 13., sadržaj odredbe članka 13. stavka 2. odgovarajuće je ugrađen u prijelazne odredbe.

VI. Na članak 26.
U članku 26. podstavku 1. tekst iza prvog zareza, briše se.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o zračnom prometu („Narodne novine“, broj 69/09. i 84/11.), u članku 3. stavku 1. točka c) mijenja se i glasi: „c) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (u daljnjem tekstu : Agencija za istraživanje).““.
 
Obrazloženje:
Nomotehnički se uređuje izričaj.

Pored utvrđenih amandmana Odbor daje i sljedeće primjedbe koje se odnose:
- na članak 6. - iz odredbe članka nije jasno koje poslove Agencija obavlja s javnim ovlastima, a koje ne.
- na članak 8. stavak 8. – nejasno je o kakvoj se  „ovlasti za nametanje mjera“ radi.
- na članak 13. – odredba stavka 2. sadržajno ne odgovara ovom članku već prijelaznim i završnim odredbama.
- na članak 16. – bilo bi nužno razmotriti mogućnost propisivanja drugog roka obzirom na rok u kojemu, sukladno Zakonu o proračunu, predlagatelj mora predložiti, odnosno Vlada utvrditi prijedlog proračuna za narednu godinu. Naime, uređujući odredbu na ovaj način, proračun će već biti utvrđen (rok je do 15 studenoga), a Agencija se financira iz državnog proračuna i neovisno je tijelo od ministarstava te ne odgovara njima. 
- na članak 26. - izmjenom članka 12. Zakonu o zračnom prometu („Narodne novine“, broj 69/09. i 84/11.),  nije se izmjenio naziv „direktor“ obzirom da će, sukladno ovom Zakonu,  novoustrojena Agencija imati „ravnatelja“.
- Osim toga, osnivanjem Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, potrebno je na odgovarajući način redefinirati i uskladiti djelokruge postojećih nadležnih uprava u ministarstvima nakon početka rada Agencije.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se osigurale pretpostavke za rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao javne ustanove osnovane radi operativne provedbe mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uključujući provedbu programa međunarodne potpore.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst konačnog prijedloga podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 1.
Članak 1. mijenja se i glasi:

„Članak 1.
„U Zakonu o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine, broj 30/2009), u članku 7. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Članove Upravnog vijeća čine jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poljoprivredu, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za financije, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za regionalni razvoj i jedan predstavnik radnika zaposlen u Agenciji, izabran sukladno odredbama Zakona o radu.
(4) Članove Upravnog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poljoprivredu, osim predstavnika radnika, kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće, sukladno odredbama Zakona o radu.“.“

II. Na članak 2.
Članak 2. briše se.

III. Dodaje se članak
Iza članka 3. dodaje se članak 3.a koji glasi:
 „Iza članka 12. dodaje se članak 12.a koji glasi:
„12.a
(1) Na pravni status zaposlenika Agencije primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće zaposlenika Agencije primjenjuju se propisi o plaćama u javnim službama.““

Obrazloženje amandmana I., II. i III.
Obzirom da predložena odredba stavka 1. sadržajno ne odgovara odredbi članka 2. važećeg Zakona, amandmanima je bilo potrebno intervenirati na predloženi način. Osim toga, uređuje se pravni status zaposlenika i njihovo pravo na plaću obzirom da je Agencija pravna osoba s javnim ovlastima čija se sredstva za rad osiguravaju u državnom proračunu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se osigurale pretpostavke za učinkovitiji rad Agencije za investicije i konkurentnost, koja se u uvjetima gospodarske krize određuje kao Agencija od strateškog značaja u provedbi politike Vlade Republike Hrvatske te kako bi se  osigurale pretpostavke za učinkovitiji rad pravne osobe nadležne za strukturnu podršku povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

U raspravi je predloženo na jedinstven i sistematičan način urediti pravni status i plaće zaposlenika za sve postojeće (i buduće) agencije kako bi se, između ostalog, osigurale pretpostavke za jedinstveno određivanje visine plaća za sve zaposlenike agencija.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi sljedeći

AMANDMAN

I. Na članak 4.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„Članak 4.
„Članak 15. mijenja se i glasi:
(1) Na pravni status zaposlenika Agencije primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće zaposlenika Agencije primjenjuju se propisi o plaćama u javnim službama.“

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom uređuje se pravni status zaposlenika i njihovo pravo na plaću obzirom da je Agencija pravna osoba s javnim ovlastima čija se sredstva za rad osiguravaju u državnom proračunu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. godine o građanskoj inicijativi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno radi usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području građanske inicijative.
 
U raspravi je predloženo da bi prilikom upućivanja prijedloga zakona o provedbama uredbi Europskog parlamenta i Vijeća u zakonodavni postupak bilo potrebno uz zakonski tekst prijedloga, priložiti i tekst uredbi preveden na hrvatski jezik.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 1.
U članku 1. riječi: „dalje u tekstu“, zamjenjuju se riječima: „u daljnjem tekstu“.

Obrazloženje:
Nomotehnički se uređuje izričaj.

II. Na članak 6.
U članku 6. stavku 1. iza riječi: „godina“, dodaje se riječ: „života“.

Obrazloženje:
Predmetnim amandmanom se na precizniji način određuje uvjet koji je potreban za podržati građansku inicijativu

Osim utvrđenih amandmana Odbor podnosi i sljedeću primjedbu:
- u cijelom tekstu Zakona gdje je to potrebno riječi: „Ministarstvo nadležno za upravu“, pisati malim slovom jer se ne radi o nazivu ministarstva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Na temelju članka 42. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11. i 27/13.) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj ________ 2013. godine donio je

ODLUKU
o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna

I.
Sredstva raspoređena Odlukom ovoga Odbora od 6. veljače 2013. godine, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, u točki III. podtočkama 1., 14. i 16, namijenjena za redovito godišnje financiranje:
1. Socijaldemokratske partije Hrvatske,
2. Vladimira Bileka, nezavisnog zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine
3. Furia Radina, nezavisnog zastupnika talijanske nacionalne manjine,
neće se isplatiti u drugom tromjesečnom razdoblju za travanj – lipanj 2013. godine.

II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

OBRAZLOŽENJE

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na sjednici održanoj 6. veljače 2013. donio Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina, Klasa: 400-06/13-01/01, Urbroj: 6521-1-13-03, koja se sukladno odredbi točke III. predmetne Odluke doznačuju u tromjesečnim razdobljima.
Dana 28. ožujka 2013. ovaj Odbor je zaprimio Prijedlog Državnog ureda za reviziju o donošenju odluke o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, Klasa: 041-02/13-08/9, Urbroj: 613-01-01-13-1. U predmetnom Prijedlogu je istaknuto kako sukladno odredbi članka 42. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11., 61/11. i 27/13. – u daljnjem tekstu: Zakon), Državni ured za reviziju podnosi prijedlog o gubitku prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna za razdoblje od tri mjeseca za Socijaldemokratsku partiju Hrvatske, Vladimira Bileka, nezavisnog zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine i Furia Radina, nezavisnog zastupnika talijanske nacionalne manjine. U Prijedlogu je navedeno kako su godišnje financijske izvještaje za 2012. objavili: Socijaldemokratska partija Hrvatske na svojoj web stranici 3. ožujka 2013., nezavisni zastupnik Furio Radin na web stranici www.unione-italiana.hr 4. ožujka 2013. te nezavisni zastupnika Vladimir Bilek na web stranici Hrvatske narodne stranke 3. ožujka 2013., a na svojoj web stranici 13. ožujka 2013. Državni ured za reviziju zaključio je kako objava godišnjih financijskih izvještaja za 2012. nakon 1. ožujka 2013. nije sukladna s odredbom članka 39. stavka 2. Zakona kojom je određeno da su političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužni godišnje financijske izvještaje objaviti na svojim web stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Također, u Prijedlogu je istaknuto kako je odredbom članka 42. stavka 1. Zakona propisano da neovisno o prekršajnoj odgovornosti, politička stranka, nezavisni zastupnik, zastupnik nacionalnih manjina i nezavisni član predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji u propisanom roku javno ne objavi godišnje financijske izvještaje, sukladno odredbi članka 39. stavka 2. Zakona, gube pravo na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od tri mjeseca. 
Iz svega proizlazi kako je Državni ured za reviziju u navedenom Prijedlogu utvrdio kako Socijaldemokratska partija Hrvatske, Vladimir Bilek, nazavisni zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i Furio Radin, nezavisni zastupnik talijanske nacionalne manjine nisu ispunili obvezu koja proizlazi iz odredbe članka 39. stavka 2. Zakona te je slijedom navedenog, a sukladno članku 42. stavku 2. Zakona, ovaj Odbor donio predmetnu Odluku.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nije dopuštena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostave ove Odluke može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                                              
                                                             Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 22. ožujka 2013. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma Građanske inicijative za prikupljanje potpisa građana sa svrhom raspisivanja referenduma pod nazivom Referendumski ustanak koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Građanska inicijativa za prikupljanje potpisa građana sa svrhom raspisivanja referenduma pod nazivom Referendumski ustanak odnosno Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/01, Urbroj: 363-13-03, od 15. ožujka 2013. godine.

Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1., 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je istaknuto kako je odredbom članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske propisano da će Hrvatski sabor raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, a kako je u predmetnom Zahtjevu navedeno da je prikupljeno ukupno 480.269 potpisa, što iznosi 11,20 posto svih stanovnika. Također je istaknuto kako bi ukupan broj potpisa bio dostatan za raspisivanje referenduma ali da se predmetnim Zahtjevom provelo izjašnjavanje o četiri referendumska pitanja za koja, gledano svakog pojedinačno, nije prikupljen dovoljan broj potpisa birača za raspisivanje refereduma.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (9 glasova „ZA“),donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Zadužuje se Ministarstvo uprave da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Građanska inicijativa za prikupljanje potpisa građana sa svrhom raspisivanja referenduma pod nazivom Referendumski ustanak odnosno Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru.

Također, istaknuto je kako je potrebno donijeti novi zakon koji će na sustavan i cjelovit način urediti pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj te je Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA), donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Poziva se Vlada Republike Hrvatske da u što kraćem roku izradi i uputi u zakonodavnu proceduru prijedlog zakona kojim će u potpunosti biti uređeno pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 20. ožujka 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se utvrdile zakonske pretpostavke za što učinkovitije obavljanje poslova zbrinjavanja i pomoći prognanicima, izbjeglicama i povratnicima te obnovu stambenih jedinica uništenih ratnim djelovanjem te obzirom na činjenicu da je uređivanje upravnih postupaka stambenog zbrinjavanja i utvrđivanja statusnih prava obuhvaćeno provedbom monitoringa u postupku ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava. Stoga se predlaže osnivanje Državnog ureda za stambeno zbrinjavanja koje će, kao tijelo državne uprave, koordinirati obavljanje poslova stambenog zbrinjavanja i obnove na području cijele države.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi slijedeće

AMANDMANE

I. Na članak 1.

U članku 1. kojim se dopunjuje članak 3., dodana točka 5. mijenja se i glasi: „5. Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.

II. Na članak 3.

U članku 3. kojim se dodaje članak 27.b, u stavku 1. riječi: „Državni ured za stambeno zbrinjavanje“, zamjenjuju se riječima: „Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.

III. Na članak 4. U članku 4. u stavcima 1., 2. i 3. riječi: „Državni ured za stambeno zbrinjavanje“, u određenom padežu, zamjenjuju se riječima: „Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“, u odgovarajućem padežu.

OBRAZLOŽENJE AMANDMANA I., II. i III:

Obzirom na opseg i značaj poslova koji su ovim zakonskim Prijedlogom stavljeni u nadležnost novo ustrojenog središnjeg tijela državne uprave, bilo je potrebno izvršiti navedenu izmjenu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 20. ožujka 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se smanjivanjem troškova rada u državnim i javnim službama na svim razinama očuvala radna mjesta i puna zaposlenost u vijeme recesije. Stoga je predložena izmjena članka 151.a Zakona o državnim službenicima kojom se koeficijenti za izračun plaće rukovodećih državnih službenika smanjuju za 3% u odnosu na postojeće koeficijene.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Na temelju članka 67. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, na sjednici održanoj 12. ožujka 2013. godine donio je

O D L U K U
o pokretanju postupka za izbor povjerenika za informiranje

I.

Pokreće se postupak za izbor povjerenika za informiranje na vrijeme od pet godina počevši od dana izbora.

II.

Za povjerenika za informiranje može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
• hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske,
• završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke,
• najmanje 10 godina radnog iskustva u struci,
• istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije,
• koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
• koja nije član političke stranke.

Sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatražit će se uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri.

III.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora objaviti će javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje na dan stupanja na snagu ove Odluke.

Postupak prikupljanja kandidatura za izbor povjerenika za informiranje započinje na dan objave javnog poziva za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje u „Narodnim novinama“, a traje trideset dana od dana objave javnog poziva.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu dan nakon objave u „Narodnim novinama“.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 22. veljače 2013. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi članka 216. u svezi s člankom 212. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Boris Blažeković dana 21. veljače 2013. godine.

Sukladno odredbi članka 211.a i na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 211.a stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice o istaknutoj povredi Poslovnika može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma sjednice Hrvatskoga sabora od 21. veljače 2013. godine razvidno je kako zastupnik Boris Blažeković nije izjavio da želi govoriti o povredi Poslovnika niti je najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Boris Blažeković izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 15. veljače 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je ovim Prijedlogom zakona izjednačen način popunjavanja radnih mjesta i pravni status državnih službenika u Uredu predsjednika Republike Hrvatske s načinom popunjavanja radnih mjesta i statusom državnih službenika u kabinetu ministra, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu predstojnika državnog ureda. Također, reguliran je i raspored državnih službenika na radna mjesta u državna tijela nakon prestanka mandata ministra.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.    

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 15. veljače 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se utvrdile zakonske pretpostavke za raspisivanje i održavanje neposrednih općih ad hoc izbora za članove iz Republike Hrvatske u Europski parlament, prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama.

U raspravi je podržano rješenje tzv. „otvorenih lista“ za izbor članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament te izražena potreba da takav sustav izbora postane pravilo i za ostalo hrvatsko izborno zakonodavstvo. Također, istaknuto je kako mandat izabranih članova počinje teći od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji što sprječava mogućnost istovremenog postojanja imenovanih promatrača u Europski parlament i izabranih članova.

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 6.
U članku 6. koji se odnosi na članak 9. stavak 3. ispred riječi: „misijama Ujedinjenih naroda“, dodaje se riječ: „mirovnim“.

II. Na članak 18.
U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi:
 „U članku 36. stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: „Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora.““

OBRAZLOŽENJE:
Preciziraju se pravila određivanja članova biračkih odbora i njihovih zamjenika.

III. Na članak 20.
U članku 20. stavku 1. riječi: „stavku 1.“, brišu se.

IV. Na članak 22.
U članku 22. stavku 1. riječi: „stavku 1.“, brišu se.

V. Na članak 39.
U članku 39. riječ: „Zakona“, zamjenjuje se riječima: „Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament („Narodne novine“, broj 92/10.)“.

VI. Na članak 40.
U članku 40. riječi: „objavljuje se“, zamjenjuju se riječima: „objavit će se“, a iza riječi: „Narodnim novinama“, dodaje se zarez te se riječ: „i“, zamjenjuje riječju: „a“.

OBRAZLOŽENJE I., III., IV., V. i VI.
Pravno i nomotehnički se usklađuje izričaj.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da su otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti prema društvu u kojemu djeluju, pretpostavke demokratizacije, modernog društva i borbe protiv korupcije. Naglasio je kako je sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama jedno od temeljnih ljudskih prava regulirano Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama te međunarodnim ugovorima. Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U raspravi je podržano rješenje kojim se osniva Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama, poglavito kako bi se naglasila njegova prepoznatljivost i uloga. Istaknuto je kako je radi boljeg provođenja ovoga Zakona potrebno provesti obuhvatnu edukaciju (i organizaciju), ne samo tijela javne vlasti u smislu pružanja pravodobne i istinite informacije već i građana odnosno korisnika prava na pristup informacijama.

Također, u raspravi su izneseni i pojedini prijedlozi u smislu dorade pojedinih odredbi ovoga Prijedloga, a poglavito odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. kako bi se na jasniji način odredilo da „raspolaganje javnim novcem“ ne može biti poslovna tajna. Također, izneseno je mišljenje kako je odredba točke 7. preširoko određena obzirom da je odredbama ovoga Zakona propisano kada se jamči pravo na pristup informacijama odnosno kada i kojim propisima (zakonima) ono može biti ograničeno. 

Istaknuta je primjedba kako je u odredbi članka 16. stavka 1. potrebno, osim točaka 2., 3., 4., 5. i 6. stavka 2. članka 15., navesti i točku 7., kako bi bilo jasno da je tijelo javne vlasti, prije donošenja odluke, dužno i za taj slučaj provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Predloženo je u odredbi članka 36. stavka 3. odrediti da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, prijedlog kandidata za Povjerenika utvrđuje ne samo na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva već i na temelju „svih ostalih saznanja o kandidatima“.

Osim toga, istaknuto je kako je odredbu članka 37. stavka 2. potrebno nomotehnički doraditi tako da se propiše kako se na Povjerenika „na odgovarajući način primjenjuju“ odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Također, predlaže se preispitati mogućnost  da se u odredbi stavka 3. visina plaće Povjereniku odredi u visini plaće ravnatelja državne upravne organizacije.

Također, predloženo je u odredbi članka 39. stavka 3. odrediti da se na zaposlene u Uredu Povjerenika primjenjuju opći propisi o radu obzirom da su zaposlenici na koje se odredba odnosi već sada zaposleni u Agenciji za zaštitu osobnih podataka i da će danom izbora Povjerenika, sukladno odredbi članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, biti preuzeti iz Odjela za pravo na pristup informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka u Ured Povjerenika. U slučaju prihvaćanja takvog prijedloga, bilo bi potrebno brisati članak 70. obzirom da je odredba konzumirana odredbom članka 66. stavka 2. ovoga Zakona. Također, radi sadržajne usklađenosti odredbi, predloženo je dopuniti članak 39. stavkom 8. koji bi glasio: „Sredstva za rad Ureda Povjerenika osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.“, u tom bi slučaju bilo potrebno brisati odredbu članka 40. stavka 4.

U odredbi članka 60. stavka 2. predloženo je iza riječi: „31. siječnja“, dodati riječi: „tekuće godine“, a u stavku 5. iza riječi: „31. ožujka“, dodati riječi: „tekuće godine“, kako bi se preciziralo razdoblje u kojemu su tijela javne vlasti, odnosno Povjerenik, dužni dostaviti svoja izvješća.

 Osim navedenog, istaknuta je načelna primjedba kako ovom Prijedlogu nedostaje ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona te kako bi ju bilo potrebno navesti prilikom iznošenja obrazloženja. Također, istaknuto je kako je potrebno na precizniji način propisati poziciju i način rada Povjerenika obzirom na njegov značaj i ulogu kao neovisnog državnog tijela. Izraženo je mišljenje kako je obzirom na odredbe Ustava Republike Hrvatske, potrebno odrediti da Povjerenik, kao promicatelj i zaštitnik ljudskih prava i temeljnih sloboda, ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/13-01/01
Urbroj: 6521-1-13-01
Zagreb, 06. veljače 2013.

Na temelju članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11. i 61/11.) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 06. veljače 2013. godine donio je

ODLUKU
o  raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina

I.

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2013. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu u iznosu od 50 161 666, 00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.
Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina za rad u 2013. godini raspoređuju se sredstva:
1. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(42 zastupnika i 19 zastupnica)                                    20 390 391,50 kuna
2. Hrvatska demokratska zajednica
(37 zastupnika i 8 zastupnica)                                      14 494 767,12 kuna
3. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(10 zastupnika i 3 zastupnice)                                        4 364 716,39 kuna
4. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(6 zastupnika)                                                                 1 954 350,62 kuna
5. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                     977 175,31 kuna
6. Hrvatski laburisti - Stranka rada
(5 zastupnika i 1 zastupnica)                                           1 986 923,13 kuna
7. Demokratski centar                     
(1 zastupnica)                                                                     358 297,61 kuna
8. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika i 1 zastupnica)                                         1 009 747,82 kuna
9. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                                   977 175,31 kuna
10. Hrvatska građanska stranka
(1 zastupnik i 1 zastupnica)                                              684 022,72 kuna
11. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik)                                                                     325 725,10 kuna
12. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
(1 zastupnica)                                                                    358 297,61 kuna
13. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske
(1 zastupnik)                                                                      325 725,10 kuna
14. Vladimir Bilek
(zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)              325 725,10 kuna
15. Veljko Kajtazi
(zastupnik austrijske, bugarske, njemačke,
poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske,
ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)           325 725,10 kuna
16. Furio Radin
(zastupnik talijanske nacionalne manjine)                        325 725,10 kuna
17. Deneš Šoja
(zastupnik mađarske nacionalne manjine)                        325 725,10 kuna
18. Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)                          325 725,10 kuna
19. Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)                            325 725,10 kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun nezavisnih zastupnika koji su izabrani s nezavisnih lista te zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:
1. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(42 zastupnika i 19 zastupnica)                                  5 097 597,88 kuna
2. Hrvatska demokratska zajednica
(37 zastupnika i 8 zastupnica)                                    3 623 691,78 kuna
3. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(10 zastupnika i 3 zastupnice)                                    1 091 179,10 kuna
4. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(6 zastupnika)                                                                488 587,66 kuna
5. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                244 293,83 kuna
6. Hrvatski laburisti - Stranka rada
(5 zastupnika i 1 zastupnica)                                         496 730,78 kuna
7. Demokratski centar
(1 zastupnica)                                                                  89 574,40 kuna
8. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika i 1 zastupnica)                                         252 436,96 kuna
9. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                               244 293,83 kuna
10. Hrvatska građanska stranka
(1 zastupnik i 1 zastupnica)                                          171 005,68 kuna
11. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik)                                                                   81 431,28 kuna
12. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
(1 zastupnica)                                                                  89 574,40 kuna
13. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske
(1 zastupnik)                                                                    81 431,28 kuna
14. Vladimir Bilek
(zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)            81 431,28 kuna
15. Veljko Kajtazi
(zastupnik austrijske, bugarske, njemačke,
poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske,
ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)         81 431,28 kuna
16. Furio Radin
(zastupnik talijanske nacionalne manjine)                      81 431,28  kuna
17. Deneš Šoja
(zastupnik mađarske nacionalne manjine)                      81 431,28 kuna
18. Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)                        81 431,28 kuna
19. Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)                          81 431,28 kuna

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                                              
                                                             Peđa Grbin

OBRAZLOŽENJE

Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11. i 61/11.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2013. godinu („Narodne novine“, broj 139/12.), za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 50 161 666, 00 kuna.  Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2013. godini temelji se na navedenom iznosu.
Također je propisano da sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina. Za svakog zastupnika pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.
Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina.
Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2013. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama, nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina raspoređuju se sredstva u iznosu od 325 725,10 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 358 297,61 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci, nezavisnim zastupnicima, odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun nezavisnih zastupnika te zastupnika nacionalnih manjina.
Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:
1. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske, 51215 Kastav, Žegoti bb
2. Demokratski centar, 10000 Zagreb, Ilica 48
3. Hrvatska demokratska zajednica, 10000 Zagreb, Trg žrtava fašizma 4
4. Hrvatska građanska stranka, 21000 Split, Zrinsko Frankopanska 68
5. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, 10000 Zagreb, Kneza Mislava 8
6. Hrvatska seljačka stranka, 10000 Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 17
7. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, 10000 Zagreb,Čulinećka 119
8. Hrvatska stranka umirovljenika, 10000 Zagreb, Frankopanska 7II
9. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, 31000 Osijek, Trg Lava Mirskog 1
10. Hrvatski laburisti – Stranka rada, 10000 Zagreb, Ilica 108
11. Istarski demokratski sabor, 52100 Pula, Splitska 3
12. Samostalna demokratska srpska stranka, 32000 Vukovar, Trg drvena pijaca 28
13. Socijaldemokratska partija Hrvatske, 10000 Zagreb, Drage Iblera 9
14. Zastupnik Jakša Baloević
15. Zastupnik Ivan Grubišić
16. Zastupnik Vladimir Bilek
17. Zastupnik Veljko Kajtazi
18. Zastupnik Furio Radin
19. Zastupnik Deneš Šoja
20. Pismohrana

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa:  021-13/12-07/90  
Urbroj: 6521-1-13-25
Zagreb,  06. veljače 2013.

     PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog kandidata za izbor pučkog pravobranitelja

Na temelju odredbe članka 10. stavka 3.  Zakona o pučkom pravobranitelju i odredbe članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog kandidata za izbor pučkog pravobranitelja kojeg je utvrdio na sjednici održanoj 06. veljače 2013. godine.

Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju („Narodne novine“, broj 76/12.), na 27. sjednici  održanoj 06. veljače 2013. godine utvrdio je

PRIJEDLOG KANDIDATA ZA IZBOR PUČKOG PRAVOBRANITELJA

te predlaže slijedeće kandidate za izbor pučkog pravobranitelja:

1. IVANU GORANIĆ
2. LORU VIDOVIĆ.

Obrazloženje:

Hrvatski sabor je na temelju odredbe članka 10. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju objavio Javni poziv za predlaganje kandidata pučkog pravobranitelja. Poziv je objavljen na web stranici Hrvatskoga sabora 14. prosinca 2012. godine, u „Narodnim novinama“ br. 138/12. od 14. prosinca 2012. godine, Večernjem listu, 17. prosinca 2012. godine te Jutarnjem listu, 17. prosinca 2012. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a posljednji dan za podnošenje kandidatura bio je 14. siječnja 2012. godine.

Na poziv su pravovremeno stigle slijedeće kandidature:

1. SILVIJA ARKO GORSKI,
2. KRISTINA GOGIĆ,
3. IVANA GORANIĆ,
4. BRANKA JUSUFHODŽIĆ KRANJAC, 
5. BORIS KOZJAK,
6. MARKO LAPAINE,
7. LANA PETO KUJUNDŽIĆ,
8. DUBRAVKA RUDELIĆ,
9. DOMAGOJ SIVRIĆ,
10. MARTA VIDAKOVIĆ MUKIĆ,
11. LORA VIDOVIĆ,
12. RENATA ŽLIČARIĆ.

Obzirom da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav  na temelju odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora,  Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je dopisom od 22. siječnja 2013. godine uputio pristigle kandidature Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora radi davanja prethodnog mišljenja.

Na 25. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, održanoj 22. siječnja 2013. godine, utvrđeno je  kako je  pravovremeno pristiglo svih dvanaest kandidatura te da svih dvanaest kandidata ispunjava uvjete za izbor pučkog pravobranitelja koji su utvrđeni Zakonom o pučkom pravobranitelju.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina su 30. siječnja 2013., održali zajedničku sjednicu na koju su pozvali sve kandidate na javni razgovor. Tijekom razgovora članovi obaju Odbora kandidatima su postavljali pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je prethodno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, Klasa: 021-13/13-07/01, Urbroj: 6521-8-13-02 od 31. siječnja 2013. godine u kojemu je istaknuto kako  daje prednost slijedećim kandidatima: Lani Peto Kujundžić i Lori Vidović.

Na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koja je održana 06. veljače 2013. godine, provedena je rasprava i tajno glasovanje o predloženim kandidatima. Nakon provedene rasprave i tajnog glasovanja o kandidatima za pučkog pravobranitelja, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je utvrdio kako su svi nazočni članovi predali glasačke listiće te je utvrđen Prijedlog kandidata za izbor pučkog pravobranitelja.

Prilikom utvrđivanja Prijedloga kandidata Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav  je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata te dojam iz javnog razgovora.

Na temelju odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav upućuje Prijedlog kandidata za izbor pučkog pravobranitelja Hrvatskom saboru.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 6. veljače 2013. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da se njime predlaže daljnje unapređenje sustava financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe nadogradnjom postojećih zakonskih rješenja u pitanjima koja su se u provedbi važećeg Zakona pokazala nedostatno uređena te kvalitetnijim i primjerenijim rješenjima pojedinih pitanja.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako je potrebno preispitati odredbe ovoga Prijedloga koje se odnose na otvaranje posebnih računa za financiranje izborne promidžbe te obvezu banaka da bez odgode izvijeste Državno izborno povjerenstvo o otvaranju odnosno zatvaranju računa. Također je istaknuta primjedba u vezi neodređenosti ovoga Prijedloga u pogledu otvaranja posebnih računa za financiranje izborne promidžbe u slučaju koalicije stranaka.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.    

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se, između ostalog, ovim Prijedlogom uređuje, digitalizira i stvara jedinstveni sustav registra nekretnina koji će objediniti podatke iz zemljišnih knjiga i katastra te tako stvoriti temelj za napredak poduzetničke i ulagačke klime. Osim toga, informatička implementacija novog digitalnog registra omogućit će i značajnu racionalizaciju troškova državnog proračuna. Nadalje, povezivanjem baze digitalnih katastarskih planova i baze zemljišnih knjiga u Zajednički informacijski sustav, omogućava se uvid u zemljišnoknjižne i katastarske planove.

U raspravi je istaknuta primjedba na odredbu članka 90. Prijedloga, kako nije pravno prihvatljivo odrediti stupanje na snagu odredbe ovisno o danu početka rada Visokog zemljišnoknjižnog suda obzirom da ovim zakonskim prijedlogom nije predviđeno kada će sud početi s radom.

Odbor jednoglasno (11 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se, između ostalog, ovim Konačnim prijedlogom zakona normativno uređuje pravo državnih dužnosnika na povratak na rad nakon prestanka obnašanja dužnosti, kod poslodavca kod kojega su bili zaposleni na neodređeno vrijeme, prije početka obnašanja dužnosti. Napominje kako je to pravo do sada bilo uređeno Zakonom o postupku primopredaje vlasti te predlaže da se na cjelovit način uredi ovim Prijedlogom.

U raspravi je istaknuto kako je potrebno na cjelovit način urediti sustav plaća u Republici Hrvatskoj te obuhvatno reformirati državnu upravu kako bi se na transparentan i pravedan način odredili kriteriji po kojima bi se određivali državni dužnosnici te koeficijenti za izračun plaća. Nadalje, iz obrazloženja Prijedloga nije jasno zašto su koeficijenti ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje različito određeni obzirom da je istaknuto kako se za jednu i drugu dužnost očekuje povećanje opsega poslova te dodatne obveze u vezi s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Osim toga, istaknuta je primjedba kako je odredba koja uređuje povratak na rad dužnosnika koji nije ponovno imenovan na dužnost, kod poslodavca kod kojega je bio zaposlen na neodređeno vrijeme prije početka obnašanja dužnosti, u suprotnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske u smislu ostvarivanja prava na poduzetničku slobodu.

Odbor većinom glasova podupire (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 22. siječnja 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona ostvarile određene uštede sredstava iz Državnog proračuna obzirom da će od sada predsjednik Republike pravo na ured i dva državna službenika, osobnog vozača i službeno osobno vozilo moći koristiti 5 godina po prestanku obnašanja dužnosti. Osim toga, mirovina predsjednika se više neće određivati u visini 90% plaće predsjednika Republike Hrvatske nego prema općem propisu, Zakonu o mirovinskom osiguranju.

U raspravi je iznesena primjedba na odredbu članka 2. Prijedloga u smislu određivanja iznosa mirovine predsjedniku Republike (koji odluči koristiti to pravo), sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Također, istaknuto je kako nije jasno zašto se omogućava da predsjednik po prestanku obnašanja dužnosti ima pravo na mirovinu, a istovremeno mu se omogućava povratak na rad kod poslodavca kod kojega je bio u radnom udnosu na neodređeno vrijeme ili kod poslodavca s kojim je zaključio poseban ugovor. Osim toga, naglašeno je kako je navedena odredba članka 1. Prijedloga u suprotnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske u smislu ostvarivanja prava na poduzetničku slobodu.

Također, istaknuta je primjedba u smislu uređivanja korištenja „stečenih prava“ na način da predsjednik koji je ostvario prava po odredbama važećeg zakona, nastavlja s njihovim korištenjem u istom opsegu i to trajno. Naime, istaknuto je kako u ovom posebnom slučaju ne bi trebalo koristiti analogiju načela zaštite stečenih prava te proširivati pojam zaštite stečenih prava na zaštitu svih prava koja bi mu pripadala, obzirom da je trajno ostvarivanje prava po odredbama važećeg zakona privilegij samo predsjednika Republike.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o prebivalištu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona na određeni način uklonile manjkavosti proizašle iz primjene važećeg Zakona o prebivalištu i boravištu koje se prvenstveno odnose na probleme pri sastavljanju popisa birača, izdavanje javnih isprava, nemogućnost pronalaska osoba od strane sudova i drugih državnih tijela. Naglasio je kako evidencija prebivališta i boravišta mora odgovarati stvarnom stanju jer se na prebivalištu temelji čitav niz prava propisanih posebnim propisima.

U raspravi je iznesena primjedba kako bi bilo potrebno razmotriti mogućnost da se na drugačiji način odredi sadržaja obrasca kod prijave i odjave prebivališta u odnosu na upisivanje broja stana na koji se osoba prijavljuje.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi slijedeći

AMANDMAN

I. Na članak 12.

U članku 12. stavku 6. riječi: „osoba može pokrenuti upravni spor“, zamjenjuju se riječima: „žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor“.

OBRAZLOŽENJE:

Potrebno na jasan način utvrditi nedopuštenost žalbe na rješenja policijske uprave odnosno čelnika policijske uprave jer u tom slučaju, sukladno posebnom zakonu, moguće je pokrenuti upravni spor.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o registru birača koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom, između ostalog, predlaže uspostavljanje registra birača kao jedinstvene elektroničke baze podataka, uvodi se institut aktivne registracije za one državljane Republike Hrvatske koji nemaju trajno boravište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati na izborima. Također, uređuju se još dva instituta i to prethodna registracija i privremeni upis, te se sukladno tome na drugačiji način uređuje institut popisa birača. Osim toga, predlaže se da državljani Europske unije ostvare biračko pravo u Republici Hrvatskoj u izborima za zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament te u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je iznesena primjedba kako bi bilo potrebno razmotriti mogućnost propisivanja gdje, u kojem roku  i na koji način središnje tijelo javno objavljuje statističke podatke iz zaključenog popisa birača kada se održavaju izbori na cjelokupnom području Republike Hrvatske te kada se provodi državni referendum, odnosno kada je to dužan učiniti Ured.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi slijedeći

AMANDMAN

I. Na članak 14.

U članku 14. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je odmah nakon raspisivanja izbora odnosno referenduma nadležnom uredu dostaviti podatke o biračima koji su upisani u registar birača, a nemaju važeće osobne iskaznice odnosno kojima rok važenja osobne iskaznice ističe do roka utvrđenog u članku 24. stavku 1. ovoga Zakona, te nakon zatvaranja registra birača dostaviti podatke o biračima koji do roka iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona podnesu zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice.“

Obrazloženje:

Ovim amandmanom ublažava se uvjet za sastavljanje popisa birača, time što sadrži birače kojima rok važenja osobne iskaznice ističe do dana zatvaranja registra birača, a ne  i one kojima će isteći u periodu od zatvaranja registra do dana održavanja izbora. Na taj način će građani kojima rok važenja osobne iskaznice ističe nakon zatvaranja registra (10 dana prije dana održavanja izbora) biti u popisu birača, jer su u trenutku zatvaranja registra imali važeće osobne iskaznice.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom, osigurava jača politička stabilnost u odnosima između predstavničkog tijela i tijela izvršne vlasti, veća učinkovitost u obavljanju poslova i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i odgovornosti. Također, istaknuo je kako će se, između ostalog, ovim Zakonom omogućiti građanima veći doprinos u ostvarivanju prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu Ustavom Republike Hravatske. Detaljnije se uređuje mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika putem referenduma. Nadalje, osigurava se kontinuitet u obnašanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u situaciji kada je proteklo više od pola mandata te ostavlja mogućnost obnašanja dužnosti od strane zamjenika koji je izabran zajedno i istovremeno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom kojemu mandat prestaje. Ostvaruje se pravo na bolju zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu i tijelu izvršne vlasti.

U raspravi je podržano rješenje kojim se predlaže  mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika putem referenduma obzirom da  Prijedlog zakona koji je bio u prvom čitanju nije predviđao tu mogućnost.

Također, u raspravi je predloženo preispitati  odredbu članka 2. dodanog stavka 5. članka 24. radi mogućnosti skraćivanja roka od 60 dana (od dana dostave), u kojemu je središnje tijelo dužno utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga.

U raspravi je također predloženo preispitati odredbu članka 14. kako bi se na jasan način odredio rok  u kojemu predstavničko tijelo mora raspisati referendum za opoziv.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o lokalnim izborima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da je izborni sustav uređen različitim zakonima te nije cjelovito i na jedinstven način uređen za sve lokane izbore. Ovim Konačnim prijedlogom zakona ujednačuje se zakonska regulativa u pitanjima koja su značajna za lokalne izbore te se na primjereniji način uređuju pitanja koja su bitna u ostvarivanju zakonitosti i pravilnosti provedbe izbora. Tako se predmetni Zakon usklađuje sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, Zakonom o policiji te Zakonom o državnim službenicima.

U raspravi je istaknuta primjedba kako bi bilo potrebno uskladiti odredbu članka 51. točke 8. i članka 53. točke 10. u smislu „objavljivanja rezultata izbora po biračkim mjestima“.

Također, predloženo je odredbu članka 88. stavka 2. podstavka 17. uskladiti sa Zakonom o državnom odvjetništvu na način da se preciznije odredi kako općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti „državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika“.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga podnosi slijedeći

AMANDMAN

I. Dodaje se članak

Iza članka 85. dodaje se članak 85.a koji glasi:

„Članak 85.a

(1) Rezultate izbora za članove predstavničkog tijela utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici.

(2) Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:
- broj birača upisanih u popis birača jedinice,
- koliko je glasova dobila svaka pojedina kandidacijska lista,
- koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
- broj mjesta u predstavničkom tijelu jedinice koje je dobila svaka kandidacijska lista
- ime i prezime kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove predstavničkog tijela jedinice.

(3) Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedinice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.“.

Obrazloženje:

Dodanim člankom 85.a jasno se propisuje sadržaj, obveza utvrđivanja i objave rezultata izbora za članove predstavničkih tijela.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da se njime predlaže daljnje unapređenje sustava financiranja političkih aktivnosti i izborne promidđbe nadogradnjom postojećih zakonskih rješenja u pitanjima koja su se u provedbi važećeg Zakona pokazala nedostatno uređena te kvalitetnijim i primjerenijim rješenjima pojedinih pitanja.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako obveza banke da bez odgode izvijesti Državno izborno povjerenstvo o otvaranju odnosno zatvaranju računa neće olakšati Državnom izbornom povjerenstvu učinkovtu i neovisnu provedbu nadzora. Naglašeno je kako osim navedenog, istodobno treba odrediti bolje mehanizme kontrole kako bi se ostvarila funkcija neovisnog nadzornog tijela. Također je istaknuto kako je radi osiguravanja transparentnosti financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja potrebno stvoriti bolje preduvijete za javnu objavu i trajnu dostupnost podataka o donatorima izbornih kampanja i redovitog političkog djelovanja te također propisati bolje mehanizme kontrole u tom smijeru.

Nakon što je u raspravi većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, iznesene su pojedine primjedbe i prijedlozi.

Predlaže se u preispitati i na drugačiji način urediti odredbu članka 6. dodanog stavka 7. članka 7. kako bi se (osim novčane kazne za prekršaj) propisala mogućnost nadoknade cjelokupne imovine koja je ovršena s posebnog računa zbog „pokrića troškova učinjenih u privatne svrhe“ nezavisnog zastupnika. 
 
Predlaže se u odredbi članka 7. dodanog stavka 6. članka 8. preispitati mogućnost da osim obavijesti o otvaranju i zatvaranju posebnog računa, banke izvijeste Državno izborno povjerenstvo i o izvršenju ovrhe sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Također, u dodanom stavku 7. potrebno je na precizniji način odrediti pojam „banke u Republici Hrvatskoj“ u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 4. prosinca 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno kako bi se stvorili uvjeti za povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine što bi u konačnici rezultiralo sređivanjem zemljišnoknjižnog stanja u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je istaknuto kako će, obzirom na njihovu složenost, upravitelji teško pokrenuti postupke upisa zgrade i njezinih posebnih dijelova u produženom roku koji je određen ovim Prijedlogom.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi slijedeći

AMANDMAN

I. Na naziv Zakona i članak 1.

U nazivu ovoga Zakona riječ: „DOPUNI“, zamjenjuje se riječju: „IZMJENI“.

Članak 1. mijenja se i glasi:
„Članak 1.
U Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 153/09.), u članku 3. riječi: „u roku od tri“, zamjenjuje se riječima: „do 31. prosinca 2015.“.“

Obrazloženje:

Amandmanom se, na pravno prihvatljiv način, postiže svrha predmetnog prijedloga. Predložene odredbe ovoga Prijedloga imaju karakter prijelaznih i završnih te predstavljaju dopunu predmetnog Zakona u širem smislu. Također, pravno je neprihvatljivo da odredba članka 1. ovoga Prijedloga stupi na snagu uz istodobnu primjenu i važenje odredbe članka 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 153/09.). Slijedom navedenoga bilo je nužno amandmanima izmijeniti predloženu odredbu članka 1., te naziv ovoga Prijedloga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. i 23. sjednici koje su održane 19. studenoga 2012. i 4. prosinca 2012. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjenama Ustava Republike Hrvatske, s prijedlogom Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 44 zastupnika Hrvatskoga sabora, aktom od 12. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova nije podržao donošenje Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koju je podnijelo 44 zastupnika Hrvatskoga sabora jer je za Prijedlog odluke glasovao 1 član Odbora, a 7 članova Odbora je bilo protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav održao je 29. studenoga 2012. godine tematsku sjednicu kojoj je tema bila "Normativni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj".

Uz saborske zastupnike, sjednici su prisustvovali i ministar uprave Arsen Bauk, predstavnici sindikalnih središnjica, akademske zajednice te civilnog društva.

Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin uvodno je istaknuo važnost održavanja tematskih sjednica u cilju ostvarivanja otvorenog i transparentnog parlamenta. Osvrnuvši se na komparativne izvore, naglasio je kako Republika Hrvatska mora utvrditi svoj vlastiti model provođenja referenduma koji će u konačnici omogućiti ostvarenje građanske inicijative i neometanog funkcioniranja demokratski izabranih institucija.

Sudionici sjednice u raspravi koja je uslijedila podržali su prijedlog izrade „novog“ zakona kojim će biti uređeno pitanje referenduma. Razgovaralo se o pitanjima koja još treba urediti odnosno koja treba urediti na drugačiji način, primjerice određivanja tema za koje se referendum može raspisati, broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, vremena u kojemu će se prikupljati potpisi i drugo. Istaknuto je kako smisao instituta referenduma mora biti ne samo pravo građana da sudjeluju u obavljanju vlasti i donošenju odluka već treba omogućiti i široku javnu raspravu o pojedinom društvenom problemu.

Nakon rasprave sudionici tematske sjednice zaključili su kako je potrebno donijeti „novi“ zakon koji će na sustavan i cjelovit način urediti pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Odbora Peđa Grbin je istaknuo kako će tematske sjednice i ubuduće biti „modus operandi“ ovoga Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. studenoga 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da su otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti prema društvu u kojemu djeluju, pretpostavke demokratizacije, modernog društva i borbe protiv korupcije. Naglasio je kako je sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama jedno od temeljnih ljudskih prava regulirano Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama te međunarodnim ugovorima. Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Nakon što je u raspravi većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, iznesene su pojedine primjedbe i prijedlozi.

Predlaže se iznad članka 2. dodati naslov koji glasi: „Usklađenost s propisima Europske unije“ kako bi sadržaj odredbe članka 2. bio jasno odvojen od sadržaja odredbe članka 1.

Također, predloženo je u odredbi članka 5. na drugačiji način urediti točku 1), obzirom da se navedenom odredbom određuje značenje (definiranje) pojedinih izraza. Također, predloženo je preispitati točku 3) u smislu „posjedovanja“ i „raspolaganja“ informacijom.
 
U odredbi članka 11. stavcima 1. i 2. potrebno je na jasan način odrediti koji će se akti tijela javne vlasti objavljivati u svrhu savjetovanja s javnošću.

Potrebno je preispitati i na drugačiji način urediti odredbu članka 14. kako ne bi bilo dvojbe u kojem slučaju službenik za informiranje ne može biti pozvan na odgovornost.

U odredbi članka 16. stavka 1. potrebno je samo navesti pojam „testa razmjernosti i javnog interesa“, bez navođenja i njegove definicije, obzirom da je ista određena odredbom članka 5. točke 7).
 
Predloženo je uskladiti odredbe članaka 21. i 31. kako bi se produženje rokova za ostvarivanje prava na pristup informaciji odnosno ponovnu uporabu informacija uredilo na identičan  način.

U odredbi članka 22. stavka 1. predloženo je razmotriti mogućnost brisanja točke 4) koja se odnosi na situaciju kada tijelo javne vlasti obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija utvrđena propisom.

U odredbi članka 23. stavka 3. potrebno je naznačiti kako je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti sukladno odredbi članka 22. ovoga Zakona obzirom da je odredbom članka 22. uređeno „rješavanje o zahtjevu“.

Nadalje, predlaže se u odredbi članka 24. stavka 3. preispitati mogućnost brisanja riječi „što je prije moguće, a“ obzirom da je određeno kako je neovisno tijelo dužno riješiti o žalbi najkasnije u roku od 30 dana. Također, u odredbi stavka 4. valja koristiti pojam „dužno je“ umjesto pojma „mora“.

Također, predloženo je u odredbi članka 29. stavka 2. na drugačiji način odrediti kada tijelo javne vlasti nema obvezu osigurati pretvorbu informacija u smislu „ako to uključuje napor veći od jednostavne radnje“, obzirom da je odredba nejasna.

Predloženo je u odredbi članka 36. stavka 2. na jasan način odrediti dostavu podataka o odobravanju i provjeri ugovora, kako bi bilo razvidno da je određeno u roku od 15 dana od dana „sklapanja ugovora“.

Također, predloženo je u odredbi članka 55. stavka 5. na jasan način propisati kako je inspektor dužan „pisanim putem“ obavijestiti podnositelja predstavke o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama.

Također, predloženo je preispitati prekršajne odredbe u smislu ujednačavanja i usklađivanja novčanih kazni za fizičke i pravne osobe odnosno odgovorne osobe u tijelu javne vlasti. Također je predloženo preispitati mogućnost sankcioniranja i stranih fizičkih i pravnih osoba koje postupaju protivno odredbama ovoga Zakona obzirom na rješenje iz odredbe članka 15. stavka 2. točke 1) Prijedloga.

Nadalje, predloženo je preispitati mogućnost osnivanja neovisnog tijela „Povjerenika za informiranje i zaštitu osobnih podataka“ umjesto dosadašnjeg „Agencije za zaštitu osobnih podataka“, sukladno predloženim alternativama. Naime, naglašena je potreba transformacije Agencije zbog „novih“ zakonskih ovlasti i osnaživanja funkcije neovisnog tijela.

Također, naglašeno je kako je nužno omogućiti potpuno provođenje testa proporcionalnosti i javnog interesa za sve klasificirane podatke, kako je predloženo u odredbi članka 24. stavka 5. ovoga Prijedloga.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. studenoga 2012. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjenama Ustava Republike Hrvatske, s prijedlogom Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 44 zastupnika Hrvatskoga sabora, aktom od 12. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako su razlozi za pristupanje promjenama Ustava Republike Hrvatske nužni obzirom da odredba Ustava Republike Hrvatske kojom je uređeno pitanje referenduma, u bitnome ograničava ostvarivanje prava građana na neposredno odlučivanje. Naglasio je kako do sada nije održan niti jedan referendum koji bi potjecao od građanske inicijative. Cilj ove promjene je uspostava višeg stupnja demokratičnosti društva i davanje većeg legitimiteta političkim odlukama.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na spomenuti Prijedlog odluke u kojemu je istaknuto kako važeća ustavna rješenja osiguravaju visok stupanj demokratičnosti i građanske inicijative ali istovremeno vode računa o mogućim zlouporabama instituta predlaganja raspisivanja referenduma, posebice kako bi se spriječila mogućnost zadiranja u temeljna ljudska prava i slobode.
U raspravi je istaknuto kako je referendum važan ustavni institut i kako predstavlja korekciju predstavničke demokracije. Oblik je neposrednog sudjelovanja građana u obavljanju vlasti i donošenju odluka. Naglašeno je kako je odredba Ustava Republike Hrvatske koja određuje 10% od ukupnog broja birača potrebnih kako bi se referendum raspisao, dobro utvrđena. Volja birača za organiziranje referenduma o konkretnom referendumskom pitanju mora biti izražena na jasan i nedvojben način, ali tako da ostvarivanje prava na referendum ne utječe na neometano funkcioniranje demokratski izabranih institucija. Istaknuto je kako bi predloženo smanjivanje potrebnog broja važećih potpisa sa 10% upisanih birača na broj od 200.000 upisanih birača moglo prouzročiti "stalnu opstrukciju vlasti".
 Također je istaknuto, kako je nakon posljednje Promjene Ustava Republike Hrvatske donesen Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u kojemu je, između ostalog  određeno, kako će se zakon koji uređuje pitanje referenduma, donijeti u roku od 6 mjeseci od dana proglašenja Ustavnog zakona. Obzirom da navedeni zakon još uvijek nije donesen i obzirom na brojne probleme prilikom raspisivanja i provođenja referenduma, istaknuta je potreba za donošenjem „novog“ zakona kojim bi se uredio referendum.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Prije donošenja odluke o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav održat će tematsku sjednicu o referendumu u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
     

                PREDSJEDNIK ODBORA
 
              Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine raspravio je Izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a i o provedbi nadzora zakonitosti rada financijskog poslovanja HRT-a za razdoblje od 21. veljače 2011. do 8. svibnja 2012. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Nadzorni odbor HRT-a aktom od 9. svibnja 2012.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na spomenuto Izvješće u kojem je istaknuto kako Nadzorni odbor u navedenom razdoblju nije uspješno obavljao zadaće propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, što je za posljedicu imalo krizu upravljanja, nadzora i rada HRT-a.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) ne podupire Izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a i o provedbi nadzora zakonitosti rada financijskog poslovanja HRT-a za razdoblje od 21. veljače 2011. do 8. svibnja 2012.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine raspravio je Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom iz članka 13. Zakona o HRT-u koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Programsko vijeća HRT-a aktom od 18. travnja 2012.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na spomenuto Izvješće u kojem je istaknuto kako iz Izvješća proizlazi da Programsko vijeće HRT-a nije učinilo dovoljno kako bi se poboljšala kvaliteta programa, te kako nije ispunjena zakonska obveza u smislu odredbe članka 24. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, u dijelu koji se odnosi na unapređenje radijskog i audiovizualnog programa HRT-a.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) ne podupire Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom iz članka 13. Zakona o HRT-u.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom, osigurava jača politička stabilnost u odnosima između predstavničkog tijela i tijela izvršne vlasti, veća učinkovitost u obavljanju poslova i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i odgovornosti. Također, istaknuo je kako će se, između ostalog, ovim Zakonom omogućiti građanima veći doprinos u ostvarivanju prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu Ustavom Republike Hravatske. Nadalje, osigurava se kontinuitet u obnašanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u situaciji kada je proteklo više od pola mandata te ostavlja mogućnost obnašanja dužnosti od strane zamjenika koji je izabran zajedno i istovremeno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom kojemu mandat prestaje. Ostvaruje se pravo na bolju zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu i tijelu izvršne vlasti.

Nakon što je u raspravi većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, iznesene su pojedine primjedbe i prijedlozi.

Predloženo je preispitati odredbu članka 2. u dijelu u kojem se u članku 24. dodaje novi stavak 5. kojom je određeno kako će formalnu ispravnost prijedloga za raspisivanje referenduma podnesenog od 20% od ukupnog broja birača, ispitivati središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Istaknuto je kako predloženo rješenje nije u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi koju je Republika Hrvatska u potpunosti ratificirala 2008. godine.

Nadalje, predloženo je preispitati odredbu članka 7. kojom se u članku 34. dodaje novi stavak 2., u smislu da se, ukoliko predstavničko tijelo ima dva potpredsjednika, jedan potpredsjednik bira na prijedlog predstavničke većine, a jedan na prijedlog predstavničke manjine.

Također, predlaže se uskladiti odredbu članka 8. (dodanog članka 34.a stavka 5.), sa odredbom članka 37. (dodanog članka 78.a stavka 2.), u dijelu koji se odnosi na „ništavost“ odnosno „nezakonitost“ sjednica predstavničkog tijela sazvanih protivno odredbama ovoga Zakona.

Predloženo je odredbu članka 10. kojom se u članku 35.a dodaje stavak 3., brisati obzirom da je isto uređeno zakonom kojim je reguliran registar birača kako bi se otklonila mogućnost eventualnog drugačijeg reguliranja istog sadržaja.

Potrebno je preispitati odredbu članka 15. obzirom da se predloženim brisanjem članaka 40.b i 40.c ukida mogućnost prestanka mandata općinskom načelniku, gradonačelniku i županu korištenjem instituta referenduma. U raspravi je naglašeno kako građanima mora biti ostavljena mogućnost da na ovakav način sudjeluju u izbornom procesu ali kako se istodobno moraju redefinirati uvijeti za pokretanje i ishod referenduma.

Također, predloženo je preispitati odredbu članka 16. (dodanog članka 40.d stavka 2.) koja se odnosi na određivanje roka potrebnog za primjenu instituta zamjenjivanja. Osim toga, potrebno je na precizniji način urediti odredbu stavka 3. kako bi bilo razvidno da će se, ako i zamjeniku koji je na kandidaturi bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, nastupi prestanak mandata, raspisati prijevremeni izbori.

Predloženo je preispitati odredbu članka 21. kojom se u članku 48. stavku 1. dodaje nova točka 6. obzirom da je uređenjem odredbe na ovaj način općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima propisano ovlaštenje da imenuju članove upravih tijela i nadzornih odbora u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama koji su u vlasništvu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Naglašeno je kako bi ovakvo davanje ovlasti općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima, a bez određivanja mehanizama ravnoteže i kontrole moglo dovesti do neprimjerenog osnaživanja izvršnog tijela što je u suprotnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske kojima se ostvarivanje prava na samoupravu jamči preko predstavničkih tijela.

Predloženo je brisati odredbu članka 58. stavka 2. obzirom da je stupanje na snagu zakona kojim će se urediti lokalni izbori, predloženo na dan 1. siječnja 2013. godine.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o lokalnim izborima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da je izborni sustav uređen različitim zakonima te nije cjelovito i na jedinstven način uređen za sve lokane izbore. Ovim Prijedlogom zakona ujednačuje se zakonska regulativa u pitanjima koja su značajna za lokalne izbore te se na primjereniji način uređuju pitanja koja su bitna u ostvarivanju zakonitosti i pravilnosti provedbe izbora. Tako se predmetni Prijedlog zakona usklađuje sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, Zakonom o policiji te Zakonom o državnim službenicima.

Nakon što je u raspravi većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, iznesene su pojedine primjedbe i prijedlozi.

Predloženo je u odredbi članka 28. stavcima 1. i 2. na precizniji način odrediti rokove te na jasan način propisati sankciju za onog kandidata koji je dao očitovanje o prihvaćanju kandidature na više kandidacijskih lista za izbor istog predstavničkog tijela, a ne očituje se (u propisanom roku) pri kojoj kandidaturi ostaje.

Nadalje, u odredbi članka 29. potrebno je na jasan način odrediti da nakon isteka 10 dana predviđenih u stavku 1. liste neće biti moguće nadopuniti.

Odredbu članka 35. stavka 4. potrebno je brisati obzirom da je predlagatelj u posebnom dijelu teksta „PREKRŠAJNE ODREDBE“, propisao sankcije za one subjekte koji postupaju protivno odredbi članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.

Potrebno je na odgovarajući način doraditi odredbu članka 42. stavka 4. kako bi se jasnije odredio omjer predstavnika vladajućih i oporbenih političkih stranka u biračkim odborima.

Također, predloženo je dopuniti odredbe koje reguliraju „biračko mjesto“ na način da se jasnije propiše što se sve ne smije isticati na pojedinom biračkom mjestu.

Nadalje, predloženo je brisati odredbu članka 72. obzirom da je konzumirana odredbom članka 73.

Predlaže se preispitati odredbu članka 78. u smijeru sužavanja dužnosti koje su nespojive s istovremenim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice.

Također, predloženo je odredbu članka 80. stavka 1. točke 2. doraditi na način kako bi bila sukladna zakonu kojim je reguliran registar birača, te dopuniti odredbu stavka 1. točke 3. kako bi se proširio opseg kaznenih dijela koja bi bila jedan od preduvjeta prestanka mandata članu predstavničkog tijela.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 26. listopada 2012. godine proveo je raspravu i glasovanje o kandidatima za izbor pučkog pravobranitelja kako bi, sukladno odredbi članka 10 stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, utvrdio prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja te ga uputio Hrvatskom saboru.

Nakon provedene rasprave i tajnog glasovanja o kandidatima za pučkog pravobranitelja, Odbor je utvrdio kako su svi nazočni članovi Odbora predali glasačke listiće. Prilikom prebrojavanja glasova članova Odbora istaknutih na glasačkom listiću Odbor je utvrdio kako niti jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora.

Slijedom navedenog Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije mogao utvrditi prijedlog kandidata za pučkog pravobranitelja pa se predlaže naslovu da ponovno pokrene postupak za izbor pučkog pravobranitelja.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 19. listopada 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o registru birača koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom, između ostalog, predlaže uspostavljanje registra birača kao jedinstvene elektroničke baze podataka, uvodi se institut aktivne registracije za one državljane Republike Hrvatske koji nemaju trajno boravište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati na izborima. Također, uređuju se još dva instituta i to prethodna registracija i privremeni upis, te se sukladno tome na drugačiji način uređuje institut popisa birača. Osim toga, predlaže se da državljani Europske unije ostvare biračko pravo u Republici Hrvatskoj u izborima za zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament te u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je izneseno mišljenje kako određivanje instituta aktivne registracije na predloženi način u bitnome odstupa od odredaba Ustava Republike Hrvatske koje se odnose na ostvarivanje biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu.

Također je istaknuto kako je upitna opravdanost rješenja iz odredbe članka 26. stavka 1. kojom je propisano da se članovima predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omogućuje uvid u podatke iz registra birača, a koji se odnose na osobno ime i adresu birača.

Nadalje, istaknuto je kako je potrebno preispitati odredbu članka 29. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na javno objavljivanje mjesta provedbe postupka aktivne registracije, obzirom da iz odredbe nije razvidno da li će se na tako određeno mjesto morati i osobno doći.

Također, predloženo je u odredbi članka 24. stavka 1. predvidjeti mogućnost da svaki birač, osim mogućnosti da pregleda svoj upis u registar birača te traži eventualnu dopunu ili ispravak, ima mogućnost i samostalnog „prebacivanja“ iz jednog popisa u drugi vezano za njegovo boravište.

Na odredbu članka 64. istaknuto je više primjedbi u smislu kako predložena odredba nije u skladu s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom te kako pravomoćno rješenje suda kojim se fizička osoba potpuno lišava poslovne sposobnosti, ne može biti osnova za uskratu ostvarivanja biračkog prava.

Također iznesene su i slijedeće primjedbe i prijedlozi:
- da se u članku 1. stavku 1. riječ: „ustroj“, zamijeni riječju: „osnivanje“, obzirom da se zbirke podataka ne ustrojavaju,
- da se u članku 3. točki 7. na drugačiji način odredi pojam izvadka iz popisa birača obzirom da se izvadci izdaju strankama kao pojedinačne potvrde, a u odredbi točke 7. je određeno kako je „izvadak iz popisa birača izvadak“ na kojemu se nalaze svi birači na jednom biračkom mjestu,
- da se u članku 6. stavku 1. i u članku 14. stavku 1. na drugačiji način odredi koji pojam će se koristiti u daljem tekstu Zakona za tijela državne uprave u županijama, odnosno gradu Zagrebu, odnosno uredu prema mjestu boravišta birača,
- da se u članku 12., u uvodnoj rečenici, iza riječi: „birača“, dodaju riječi: „iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona“, kako bi bilo razvidno da se radi o evidenciji birača hrvatskih državljana s trajnim boravištem u RH (kako je predviđeno odredbom članka 13. za evidenciju birača hrvatskih državljana koji nemaju trajno boravište u RH),
- potrebno je preispitati odredbu članka 22. stavka 2. kako bi se predvidjela mogućnost brisanja državljana EU iz evidencije birača i u slučaju kada se radi o glasovanju na lokalnom referendumu, a sve u svezi s odredbom članka 20.,
- da se na nomotehnički jasniji i razvidniji način propiše odredba članka 31. te sukladno tomu, na odgovarajući način urede i ostale odredbe ovoga Prijedloga zakona,
- da se u članku 46. stavku 1. riječi: „ima pravo tužbe Visokom upravnom sudu“, zamijene riječima: „ima pravo podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Visoki upravni sud)“, sukladno zakonu kojim su uređeni upravni sporovi.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2012. godine raspravio je Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu za potrebe nacionalnih manjina koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2012. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi utvrdio kako je Vlada podnijela Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu za potrebe nacionalnih manjina, na temelju odredbe članka 37. stavka 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Odbor je nakon rasprave jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o boravištu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona na određeni način uklonile manjkavosti proizašle iz primjene važećeg Zakona o prebivalištu i boravištu koje se prvenstveno odnose na probleme pri sastavljanju popisa birača, izdavanje javnih isprava, nemogućnosti pronalaska osoba od strane sudova i drugih državnih tijela. Naglasio je kako evidencija prebivališta i boravišta mora odgovarati stvarnom stanju jer se na prebivalištu temelji čitav niz prava propisanih posebnim propisima.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je potrebno preispitati odredbe Prijedloga zakona koje se odnose na pojam „trajnog i privremenog boravišta“, obzirom da odredba članka 45. Ustava Republike Hrvatske navodi „prebivalište“ u smislu ostvarivanja biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu.

Nakon rasprave Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se donošenjem ovoga Zakona usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju „Socijalna politika i zapošljavanje“. Nadalje, uređuje se djelotvornija i cjelovitija primjena odredbi o iznimkama od načela zabrane diskriminacije, otklanjaju se pojmovne neujednačenosti s propisima u području spolnog uznemiravanja te uređuje jasnija primjena njegovih pojedinih odredbi.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako se prilikom transponiranja Direktiva Europske unije u hrvatski pravni sustav treba posebno voditi računa o prijevodima koji se koriste, kako bi odredbe zakona na koje se Direktive odnose bile jasne i razumljive u njihovoj primjeni.

Nakon rasprave Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako bi se donošenjem ovoga Zakona ostvarile određene uštede sredstava iz Državnog proračuna obzirom da će od sada predsjednik Republike pravo na ured i dva državna službenika, osobnog vozača i službeno osobno vozilo moći koristit 5 godina po prestanku obnašanja dužnosti. Osim toga, mirovina predsjednika se više neće određivati u visini 90% plaće predsjednika Republike Hrvatske nego prema općem propisu, Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Nakon rasprave Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

SADRŽAJ
POSLOVNIK HRVATSKOGA SABORA
- redakcijski pročišćeni tekst –

(NN br. 71/00, 129/00, 117/01, 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08, 86/08. i 81/12)

I. Uvodne odredbe (čl. 1-2)

II. Konstituiranje Sabora, početak obnašanja zastupničke dužnosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika (čl. 3-13)

III. Opća prava i dužnosti zastupnika
Opće odredbe (čl. 14– 22)
Zastupnički imunitet (čl. 23-28)
Klubovi zastupnika (čl. 29-30.a)

IV. Predsjednik, potpredsjednici, Predsjedništvo i tajnik Sabora (čl. 31-41)

V. Radna tijela Sabora
Opće odredbe (čl. 42-55)
Posebne odredbe (čl. 56)
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav (čl. 57-58)
Odbor za zakonodavstvo (čl. 59-60)
Odbor za vanjsku politiku (čl. 61-62)
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (čl. 63-64)
Odbor za obranu (čl. 64.a-64.b)
Odbor za financije i državni proračun (čl. 65-66)
Odbor za gospodarstvo (čl. 67-68)
Odbor za razvoj i obnovu (čl. 68.a-68.b) - brisan
Odbor za turizam (čl. 69-70)
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (čl. 71-72)
Odbor za pravosuđe (čl. 73-74)
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (čl. 75-76)
Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb (čl. 76.a-76.b)
Odbor za obitelj, mlade i sport (čl. 77-78)
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (čl. 79-80)
Odbor za ratne veterane (čl. 81-82)
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo (čl. 83-84)
Odbor za zaštitu okoliša i prirode (čl. 84.a-84.b)
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu (čl. 85-86)
Odbor za poljoprivredu (čl. 87-88)
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije (čl. 88.a-88.b)
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu (čl. 89-90)
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove (čl. 91-92)
Odbor za predstavke i pritužbe (čl. 93-94)
Odbor za međuparlamentarnu suradnju (čl. 95)
Odbor za europske integracije (čl. 96-97)
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije (čl. 98-99)
Odbor za ravnopravnost spolova (čl. 100-101)
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (čl. 101.a-101.b)
Mandatno-imunitetno povjerenstvo (čl. 102-103)

VI. Odnos Sabora i Predsjednika Republike (čl. 104-105) čl. 104. brisan

VII. Odnos Sabora i Vlade
Predstavljanje Vlade Saboru (čl. 106-109)
Odgovornost Vlade Saboru (čl. 110-114)

VIII. Odnos Zastupničkog i Županijskog doma
(čl.115-118) – brisano

IX. Akti Sabora
Opće odredbe (čl. 119-130)
Postupak donošenja akata Sabora
A. Postupak donošenja zakona
a) Pokretanje postupka (čl. 131-134)
b) Prijedlog zakona
Sadržaj prijedloga (čl. 135-137)
c) Podnošenje i upućivanje prijedloga (čl. 138-140)
d) Razmatranje prijedloga u radnim tijelima (čl. 141-146) čl. 142. - brisan
Prvo čitanje zakona
Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Sabora (čl. 147-153)
Konačni prijedlog zakona (čl. 154-157)
Drugo čitanje zakona
Rasprava o konačnom prijedlogu zakona na sjednici Sabora (čl. 158-160)
Treće čitanje zakona (čl. 161)
Donošenje zakona po hitnom postupku (čl. 162-163.a)
Organski zakon (čl. 164)
Amandmani (čl. 165-172)
B. Vjerodostojno tumačenje zakona (čl. 173-175)
C. Donošenje državnog proračuna (čl. 176-178)
D. Donošenje ostalih akata Sabora (čl. 179-180)

X. Zastupnička pitanja (čl. 181)
Usmena zastupnička pitanja (čl. 182-186)
Pisana zastupnička pitanja (čl. 187-191)

XI. Interpelacija (čl. 192-198)
XII. Red na sjednici
Sazivanje sjednice (čl. 199-204)
Dnevni red (čl. 205-207)
Predsjedanje i sudjelovanje (čl. 208-214)
Održavanje reda i stegovne mjere (čl. 215-221)
Tijek sjednice (čl. 222-226) čl. 222. - brisan
Odlučivanje (čl. 227-231) čl. 229. - brisan
Glasovanje (čl. 232-241.a)

XIII. Izbor i imenovanja (čl. 242-247)
XIV. Zapisnici (čl. 248-252)
XV. Javnost rada (čl. 253-262)
XVI. Rad Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (čl. 263-267)
XVII. Stručna služba Sabora (čl. 268-269)
XVIII. Prijelazne i završne odredbe (čl. 270-272)

POSLOVNIK HRVATSKOGA SABORA
-redakcijski pročišćeni tekst-
(Narodne novine, broj 71/00., 129/00., 117/01., 6/02.-pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04., 39/08., 86/08. i 81/12.)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora (u dalj¬njem tekstu: Sabor) uređuje se ovim Poslovnikom.
Članak 2.
Ovim se Poslovnikom uređuje:
- konstituiranje Sabora, početak obnašanja zastupničke duž¬nosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika,
- ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Saboru,
- prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Sabora,
- prava i dužnosti te način rada Predsjedništva Sabora,
- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Sabora,
- odnosi Sabora i Predsjednika Republike Hrvatske (u dalj¬njem tekstu: Predsjednik Republike),
- odnosi Sabora i Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem teks¬tu: Vlada),
- postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Sabora,
- postupak izbora i imenovanja, razrješenja i opoziva u Saboru,
- poslovni red na sjednicama Sabora,
- javnost u radu Sabora,
- obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Sabora i vođenje tih poslova,
– rad Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda.
II. KONSTITUIRANJE SABORA, POČETAK OBNAŠANJA ZASTUPNIČKE DUŽNOSTI, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA ZASTUPNIKA
Članak 3.
Sabor saziva na prvu, konstituirajuću sjednicu Predsjednik Re¬publike.
Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno pred¬sjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji izabrani zastupnik.
Predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u pogledu predsjedanja sjednicom.
Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom.
Članak 4.
Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Nakon što je Sabor konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.
Članak 5.
Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira Mandatno-¬imunitetno povjerenstvo i predsjednika Sabora.
Osim predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici Sabor može birati i potpredsjednike Sabora, tajnika i zamjenika tajnika Sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove te druga radna tijela.
Pravo podnošenja prijedloga odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na konstituirajućoj sjednici, imaju klubovi zastupnika.
Članak 6.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituirajućoj sjed¬ni¬ci podnosi izvješće Saboru o provedenim izborima za Sabor i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zas¬tupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obnašati zastupničku dužnost.
Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice.
Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, nazočni su zamjenici zastupnika određeni sukladno Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Sabor zaključkom prihvaća izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva.
Članak 7.
Nakon što Sabor prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog po¬vjerenstva o provedenim izborima, pred predsjedateljem Sabora (u daljnjem tekstu: predsjedatelj), zastupnici daju prisegu. Tekst prisege glasi:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvat¬skom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.«
Predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poimenično zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara: »Prisežem«.
Članak 8.
Zastupnik, koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici Sa¬bora, daje prisegu na idućoj sjednici Sabora.
Zastupnik ili zamjenik zastupnika koji nije bio nazočan sjednici kada je Sabor donio odluku o početku njegovog mandata, prisegu daje na idućoj sjednici.
Članak 9.
Danom konstituiranja Sabora zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost i do dana prestanka mandata ima prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslov¬nikom.
Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja.
Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Članak 10.
Zastupniku prestaje zastupnički mandat:
- ako podnese ostavku,
- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta pos¬lovna sposobnost,
- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci,
- smrću.
Kada se po odredbama zakona i ovoga Poslovnika ispune uvjeti za prestanak zastupničkog mandata, zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je odluku o prestanku mandata donio Sabor.
U slučaju smrti, zastupniku prestaje zastupnički mandat danom smrti.
Članak 11.
Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću, odnosno za vrijeme za koje je stavio zas-tupnički mandat u mirovanje.
Za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata, zastupniku miruju sva prava i dužnosti, ako zakonom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Članak 12.
Nakon isteka mandata Sabora (raspuštanjem ili istekom ustavnog roka), zastupnici Sabora nastavljaju obnašati svoje dužnosti i ovlasti do konstituiranja novog saziva Sabora.
Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. Istoga dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva Sabora članstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje ih je imenovao Sabor iz reda zastupnika, ako je imenovanje uvjetovano obnašanjem dužnosti zastupnika, a toga dana prestaje i članstvo u radnim tijelima Sabora imeno¬vanim članovima.
Članak 13.
Nakon dane prisege zastupnika, izbora predsjednika i pot¬pred¬sjednika Sabora, tajnika i zamjenika tajnika Sabora te Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, odnosno drugih radnih tijela Klub zastupnika parlamentarne većine, odnosno koalicija stranaka parlamentarne veći¬ne, predlaže dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice.
III. OPĆA PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA
Opće odredbe
Članak 14.
Zastupnik ima prava i dužnosti:
- sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasovati,
- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,
- postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade,
- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,
- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor,
- na stalnu novčanu naknadu,
- na naknadu određenih materijalnih troškova.
Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i ovoga Poslovnika.
Članak 15.
Zastupniku se dostavljaju:
- prijedlozi akata koje donosi Sabor,
- »Narodne novine«, službeni list Republike Hrvatske,
- »Izvješća Hrvatskoga sabora«, glasilo Sabora,
- izvješća, raščlambe i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Saboru.
Članak 16.
Zastupniku su dostupni svi službeni materijali, dokumenti i podaci koji se pripremaju ili prikupljaju u radnim tijelima Sabora i Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Saboru.
Materijali, dokumenti i podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu biti zastupnicima dostupni i putem Internet stranice ovisno o tehničkim mogućnostima Sabora.
Članak 17.
Predsjednik ili predsjedatelj Sabora i predsjednik radnog tijela dužan je davati zastupniku obavijesti i objašnjenja.
Tajnik Sabora dužan je davati zastupniku obavijesti i objaš¬njenja o radu Stručne službe Sabora.
Članak 18.
Zastupnici su dužni čuvati podatke koje saznaju u obnašanju zastupničke dužnosti a koji, prema zakonskim propisima, nose oznaku tajnosti i za to su odgovorni prema zakonu.
Sabor može donijeti kodeks o etičkom ponašanju zastupnika.
Članak 19.
Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obnašanju njegove zastupničke dužnosti, prvenstveno u izradi prijedloga koje podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Sabora, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme koje su u dnevnom redu sjednice Sabora ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja.
U Stručnoj službi Sabora zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva i materijali, koji su im potrebni za obnaša¬nje njihove dužnosti, te se osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad.
Članak 20.
Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica.
U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetno pravo zastup¬nika.
Po prestanku zastupničke dužnosti i za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata, zastupnik je dužan vratiti zastupničku iskaznicu.
Obrazac zastupničke iskaznice odlukom utvrđuje Sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove.
O izdavanju zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Sabora.
Članak 20.a
Zastupnik potvrđuje dolazak u Hrvatski sabor zastupničkom iskaznicom, elektroničkim putem.
Potvrdom dolaska iz stavka 1. ovoga članka smatra se i sudjelovanje zastupnika u radu radnih tijela, putovanje zastupnika po odobrenju predsjednika Hrvatskoga sabora te obveze prema klubu zastupnika.
Članak 21.
Zastupnik od dana konstituiranja Sabora, odnosno od počet¬ka obnašanja zastupničke dužnosti do dana konstituiranja novog saziva Sabora, odnosno do dana prestanka obnašanja zastupničke dužnosti, ima pravo na novčana primanja i druga prava sukladno zakonu.
Članak 22.
Nakon početka obnašanja zastupničke dužnosti zastupnici su dužni ispuniti upitnik.
Sadržaj i obrazac upitnika iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Zastupnički imunitet
Članak 23.
Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Sabora do prestanka zastupničkog mandata.
Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo odnosno privatni tužitelj, obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Sabora.
Privatni tužitelj, prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, dužan je priložiti dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu.
Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kazne¬nog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo odnosno privatni tužitelj, podnosi predsjedniku Sabora radi upućivanja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu.
Članak 24.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo dužno je bez odgode raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina te podnijeti o tome izvješće Saboru na prvoj idućoj sjednici.
Članak 25.
Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Sabor odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva hoće li dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka.
Članak 26.
O odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Sabor će izvijestiti nadležni sud i državnog odvjetnika.
Članak 27.
Između sjednica Sabora, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetno povjerenstvo, uz potvrdu Sabora na prvoj idućoj sjednici.
Zastupnik koji je pozvan na obavijesni razgovor ima pravo ne odazvati se tom razgovoru.
Članak 28.
Kad Sabor, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo dade odobrenje za određivanje pritvora zastupnika, odnosno dâ odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.
Klubovi zastupnika
Članak 29.
Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:
- politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
- dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
- najmanje tri nezavisna zastupnika,
- zastupnici iz reda nacionalnih manjina.
Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.
Predsjednik Kluba zastupnika, u pogledu prava i obveza, ima status predsjednika radnog tijela Sabora.
Članak 30.
Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju izvijestiti tajnika Sabora, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajnik Sabora osigurat će klubovima zastupnika, razmjerno broju članova kluba, prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i drugo).Klub zastupnika ima pravo zaposliti jednog službenika na poslovima tajnika Kluba na teret sredstava Sabora.
Klubovi zastupnika mogu zaposliti jednog, a na svakih sljedećih 15 članova Kluba još po jednog službenika, za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Kluba, a na teret sredstava Sabora.
Tajnik Kluba zastupnika iz stavka 2. ovog članka i službenik Kluba iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Članak 30.a
Na radna mjesta u klubove zastupnika osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme, bez prethodne provedbe javnog natječaja, odnosno oglasa za prijam u državnu službu, do dana prestanka mandata pojedinog saziva Sabora.
Državni službenici iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se raspoređivati na radna mjesta izvan klubova zastupnika.
Na državne službenike iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na probni rad, državni stručni ispit, premještaj i napredovanje.
Državnom službeniku iz stavka 1. ovoga članka državna služba može prestati prije isteka
mandata pojedinog saziva Sabora, na temelju odluke predsjednika Kluba zastupnika.

IV. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI, PREDSJEDNIŠTVO I TAJNIK SABORA
Članak 31.
Sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.
Ako se biraju dva potpredsjednika, jedan se bira na prijedlog parlamentarne većine a drugi na prijedlog parlamentarne manjine.
Ako se bira pet potpredsjednika, tri potpredsjednika biraju se na prijedlog parlamentarne većine a dva na prijedlog parla¬mentarne manjine.
Članak 32.
Predsjednik Sabora:
- predstavlja Sabor,
- saziva i predsjeda sjednicama Sabora,
- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
- predlaže dnevni red sjednice Sabora,
- brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata,
- usklađuje rad radnih tijela,
- potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor,
- upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja,
- brine o odnosima Sabora i Vlade,
- supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade,
- prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,
- odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, puto¬vanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije,
- usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,
- na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privre¬menih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, tako da u pravilu odgovaraju stranač¬kom sastavu Sabora te poštivaju odgovarajuću zastupljenost oba spola,
- određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kada je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora, poštivajući odgovarajuću zastupljenost obaju spolova,
- određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prigo¬dama, poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola,
- na prijedlog tajnika Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora,
- brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastup¬nika,
- prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,
- obavlja i druge poslove određene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i ovim Poslovnikom.
Članak 33.
Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.
U slučaju odsutnosti predsjednika Sabora ili spriječenosti u obnašanju predsjedničke dužnosti, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik Sabora biran iz reda zastupnika vladajuće stranke ili većinske stranke vladajuće koalicije.
Ako predsjednik Sabora ne odredi ili ne može odrediti pot¬predsjednika, dužnost predsjednika obnaša potpredsjednik biran iz reda zastupnika vladajuće stranke ili većinske stranke vladajuće koalicije u Saboru.
Članak 34.
Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora.
Članak 35.
Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva Sabora sudjeluje tajnik Sabora.
Predsjednik Sabora na sjednicu Predsjedništva Sabora može pozvati predsjednike radnih tijela i predsjednike klubova zastupnika.
Članak 36.
Predsjedništvo Sabora:
- prihvaća pokroviteljstva u ime Sabora ili radnog tijela Sabora,
- utvrđuje Prijedlog pravilnika o javnosti rada Sabora i njegovih radnih tijela, koji donosi Sabor,
- utvrđuje Prijedlog odluke o Stručnoj službi Sabora, koju donosi Sabor,
- daje prethodno mišljenje na Prijedlog pravilnika o unutarnjem redu Stručne službe Sabora,
- određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika,
- u skladu sa zakonom i u suradnji s tajnikom Sabora, odlučuje o raspodjeli raspoloživoga radnog prostora u Saboru i stanova za službene potrebe u Zagrebu,
- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Predsjedništvo Sabora donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ukoliko je sjednici nazočna većina članova.
Članak 37.
Predsjedništvo Sabora i predsjednici klubova zastupnika:
- raspravljaju o dnevnom redu predstojeće sjednice Sabora,
- raspravljaju o pitanjima važnim za rad Sabora,
- potiču stavljanje određenih tema na dnevni red sjednice Sabora,
- raspravljaju o drugim pitanjima u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.
Članak 38.
Sabor ima tajnika.
Tajnik Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora.
Tajnik Sabora, po potrebi, pomaže predsjedniku Sabora u pripremi sjednica Sabora.
Tajnik Sabora odgovoran je za obavljanje poslova Saboru te predsjedniku Sabora.
Članak 39.
Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njezi¬nim radom, te donosi Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sabora.
Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za finan¬cijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora.
Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora.
Za svoj rad i za rad Stručne službe Sabora tajnik Sabora odgo¬voran je Saboru.
Članak 40.
Tajnik sabora ima zamjenika.
Zamjenik tajnika Sabora je tajnik plenarne sjednice Sabora.
Zamjenik tajnika Sabora pomaže predsjedniku Sabora u pripremanju i organiziranju sjednica Sabora, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora.
Zamjenik tajnika Sabora koordinira rad djelatnika Stručne službe Sabora koji rade na pripremanju sjednica Sabora.
Zamjenik tajnika Sabora zamjenjuje tajnika Sabora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Zamjenika tajnika Sabora, u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, na poslovima iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka zamjenjuje pomoćnik tajnika Sabora kojeg za to ovlasti predsjednik Sabora.
Za svoj rad zamjenik tajnika Sabora odgovoran je Saboru a za poslove koje obavlja dok zamjenjuje tajnika Sabora odgovoran je i tajniku.

Članak 41.
Tajnika i zamjenika tajnika Sabora imenuje, odnosno raz¬rješuje dužnosti Sabor, na prijedlog Predsjedništva Sabora.
Tajnik i zamjenik tajnika Sabora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu se ponovno imenovati na tu dužnost.
Tajnik i zamjenik tajnika Sabora u pogledu prava prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru imaju rang predsjednika i potpredsjednika radnog tijela Hrvatskoga sabora.
V. RADNA TIJELA SABORA
Opće odredbe
Članak 42.
Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva u skladu s ovim Poslovnikom.
U radnom tijelu Sabora raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora.
Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu.
Radno tijelo raspravlja o izvješćima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru.
Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvješćuje Sabor.
U radnom tijelu raspravlja se o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Saboru. Ako je predstavka ili prijedlog građana za donošenje zakona ili drugih akata upućena Saboru, predsjednik Sabora će je proslijediti predsjedniku matičnoga radnog tijela koje je dužno najkasnije u roku od tri mjeseca izvijestiti podnositelja predstavke ili prijedloga o ishodu predstavke, odnos¬no prijedloga.
Članak 43.
Radi razmatranja drugih pitanja Sabor može, uz radna tijela osnovana ovim Poslovnikom, osnovati i druga radna tijela.
Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.
Članak 44.
Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.
Sabor bira i razrješuje predsjednika, potpredsjednika i člano¬ve radnog tijela iz reda zastupnika u Saboru, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno poštivajući odgovarajuću zastupljenost obaju spolova.
Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora.
Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana prestanka ili nastupa mirovanja zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja dužnosti na koju je izabran.
Članak 45.
Predsjednik radnog tijela Sabora usklađuje rad radnog tijela s radom Sabora i drugih radnih tijela, predlaže dnevni red i pred¬sjeda sjednicama radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela Sabora surađuje s predsjednikom Sabora, Predsjedništvom Sabora, predsjednicima drugih radnih tijela Sabora, te s ministrima i čelnicima tijela državne uprave u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela.
Predsjednik se radnog tijela Sabora brine o provođenju zaključaka radnog tijela i zaključaka Sabora iz djelokruga radnog tijela te obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Potpredsjednik radnog tijela Sabora, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgo¬vornosti određene ovim Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i pot¬predsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.
Ukoliko nije određen član radnog tijela iz prethodnog stavka ovoga članka koji će predsjedati radnim tijelom, njega će odrediti predsjednik Sabora.
Članak 46.
Sjednicu radnog tijela Sabora saziva predsjednik radnog tijela, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Sabora, ili ako to zatraži predsjednik Sabora, ili trećina članova radnog tijela Sabora, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu kada je to dužan učiniti, sjednicu radnog tijela Sabora sazvat će predsjednik Sabora, odnosno zastupnik kojeg predsjednik odredi.
Članak 47.
Radno tijelo Sabora može zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga samo ako je sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.
O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik i tajnik radnog tijela Sabora, odnosno osobe koje ih zamjenjuju.
Zapisnik s materijalima sjednice čuva tajnik radnog tijela Sabora i nakon isteka mandata Sabora pohranjuje ih u pismo¬hranu Sabora.
Članak 48.
Radna tijela Sabora pokreću razmatranje pitanja iz svog djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik ili Predsjedništvo Sabora.
Članak 49.
Radno tijelo Sabora može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akata ili razmatranje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana financijska sredstva, a može predložiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim tijelima državne uprave.
Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka valja, prema zaključku radnog tijela, obaviti na temelju ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora.
Članak 50.
Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješ¬ća i nacrta akata koje priprema za Sabor, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu skupinu.
Pododbori i radne skupine iz stavka 1. ovoga članka djeluju isključivo u okviru radnog tijela i njegov su sastavni dio i ne mogu samostalno istupati i biti nositelji prava i obveza.
Članak 51.
Radno tijelo Sabora obvezno je o svojim primjedbama, miš¬ljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Sabor. Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, a mora kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja ili kada pojedini član radnog tijela traži da se posebno izdvoji njegovo mišljenje.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Saboru, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Sabora, na sjednici obrazložiti staja¬lište ili prijedlog radnog tijela.
Članak 52.
Radna tijela Sabora surađuju međusobno, a mogu održati zajedničku sjednicu te Saboru podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.
Članak 53.
Sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, zamjenik ministra ili pomoćnik ministra kad se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.
Predsjednik radnog tijela Sabora obvezan je predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.
Predstavnik Vlade, odnosno tijela državne uprave ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi.
Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom prijedlogu provesti raspravu i bez nazočnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka i o tome obvezno izvješćuje Vladu i Sabor.
Članak 54.
Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati javne, znanstvene i stručne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.
U radna tijela može se imenovati, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno, do šest javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja.
Postupak imenovanja članova odbora iz stavka 2. ovoga članka započinje objavljivanjem javnog poziva za predlaganje kandidata. U tom pozivu određuje se rok za podnošenje prijedloga. Kandidate mogu predložiti stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci.
Javni poziv za predlaganje kandidata upućuje Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Na temelju odabira kandidata Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove upućuje Saboru na donošenje prijedlog odluke o imenovanju članova odbora iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 54.a
Radno tijelo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.
Članak 55.
Na rad sjednica radnog tijela Sabora odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 203. (201.), članka 205. (203.) stavka 1., članka 206. (204.) stavka 1. i 2., članka 207. (205.) stavka 2., članka 208. (206.) stavka 1., članka 209. (207.) stavka 1., članka 210. (208.), članka 215 (213.) osim točke 3. stavka 2. toga članka, te članka 221. (219.), 223. (221.), 225. (223.), 248. (245.) i 249. (246.) ovoga Poslovnika.
Posebne odredbe
Članak 56.
Radna tijela Sabora su:
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
4.a Odbor za obranu,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo,
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo,
10.a Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku,
11. Odbor za obitelj, mlade i sport,
12. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
13. Odbor za ratne veterane,
14. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo,
14.a Odbor za zaštitu okoliša i prirode,
15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljoprivredu,
16.a Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije,
17. Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
21. Odbor za europske integracije,
22. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
23. Odbor za ravnopravnost spolova,
24. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
25. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.
Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imaju status radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Članak 57.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav:
- prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske,
- razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske,
- razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru,
- u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata,
- provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru,
- u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata,
- rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora,
- prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora,
- predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.
- razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina.
U djelokrugu su Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- udruživanje, javna okupljanja i mirne prosvjede građana,
- biračko pravo, izbor zastupnika u Sabor, izbor predsjednika Republike, izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum,
- pravni položaj vjerskih zajednica,
- uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, državne blagdane, nagrade i druga priznanja,
- opća pitanja ustavnosti i zakonitosti,
- javno informiranje,
- opća pitanja funkcioniranja političkog sustava,
- pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela, osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela državne uprave,
- pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave,
- izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave,
- temeljna pitanja vlasničkih odnosa,
- ustrojstvo, djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja.
Odbor obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i zakonom.
Članak 58.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za zakonodavstvo
Članak 59.
Odbor za zakonodavstvo:
- razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade,
- razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor,
- daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,
- brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona,
- razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje,
- utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,
- razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor,
- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 60.
Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za vanjsku politiku
Članak 61.
Odbor za vanjsku politiku:
- razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Sabor te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Sabora koji se odnose na to područje,
- surađuje s odgovarajućim odborima parlamenata drugih zemalja,
- daje mišljenje Predsjedniku Republike o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u ino¬zemstvu,
- razmatra izvješća stalnih ili privremenih izaslanstava Sabora u međuparlamentarnim institucijama u suradnji s Odborom za međuparlamentarnu suradnju,
- razmatra međunarodne ugovore koje Sabor potvrđuje i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Saboru,
- surađuje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanj¬ske politike i međunarodnih odnosa.
Odbor za vanjsku politiku ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u postupku donošenja zakona o potvrđivanju među¬narodnih ugovora.
Članak 62.
Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
Članak 63.
U djelokrugu su Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave u području unutarnjih poslova,
- državljanstvo i osobni status građana,
-državnu i javnu sigurnost, sigurnost pro¬meta, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda,
- izvješća državne revizije i krimina¬lističke policije u dijelu koji se odnosi na nepravilnosti u financijskom poslovanju državnih tijela,
- druga pitanja unutarnje politike i nacionalne sigurnosti.
Odbor obavlja nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama u skladu sa zakonom naročito u pogledu zaštite Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te daje mišljenje o imenovanju čelnika sigurnosnih službi u skladu s Ustavom.
Članak 64.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.
Odbor za obranu
Članak 64.a
U djelokrugu Odbora za obranu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave u području obrane,
– obranu i zaštitu,
– suradnju s tijelima u Republici Hrvatskoj koja djeluju u području obrane i zaštite, i
– druga pitanja obrane i zaštite.
Članak 64.b
Odbor za obranu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 6 članova Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji se bave pitanjima obrambenog sustava i zaštite.
Odbor za financije i državni proračun
Članak 65.
U djelokrugu su Odbora za financije i državni proračun poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matič¬noga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- sustav financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj,
- državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove,
- izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama,
- porezni sustav i poreznu politiku,
- financijske odnose s inozemstvom,
- devizni sustav,
- kreditne odnose s inozemstvom,
- carinski sustav,
- kreditni i bankarski sustav,
- državni trezor i riznicu,
- vrijednosne papire,
- novčani i monetarni sustav,
- Hrvatsku narodnu banku,
- sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija,
– pita¬nje ustrojstva, djelokruga i načina rada državne revizije i Financijske agencije.
Odbor raspravlja prijedloge zakona kojima se stvaraju materijalne obveze i o svojim mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvještava Sabor.
Članak 66.
Odbor za financije i državni proračun ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, te tri predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.
Odbor za gospodarstvo
Članak 67.
U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– strategiju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,
– osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta i zaštitu tržišnog natjecanja,
– usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života,
– robne zalihe i tekuća gospodarska kretanja,
– elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,
– restrukturiranje i vlasničku pretvorbu,
– osiguranje uvjeta za ulaganje stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom,
– malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo i zadrugarstvo.
Članak 68.
Odbor za gospodarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te dva predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.
Odbor za razvoj i obnovu (Brisan.)

Članak 68.a
Brisan.
Članak 68.b
Brisan.
Odbor za turizam
Članak 69.
U djelokrugu su Odbora za turizam poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- koncepciju i strategiju razvoja hrvatskog turizma,
- utvrđivanje i praćenje provedbe politike turističkog razvoja Republike Hrvatske,
- ugostiteljsku i turističku djelatnost i s njima neposredno vezane djelatnosti,
- praćenje koncesija u turizmu,
- razvojne programe u turizmu od naročite važnosti za gospodarski razvoj Republike Hrvatske,
- utvrđivanje i praćenje provedbe politike zaštite i očuvanja kakvoće turističkog prostora,
- suradnju s odgovarajućim radnim tijelima u Europskom parlamentu i parlamentima drugih zemalja.
Članak 70.
Odbor za turizam ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova, a još tri člana može se imenovati, i to: jedan predstavnik Hrvatske turističke zajednice i dva člana iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Članak 71.
U djelokrugu su Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- provedbu potvrđenih međunarodnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava,
- načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvariva¬njem odredbi Ustava Republike Hrvatske o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,
- ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda,
- ostvarivanje prava nacionalnih manjina utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, i predlaganje mjera za ostvariva¬nje tih prava,
- međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i za hrvatske manjine u europskim državama,
- financiranje određenih potreba nacionalnih manjina,
- druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim, te Vladinim i nevladinim organizaci¬jama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađuje s radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Sabora te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su značajna za zaštitu ljudskih ili etničkih prava.
Članak 72.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova iz reda zastupnika, a još 4 člana može se imenovati, i to: dva iz reda predstavnika vjerskih zajednica (jedan predstavnik Katoličke crkve i jedan predstavnik svih drugih vjerskih zajednica) te dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava.
U Odboru mora biti najmanje jedan zastupnik izabran iz reda svake nacionalne manjine, koja ima zastupnika u Saboru.
Odbor za pravosuđe
Članak 73.
U djelokrugu su Odbora za pravosuđe poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova,
- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog odvjetništva,
- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada prekršajnih sudova i drugih tijela ovlaštenih za vođenje prekršajnog postupka,
- ustrojstvo, djelokrug i način rada Državnoga sudbenog vi¬jeća,
- davanje prethodnog mišljenja u postupku izbora i raz¬rješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
- davanje prethodnog mišljenja o imenovanju i razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
- predlaganje kandidata za izbor dva člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika,
- predlaganje kandidata za izbor dva člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika,
- ustrojstvo, djelokrug i način rada javnog bilježništva,
- ustrojstvo i način rada odvjetništva,
- pitanja vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa, obveznih i drugih građanskopravnih odnosa,
- uređivanje kaznenoga materijalnog i postupovnog prava te prekršajnog prava i izvršavanje kaznenih sankcija,
- pitanja amnestije i pomilovanja,
- uređivanje sudskih postupaka,
– besplatnu pravnu pomoć i probaciju,
- druga pitanja pravosuđa.

Članak 74.
Odbor za pravosuđe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo
Članak 75.
U djelokrugu su Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– rad i radnopravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,
– mirovinska osiguranja,
– prava osoba s invaliditetom,
– uređivanje radnog prostora i zaštitu na radu,
– uređivanje i razvoj sustava dvostranog i trostranoga socijalnog dijaloga,
– zaštitu prava bivših političkih zatvorenika.
Članak 76.
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 4 člana može se imenovati i to: jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz Hrvatske udruge poslodavaca i dva predstavnika iz reda znanstvenih institucija, koji se bave pitanjima radnog prava i mirovinskih osiguranja.
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku
Članak 76.a
U djelokrugu su Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,
– suzbijanje bolesti ovisnosti,
– socijalnu skrb,
– zaštitu prognanih i raseljenih osoba,
– zaštitu starih i imovinski nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.
Članak 76.b
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati, i to: jedan iz Hrvatske liječničke komore, jedan iz Hrvatske komore medicinskih sestara, tri iz reda stručnjaka u području zdravstva i jedan iz reda stručnjaka u području socijalne skrbi.
Odbor za obitelj, mlade i sport
Članak 77.
U djelokrugu su Odbora za obitelj, mlade i sport poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donoše¬nja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- brak, obitelj i skrbništvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladih,
- kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva,
- zaštitu djece i mladih od svih oblika ovisnosti,
- zaštitu žena na radu,
- planiranje obitelji i demografsku obnovu,
- sport.
Članak 78.
Odbor za obitelj, mlade i sport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a mogu se imenovati 3 vanjska člana.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 79.
U djelokrugu su Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku odnošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta,
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu kao i s time povezano usmjeravanje financijske potpore,
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područja od posebne državne skrbi,
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta,
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Članak 80.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 4 člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za ratne veterane
Članak 81.
U djelokrugu su Odbora za ratne veterane poslovi utvrđi¬vanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- zaštitu žrtava velikosrpske agresije i pobune u Republici Hrvatskoj,
- zaštitu prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
- zaštitu vojnih i civilnih invalida Domovinskog rata i svih sudionika domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
- zaštitu vojnih i civilnih invalida te veterana II. svjetskog rata,
- zaštitu ostalih žrtava totalitarnih režima.
Članak 82.
Odbor za ratne veterane ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana može se imenovati iz reda predstavnika braniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo
Članak 83.
U djelokrugu su Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg korištenja, gospodarenja i zaštite prostora,
– usklađivanje djelatnosti na zaštiti prostornih resursa,
– usklađivanje regionalnoga prostornog razvoja,
– zaštićena područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i izgradnju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku,
– korištenje i zaštitu graditeljske baštine,
– uvjete i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja,
– sustav praćenja stanja u prostoru (informacijski sustav prostornog uređenja i izvješća o stanju u prostoru),
– uređenje građevinskog zemljišta,
– druga pitanja prostornog uređenja,
– graditeljstvo.
Članak 84.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 3 člana Odbora može se imenovati iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Članak 84.a
U djelokrugu su Odbora za zaštitu okoliša i prirode poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,
– mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,
– mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih dijelova prirode,
– praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja,
– poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi (zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada, zbrinjavanje opasnog otpada, gospodarenje sekundarnim sirovinama),
– pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Članak 84.b
Odbor za zaštitu okoliša i prirode ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana mogu se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
Članak 85.
U djelokrugu su Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matič¬noga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- predškolski odgoj, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje,
- znanost, kulturu i tehničku kulturu,
- međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,
- zaštitu i korištenje kulturnih dobara, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijes¬nih događaja i osoba,
- suradnju s vjerskim zajednicama,
- informatiku te druga pitanja obrazovanja, znanosti i kulture.
Članak 86.
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: dva iz područja znanosti, dva iz područja obrazovanja i dva iz područja kulture.
Odbor za poljoprivredu
Članak 87.
U djelokrugu su Odbora za poljoprivredu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području poljoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, veterinarstva, sela, šumarstva, vodnog gospodarstva i ruralnog razvoja.
Članak 88.
Odbor za poljoprivredu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije
Članak 88.a
U djelokrugu su Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području regionalnog razvoja, korištenja sredstava iz fondova Europske unije, gospodarskog i socijalnog razvoja otoka i priobalja, obnovu i razvoj područja stradalih u Domovinskom ratu.
Članak 88.b
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu
Članak 89.
U djelokrugu su Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku dono¬šenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području pomorstva, prometa i infrastrukture te zaštite mora od onečišćenja s brodova.
Članak 90.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika a još pet članova Odbora može se imenovati i to: jedan znanstveni djelatnik iz područja telekomunikacija, jedan znanstveni djelatnik iz područja pomorstva, jedan stručni djelatnik iz područja željeznica, jedan stručni djelatnik iz područja cestovnog prometa i jedan stručni djelatnik iz područja pošta.
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove
Članak 91.
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove:
- priprema i podnosi Saboru prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Sabora,
- predlaže imenovanje i opoziv predstavnika Sabora u odre¬đena državna i druga tijela i udruge,
- predlaže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Sabor, ako zakonom nije drukčije određeno,
- utvrđuje i Saboru podnosi prijedloge propisa o materijalnim pravima zastupnika u Saboru,
- u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na radne odnose, plaće i druga primanja dužnosnika,
- donosi pojedinačna rješenja o stalnoj novčanoj naknadi i drugim primanjima zastupnika te plaćama dužnosnika koje imenuje i razrješuje Sabor i njegova radna tijela, ako zakonom nije drukčije određeno,
- donosi odluke o mjerilima za utvrđivanje primanja i na¬knadama troškova znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima koji su članovi radnih tijela Sabora ili su uključeni u njihov rad,
- donosi pojedinačna rješenja o mjesečnoj novčanoj naknadi znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima, koji su članovi rad¬nih tijela Sabora,
- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i zakonom.
Članak 92.
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.
Odbor za predstavke i pritužbe
Članak 93.
Odbor za predstavke i pritužbe:
- razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Saboru te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti,
- ukazuje Saboru na kršenje zakona i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje,
- ispituje, putem ovlaštenih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi i prijedloga te ukazuje ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja, na zakonu osnovanih, mjera te o tome izvješćuje podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga,
- podnosi jednom godišnje izvješće o svom radu Saboru.
Članak 94.
Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpred¬sjed¬¬nika i 11 članova.
Odbor za međuparlamentarnu suradnju
Članak 95.
Odbor za međuparlamentarnu suradnju zajedno s Odborom za vanjsku politiku brine za provedbu vanjske politike Republike Hrvatske u okvirima međuparlamentarne suradnje s drugim drža¬vama i međunarodnim organizacijama u poslovima od zajed¬ničkog interesa.
Odbor za međuparlamentarnu suradnju ostvaruje suradnju s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organiza¬cija osnivanjem zajedničkih tijela, skupina prijateljstva, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i raz¬mjenom izaslanstava.
Odbor za međuparlamentarnu suradnju zajedno s Odborom za vanjsku politiku razmatra izvješća stalnih ili privremenih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama kao i izvješća o djelovanju skupina prijateljstva s predstavničkim tijelima pojedinih zemalja.
Predsjednika i potpredsjednika Odbora bira Sabor iz reda zastupnika koji su izabrani u stalna izaslanstva Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama, a članovi Odbora su svi članovi navedenih izaslanstava.
Odbor za europske integracije
Članak 96.
Odbor za europske integracije:
- prati usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije,
- prati izvršavanje prava i obveza Republike Hrvatske proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na Vijeće Europe,
- prati programe pomoći i suradnje Europske unije,
- surađuje i razmjenjuje iskustva s tijelima u europskim integracijama.
Članak 97.
Odbor za europske integracije ima predsjednika, potpred¬sjed¬nika i 11 članova.
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
Članak 98.
U djelokrugu su Odbora za informiranje, informatizaciju i medije poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u području informiranja, pisanih i elektroničkih medija, a posebice:
- razmatra pitanja komuniciranja, informiranja i medija o kojima odlučuje Sabor,
- prati, potiče i sudjeluje u donošenju zakona o pisanim i elektroničkim medijima (tisak, radio, televizija, Internet),
- poticanje nastanka, oblikovanja i potpisivanja relevantnih međunarodnih dokumenata o informiranju i medijima,
- praćenje primjene međunarodnih dokumenata o informi¬ranju i medijima i praćenje rada odbora za medije i/ili informiranje drugih zemalja,
- zaštita prava na informiranje i informaciju, zaštita intelektualnog vlasništva, zaštita privatnosti na elektroničkim medijima.
- poticanje prava na informiranje, informaciju i komuniciranje novim tehnologijama i sredstvima elektroničkog komuniciranja (Internet, elektronička trgovina, Internet edukacija),
- promicanje tehničke kulture i međunarodne tehničke suradnje glede uporabe računala i računalnog umrežavanja (Internet),
- usklađivanje, poticanje i unaprjeđenje gospodarstva temeljenog na informacijskim tehnologijama,
- praćenje postojećih, predlaganje i poticanje korištenja novih tehnologija informiranja u radu Sabora i o radu Sabora,
- suradnja s udrugama, medijima, znanstvenim institucijama, povjerenstvima Vlade i Predsjednika Republike, koja razmatraju djelatnost komunikacije, informiranja i medija.
Odbor obavlja i druge poslove određene zakonom.
Članak 99.
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije ima pred¬sjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: dva iz medija, dva iz znanosti i dva iz udruga.
Odbor za ravnopravnost spolova
Članak 100.
U djelokrugu su Odbora za ravnopravnost spolova poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku dono¬šenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na poticanje i praćenje primjene načela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske, a posebice:
- poticanje potpisivanja međunarodnih dokumenata o ravnopravnosti spolova i praćenje primjene tih dokumenata,
- sudjelovanje u izradi, provedbi i analizi ostvarenja Nacionalne politike za ostvarenje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj,
- suradnju i utvrđivanje mjera i aktivnosti za unapređivanje prava na ravnopravnost spolova,
- predlaganje programa mjera za uklanjanje diskriminacije po spolu,
- poticanje ravnomjerne spolne zastupljenosti u sastavu radnih tijela i izaslanstava Sabora,
- sudjelovanje u izradi dokumenata o integracijskim aktiv¬nostima Republike Hrvatske izmjenom i prilagodbom zakonodavstva i provedbenih mjera za ostvarenje ravnopravnosti spolova prema standardima primijenjenim u zakonodavstvu i programima Europske unije,
- utvrđivanje prijedloga zakona i drugih akata o ravnopravnosti spolova,
- uvođenje načela ravnopravnosti spolova u obrazovanju, zdravstvu, javnom informiranju, socijalnoj politici, zapošljavanju, poduzetništvu, procesima odlučivanja, obiteljskim odnosima i dr.
Članak 101.
Odbor za ravnopravnost spolova ima predsjednika, pot¬predsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda nevladinih udruga, znanstvenih i stručnih institucija koje se bave promicanjem ravnopravnosti spolova i zaštite ljudskih prava.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
Članak 101a.
U djelokrugu su Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na:
- pitanja ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samo¬uprave,
- pravni položaj zaposlenih u upravnim tijelima lokalne i pod¬ručne (regionalne) samouprave.

Članak 101a. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 102.
Članak 101.b
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 9 članova Odbora može se imenovati na prijedlog pred-stavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i to: po jedan iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, dva iz jedinica područne (regionalne) samouprave, dva iz jedinica lokalne samouprave-općine (jedan iz kontinentalnog a jedan iz priobalnog dijela Republike Hrvatske) te jedan iz reda uglednih pravnika.

Članak 101b. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 103.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo
Članak 102.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo:
- predlaže Saboru odluku o prestanku mandata zastupniku, odnosno odluku o mirovanju mandata zastupnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti podnosi izvješće Saboru da su ispu¬njeni zakonski uvjeti za početak zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika,
- predlaže Saboru donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Sabor ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Sabor,
- predlaže Saboru donošenje odluke u postupku odobrenja pritvora ili pokretanja kaznenog postupka protiv Glavnoga državnog odvjetnika, a kada Sabor ne zasjeda donosi odluku o odobrenju s tim da njegovu odluku naknadno potvrđuje Sabor.
- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 102. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 104.

Članak 103.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo ima predsjednika, pot¬pred¬sjednika i 7 članova.

Članak 103. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 105.
VI. ODNOS SABORA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Članak 104.
Brisan.

Članak 105.
Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgo¬vornosti Predsjednika Republike može Saboru uputiti jedna petina svih zastupnika Sabora.
Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se Predsjedniku Republike stavlja na teret, dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Sabora, uz vlasto¬ručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Sabora na kojoj će se o tome raspravljati.
Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednik Sabora Predsjedniku Republike.
Predsjednik Republike ima se pravo očitovati u pisanom obliku o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike, predsjednik Sabora uputit će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Saboru o utemeljenosti prijedloga. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav svoje će mišljenje dati u roku od tri dana od dana primitka akata iz stavka 2. ovoga članka.
Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovor¬nosti Predsjednika Republike donosi Sabor dvotrećinskom veći¬nom svih zastupnika u roku od 15 dana od dana očitovanja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Članak 105. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 106.
VII. ODNOS SABORA I VLADE
Predstavljanje Vlade Saboru
Članak 106.
Mandatar, odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, dužan je program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o povjerenju.
Mandatar, uz zahtjev za glasovanje o povjerenju, dostavlja program Vlade i životopise predloženih članova Vlade.
O programu Vlade vodi se rasprava.
Povjerenje je iskazano ako je za prijedlog glasovala većina svih zastupnika u Saboru, a glasuje se za prijedlog u cjelini.
Vlada stupa na dužnost kada joj povjerenje iskaže Sabor.
Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj idućoj sjednici Sabora predstavlja ga Saboru i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade.

Članak 106. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 107.
Članak 107.
Nakon glasovanja o iskazivanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu.
Tekst svečane prisege utvrđuje se zakonom.
Predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poje¬dinačno članove Vlade, a članovi Vlade daju prisegu tako što ustaju i izgovaraju »Prisežem«.
Član Vlade koji nije bio nazočan davanju svečane prisege, daje svečanu prisegu na idućoj sjednici Sabora.

Članak 107. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 108.
Članak 108.
Vlada određuje člana Vlade i zamjenika ministra, za svog predstavnika u Saboru povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.
Predstavnik Vlade, nazočan sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Sabora, odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Sabor ili radno tijelo može, smatra li da je nazočnost predstavnika Vlade nužna, raspravu prekinuti ili odgoditi. O tome će Sabor odlučiti bez rasprave.
U raspravi u Saboru i radnim tijelima, osim predstavnika Vlade, mogu sudjelovati i drugi njezini članovi.

Članak 108. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 109.
Članak 109.
O sazvanim sjednicama predsjednik Sabora i predsjednici radnih tijela Sabora izvješćuju predsjednika Vlade. O sazvanim sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, izvješćuju se i ovlašteni predstavnici Vlade.
Zatražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučaje¬vima kada ona nije predlagatelj, Vlada je obvezna dostaviti Saboru do početka rasprave u radnim tijelima Sabora te odrediti svog predstavnika.

Članak 109. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 110.
Odgovornost Vlade Saboru
Članak 110.
Vlada je obvezna, na zahtjev Sabora izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.
Vlada može i na vlastiti poticaj podnijeti Saboru izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima.

Članak 110. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 111.
Članak 111.
Vlada je odgovorna Saboru za svoj rad i odluke koje donosi.
Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.

Članak 111. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 112.
Članak 112.
Na prijedlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastup¬nika u Saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin pred¬sjednik.
Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini, uvrštava se odmah u dnevni red, bez odlučivanja.
Vlada je dužna očitovati se o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 8 dana od dana uvrštavanja prijedloga u dnevni red.
Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Saboru.
Sabor će o povjerenju raspravljati i glasovati najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru.
U raspravi o povjerenju predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini predsjednik Vlade može usmeno obrazložiti očitovanje Vlade o prijedlogu, a o prijedlogu za pokretanje pitanja povjere-nja pojedinom ministru može se očitovati taj ministar.
Predsjednik Vlade, odnosno ministar mogu prije završnog govora predlagatelja održati govor, a mogu se javljati i dobiti riječ tijekom rasprave radi davanja objašnjenja.
Na izlaganje predstavnika predlagatelja ili govor zastupnika može odgovoriti predsjednik Vlade ili ministar o čijem se povje¬renju raspravlja. Na izlaganje predsjednika Vlade ili ministra može odgovoriti samo zastupnik kojeg je predsjednik Vlade, odnos¬no ministar, u izlaganju spomenuo ili predstavnik predlagatelja.
Pravo na odgovor na repliku imaju samo osobe iz stavka 9. ovoga članka.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru.

Članak 112. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 113.

Članak 113.
Ako Sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, pred¬sjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

Članak 113. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 114.
Članak 114.
Sabor, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti izvješće i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih tijela državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni:
- izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog tijela državne uprave,
- podnijeti izvješće o izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovorni,
- dostaviti podatke kojima raspolažu, ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati te spise i drugo potrebno za rad Sabora ili radnog tijela,
- odgovoriti na upućena pitanja.

Članak 114. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 115.
VIII. ODNOS ZASTUPNIČKOG I ŽUPANIJSKOG DOMA
Brisan naslov.

Članak 115.
Brisan.
Članak 116.
Brisan.
Članak 116.a
Brisan.
Članak 116.b
Brisan.
Članak 116.c
Brisan.
Članak 116.d
Brisan.
Članak 117.
Brisan.
Članak 118.
Brisan.
IX. AKTI SABORA
Opće odredbe
Članak 119.
Sabor, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom, donosi Ustav, zakone, državni proračun, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke, te daje vjerodostojna tumačenja zakona.

Članak 119. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 116.
Članak 120.
Sabor može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlog priznanja Sabora podnosi predsjednik Sabora.

Članak 120. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 117.
Članak 121.
Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Saboru.
Odlukom, kao aktom ostvarivanja prava Sabora, odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu, o imeno¬vanju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom te obavljaju druga Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđena prava.

Članak 121. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 118.
Članak 122.
Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Članak 122. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 119.
Članak 123.
Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu.

Članak 123. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 120.

Članak 124.
Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u odre¬đenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom pod¬ručju.
Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijed¬logom za njihovo razrješenje.

Članak 124. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 121.
Članak 125.
Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događa¬jima i pojavama.
Na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti zaključcima se mogu zauzimati stajališta, izražavati mišljenja ili utvrđivati obveze Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave.

Članak 125. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 122.
Članak 126.
Radna tijela Sabora mogu, u okviru svojega djelokruga, donositi zaključke o svojem radu i o radu Stručne službe Sabora, kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge.
Radna tijela Sabora donose i druge akte u okviru ovlaštenja utvrđenih zakonom i drugim propisom.

Članak 126. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 123.
Članak 127.
Tekst zakona i druge akte Sabora potpisuje predsjednik Sabora.
Zaključke i druge akte koje donose radna tijela Sabora potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke i druge akte.

Članak 127. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 124.
Članak 128.
Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Sabora stavlja se pečat Sabora.
Pod izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta Sabora, razumijeva se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta, koji je donesen na sjednici Sabora.
Izvornici akata Sabora čuvaju se u Saboru.
O izradi izvornika akata Sabora, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o njihovoj evidenciji brine se tajnik Sabora.

Članak 128. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 125.

Članak 129.
Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Zaključci kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze tijela Republike u pogledu izvršavanja zakona, objavljuju se u glasilu Sabora, a po odluci Sabora u »Narodnim novinama«. Ostali zaključci dostavljaju se tijelima i organizacijama na koje se odnose.
Akt o potvrđivanju međunarodnog ugovora s tekstom ugovora objavljuje se u »Narodnim novinama«.
O objavljivanju akata Sabora brine se tajnik Sabora.
Tajnik Sabora daje, na osnovi izvornika akta Sabora, ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta.

Članak 129. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 126.
Članak 130.
Ako predsjednik Sabora ustanovi da podneseni prijedlog akta Saboru, odnosno raščlamba, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će od pred¬lagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovoga Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj ne otkloni nedostatke akta, ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije podnesen Saboru.

Članak 130. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 127.

POSTUPAK DONOŠENJA AKATA SABORA
A. POSTUPAK DONOŠENJA ZAKONA
a) Pokretanje postupka
Članak 131.
Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.

Članak 131. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 128.

Članak 132.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.
Pravo predlaganja drugih akata imaju svi navedeni u stavku 1. ovoga članka, osim ako je Ustavom ili ovim Poslovnikom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela ili određeni broj zastupnika.

Članak 132. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 129.
Članak 133.
Predlagatelji zakona mogu se, prilikom ukazivanja na potrebu donošenja određenog zakona, pozivati i na predstavke ili prijedloge koje, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, imaju pravo podnositi građani, a u svom sadržaju ukazuju na potrebu donošenja ili izmjene pojedinog zakona.

Članak 133. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 130.
Članak 134.
Sabor može posebnim zaključkom odrediti da se u radnim tijelima provede, na osnovi prikaza stanja u pojedinim pod¬ručjima te izloženih teza o mogućim normativnim rješenjima, a uz potrebna obrazloženja, prethodna rasprava o razlozima donošenja zakona i o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom.
Prijedlog za provođenje prethodne rasprave može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona.
Prethodna se rasprava može provesti i na sjednici Sabora.
Nakon provedene prethodne rasprave sva stajališta, mišljenja i prijedlozi dostavljaju se predlagatelju koji je obvezan pri izradi prijedloga zakona uzeti ih u obzir te posebno obrazložiti one koje nije mogao prihvatiti.

Članak 134. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 131.

b) Prijedlog zakona
Sadržaj prijedloga
Članak 135.
Prijedlog zakona sadrži:
- ustavnu osnovu donošenja zakona,
- ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći,
- ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona,
- tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem,
- tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona.
Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgova¬rajuću dokumentaciju, posebice stručna mišljenja, prihvaćene među¬narodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijed-log.
Predlagatelji zakona dužni su dostaviti prijedlog zakona jezično pregledan, odnosno ispravljen.
Kad su predlagatelji zakona zastupnici, radna tijela ili klu¬bovi zastupnika njihov prijedlog jezično će pregledati, odnosno ispraviti lektorska služba Sabora za vrijeme trajanja postupka donošenja zakona.

Članak 135. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 132.
Članak 136.
Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi.
Pojedina se rješenja mogu predložiti alternativno, s potrebnim obrazloženjima svake od predloženih alternativa.
U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona.

Članak 136. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 133.
Članak 137.
Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.

Članak 137. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 134.
c) Podnošenje i upućivanje prijedloga
Članak 138.
Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona, a mora sadržavati sve sas¬tojke iz članka 132. ovoga Poslovnika.
Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objaš¬njenja, odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.

Članak 138. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 135.
Članak 139.
Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P.Z. br ...«, a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P.Z.E. br...”.
Svaki prijedlog zakona dobiva idući redni broj na kraju oznake iz stavka 1. ovoga članka, a tu oznaku mora sadržavati svaki drugi pisani materijal (izvješća, mišljenja, amandmani, konačni prijedlog zakona i dr.) koji se odnosi na prijedlog određenog zakona, sve do donošenja zakona.
Redni brojevi iz stavka 2. ovoga članka počinju od broja jedan i nastavljaju se u nizu za jedan saziv Sabora.

Članak 139. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 136.

Članak 140.
Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona pred¬sjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj.

Članak 140. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 137.
d) Razmatranje prijedloga u radnim tijelima
Članak 141.
Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, pred¬sjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu.
Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osno¬vama zakona.

Članak 141. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 138.
Članak 142.
Brisan.

Članak 142. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 139.
Članak 143.
Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.
Radna tijela, osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koja su, uz matično, raz¬matrala prijedlog zakona mogu dostaviti svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu.

Članak 143. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 140.
Članak 144.
Kad razmotri prijedlog zakona, matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.
Matično radno tijelo može razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su raz¬matrala prijedlog. U izvješću, koje podnosi Saboru, matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Članak 144. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 141.
Članak 145.
Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora, koji ih dostavlja predlagatelju zakona, predsjednicima radnih tijela i zastupnicima.

Članak 145. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 142.
Članak 146.
Radno tijelo, kad razmotri prijedlog zakona, određuje izvjes¬titelja koji će na sjednici Sabora izlagati stajališta, mišljenja i primjedbe te obrazlagati prijedloge tog tijela.

Članak 146. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 143.

PRVO ČITANJE ZAKONA
Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Sabora
Članak 147.
Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora.
Prvo čitanje zakona obuhvaća uvodno izlaganje predla¬gatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona.

Članak 147. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 144.
Članak 148.
Predlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja, iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim miš¬ljenjima, primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave.
Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika.
Predlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi, može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave.

Članak 148. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 145.
Članak 149.
Izvjestitelj radnog tijela koje je razmotrilo prijedlog zakona može iznositi mišljenja, primjedbe i prijedloge koje je zauzelo radno tijelo.

Članak 149. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 146.
Članak 150.
Predstavnik Vlade može zatražiti riječ tijekom cijele rasprave u Saboru i kada prijedlog zakona nije podnijela Vlada.

Članak 150. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 147.
Članak 151.
Na sjednici Sabora vodi se o prijedlogu zakona, u pravilu objedinjeno, opća rasprava i rasprava o pojedinostima.

Članak 151. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 148.
Članak 152.
Opća rasprava o prijedlogu zakona vodi se na način da zastupnici iznose svoja mišljenja o tome je li potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom i o opsegu i načinu zakonskog uređivanja tih odnosa.
Rasprava o pojedinostima vodi se na taj način što se ras¬pravlja i o tekstu prijedloga zakona.
Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon, prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju.
Prijedlog zakona koji je odbijen na sjednici ne može biti ponovno uvršten u dnevni red sjednice prije isteka roka od tri mjeseca od dana kada ga je odbio Sabor.
Po završenoj raspravi zaključkom, kojim se prihvaća dono¬šenje zakona, utvrđuju se stajališta, prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Zaključkom o prihvaćanju prijedloga zakona, može se odrediti da je predlagatelj zakona obvezan prije podnošenja konačnog prijedloga zakona pribaviti mišljenje pojedinih tijela, organizacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon.

Članak 152. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 149.
Članak 153.
Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno ko¬načni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj.
U suglasnosti s predlagateljem zakona, može se odrediti da konačni prijedlog zakona izradi radno tijelo Sabora ili Vlada i tada se oni smatraju predlagateljem zakona, a raniji predlagatelj gubi to svojstvo.

Članak 153. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 150.
Konačni prijedlog zakona
Članak 154.
Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona.
Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.

Članak 154. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 151.
Članak 155.
Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon.
Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rješavaju, objašnjenje odredbi predloženog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom.
Predlagatelj zakona dužan je u obrazloženju konačnog prijed¬loga zakona navesti razlike između rješenja koja predlaže u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, razloge zbog kojih su te razlike nastale te prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog zakona, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Članak 155. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 152.
Članak 156.
Kod podnošenja, upućivanja i razmatranja u radnim tijelima konačnog prijedloga zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na prijedlog zakona.

Članak 156. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 153.
Članak 157.
Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će poje¬dine njegove odredbe imati povratno djelovanje, na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo, posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakon¬skih odredbi.

Članak 157. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 154.

DRUGO ČITANJE ZAKONA
Rasprava o konačnom prijedlogu zakona na sjednici Sabora
Članak 158.
Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora.
Drugo čitanje zakona obuhvaća raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podne¬senim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona.

Članak 158. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 155.
Članak 159.
Predlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje, a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi.
Predlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik ima pravo zatražiti riječ u tijeku cijele rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Predstavnik Vlade može tražiti riječ u tijeku rasprave o zakonu i kad Vlada nije predlagatelj.

Članak 159. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 156.
Članak 160.
U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjelj¬cima, člancima te o podnesenim amandmanima.
Nakon rasprave iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se o podnesenim amandmanima.
Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu, a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona.

Članak 160. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 157.
TREĆE ČITANJE ZAKONA
Članak 161.
Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona.
Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona.
Treće čitanje zakona provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona.
Treće čitanje zakona provodi se uz uvjete i po postupku propisanom ovim Poslovnikom za drugo čitanje.

Članak 161. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 158.
Donošenje zakona po hitnom postupku
Članak 162.
Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.
Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijed¬log zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.
Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika.
Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova.
U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona.
Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te Vladi ako nije predlagatelj.

Članak 162. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 159.
Članak 163.
O prijedlogu iz članka 162.(159.) ovoga Poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivanja dopune dnevnog reda.
Ako predsjednik Sabora nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način određen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja zakona, zakon se uvrštava u dnevni red, a nakon toga odlučuje se o prijedlogu za hitni postupak.
Ako ne bude prihvaćen prijedlog za hitni postupak, predsjednik Sabora može predložiti provođenje prvog čitanja na istoj sjednici, odnosno postupiti sukladno članku 203. stavku 2. Poslovnika.

Članak 163. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 160.
Članak 163.a
Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.
Iznimno, ako matično radno tijelo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ili Odbor za zakonodavstvo predlože da se zakon iz stavka 1. ovoga članka raspravi u prvom čitanju jer nije sukladan Ustavu ili pravnom sustavu, o zakonu će se raspraviti u prvom čitanju.

Članak 163.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 117/01., označen je kao članak 166.a, a u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 161.
Organski zakon
Članak 164.
Organskim zakonom uređuju se prava nacionalnih manjina, te razrađuju Ustavom utvrđene ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samo¬uprave.
U postupku donošenja organskih zakona primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika sadržane u Glavi VIII: AKTI SABORA.
Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organ¬skih zakona.

Članak 164. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 162.
Amandmani
Članak 165.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem.
Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.
Ako se konačnim prijedlogom zakona mijenja i dopunjuje zakon, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhva¬ćene predloženim izmjenama i dopunama.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, amandmani se mogu podnositi i na članke zakona koji nisu obuhvaćeni predloženim izmjenama i dopunama zakona ako je to potrebito zbog usklađi-vanja s Ustavom Republike Hrvatske ili dokumentima vezanim uz međunarodne integracije te u svezi s odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Članak 165. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 163.
Članak 166.
Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o tekstu konačnog prijedloga .

Članak 166. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 164.
Članak 167.
Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima, predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predla¬ga¬telj zakona.
Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matič¬nom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima.

Članak 167. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 165.
Članak 168.
Iznimno, ako se većina nazočnih zastupnika s tim složi, predlagatelj akta može podnijeti amandman na konačni prijedlog zakona u tijeku odlučivanja o podnesenim amandmanima na sjed¬nici. I takav amandman podnosi se u pisanom obliku uz potrebno obrazloženje.
O amandmanima iz stavka 1. ovoga članka raspravlja se i glasuje. U raspravi mogu sudjelovati samo predstavnici klubova zastupnika.

Članak 168. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 166.
Članak 169.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mije¬njaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona, Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Ako u raspravi o podnesenim amandmanima predsjednik ili član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav upozori na njihovu suprotnost s odredbama Ustava Republike Hrvatske, sjednica će se prekinuti dok Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ne dostavi mišljenje. Ako je na suprotnost amandmana s odredbama Ustava Republike Hrvatske upozorio član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, sjednica će se prekinuti i sastati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, ukoliko član Odbora ima potporu trećine članova Odbora.
Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži predstavnik predlagatelja, Vlada, neovisno je li ona predlagatelj zakona, predsjednik matičnoga radnog tijela, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav ili predsjednik Odbora za zakonodavstvo.

Članak 169. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 167.
Članak 170.
O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada, neovisno je li predlagatelj zakona ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku 1. ovoga članka je u pravilu usmeno.
Nakon očitovanja predlagatelja o pojedinom amandmanu na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 170. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 168.

Članak 171.
Amandman, koji je podnesen u roku iz članka 166.(164.) ovoga Poslovnika, postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga zako¬na i o njemu se odvojeno ne glasuje:
- ako ga je podnio predlagatelj zakona,
- ako se s amandmanom suglasio predlagatelj zakona.
Ako zastupnik zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stav¬ka 1. ovoga članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.
Ako konačni prijedlog zakona nije podnijela Vlada, o amand¬manu s kojim se nije suglasila Vlada glasuje se odvojeno.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka ko¬nač¬nog prijedloga zakona na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana, o amandmanima se glasuje po redoslijedu koji odredi predsjedatelj Sabora, bez rasprave.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana identičnog sadržaja, glasuje se samo o prvom od njih.
Ako se na isti članak prihvati više amandmana koji se među¬sobno isključuju, prihvaćen je amandman koji je po redoslijedu posljednji prihvaćen glasovanjem.

Članak 171. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 169.
Članak 172.
Amandman, prihvaćen na sjednici Sabora, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje.

Članak 172. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 170.

B. VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ZAKONA
Članak 173.
Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona.

Članak 173. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 171.
Članak 174.
Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona pod¬nosi se predsjedniku Sabora, a mora sadržavati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.
Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjero¬dostoj¬nog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo, matič¬nom radnom tijelu i Vladi, ako ona nije podnositelj prijedloga, radi ocjene njegove osnovanosti.
Matično radno tijelo i Vlada dužni su, u roku od 15 dana, dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo. Ako matično radno tijelo i Vlada ne dostave mišljenje u propisanom roku smatrat će se da su suglasni s prijedlogom za davanje vjerodostojnog tuma¬čenja.

Članak 174. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 172.
Članak 175.
Odbor za zakonodavstvo, nakon što pribavi mišljenja matič¬noga radnog tijela te Vlade, ili nakon isteka roka iz članka 174. (172.) stavka 3. ovoga Poslovnika, ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor.
Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.
Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan, on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku.

Članak 175. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 173.

C. DONOŠENJE DRŽAVNOG PRORAČUNA
Članak 176.
Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada.
Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna.

Članak 176. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 174.
Članak 177.
Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona.
O prijedlogu državnog proračuna provodi se jedinstvena rasprava u načelu, po razdjelima i o podnesenim amandmanima.
Ne može se glasovati o podnesenim amandmanima i prora¬čunu u cjelini prije nego proteknu tri dana od dana rasprave iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 177. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 175.
Članak 178.
Vlada, u rokovima utvrđenim zakonom, dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna.
U raspravi o izvršenju državnog proračuna, a na osnovi raščlambe ostvarenih programa radova, mogu se utvrđivati osno¬ve politike za iduće razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i mjerila za financiranje zadaća državnih tijela i organizacija i za financiranje drugih potreba u državi.

Članak 178. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 176.
D. DONOŠENJE OSTALIH AKATA SABORA
Članak 179.
U pogledu postupka za donošenje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona, ako Sabor ne odluči drukčije, s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena, ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu, a zatim o pojedinostima.
Postupak donošenja ostalih akata, neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona, uvijek se pokreće prijedlogom akta.
Predlagatelj akata iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora, a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje.
Izvješća, raščlambe i ostale informacije, koje Saboru nije dostavila Vlada, predsjednik Sabora upućuje Vladi na mišljenje.

Članak 179. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 177.
Članak 180.
Ako su izvješća, raščlambe te ostale informacije duže od 30 stranica, zastupnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji im na raspolaganju u Stručnoj službi Sabora. Sažetak mora sadržavati sve bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obvezan dostaviti Saboru istodobno s osnovnim materijalom.
Podnositelj izvješća, raščlambe ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se zasniva osnovni materijal.
Kada na sjednici Sabora nakon rasprave o pojedinom aktu dva ili više predlagatelja predlože donošenje zaključaka ili drugih akata o redoslijedu glasovanja odlučuje predsjedatelj.

Članak 180. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 178.
X. ZASTUPNIČKA PITANJA
Članak 181.
Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.
Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje.

Članak 181. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 179.
Usmena zastupnička pitanja
Članak 182.
Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«.
»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora prije prelaska na prvu točku dnevnog reda. U »Aktualnom prijepodnevu« zastupnici organizirani u klubove zastupnika mogu postaviti ukupno 40 pita¬nja, a nezavisni zastupnici koji nisu izabrani na listi političke stranke, zastupnici nacionalnih ma¬njina koji nisu organizirani u klub zastupnika te po jedan zastupnik političkih stranaka koji nemaju klub zastupnika mogu postaviti pita¬nje na svakoj drugoj sjednici.
Broj pita¬nja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje se razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupni broj zastupnika na način da se broj članova pojedinog kluba podijeli s četiri s time da se pri izračunu rezultat 0,50 i više korigira na više.
Zastupnik može postaviti jedno pitanje. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgo¬voriti odmah i bez pripreme.
Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje iznaša¬njem razloga u traja¬nju do jedne minute.
Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada, odnosno ministar dostavi pisani odgovor.
Tijekom »Aktualnog prijepodneva« zastupnik ne može zatra¬žiti riječ da bi odgovorio na navod iznesen u zastupničkom pitanju drugog zastupnika ili koji je u odgovoru na zastupničko pitanje iznio predsjednik ili član Vlade.
Postavljanje pitanja ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 182. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 180.
Članak 182.a
Zastupnici postav¬lja¬nje usmenih zastupničkih pita¬nja najav¬ljuju pisanim putem najkasnije 24 sata prije početka sjednice Sabora.
Pisane najave ubacuju se u kutiju u Tajništvu Sabora.
Pisana najava sadrži: ime i prezime zastupnika koji želi postaviti samo zastupničko pita¬nje, naznaku kome se pita¬nje postav¬lja te naznaku područja na koje se pita¬nje odnose.

Članak 182.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 58/04., označen je kao članak 180.a.
Članak 182.b
Predsjednik Sabora dužan je organizirati provođe¬nje ždrije¬ba¬¬nja kojim se utvrđuje redoslijed za postav¬lja¬nje usmenih zas¬tupničkih pita¬nja odmah nakon proteka roka iz stavka 1. članka 180.a ovoga Poslovnika.
Ždrijeba¬nje se provodi javno.
Ždrijeba¬nje se provodi na način da tajnik plenarne sjednice Sabora izvlači pisane najave iz kutije.
Po redoslijedu izvučenih pisanih najava sastav¬lja se lista kojom se određuje redoslijed zastupnika koji postav¬ljaju usmena zastupnička pita¬nja.
Pita¬nja nezavisnih zastupnika koji nisu izabrani na listi političke stranke i zastupnika nacionalnih ma¬njina te po jednog zastupnika političke stranke koja nema klub zastupnika stav-ljaju se na prvo i svako da¬lj¬nje mjesto na listi čiji je redni broj dje¬ljiv s brojem pet, a prema redoslijedu kojim su izvučena u odnosu na ostala pita¬nja.
Nakon ždrijeba¬nja lista s preslikom pisanih najava dostav¬lja se predsjedniku Vlade.

Članak 182.b, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 58/04., označen je kao članak 180.b.
Članak 182.c
Klubovi zastupnika, radi važnosti pojedinih pita¬nja, ovlašteni su promijeniti područje i redoslijed za najviše tri pita¬nja koja su najavili članovi tog kluba o čemu su dužni izvijestiti predsjednika Sabora i predsjednika Vlade najkasnije jedan sat prije početka sjednice Sabora.

Članak 182.c, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 58/04., označen je kao članak 180.c.
Članak 183.
Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar.
Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Sabora u vrijeme određeno za postavljanje zastupničkih pitanja.

Članak 183. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 181.
Članak 184.
Član Vlade kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je zastupničko pitanje postavljeno ili navesti razloge zbog kojih ne može odgo¬voriti.
Odgovor na postavljeno pitanje, u pravilu, traje dvije minute, a ako je to zbog složenosti pitanja potrebno, odgovor može trajati do četiri minute.

Članak 184. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 182.
Članak 185.
Član Vlade kome je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njegov rad ili na poslove iz njegova djelokruga.

Članak 185. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 183.
Članak 186.
Ako je odgovor povjerljive naravi, član Vlade može pred¬ložiti da odgovori neposredno zastupniku ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu to pitanje.

Članak 186. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 184.
Pisana zastupnička pitanja
Članak 187.
Zastupnici mogu, posredovanjem predsjednika Sabora, postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobive¬nog odgovora i dopunska zastupnička pitanja.

Članak 187. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 185.
Članak 188.
Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.
Ako postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama Poslovnika, predsjednik Sabora će pozvati zastupnika da svoje pitanje uskladi s odredbama Poslovnika.
Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Sabora neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će izvijestiti zastupnika.

Članak 188. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 186.
Članak 189.
Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. U istom roku Vlada, odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje, ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor.
Ako Vlada, odnosno član Vlade ne može odgovoriti u roku iz stavka 1. ovoga članka dužni su, preko predsjednika Sabora izvijestiti zastupnika o razlozima zbog kojih to ne mogu učiniti i vremenu kada će dostaviti odgovor.

Članak 189. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 187.
Članak 190.
Vlada, odnosno ministar dostavlja pisani odgovor zastupniku na zastupničko pitanje posredovanjem predsjednika Sabora. Predsjednik Sabora upućuje pisani odgovor svim zastupnicima.

Članak 190. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 188.
Članak 191.
Ako Vlada ili član Vlade ne odgovore na zastupničko pitanje prema članku 189. (187.) ovoga Poslovnika, predsjednik Sabora će na kraju vremena određenog za postavljanje zastupničkih pitanja, izvijestiti zastupnike o pitanjima na koja Vlada ili pojedini član Vlade nisu dostavili odgovor u propisanom roku i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.

Članak 191. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 189.
XI. INTERPELACIJA
Članak 192.
Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.
Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru.
Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli.
Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika.

Članak 192. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 190.
Članak 193.
Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima.

Članak 193. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 191.
Članak 194.
Vlada je obvezna, povodom interpelacije, dostaviti predsjedniku Sabora, najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije, izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije.
Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima.

Članak 194. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 192.

Članak 195.
Interpelacija se uvrštava u dnevni red prve iduće sjednice Sabora koja se održava nakon dostavljanja izvješća Vlade.
Ako Vlada ne podnese izvješće u roku iz članka 194. (192.) stavka 1. ovoga Poslovnika, interpelacija se uvrštava u dnevni red prve iduće sjednice po isteku toga roka.

Članak 195. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 193.
Članak 196.
Predstavnik zastupnika koji su pokrenuli interpelaciju ima pravo na sjednici Sabora obrazložiti interpelaciju.
Predsjednik Vlade, kada je interpelacija pokrenuta o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade, odnosno pojedini ministar, kada se interpelacija odnosi na rad ministarstva, imaju pravo na sjednici usmeno obrazložiti izvješće Vlade povodom interpelacije.
Nakon toga Sabor provodi raspravu.

Članak 196. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 194.
Članak 197.
Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

Članak 197. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 195.
Članak 198.
Zastupnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije odlučivanja o njoj.
Ako je interpelacija odbijena na sjednici Sabora, o istoj temi ne može se ponovno podnijeti interpelacija prije isteka roka od tri mjeseca od dana kada je Sabor donio zaključak kojim odbija interpelaciju.

Članak 198. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 196.
XII. RED NA SJEDNICI
Sazivanje sjednice
Članak 199.
Sabor zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca.
Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka, Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade, te većine svih zastupnika u Saboru.
Predsjednik Sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje.
Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Sabora, dužan je pred¬sjedniku Sabora navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.
Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka 2. ovoga članka predsjednik Sabora dužan je sazvati sjednicu Sabora u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev.
Predsjednik Sabora dužan je, u vrijeme redovitog zasjedanja Sabora, sazvati sjednicu Sabora u roku od 8 dana od dana kad mu je dostavljen pisani zahtjev većine ukupnog broja zastupnika Sabora.
Ako predsjednik Sabora ne sazove valjano zatraženo izvanredno zasjedanje ili sjednicu u vrijeme redovitog zasjedanja, zasjedanje, odnosno sjednicu će sazvati Predsjedništvo Sabora.

Članak 199. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 197.
Članak 200.
Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora.
Na početku svakoga redovitog zasjedanja Sabora izvodi se himna Republike Hrvatske: »Lijepa naša domovino«.

Članak 200. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 198.
Članak 201.
Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno a ako je to potrebno i češće. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda 8 dana prije održavanja sjednice.
Iznimno, predsjednik Sabora može, u slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Sabora u roku kraćem od 8 dana, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Članak 201. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 199.
Članak 202.
U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Sabora, predsjednik Sabora može postupiti na način predviđen člankom 201. (199.) stavkom 2. ovoga Poslovnika.

Članak 202. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 200.
Članak 203.
Ako Sabor ne odluči drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se u nizu za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Sabora.

Članak 203. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 201.
Članak 204.
Kada se ovim Poslovnikom određuje da se pojedina radnja u postupku donošenja zakona ili drugog akta provodi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima (prijedlog zakona, poziv za sjednicu, izvješća radnih tijela itd.), dan ulaganja u pretinac zastupnika, smatra se danom dostave.

Članak 204. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 202.
Dnevni red
Članak 205.
Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Ako je dnevni red sjednice predložen u pisanom obliku uz poziv za sjednicu, predsjednik Sabora može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine teme, ili dopuniti dnevni red novim temama. Tako izmijenjen ili dopunjen dnevni red dostavlja se zastupnicima u obliku konačnog prijedloga dnevnog reda.
U prijedlog dnevnog reda, koji se šalje uz poziv za sjednicu, predsjednik Sabora unosi sve teme, koje su na način predviđene ovim Poslovnikom upućene u postupak u roku od 30 dana kada se radi o prijedlogu zakona, odnosno 15 dana kada se radi o konač¬nom prijedlogu zakona ili drugom aktu iz djelokruga Sabora.
Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, zastupnik ili drugi predlagatelj zakona može podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Sabora. Pisani prigovor na predloženi dnevni red može se podnijeti ako predsjednik Sabora nije uvrstio u prijedlog dnevnog reda teme koje su upućene u postupak na način propisan ovim Poslovnikom a istekli su rokovi iz stavka 2. ovoga članka. Ako je prigovor opravdan, tema se uvrštava u dnevni red bez rasprave.
Ako nitko od zastupnika ili drugih predlagatelja zakona ne podnese u pisanom obliku prigovor na dnevni red koji je predložen uz sjednicu, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice, predloženi dnevni red smatra se utvrđenim.
Na sjednici Sabora, zastupnik ili drugi predlagatelj zakona može podnijeti prigovor samo na one točke dnevnog reda koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu ili koje su izostavljene u konačnom prijedlogu dnevnog reda a bile su sadržane u prijedlogu dnevnog reda upućenog uz poziv za sjednicu.
O podnesenim prigovorima na izmjene dnevnog reda odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Članak 205. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 203.
Članak 206.
Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.
Ako sjednica Sabora traje dulje od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim temama. Dopuna dnevnog reda utvrđuje se na način predviđen člankom 205. (203.) stavkom 2. ovoga Poslovnika.
Predsjednik Sabora dužan je predložiti dopunu dnevnog reda kada to traži, tijekom sjednice, u pisanom obliku 1/3 ukupnog broja zastupnika Sabora.
Osim u slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na sjednici Sabora ne može se predlagati dopuna dnevnog reda.

Članak 206. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 204.
Članak 207.
Na sjednici Sabora, prilikom utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik Sabora najprije će staviti na glasovanje prijedlog da se pojedini zakon donese po hitnom postupku, time da se odluka donosi bez rasprave, a u slučaju prijedloga da se zakon ne donese po hitnom postupku prije glasovanja, predsjednik Sabora će dati riječ samo zastupniku koji se protivio donošenju zakona po hitnom postupku i predlagatelju zakona.
Nakon što je dnevni red utvrđen, predsjednik Sabora objav¬ljuje utvrđeni dnevni red. Na početku svakoga radnog dana zasjedanja predsjednik, u pravilu, objavljuje o kojim će se točkama dnevnog reda raspravljati toga dana. Tijekom sjednice, iznimno, može promijeniti redoslijed rasprave ili odlučivanja, ako za pojedinu točku dnevnog reda nema izvješća nadležnih radnih tijela, predlagatelja ili Vlade.
Na kraju dnevnog zasjedanja predsjedatelj će, u pravilu, objaviti o kojim će se točkama dnevnog reda raspravljati tijekom prijepodnevnog zasjedanja sljedećeg dana.

Članak 207. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 205.
Predsjedanje i sudjelovanje
Članak 208.
Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora.
Sjednici, kao gosti mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Sabora.
Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Sabora.

Članak 208. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 206.
Članak 209.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja.
Prijave za govor podnose se najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave.

Članak 209. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 207.

Članak 210.
Predsjedatelj daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Neovisno o redoslijedu zastupnik može dobiti riječ kada želi odgovoriti na izlaganje (replika) te kada želi govoriti o povredi Poslovnika.Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj. Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 210. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 208.
Članak 211.
Zastupniku koji želi odgovoriti na izlaganje (replika), predsjedatelj daje riječ čim završi govor onoga na čije izlaganje zastupnik želi odgovoriti. Replika zastupnika, odnosno odgovor na repliku traje do dvije minute.
Zastupnik može odgovoriti na izlaganje (replika) samo jedanput, i to na osnovno izlaganje govornika.
Govornici osnovnih izlaganja govore s govornice. Zastupnici repliciraju sa svojih zastupničkih mjesta.
Zastupnik ne može odgovoriti na izlaganje predsjedatelja.
Zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na izlaganje zbog kojeg je predsjedatelj izrekao govorniku stegovnu mjeru.

Članak 211. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 209.
Članak 211.a
Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati dulje od jedne minute, a zastupnik odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj povredi govori. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložen. Zahtjev mora biti podnesen u roku od 24 sata od izvršenja radnje koja je predmet zahtjeva.
Zastupnik koji ne podnese zahtjev u roku iz stavka 2. ovoga članka gubi pravo govoriti o povredi Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka do kraja tekuće sjednice. Ukoliko zastupnik najavi zahtjev zadnji dan tekuće sjednice, a ne podnese ga u roku iz stavka 2. ovoga članka, gubi pravo govoriti o povredi Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka na idućoj sjednici Sabora. O imenima zastupnika koji nemaju pravo govoriti o povredi Poslovnika, predsjedatelj obavještava zastupnike na sjednici Sabora.
Odbor je dužan dostaviti mišljenje Saboru u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva. Ako Sabor nije na okupu u vrijeme zaprimanja zahtjeva, Odbor je dužan dostaviti mišljenje do početka sljedeće sjednice.
Predsjednik Sabora uvrštava mišljenje Odbora u dnevni red prvog sljedećeg dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno u dnevni red prve iduće sjednice.
O mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabor odlučuje bez rasprave.

Članak 211.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 81/12., označen je kao članak 209.a.
Članak 212.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od teme dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjedatelj će mu oduzeti riječ. U tom slučaju zastupnik više ne može sudjelovati u raspravi o toj temi dnevnog reda.

Članak 212. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 210.
Članak 213.
Zastupnik u raspravi, u pravilu, može govoriti najdulje 10 minuta, a predstavnici klubova do 15 minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Sabor može odlučiti da pojedini predstavnik kluba ili zastupnik može govoriti i dulje.
Predlagatelj, odnosno predstavnici predlagatelja koje on odredi, mogu govoriti u uvodnom izlaganju na početku rasprave najdulje 30 minuta, u izlaganju na kraju rasprave najdulje 30 minuta, a prigodom svakog davanja objašnjenja tijekom rasprave najdulje 10 minuta.
Predstavnik Vlade, kad nije predlagatelj, može tijekom ras¬prave svaki put kad dobije riječ govoriti najdulje 10 minuta.
Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kada je pozvan gubi pravo govoriti o temi dnevnog reda za koju se prijavio.
Pravo govoriti o temi dnevnog reda za koju se prijavio gubi i klub zastupnika čiji predstavnik nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan da govori u ime kluba zastupnika.
Nakon što svi zastupnici koji su se prijavili za raspravu završe svoj govor, predstavnici klubova zastupnika mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti najviše pet minuta neovisno o tome je li predstavnik kluba zastupnika već sudjelovao u raspravi o toj temi dnevnog reda.

Članak 213. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 211.
Članak 214.
Iznimno, Predsjedništvo Sabora, uz suglasnost svih predsjednika klubova zastupnika, može odlučiti da rasprava o pojedinoj temi dnevnog reda može trajati točno određeno vrijeme, u okviru kojega predlagatelj može govoriti najdulje 20 minuta, a predstavnici klubova zastupnika, predstavnik matičnoga radnog tijela i predstavnik Odbora za zakonodavstvo, najdulje po 15 minuta, te predstavnici ostalih radnih tijela najdulje po 10 minuta. Ostalo vrijeme raspoređuje se političkim strankama razmjerno posto¬jećemu stranačkom sastavu Sabora, s tim da nezavisni zastupnik i zastupnik iz reda nacionalnih manjina, mogu govoriti najdulje po pet minuta.
Odluku o vremenu rasprave iz stavka 1. ovoga članka donosi Sabor.
Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj, klubovi zastupnika, radna tijela, političke stranke, nezavisni zastupnik i zastupnik iz reda nacionalnih manjina, mogu iskoristiti na način koji sami odrede.

Članak 214. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 212.
Održavanje reda i stegovne mjere
Članak 215.
Red na sjednici osigurava predsjedatelj.
Za remećenje reda na sjednici predsjedatelj može zastupniku izreći stegovne mjere:
1. opomenu,
2. opomenu s oduzimanjem riječi,
3. udaljenja sa sjednice.
Stegovne mjere iz stavka 2. ovoga članka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

Članak 215. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 213.
Članak 216.
Zastupniku se izriče opomena ako:
- se u svom govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja,
- govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja,
- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,
- se javi za povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,
- omalovažava ili vrijeđa predsjedatelja ili druge zastupnike,
- svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja u Saboru,
- na drugi način remeti red na sjednici.

Članak 216. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 214.
Članak 217.
Opomena s oduzimanjem riječi izriče se zastupniku koji i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem nastavi kršiti odredbe Poslovnika zbog čega mu je već izrečena opomena.
Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada svojim govorom vrijeđa hrvatski narod, vjerske zajednice, nacionalne manjine, predstavnike stranih država i međunarodnih organizacija.

Članak 217. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 215.
Članak 218.
Zastupniku se izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice Sabora kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.
Stegovna mjera udaljenja sa sjednice može se izreći za vrijeme trajanja rasprave i odlučivanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda ili za dan kada mu je izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice.
Kada je zastupniku izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice Sabora, zastupnik je dužan odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjedatelj mu može izreći stegovnu mjeru u dvostrukom trajanju.
Ako se zastupnik niti nakon izricanja mjere iz stavka 3. ovoga članka, ne udalji sa sjednice, predsjedatelj će prekinuti sjednicu i naložiti da se zastupnik udalji iz dvorane za sjednice. U tom slučaju predsjedatelj može zatražiti od Straže Sabora da zastupnika udalji iz dvorane.
Predsjedatelj može od Straže Sabora zatražiti da zastupniku, kojemu je izrečena mjera udaljenja sa sjednice, onemogući ulazak u dvoranu, dok traje stegovna mjera.

Članak 218. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 216.
Članak 219.
Protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice Sabora zastupnik ima pravo prigovora.
Prigovor se podnosi predsjedniku Sabora najkasnije u roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik ga upućuje svim zastupnicima.
Predsjedatelj unosi prigovor u dnevni red prvoga narednog dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno za prvu iduću sjednicu.
Mišljenje o prigovoru daje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Odluku po prigovoru Sabor donosi većinom glasova nazočnih zastupnika, bez rasprave, time da pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor i izvjestitelj Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Članak 219. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 217.
Članak 220.
Sabor može po prigovoru:
- potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,
- ukinuti stegovnu mjeru.
Odluka Sabora je konačna.

Članak 220. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 218.
Članak 221.
Predsjedatelj može zatražiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red. U tom slučaju predsjedatelj može od Straže Sabora zatražiti udaljenje iz dvorane slušatelja ili posjetitelja koji narušava red na sjednici.

Članak 221. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 219.
Tijek sjednice
Članak 222.
Brisan.

Članak 222. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 220.
Članak 223.
Nakon otvaranja sjednice, predsjedatelj daje potrebna objaš¬njenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Članak 223. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 221.
Članak 224.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama dnevnog reda, i to redom koji je utvrđen u dnevnom redu.
Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.
U raspravi o temama utvrđenog dnevnog reda, svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika s tim da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Članak 224. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 222.
Članak 225.
Na sjednici se o svakoj temi utvrđenoga dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslov¬nikom određeno da se odlučuje bez rasprave.
Predsjedatelj brine da se rasprava po pojedinoj točki dnevnog reda odvija prema predviđenom programu i daje tumačenja i pojašnjenja o postupku donošenja zakona i drugih propisa.
Na prijedlog predsjedatelja, matičnoga radnog tijela ili klubova zastupnika o dvije ili više točaka utvrđenog dnevnog reda može se provesti objedinjena rasprava.

Članak 225. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 223.
Članak 225.a
Tijekom sjednice Sabora predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi predstavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, može zatražiti stanku za sastanak kluba.
Predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi pred¬stavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, dužan je iznijeti razloge zbog kojih traži stanku i prijedlog du¬ljine ¬njezina traja¬nja, u izlaga¬nju ne du¬ljem od dvije minute.
Predsjedavajući sjednicom Sabora odobrit će stanku s time da za stanku ne može odrediti vrijeme kraće od deset niti du¬lje od trideset minuta.
Nakon stanke predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi predstavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, obrazložit će stajalište kluba u izlaga¬nju ne du¬ljem od pet minuta.
Na izlaga¬nje predsjednika ili potpredsjednika kluba zastupnika te drugog predstavnika klubazastupnika, ako oni nisu nazočni, nije dozvo¬ljena replika.

Članak 225.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 58/04., označen je kao članak 223.a.

Članak 225.b
Predsjedavajući sjednicom Sabora neće odobriti stanku za sastanak kluba zastupnika ukoliko se zahtjev za stanku podnosi:
a) prije utvrđenoga dnevnog reda i prijelaza na dnevni red,
b) iz razloga vezanih za rad radnih tijela Sabora,
c) u vezi s istupom ili izjavom zastupnika izvan Sabora.

Članak 225.b, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 58/04., označen je kao članak 223.b.
Članak 226.
Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
Predsjedatelj zaključuje sjednicu, u pravilu, kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice.

Članak 226. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 224.
Odlučivanje
Članak 227.
Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazoč¬nost većine zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili ovim Poslovnikom drukčije određeno.
Prigodom svakog odlučivanja, u pravilu, predsjedatelj utvr¬đuje broj nazočnih.

Članak 227. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 225.
Članak 228.
Zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom Republike Hrvatske nije drukčije određeno.
Većinom glasova svih zastupnika, Sabor donosi:
- odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske,
- zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvr¬đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- odluku iz članka 7. stavka 3., 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske,
- odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade, Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade,
- odluku o raspuštanju Sabora,
- Poslovnik Sabora,
– državni proračun.

Članak 228. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 226.
Članak 229.
Brisan.
Članak 230.
Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor:
- donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske,
- potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske,
- donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske,
- donosi odluku iz članka 7. stavka 3., 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske ako se ispuni pretpostavka iz članka 7. stavka 7. Ustava Republike Hrvatske,
- donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.
- donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike,
– donosi prethodnu odluku o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, odnosno njezinom razdruživanju,
– donosi odluku iz članka 8. Ustava Republike Hrvatske,
– donosi odluku iz članka 126. Ustava Republike Hrvatske,
– donosi zakone sukladno članku 17. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.

Članak 230. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 227.
Članak 231.
Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi ovoga Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata u smislu članaka 226. i 227. ovoga Poslovnika, za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika, neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika, odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom.

Članak 231. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 228.

Glasovanje
Članak 232.
Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.
Javno glasovanje može se provesti dizanjem ruke, poimeničnim ili elektroničkim glasovanjem.
Javno glasovanje u pravilu se provodi elektroničnim glasovanjem.
Na zahtjev predstavnika kluba zastupnika može se provesti glasovanje dizanjem ruke.
Poimenično glasovanje provodi se kada to zatraži klub zastupnika ili predlagatelj.

Članak 232. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 229.
232.a
Prigodom elektroničkog glasovanja svaki zastupnik potvrđuje nazočnost svojim identifikacijskim ključem prije svakog glasovanja.
Zastupnici koji se nalaze u dvorani, a nisu potvrdili nazočnost u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, smatraju se nenazočnima na sjednici.
Elektroničko glasovanje provodi se na način da predsjedatelj poziva zastupnike da potvrde svoju nazočnost, a zatim da se pritiskom na odgovarajuću tipku izjasne »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno da se suzdrže od glasovanja.
Predsjedatelj proglašava rezultat glasovanja na temelju kontrolnog ekrana.
Glas zastupnika koji je potvrdio nazočnost, a nije prigodom glasovanja pritisnuo tipku »za«, »protiv« ili »suzdržan« smatra se suzdržanim glasom.
Članak 232.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 81/12., označen je kao članak 229.a.
Članak 232.b
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga te tko se »suzdržao« od glasovanja.
Glasovi zastupnika koji su bili nazočni u dvorani, a nisu glasovali »za« niti »protiv« prijedloga, a nisu se izjasnili niti da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod utvrđivanja dnevnog reda sjednice glasuje se »za« ili »protiv«, a kod glasovanja o amandmanima ako se za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjedatelj može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Članak 232.b, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 81/12., označen je kao članak 229.b.

Članak 232.c
Poimenično glasovanje provodi se na način da svaki prozvani zastupnik ustane i izgovara »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno »suzdržan«.
Kada je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastup-nici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.
Zastupnike proziva i glasove broji tajnik plenarne sjednice Sabora.

Članak 232.c, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 81/12., označen je kao članak 229.c.
Članak 233.
Nakon glasovanja predsjedatelj utvrđuje je li pojedina odluka dobila potrebnu većinu glasova i objavljuje rezultat glasovanja s tim da se glasovi zastupnika, koji su bili nazočni u dvorani a nisu glasovali »za« niti »protiv« prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju uzdržanim glasovima.
Na zahtjev jednog zastupnika, koji zatraži provjeru glaso¬vanja, predsjedatelj nalaže brojenje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja. Provjera glasovanja mora se zatražiti prije nego što predsjedatelj utvrdi da je pojedina odluka donesena.

Članak 233. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 230.
Članak 234.
Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.
Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, time da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandi¬data.

Članak 234. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 231.
Članak 235.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.
Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.
Glasačke listiće priprema tajnik Sabora.

Članak 235. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 232.
Članak 236.
Predsjedatelju kod tajnog glasovanja uz tajnika plenarne sjednice Sabora pomaže i određeni broj zastupnika.
Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasač¬kog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik plenarne sjednice Sabora zaokruži¬vanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je predan glasački listić.

Članak 236. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 233.
Članak 237.
Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Sabora.
Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedatelju.

Članak 237. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 234.
Članak 238.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 238. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 235.
Članak 239.
Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno te samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je zastupnik glasovao.
Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić,
– listić na kome je zastupnik glasovao za veći broj kandidata od broja kandidata koji se bira,
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.
Članak 239. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 236.
Članak 240.
Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjedatelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj u nazočnosti zastupnika koji su mu pomagali kod glasovanja.

Članak 240. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 237.
Članak 241.
Predsjedatelj objavljuje rezultat izbora i imenovanje na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
Predsjedatelj objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata.
Iza toga predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.

Članak 241. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 238.
Članak 241.a
Brisan.

Članak 241.a, u izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine, broj 91/03., dodan i označen kao članak 238.a, a izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 81/12., brisan kao članak 238.a..
XIII. IZBOR I IMENOVANJA
Članak 242.
Sabor bira, odnosno imenuje dužnosnike u Sabor i u državna tijela i organizacije, te ostale institucije na temelju prijedloga ovlaštenih predlagatelja.

Članak 242. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 239.

Članak 243.
Prije početka glasovanja, predsjedatelj izvješćuje zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja i opoziva.

Članak 243. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 240.
Članak 244.
Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani, odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Članak 244. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 241.

Članak 245.
Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.
U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandi¬dati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastup¬nika.
U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih zastupnika.
Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se s popisa predloženih kandidata.

Članak 245. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 242.
Članak 246.
Predsjednik i potpredsjednici Sabora, te predsjednici, pot¬pred¬sjednici i članovi radnih tijela Sabora, biraju se na vrijeme do isteka zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja.
Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Sabora mogu pred¬ložiti klubovi zastupnika ili najmanje 40 zastupnika.
Izbor, imenovanje te razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Sabora obavlja se na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove ili na prijedlog najmanje 15 zastupnika.

Članak 246. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 243.
Članak 247.
Prijedlog kandidata za izbore i imenovanja, odnosno raz¬rješenja i opozive Saboru podnosi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ako Ustavom, zakonom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor ili imenovanja, odnosno prijedlog za razrješenje i opoziv podnosi drugo tijelo ili određeni broj zastupnika.

Članak 247. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 244.
XIV. ZAPISNICI
Članak 248.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, sudjelo¬vanju u raspravi te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinoj temi.

Članak 248. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 245.

Članak 249.
Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, obavit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim.

Članak 249. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 246.
Članak 250.
Usvojeni zapisnik potpisuju predsjedatelj Sabora i tajnik Sabora.

Članak 250. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 247.
Članak 251.
Izvornike zapisnika sjednica Sabora čuva tajnik Sabora i nakon isteka mandata sabora pohranjuje ih u pismohranu Sabora.

Članak 251. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 248.
Članak 252.
Sjednice se Sabora tonski snimaju.
Tajnik sabora dužan je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice.
Zastupnici mogu, u skladu s mogućnostima, dobiti prijepis tonske snimke sjednice u tiskanom ili elektroničkom obliku po vlastitom izboru.
Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Sabora mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora u roku od tri dana od dana izlaganja.
U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u prijepisu tonske snimke sjednice, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Članak 252. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 249.
XV. JAVNOST RADA
Članak 253.
Sabor izvješćuje javnost o radu Sabora i odlukama koje je donio, kao i o temama o kojima je raspravljao.
Prijedlozi akata Sabora, odnosno akti Sabora mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Članak 253. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 250.
Članak 254.
Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.
Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje:
- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora,
- pojedine prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora,
- pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata,
- zaključke Sabora i radnih tijela Sabora,
- poticaje, stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru,
- akte Predsjednika Republike,
- sažete govore održane na sjednicama Sabora,
- zastupnička pitanja i odgovore Vlade,
- prikaz rada Vlade,
- kroniku značajnijih događanja u Saboru, Uredu Pred¬sjednika Republike i Vladi,
- kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora,
- životopise dužnosnika koje je izabrao, odnosno imenovao Sabor.
Radi cjelovitog izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor će svoje glasilo i druge publikacije te službene dokumente, u pravilu, objavljivati putem interneta, odnosno audiovizualnih i multimedijalnih sredstava.

Članak 254. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 251.
Članak 255.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Sabora koji, u skladu s posebnim propisima, nose oznaku tajnosti.
Zastupnik ne smije, na sjednici, iznositi podatke iz dokumenata navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Članak 255. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 252.
Članak 256.
Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom, odnosno državnom tajnom, uređuje se aktom tajnika Sabora.

Članak 256. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 253.

Članak 257.
Pravilnikom o javnosti rada Sabora i radnih tijela uređuje se:
- nazočnost predstavnika udruga građana, nevladinih organizacija i građana promatrača na sjednicama,
- posjete organiziranih grupa građana Saboru,
- način tonskog i slikopisnog snimanja sjednica Sabora i njegovih radnih tijela,
- izravni radijski i televizijski prijenosi tijeka sjednica,-uređenje stranice Hrvatskoga sabora na internetu te način dostave materijala u elektroničkom obliku,
- način registriranja domaćih i stranih novinara u Saboru,
- ostala pitanja u svezi s javnošću rada Sabora.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 257. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 254.
Članak 258.
Sjednica ili pojedini dio sjednice radnih tijela Sabora mogu se na temelju odluke radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Članak 258. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 255.
Članak 259.
Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Sabora i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njiho¬vom radu.
Na sjednicama radnih tijela Sabora može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek nakon isteka određenog roka.

Članak 259. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 256.
Članak 260.
Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Saboru, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada na sjednicama Sabora i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Saboru i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Članak 260. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 257.

Članak 261.
Sabor može izdavati prijepise tonskih snimki o tijeku rada na sjednicama Sabora, uz koje se objavljuju i materijali dostavljeni zastupnicima za svaku temu dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Sabora.

Članak 261. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 258.
Članak 262.
Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezul¬tatima rada Sabora i radnih tijela može se dati službeno pri¬općenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja. Konferencija za tisak održava se na temelju odluke predsjednika Sabora ili Predsjedništva Sabora ili na temelju odluke Sabora.
Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo na temelju odluke radnog tijela ili predsjednika radnog tijela, odnosno predsjedatelja radnog tijela.
Tiskovnu konferenciju može održati i klub zastupnika parlamentarne stranke.

Članak 262. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 259.
XVI. RAD SABORA U DOBA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI I JEDINSTVENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 263.
Sabor u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.
Na rad i organizaciju Sabora u doba ratnog stanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj Poslovnik, ako njegovim odredbama ili drugim aktom Sabora nije drukčije određeno.

Članak 263. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 260.
Članak 264.
Zastupnici u Saboru, u situaciji iz članka 263. (260.) ovoga Poslovnika, dužni su najhitnije, osobno ili preko nadležnih tijela, izvješćivati Sabor o adresi stanovanja, rada ili jedinice, odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u vezi s obavljanjem zastupničke dužnosti.

Članak 264. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 261.
Članak 265.
Zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske, državna i druga tijela te Straža Sabora obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske omogućiti zastupnicima u Saboru da prisustvuju sjednicama radnih tijela ili Sabora i u tome im pružiti potrebnu pomoć.

Članak 265. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 262.
Članak 266.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav:
– utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane Sabor i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu,
– utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onemogućavale sazivanje Sabora i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu.

Članak 266. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 263.
Članak 267.
Ustrojstvo, način rada i sistematizaciju radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugro¬ženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pravilnikom, na prijedlog tajnika Sabora.

Članak 267. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 264.
XVII. STRUČNA SLUŽBA SABORA
Članak 268.
Sabor osniva stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, sigurnosnih, tehničkih i drugih poslova koja se naziva Stručna služba Sabora.
Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Pred¬sjednika Republike i Vladom, a i drugim tijelima u Republici.

Članak 268. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 265.
Članak 269.
Voditelj Stručne službe Sabora je tajnik Sabora.
Tajnik Sabora usmjerava i usklađuje rad Stručne službe i odgovoran je za njen rad.
Tajnik Sabora ima u odnosu na Stručnu službu Sabora položaj dužnosnika koji je voditelj tijela državne uprave.

Članak 269. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 266.
XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 270.
Sastavni dio ovoga Poslovnika je mišljenje koje je, u slučaju različitog tumačenja pojedinih odredbi ovoga Poslovnika, dao Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav a prihvatio Sabor.

Članak 270. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 267.
Članak 271.
Na dan stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora (»Narodne novine«, br. 99/95., 8/96. i 89/98.).

Članak 271. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 268.
Članak 272.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Članak 272. u pročišćenom tekstu Poslovnika Hrvatskoga sabora, Narodne novine broj 6/02. te u svim slijedećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, označen je kao članak 269.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 129/00

Članak 33.

Ova Odluka stupa na snagu danom donoše¬¬nja a objavit će se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 117/01

Članak 49.
U svim odredbama ovoga Poslovnika riječi: »Zastupnički dom Hrvatskoga sabora« i »Zastupnički dom« u određenom padežu zamjenjuju se riječju: »Sabor« u odgovarajućem padežu.

Članak 50.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 41/02

Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoše¬nja, a objav¬ljuje se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 91/03

Članak 5.
Način preuzimanja i čuvanja identifikacijskih ključeva, za koje se zastupnici opredijele da se čuvaju u Saboru, uredit će se odlukom Predsjedništva Sabora.

Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 58/04

Članak 7.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoše¬nja, a objav¬ljuje se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 39/08
Članak 28.
U provedbi ovoga Poslovnika primjenjuje se jezični standard za zvanja i zanimanja u muškom, odnosno ženskom rodu, ovisno o spolu sukladno načelima ravnopravnosti spolova.
Članak 29.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 86/08
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u »Narodnim novinama«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE NN 81/12

Članak 60.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora (»Narodne novine«, br. 12/05. i 33/05.).
Članak 61.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je 14. siječnja 2002. godine utvrdio pročišćeni tekst Poslovnika Hrvatskog sabora te je isti objavljen u Narodnim novinama broj 6/02. Važno je napomenuti kako navedeni Pročišćeni tekst nije sukladan izvješćima Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-80/2005 i broj U-X-1435/2011 u kojima je utvrđeno kako „pročišćeni tekst zakona ne smije zadirati u sistematiku zakonskog teksta, niti u brojčane oznake članaka, jer su oni važni za pravilnu primjenu zakona. Stoga zakonske odredbe u pročišćenom tekstu treba sistematizirati po redoslijedu koji je odredio zakonodavac, pri čemu nije dopušteno mijenjati brojčane oznake članaka određene u izvornom tekstu zakon“. Nadalje, „u slučaju da je zakonom o izmjenama i/ili dopunama zakona pojedina odredba brisana, u pročišćenom tekstu mora biti navedena izvorna brojčana oznaka članka ili stavka koji je brisan, s tim što se u pročišćenom tekstu u tom slučaju ispod brisanog članka ili uz brisani stavak stavlja oznaka "brisan". Konačno, „u pročišćenom tekstu zakona nužno je u posebnoj (posljednjoj) glavi navesti redoslijedom prijelazne i završne odredbe svih zakona koji su obuhvaćeni pročišćenim tekstom, uz naznaku zakona kojemu pripadaju, broja "Narodnih novina" u kojima je taj zakon objavljen i datuma njegovog stupanja na snagu.“
To znači da pročišćeni tekst zakona adresatima mora služiti kao vjerodostojni izvor podataka o odredbama sadržanim u izvornom tekstu određenog zakona, odnosno o onima sadržanim u njegovim kasnijim izmjenama i/ili dopunama, jer samo u tom slučaju on ispunjava svoju svrhu i predstavlja akt kojega adresati mogu valjano koristiti.
Kako su brojčane oznake u pročišćenom tekstu Poslovnika (Narodne novine, broj 6/02.), različite od onih u izvornim tekstovima izmjena i dopuna Poslovnika, nemoguće je utvrditi koja se odredba Poslovnika mijenja ili dopunjuje. Posljedica toga je narušena pravna sigurnost objektivnog pravnog poretka. Stoga je bilo nužno izraditi novi pročišćeni tekst Poslovnika koji je u potpunosti sukladan izvješćima Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-80/2005 i broj U-X-1435/2011.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 12. srpnja 2012. godine sve amandmane podnesene na Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je utvrdio da su amandmane na Konačni prijedlog odluke podnijeli: Klub zastupnika HSU-a i Klub zastupnika SDP-a.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 8. Odbor ne prihvaća većinom glasova ( 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

Obrazloženje:

Obzirom da je Odbor prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, kojim je predloženo brisanje odredbe dodanog članka 30.a, djelomično je konzumiran ovaj amandman. U odnosu na dosadašnji članak 30.b koji je postao članak 30.a, Odbor smatra kako je nužno predmetnom odredbom Poslovnika jasno odrediti da se državni službenici raspoređuju na radna mjesta u klubove zastupnika na određeno vrijeme. Osim toga, predložena dopuna Poslovnika oslanja se na analogiju s odredbama Zakona o državnim službenicima koje se odnose na raspoređivanje državnih službenika na radna mjesta u kabinetu ministra, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade te kabinetu predstojnika državnog ureda.

2. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 21. Odbor ne prihvaća većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

Obrazloženje:

Posebna briga o djelokrugu odbora (radnih tijela) posvetit će se prilikom slijedećih izmjena Poslovnika u svjetlu priprema za članstvo u EU te prilikom osnivanja odbora nadležnog za europske poslove. Odbor smatra kako je važećom odredbom Poslovnika uz nužnu korekciju iz ovog Prijedloga odluke, Odboru za rad i socijalno partnerstvo, odnosno, budućem Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, na cjelovit način utvrđen djelokrug. Eventualna preklapanja nadležnosti dvaju ili više radnih tijela u određenim pitanjima ne štete, nego dapače, doprinose sveobuhvatnijoj raspravi o pojedinim prijedlozima akata.

3. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 22. Odbor prihvaća većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

4. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 25. Odbor ne prihvaća većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

Obrazloženje:

Odbor smatra kako je predmetnu odredbu potrebno zadržati kao i nadležnost Odbora za obitelj, mlade i sport da raspravlja o ovom pitanju jer je zaštita prava radnica, osobito majki i trudnica, preduvjet planiranja obitelji i demografskoj obnovi zemlje.

5. Amandman Kluba zastupnika HSU-a na članak 46. Odbor ne prihvaća većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

Obrazloženje:

Odbor smatra kako je izmjenom članka 209. Konačnog prijedloga na cjelovit i sustavan način uređen institut replike.

6. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 8. Odbor prihvaća većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)

Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), utvrdio i slijedeći

AMANDMAN

I. Na članak 8.

U članku 8. u dodanom članku 30.a, u stavku 1. iza riječi: „prijam u državnu službu“, dodaje se zarez i riječi: “do dana prestanka mandata pojedinog saziva Sabora“.

OBRAZLOŽENJE:
Potrebno je dopuniti odredbu dodanog članka 30.a stavka 1. kako bi bilo razvidno da se osobe na koje se odnosi predmetna odredba primaju u državnu službu isključivo do dana prestanka mandata pojedinog saziva Sabora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-12/12-06/19
Urbroj: 6521-1-12-12
Zagreb, 5. srpnja 2012.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora s prijedlogom da Hrvatski sabor raspravi o Konačnom prijedlogu odluke na 4. sjednici.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav

KONAČNI PRIJEDLOG ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA

Zagreb, srpanj 2012.



KONAČNI PRIJEDLOG ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA

Članak 1.

U Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04., 39/08. i 86/08.) u članku 3. stavku 2. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji izabrani zastupnik.“.

Članak 2.

U članku 5. stavku 2. iza riječi: „tajnika Sabora“ umjesto veznika: „i“ stavlja se zarez, a iza riječi: „poslove“ dodaju se riječi: „te druga radna tijela“.

Članak 3.

U članku 9. stavku 2. riječi: „i davanjem prisege“ brišu se.

Članak 4.

U članku 13. iza riječi: „poslove,“ dodaju se riječi: „odnosno drugih radnih tijela“.

Članak 5.

Iza članka 20. dodaje se članak 20.a koji glasi:
„Zastupnik potvrđuje dolazak u Hrvatski sabor zastupničkom iskaznicom, elektroničkim putem.
Potvrdom dolaska iz stavka 1. ovoga članka smatra se i sudjelovanje zastupnika u radu radnih tijela, putovanje zastupnika po odobrenju predsjednika Hrvatskoga sabora te obveze prema klubu zastupnika.“
Članak 6.
U članku 23. stavku 2. iza riječi: „tijelo“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „odnosno privatni tužitelj,“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Privatni tužitelj, prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, dužan je priložiti dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu.“.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., iza riječi: „tijelo“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „odnosno privatni tužitelj“.

Članak 7.

U članku 30. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase: „Klub zastupnika ima pravo zaposliti jednog službenika na poslovima tajnika Kluba na teret sredstava Sabora.
Klubovi zastupnika mogu zaposliti jednog, a na svakih sljedećih 15 članova Kluba još po jednog službenika, za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Kluba, a na teret sredstava Sabora.
Tajnik Kluba zastupnika iz stavka 2. ovog članka i službenik Kluba iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete u skladu sa zakonom i drugim propisima.“.

Članak 8.

Iza članka 30. dodaju se članci 30.a i 30.b koji glase:
„Članak 30.a
Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u klubove zastupnika na određeno vrijeme, uz njihovu suglasnost, do dana prestanka mandata pojedinog saziva Sabora.
Ako se na radno mjesto iz stavka 1. ovoga članka raspoređuje državni službenik istog ili drugog državnog tijela, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na premještaj državnih službenika.
Po prestanku mandata pojedinog saziva Sabora službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na slobodna radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se mogu rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na stavljanje službenika na raspolaganje Vladi.
Protiv rješenja iz stavaka 1. - 3. ovoga članka žalbu može izjaviti službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 30.b
Na radna mjesta u klubove zastupnika osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme, bez prethodne provedbe javnog natječaja odnosno oglasa za prijam u državnu službu.
Državni službenici iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se raspoređivati na radna mjesta izvan klubova zastupnika.
Na državne službenike iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na probni rad, državni stručni ispit, premještaj i napredovanje.
Državnom službeniku iz stavka 1. ovoga članka državna služba može prestati prije isteka mandata pojedinog saziva Sabora, na temelju odluke predsjednika Kluba zastupnika.“.

Članak 9.
U članku 40. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Zamjenika tajnika Sabora, u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, na poslovima iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka zamjenjuje pomoćnik tajnika Sabora kojeg za to ovlasti predsjednik Sabora.“
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 10.

U članku 53. stavku 1. riječi: „državni tajnik, zamjenik državnog tajnika u središnjem državnom uredu“ zamjenjuju se riječima: „zamjenik ministra“.

Članak 11.

U članku 56. stavku 1. točka 6.a briše se.
U točki 10. iza riječi: „rad“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „mirovinski sustav“.
U točki 10.a riječ: „skrb“ zamjenjuje se riječju: „politiku“.
U točki 11. riječi: „mladež i šport“ zamjenjuju se riječima: „mlade i sport“.
U točki 14.a iza riječi: „okoliša“ dodaju se riječi: „i prirode“.
U točki 16. riječi: „ribarstvo i ruralni razvoj“ brišu se.
U točki 16.a iza riječi: „razvoj“ briše se zarez, a riječi: „šumarstvo i vodno gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „i fondove Europske unije".
U točki 17. riječ: „veze“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukturu“.

Članak 12.

U članku 57. stavku 2. podstavak 13. briše se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„Odbor obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i zakonom.“.
Članak 13.
Članak 60. mijenja se i glasi:
„Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.“.
Članak 14.
U članku 63. podstavci 4. i 5. brišu se.
U dosadašnjem podstavku 6., koji postaje podstavak 4., iza riječi: „revizije“, zarez i riječi: „financijske policije“ brišu se.
Dosadašnji podstavak 7. postaje podstavak 5.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Odbor obavlja nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama u skladu sa zakonom naročito u pogledu zaštite Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te daje mišljenje o imenovanju čelnika sigurnosnih službi u skladu s Ustavom.“.

Članak 15.

U članku 65. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Odbor raspravlja prijedloge zakona kojima se stvaraju materijalne obveze i o svojim mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvještava Sabor.“.
Članak 16.
U članku 67. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi:
„- strategiju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,“.
Dosadašnji podstavci 1.-5. postaju podstavci 2.-6.
Iza dosadašnjeg podstavka 6., koji postaje podstavak 7., dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„- malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo i zadrugarstvo.“.
Članak 17.
Naslov iznad članka 68.a i članci 68.a i 68.b brišu se.
Članak 18.
U članku 70. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a još tri člana može se imenovati i to: jedan predstavnik Hrvatske turističke zajednice i dva člana iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.“.
Članak 19.
U članku 72. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova iz reda zastupnika, a još 4 člana može se imenovati i to: dva iz reda predstavnika vjerskih zajednica (jedan predstavnik Katoličke crkve i jedan predstavnik svih drugih vjerskih zajednica) te dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava.“

Članak 20.

U članku 73. stavku 1. podstavak 7. briše se.
Dosadašnji podstavak 8., koji postaje podstavak 7., mijenja se i glasi:
„- predlaganje kandidata za izbor dva člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika,“.
Dosadašnji podstavci 9. i 10. brišu se.
Dosadašnji podstavak 11., koji postaje podstavak 8., mijenja se i glasi:
„- predlaganje kandidata za izbor dva člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika,“.
Dosadašnji podstavak 12. briše se.
Dosadašnji podstavci 13.-17. postaju podstavci 9.-13.
Iza dosadašnjeg podstavka 18., koji postaje podstavak 14., dodaje se novi podstavak 15. koji glasi:
„- besplatnu pravnu pomoć i probaciju,“.
Dosadašnji podstavak 19. postaje podstavak 16.
Stavak 2. briše se.

Članak 21.

U naslovu iznad članka 75. iza riječi: „rad“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „mirovinski sustav“.
U članku 75. u uvodnoj rečenici iza riječi: „rad“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „mirovinski sustav“.

Članak 22.

U članku 76. iza riječi: „rad“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „mirovinski sustav“.

Članak 23.

U naslovu iznad članka 76.a riječ: „skrb“ zamjenjuje se riječju: „politiku“.
U članku 76.a u uvodnoj rečenici riječ: „skrb“, zamjenjuje se riječju: „politiku“.

Članak 24.

U članku 76.b riječ: „skrb“ zamjenjuje se riječju: „politiku“.

Članak 25.

U naslovu iznad članka 77. riječi: „mladež i šport“ zamjenjuju se riječima: „mlade i sport“.
U članku 77. riječ: „mladež“ zamjenjuje se riječju: „mladi“, a riječ: „šport“ zamjenjuje se riječju: „sport“ u odgovarajućem padežu.

Članak 26.

Članak 78. mijenja se i glasi:
„Odbor za obitelj, mlade i sport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a mogu se imenovati 3 vanjska člana.“.

Članak 27.
U članku 80. riječ: „do“ briše se.
Članak 28.
U članku 84. riječ: „dva“ zamjenjuje se brojkom: „3“.

Članak 29.

U naslovu iznad članka 84.a iza riječi: „okoliša“ dodaju se riječi: „i prirode“.
U članku 84.a. u uvodnoj rečenici iza riječi: „okoliša“, dodaju se riječi: „i prirode“.
Članak 30.
U članku 84.b iza riječi: „okoliša“ dodaju se riječi: „i prirode“.

Članak 31.

U naslovu iznad članka 87. iza riječi: „poljoprivredu“ zarez i riječi: „ribarstvo i ruralni razvoj“ brišu se.
U članku 87. iza riječi: „poljoprivredu“ zarez i riječi: „ribarstvo i ruralni razvoj“ brišu se, a riječ: „seljaštva“, zamjenjuje se riječima: „šumarstva, vodnog gospodarstva“.

Članak 32.

U članku 88. iza riječi: „poljoprivredu“ zarez i riječi: „ribarstvo i ruralni razvoj“ brišu se.
Članak 33.

U naslovu iznad članka 88.a briše se zarez, a riječi: „šumarstvo i vodno gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „i fondove Europske unije“.
U članku 88.a iza riječi: „razvoj“ briše se zarez, riječi: „šumarstvo i vodno gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „i fondove Europske unije“, a riječi: „šumarstva i vodnog gospodarstva“ zamjenjuju se riječima: „korištenja sredstava iz fondova Europske unije, gospodarskog i socijalnog razvoja otoka i priobalja, obnovu i razvoj područja stradalih u Domovinskom ratu.“

Članak 34.

U članku 88.b iza riječi: „razvoj“ briše se zarez, a riječi: „šumarstvo i vodno gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „i fondove Europske unije“.

Članak 35.

U naslovu iznad članka 89. riječ: „veze“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukturu“.
U članku 89. riječ: „veza“, zamjenjuje se riječju: „infrastruktura“ u odgovarajućem broju i padežu, a iza riječi: „brodova“ zarez i riječi: „obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka“ brišu se.

Članak 36.

U članku 90. riječ: „veze“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukturu“.

Članak 37.

U članku 91. podstavku 9. iza riječi: „Poslovnikom“ dodaju se riječi: „i zakonom“.

Članak 38.

U članku 98. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Odbor obavlja i druge poslove određene zakonom.“

Članak 39.

U članku 109. stavku 1. iza riječi: „Vlade“ briše se zarez , a riječi: „državnog tajnika i zamjenika državnog tajnika u središnjem državnom uredu“ zamjenjuju se riječima: „i zamjenika ministra“.
Članak 40.

Članak 139. briše se.

Članak 41.

U članku 140. stavku 2. riječ: „dostavljaju“ zamjenjuje se riječima: „mogu dostaviti“, a iza riječi: „radnom tijelu“, umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta“ brišu se.
Članak 42.
U članku 141. stavku 2. riječi: „će razmotriti“ zamjenjuju se riječima: „može razmotriti“.
Članak 43.
U članku 164. riječi: „konačnom prijedlogu“ zamjenjuju se riječima: „tekstu konačnog prijedloga“.

Članak 44.
U članku 180. stavku 7. riječi: „ili ispravio netočan navod“ brišu se.

Članak 45.

U članku 208. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Neovisno o redoslijedu zastupnik može dobiti riječ kada želi odgovoriti na izlaganje (replika) te kada želi govoriti o povredi Poslovnika.“.

Članak 46.

Članak 209. mijenja se i glasi:
„Zastupniku koji želi odgovoriti na izlaganje (replika), predsjedatelj daje riječ čim završi govor onoga na čije izlaganje zastupnik želi odgovoriti. Replika zastupnika, odnosno odgovor na repliku, ne može trajati dulje od dvije minute.
Zastupnik može odgovoriti na izlaganje (replika) samo jedanput i to na osnovno izlaganje.
Zastupnik ne može odgovoriti na izlaganje predsjedatelja.
Zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na izlaganje zbog kojeg je predsjedatelj izrekao govorniku stegovnu mjeru.“.
Članak 47.
Iza članka 209. dodaje se članak 209.a koji glasi:
„Članak 209.a
Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati dulje od jedne minute, a zastupnik odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj povredi govori. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložen. Zahtjev mora biti podnesen u roku od 24 sata od izvršenja radnje koja je predmet zahtjeva.
Zastupnik koji ne podnese zahtjev u roku iz stavka 2. ovoga članka gubi pravo govoriti o povredi Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka do kraja tekuće sjednice. Ukoliko zastupnik najavi zahtjev zadnji dan tekuće sjednice, a ne podnese ga u roku iz stavka 2. ovoga članka, gubi pravo govoriti o povredi Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka na idućoj sjednici Sabora. O imenima zastupnika koji nemaju pravo govoriti o povredi Poslovnika, predsjedatelj obavještava zastupnike na sjednici Sabora.
Odbor je dužan dostaviti mišljenje Saboru u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva. Ako Sabor nije na okupu u vrijeme zaprimanja zahtjeva, Odbor je dužan dostaviti mišljenje do početka sljedeće sjednice.
Predsjednik Sabora uvrštava mišljenje Odbora u dnevni red prvog sljedećeg dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno u dnevni red prve iduće sjednice.
O mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabor odlučuje bez rasprave.“
Članak 48.
U članku 214. podstavku 4. iza riječi: „Poslovnika“ riječi: „ili ispravak netočnog navoda“ brišu se.
Članak 49.
Članak 220. briše se.
Članak 50.
U članku 223.a stavku 5. iza riječi: „replika“, umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „a može se ispraviti netočan navod“ brišu se.

Članak 51.

U članku 226. stavku 2. podstavak 3. mijenja se i glasi:
„- odluku iz članka 7. stavka 3., 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske,“.

Iza podstavka 6. dodaje se podstavak 7. koji glasi:
„- državni proračun.“.

Članak 52.

U članku 227. podstavak 4. mijenja se i glasi:
„- donosi odluku iz članka 7. stavka 3., 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske ako se ispuni pretpostavka iz članka 7. stavka 7. Ustava Republike Hrvatske,“.

Iza podstavka 6. dodaju se podstavci 7., 8.,9. i 10 koji glase:
„- donosi prethodnu odluku o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, odnosno njezinom razdruživanju,
- donosi odluku iz članka 8. Ustava Republike Hrvatske,
- donosi odluku iz članka 126. Ustava Republike Hrvatske,
- donosi zakone sukladno članku 17. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.“
Članak 53.
Članak 229. mijenja se i glasi:

„Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.
Javno glasovanje može se provesti dizanjem ruke, poimeničnim ili elektroničkim glasovanjem.
Javno glasovanje u pravilu se provodi elektroničnim glasovanjem.
Na zahtjev predstavnika kluba zastupnika može se provesti glasovanje dizanjem ruke.
Poimenično glasovanje provodi se kada to zatraži klub zastupnika ili predlagatelj.“

Članak 54.

Iza članka 229. dodaju se članci 229.a, 229.b i 229.c koji glase:

„229.a
Prigodom elektroničkog glasovanja svaki zastupnik potvrđuje nazočnost svojim identifikacijskim ključem prije svakog glasovanja.
Zastupnici koji se nalaze u dvorani, a nisu potvrdili nazočnost u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, smatraju se nenazočnim na sjednici.
Elektroničko glasovanje provodi se na način da predsjedatelj poziva zastupnike da potvrde svoju nazočnost, a zatim da se pritiskom na odgovarajuću tipku izjasne „za“ ili „protiv“ prijedloga, odnosno da se uzdrže od glasovanja.
Predsjedatelj proglašava rezultat glasovanja na temelju kontrolnog ekrana.
Glas zastupnika koji je potvrdio nazočnost, a nije prigodom glasovanja pritisnuo tipku „za“, „protiv“ ili „uzdržan“ smatra se uzdržanim glasom.

Članak 229.b
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je „za“ prijedlog, zatim tko je „protiv“ prijedloga te tko se „uzdržao“ od glasovanja.
Glasovi zastupnika koji su bili nazočni u dvorani, a nisu glasovali „za“ niti „protiv“ prijedloga, a nisu se izjasnili niti da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se uzdržanim glasovima.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod utvrđivanja dnevnog reda sjednice glasuje se „za“ ili „protiv“, a kod glasovanja o amandmanima ako se za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjedatelj može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Članak 229.c
Poimenično glasovanje provodi se na način da svaki prozvani zastupnika ustane i izgovara „za“ ili „protiv“ prijedloga, odnosno „uzdržan“.
Kada je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.
Zastupnike proziva i glasove broji tajnik plenarne sjednice Sabora.“
Članak 55.

U članku 233. stavku 1. iza riječi: „tajnika“ dodaju se riječi: „plenarne sjednice“.
U stavku 2. iza riječi: „tajnik“ dodaju se riječi: „plenarne sjednice“.
Članak 56.
U članku 236. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: „te samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je zastupnik glasovao.“
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„Nevažeći glasački listić je:
- nepopunjeni glasački listić,
- listić na kome je zastupnik glasovao za veći broj kandidata od broja kandidata koji se bira,
- listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.“.
Dosadašnji stavak 4. briše se.
Članak 57.
Članak 238.a briše se.
Članak 58.
U članku 249. stavku 4. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: „u roku od tri dana od dana izlaganja.“.
Članak 59.
U članku 251. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Radi cjelovitog izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor će svoje glasilo i druge publikacije te službene dokumente, u pravilu, objavljivati putem Interneta, odnosno audiovizualnih i multimedijalnih sredstava.“.

Članak 60.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora („Narodne novine“, br. 12/05. i 33/05.).

Članak 61.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE
Ustavna osnova za donošenje ove Odluke sadržana je u članku 2. stavku 4. i članku 80. Ustava Republike Hrvatske.
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE ODLUKOM UREĐUJU
Poslovnik Hrvatskog sabora, kojim u skladu s Ustavom uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Sabora, donesen je 2000. godine i od tada je mijenjan i dopunjavan više puta. Na taj način, organizacija i način rada Hrvatskog sabora prilagođavala se, kako demokratskim procesima, tako i novim tehnologijama. Izmjene i dopune Poslovnika sadržane u ovoj Odluci rezultat su višegodišnjeg praćenja provedbe Poslovnika, potrebe usklađivanja s pravnim sustavom te novim sustavom državne uprave.
O sadržaju promjena Poslovnika usuglašena su stajališta na sjednicama predsjedništva Hrvatskoga sabora sa predsjednicima klubova zastupnika Hrvatskoga sabora održanim 10. i 17. travnja 2012.

Predsjedništvo Hrvatskoga sabora je 18. travnja 2012. uputilo Inicijativu za izmjene i dopune Poslovnika Hrvatskoga sabora Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao nadležnom radnom tijelu te je od svih klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru zatraženo da dostave svoje prijedloge izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora što su isti i učinili.

Pitanja koja se uređuju ovom Odlukom možemo sadržajno podijeliti u tri skupine.
Prva skupina izmjena i dopuna uvjetovana je novim ustrojem državne uprave uvedenim Zakonom o djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11) i Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11). Tako se, sukladno novom ustroju, predlaže izmijeniti nazive i određene nadležnosti pojedinih radnih tijela te ukinuti Odbor za razvoj i obnovu čije bi nadležnosti preuzeo Odbor za gospodarstvo i Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije. Također se, sukladno Zakonu o sustavu državne uprave, predlaže izmijeniti krug dužnosnika Vlade Republike Hrvatske koji sudjeluju u radu Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela.
Druga skupina, koja se također u jednom dijelu odnosi na djelokrug radnih tijela, posljedica je, kako izmjene hrvatskog zakonodavstva u proteklom periodu, tako i Promjene Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine . Kako su, nastupom spomenutih činjenica, neka radna tijela izgubila dio nadležnosti, a neka posebnim zakonima dobila nove nadležnosti, iz razloga pravne sigurnosti predlaže se usklađivanje odredaba Poslovnika.
Promjenom Ustava Republike Hrvatske 2010. izmijenjen je i način donošenja pojedinih akata u pogledu većine potrebne za njihovo donošenje te se predloženim izmjenama i dopunama Poslovnik usklađuje i s tim ustavnim odredbama. Tako se državni proračun donosi većinom svih zastupnika, a za odluku o prelasku oružanih snaga preko granice Republike Hrvatske predviđena su dva načina donošenja ovisno o suglasnosti predsjednika Republike.
Treću skupinu pitanja čine izmjene i dopune odredaba vezanih uz konstituirajuću sjednicu, odnosno sam zakonodavni postupak te posebne postupke vezane uz prava i dužnosti zastupnika, čija je provedba, dijelom zbog svoje neusklađenosti s pravnim sustavom, dijelom zbog zlouporabe prava, otežana u praksi ili je rezultirala raspravom o samoj primjeni tih odredaba čime se sama tema rasprave na plenarnoj sjednici postajala nevažna.
Unutar treće skupine, posebice treba izdvojiti ispravak netočnog navoda i povredu Poslovnika. Iako su ti instituti uvedeni iz razloga dinamičnosti rasprave na samoj plenarnoj sjednici, u praksi najčešće služe kao „produžena“ replika te ih je potrebno drugačije urediti. Stoga se Odlukom predlaže ukinuti institut ispravka netočnog navoda, a institut replike „proširiti“ na način da zastupnici mogu replicirati i predstavniku Vlade te predstavniku kluba zastupnika. Istovremeno, kako bi se spriječilo neopravdano ometanje rada na plenarnoj sjednici, predlaže se izmijeniti postupak propisan za povredu Poslovnika. Tako se, između ostalog, predlaže da zastupnik koji najavi, a ne podnese zahtjev Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav u predviđenom roku, gubi pravo govoriti o navedenoj povredi Poslovnika do kraja tekuće, odnosno na idućoj sjednici Sabora. Uređivanjem odredbe na ovaj način stvoreni su preduvjeti za odgovorno korištenje instituta povrede Poslovnika te racionalnije raspravljanje na sjednici Sabora.

Potrebno je napomenuti kako su na navedenu Inicijativu Predsjedništva Hrvatskoga sabora podneseni prijedlozi za izmjene i dopune Poslovnika Hrvatskoga sabora od Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-stranke rada, Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, zastupnika Hrvatskih laburista-stranke rada Branka Vukšića, nezavisnih zastupnika dr.sc Ivana Grubišića i Jakše Balojevića, zastupnice Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević Ruže Tomašić, zastupnika Hrvatske seljačke stranke Damira Bajsa. Osim navedenih prijedloga na Inicijativu, podneseni su i prijedlozi za izmjene Poslovnika Hrvatskoga sabora od Hrvatske obrtničke komore, Saveza udruga za zaštitu potrošača, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Hrvatske komore fizioterapeuta, Udruge općina u Republici Hrvatskoj te Koalicije srpska sloga. Svi spomenuti prijedlozi biti će razmatrani kada se donese zakon koji će redefinirati i na sustavan način urediti odnos Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske vezano za europska pitanja. U tom smislu će i odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora biti potrebno uskladiti s odredbama spomenutog zakona. Time bi se administrativni kapaciteti i struktura saborskih odbora prilagodili sa potrebama članstva u Europskoj uniji te na kvalitetan način osiguralo ispunjavanje svih predviđenih obveza u okviru njezinog političkog sustava.
III. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI:

Uz članak 1.
Odredbom se predlaže da, sukladno dosadašnjoj i komparativnoj parlamentarnoj praksi, do izbora predsjednika Hrvatskoga sabora sjednicom privremeno predsjeda predsjednik Hrvatskoga sabora, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji zastupnik iz aktualnog saziva.

Uz članak 2.
Odredbama se predlaže propisati da Sabor može na konstituirajućoj sjednici, osim Mandatno-imunitetnog povjerenstva te Odbora za izbor imenovanja i upravne poslovne, izabrati i druga radna tijela.

Uz članak 3.
Odredbom se predlaže usklađivanje Poslovnika Hrvatskoga sabora sa Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. - pročišćeni tekst, 167/03., 44/06. - čl. 27. st. 1. Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 19/07., 20/09., 145/10., 24/11. - čl. 52. st. 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, 93/11. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 120/11. - pročišćeni tekst) koji propisuje da zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost nakon što Sabor utvrdi nastup zakonskih pretpostavki za primjenu instituta zamjenjivanja.

Uz članak 4.
Obrazloženje kao uz članak 2.

Uz članak 5.
Predloženom odredbom uređuje se metoda evidentiranja dolazaka zastupnika u Hrvatski sabor. Također, uvažavajući i druge obveze zastupnika, taksativno su navedeni oni oblici sudjelovanja zastupnika u radu Sabora za koje vrijedi presumpcija dolaska.
Uz članak 6.
Odredbama ovoga članka predlaže se usklađivanje Poslovnika Hrvatskoga sabora sa Zakonom o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11. i 121/11. – pročišćeni tekst) u slučajevima kada se kazneni postupak pokreće privatnom tužbom. Kako bi se spriječila zlouporaba instituta imuniteta, predlaže se propisati da je, prilikom podnošenja zahtjeva, privatni tužitelj dužan priložiti dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu.

Uz članak 7. i 8.
Odredbom se predlaže razraditi odredbu članka 30. Poslovnika kako bi se radno-pravni položaj službenika u klubovima zastupnika uskladio sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Uz članak 9.
Ovom odredbom predlaže da tajnika plenarne sjednice, u slučaju njegove spriječenosti, na poslovima vezanim uz plenarnu sjednicu, zamjenjuje pomoćnik tajnika Sabora kojeg odredi predsjednik Sabora.

Uz članak 10.
Ovom odredbom predlaže se usklađivanje Poslovnika Hrvatskoga sabora s novim ustrojstvom državne uprave temeljem Zakona o sustavu državne uprave. Prema predloženoj izmjeni članka 53. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, sjednici radnog tijela Hrvatskoga sabora treba biti nazočan član Vlade, zamjenik ministra ili pomoćnik ministra kad se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.

Uz članke 11.-38.
Odredbama se predlaže nazive i djelokrug radnih tijela uskladiti sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11). Na taj način, nazive bi promijenila slijedeća radna tijela:
- Odbor za rad i socijalno partnerstvo – Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo,
- Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku,
- Odbor za obitelj, mladež i šport – Odbor za obitelj, mlade i sport,
- Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj – Odbor za poljoprivredu,
- Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo – Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije,
- Odbor za pomorstvo, promet i veze – Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Također, izmjenama se predlaže ukinuti Odbor za razvoj i obnovu, a njegove nadležnosti preuzeli bi Odbor za gospodarstvo i Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije. Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije preuzeo bi i nadležnost Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu u vezi s gospodarskim i socijalnim razvojem otoka i priobalja, dok bi šumarstvo i vodno gospodarstvo bilo u nadležnosti Odbora za poljoprivredu.
Drugi dio predloženih izmjena posljedica je ustavnih promjena iz 2010. godine i reforme pravosuđa (Odbor za pravosuđe), ali i potrebe usklađivanja Poslovnika sa pravnim sustavom s obzirom da su se nadležnosti pojedinih odbora proširile temeljem posebnih zakona (Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove i Odbor za informiranje informatizaciju i medije). Također se, u vezi s člankom 33. ovog Prijedloga kojim se predlaže brisati odredbu članka 139. Poslovnika, predlaže da Odbor za financije i državni proračun raspravlja prijedloge zakona kojima se stvaraju materijalne obveze i o svojim mišljenjima izvještava Sabor.
Predloženim izmjenama mijenja se i broj članova pojedinih radnih tijela iz reda znanstvenih, javnih i stručnih djelatnika. Tako bi Odbor za obitelj, mladež i šport te Odbor za turizam, koji do sada nisu imali vanjske članove, imali pravo na tri člana, a Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, umjesto dosadašnjih dva, imao bi tri vanjska člana. Odbor za zakonodavstvo, umjesto dosadašnjih devet vanjskih članova, imao bi šest, a u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, umjesto dosadašnjih šest, imenovalo bi se četiri vanjska člana.

Uz članak 39.
Odredbom se predlaže usklađivanje odredbe članka 109. Poslovnika s Zakonom o sustavu državne uprave na način da Vlada određuje člana Vlade, odnosno zamjenika ministra za svog predstavnika u Saboru povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.

Uz članak 40.
Odredbom se predlaže brisati članak 139. Poslovnika koji propisuje da Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona kojim se stvaraju materijalne obveze prije nego, na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun, utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva. Pri tome treba naglasiti da važećim Poslovnikom nije propisana obveza Odbora za financije i državni proračun da raspravlja te prijedloge zakona. Stoga se predlaže brisati odredbu članka 139. te umjesto te odredbe, koja može dovesti do blokade rada plenarne sjednice, predlaže da Odbor za financije i državni proračun raspravlja prijedloge zakona kojima se stvaraju materijalne obveze i o svojim mišljenjima izvješćuje Sabor.

Uz članke 41. i 42.
Odredbama ovih članaka predlaže se da radna tijela, osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koja su, uz matično, razmatrala prijedlog zakona, mogu dostaviti svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. Isto tako, predlaže se da matično radno tijelo može razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. Naime, iako je Poslovnikom propisano da „zainteresirana“ radna tijela dostavljaju matičnom radnom tijelu svoja mišljenja vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta te da matično radno tijelo u izvješću Saboru izražava i svoje stajalište o mišljenjima „zainteresiranih“ radnih tijela, ove su odredbe u praksi, zbog prostornih kapaciteta i dinamike rada Sabora, vrlo često teško provediva.

Uz članak 43.
Predloženom odredbom precizira se odredba članka 164. na način da je razvidno da se amandmani mogu podnositi do kraja rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona.

Uz članke 44.-48.
Odredbama se predlaže ukidanje instituta ispravka netočnog navoda. Naime, u praksi su zastupnici često znali zlorabiti institut ispravka netočnog navoda kako bi o jednoj temi mogli govoriti nekoliko puta i dulje od vremena propisanog Poslovnikom. Predloženim izmjenama spriječile bi se spomenute zloporabe Poslovnika Hrvatskoga sabora i otklonile poteškoće u njegovoj primjeni.
Također, kako bi se spriječilo neopravdano ometanje rada na plenarnoj sjednici, predlaže se izmijeniti postupak propisan za povredu Poslovnika na način da na sjednici Sabora zastupnik može dobiti riječ samo da bi upozorio na povredu Poslovnika. O istaknutoj povredi Poslovnika predsjedavajući plenarne sjednice daje svoje konačno objašnjenje. Međutim, zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedavajućeg, neposredno po danom objašnjenju, može najaviti podnošenje zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je mišljenje dužan dostaviti u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva. O mišljenju Odbora Sabor odlučuje bez rasprave. S ciljem odgovornog korištenja instituta povrede Poslovnika, predlaže se da zastupnik koji najavi, a ne podnese zahtjev Odboru u predviđenom roku, gubi pravo govoriti o navedenoj povredi Poslovnika do kraja tekuće donosno na idućoj sjednici Sabora.
Predlaže se i izmjena instituta replike na način da će zastupnik moći replicirati predstavniku Vlade i predstavniku kluba zastupnika.

Uz članak 49.
Bilo je potrebno brisati odredbu članka 220. Poslovnika kao nepotrebnu, obzirom da će se na sustavan i cjelovit način, u okviru odredbe dodanog članka 20.a, urediti evidentiranje dolazaka zastupnika u Hrvatski sabor.

Uz članak 50.
Obrazloženje kao uz članke 44.-48.

Uz članke 51. i 52.
Imajući u vidu da je Promjenom Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 76/10.) propisano da odluku iz članka 7. stavka 3., 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 56/90., 135/97., 8/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst) Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika, te da je propisano da Hrvatski sabor donosi državni proračun većinom glasova svih zastupnika, ovim se odredbama predlaže usklađivanje Poslovnika Hrvatskoga sabora sa člankom 7. stavcima 6. i 7. te člankom 91. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske. Također, predlaže se dopuna čl. 227. Poslovnika Hrvatskoga sabora odredbom da dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Hrvatski sabor donosi, među ostalim, i prethodnu odluku o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, odnosno njenom razdruživanju, kako bi se uskladila sa člankom 142. stavcima 3. i 6. Ustava Republike Hrvatske. Isto tako, predlaže se usklađivanje odredbe s člankom 126. Ustava Republike Hrvatske.

Uz članke 53. i 54.
Na sustavan i pregledan način uređuje se postupak glasovanja na plenarnoj sjednici.

Uz članak 55.
Odredbama se predlaže da, prigodom poimeničnog glasovanja i tajnog glasovanja, zastupnike proziva i glasove broji odnosno pomaže predsjedatelju kod provedbe tajnog glasovanja, umjesto tajnika Sabora, tajnik plenarne sjednice.

Uz članak 56.
Odredbom se predlaže urediti postupak tajnog glasovanja na sjednici Sabora preciziranjem odredaba o važećim i nevažećim glasačkim listićima.

Uz članak 57.
Kako je dodanim člancima 229.a, 229.b i 229.c na sustavan i pregledan način uređeno glasovanje na plenarnoj sjednici, bilo je potrebno izbrisati članak 238.a.

Uz članak 58.
Odredbom se predlaže odrediti rok u kojem zastupnik može intervenirati u prijepis tonske snimke koja se odnosi na njegov govor bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora.

Uz članak 59.
Radi cjelovitog i pravovremenog izvješćivanja zastupnika i javnosti o radu Sabora, predlaže se glasilo i druge publikacije te druge službene dokumente objavljivati putem Interneta, odnosno audiovizualnih i multimedijalnih sredstava.

Uz članak 60.
Odredbama ovoga članka propisuje se prestanak važenja Odluke o osnivanju Nacionalnog odbora danom stupanja na snagu ove Odluke.

Uz članak 61.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ove Odluke.

IV. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU OVIM KONAČNIM PRIJEDLOGOM U ODNOSU NA ONA IZ PRIJEDLOGA ODLUKE I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Hrvatski sabor je na 4. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine u prvom čitanju raspravio Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, uz zaključak da se prihvaća Prijedlog odluke te da se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upute predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga odluke.

U članku 7. Prijedloga nije potrebno posebno navoditi kako Klub zastupnika ima pravo zaposliti „iz Stručne službe Sabora ili izvan nje“, jednog službenika na poslovima tajnika Kluba, odnosno na svakih 15 članova Kluba po jednog službenika, stoga je prihvaćen prijedlog zastupnika Davorina Mlakara te su brisane riječi:“ iz Stručne službe Sabora ili izvan nje“.

Kako su prihvaćene primjedbe i sugestije na Prijedlog odluke vezane za „najavu zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika“, bilo je potrebno nomotehnički uskladiti tekst odredbe članka 45. s odredbom članka 47. ovog Prijedloga.

Obzirom na brojne primjedbe na Prijedlog odluke, a koje su se odnosile na „najavu zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav“, predlagatelj je uredio postupak propisan za povredu Poslovnika na način da na sjednici Sabora zastupnik može dobiti riječ samo da bi upozorio na povredu Poslovnika. O istaknutoj povredi Poslovnika predsjedavajući plenarne sjednice daje svoje konačno objašnjenje. Međutim, zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedavajućeg, neposredno po danom objašnjenju, može najaviti podnošenje zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je mišljenje dužan dostaviti u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva. O mišljenju Odbora Sabor odlučuje bez rasprave. S ciljem odgovornog korištenja instituta povrede Poslovnika, predlaže se da zastupnik koji najavi, a ne podnese zahtjev Odboru u predviđenom roku, gubi pravo govoriti o navedenoj povredi Poslovnika do kraja tekuće, odnosno na idućoj sjednici Sabora.

Prihvaćene su i sugestije predsjednika Sabora Borisa Šprema i zastupnika Dragutina Lesara, a koje se odnose na odredbu članka 5. Prijedloga. Naime, obzirom na praksu rada Hrvatskoga sabora, ukazala se potreba za preciznijom evidencijom dolazaka zastupnika. Naime, bilo je potrebno na precizniji način odrediti radnju zastupnika kojom on potvrđuje svoj dolazak u Hrvatski sabor. Uređenjem predmetne odredbe na ovaj način omogućilo bi se lakše evidentiranje i kontrola dolazaka zastupnika.
Također, prihvaćen je i prijedlog zastupnice Ane Lovrin da se na sustavan način i na jednom mjestu uredi postupak glasovanja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora što je određeno odredbama članaka 53., 54., 55. i 58. ovog Prijedloga.

V. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ODLUKE KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO, S OBRAZLOŽENJEM

U raspravi je istaknuta primjedba kako ukidanje instituta netočnog navoda ograničava pravo na govor i na iznošenje vlastitog mišljenja o bilo kojoj temi i u bilo kojem trenutku za vrijeme trajanja sjednice Hrvatskoga sabora. Predlagatelj smatra kako primjedba nije osnovana iz razloga što je dosadašnje korištenje instituta ispravka netočnog navoda bilo u suprotnosti s odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, posebice što se na taj način omogućavalo zastupniku govoriti o jednoj temi nekoliko puta i dulje od vremena propisanog Poslovnikom. Potrebno je istaknuti kako će ispraviti netočan navod biti omogućeno kroz institut replike koji institut je demokratičniji i kvalitetniji te omogućuje dvosmjernu komunikaciju. Osim toga, institut replike će sada moći koristiti zastupnik kako bi odgovorio na navod predstavnika Vlade i predstavnika kluba zastupnika što nije bilo moguće važećim odredbama Poslovnika. Na taj način će se omogućiti kvalitetnija i obuhvatnija rasprava o temama koje budu uvrštene na dnevni red plenarne sjednice.

Istaknuta primjedba kako bi radnopravne odnose službenika bilo potrebno regulirati nekim drugim propisom kao lex specialis, a ne odredbama Poslovnika, te kako se na taj način znatno odstupa od pravne prakse, nije osnovana. Naime, važeća odredba članka 30. Poslovnika Hrvatskoga sabora regulira pravo zapošljavanja službenika na određene poslove u klubove zastupnika Hrvatskoga sabora. Odredbama dodanih članaka 30.a i 30.b Prijedloga upravo je na određeni način razrađena spomenuta odredba te istovremeno usklađena sa zakonom kojim je reguliran pravni položaj državnih službenika.

Također nije prihvaćeno mišljenje da se izmijeni odredba Poslovnika kojom se regulira imunitet zastupnika obzirom da nije moguće, posebno vodeći računa o pravnoj sigurnosti, izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora zadirati u prava koja su (na drugačiji način) regulirana i zaštićena odredbama Ustava Republike Hrvatske.

Prijedlog da se ovim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora regulira i pitanje pravnog položaja saborskih izaslanstava predlagatelj nije prihvatio. To stoga što će navedeno pitanje biti na odgovarajući način regulirano kada Hrvatski sabor donese zakon kojim će se regulirati odnos Sabora i Vlade vezano za europska pitanja.

Istaknuta je i primjedba kako bi ovim izmjenama i dopunama bilo potrebno propisati rok unutar kojega bi Vlada morala dati svoje mišljenje na pojedini propis kada ona nije predlagatelj jer dosadašnje rješenje u vidu „obavezna dostaviti mišljenje Saboru do početka rasprave u radnim tijelima Sabora“, nije dovoljno precizno određeno. Nadalje, odrediti rok u kojemu su radna tijela Sabora obvezna razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga, uvrštavanjem navedenih akata na dnevni red sjednice radnih tijela, odrediti naziv, djelokrug i pitanje vanjskih članova pojedinih radnih tijela i slično. Predlagatelj je mišljenja kako su upravo važećim odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora na sustavan i jasan način regulirana navedena pitanja te kako ih stoga nije potrebno mijenjati i dopunjavati ovim Prijedlogom.

ODREDBE POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU

Članak 3.

Sabor saziva na prvu, konstituirajuću sjednicu Predsjednik Republike.

Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz
prethodnog saziva.

Predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u pogledu predsjedanja sjednicom.

Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje
sjednicom.

Članak 5.

Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira Mandatno-imunitetno povjerenstvo i predsjednika Sabora.

Osim predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici Sabor može birati i potpredsjednike Sabora, tajnika i zamjenika tajnika Sabora i Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.

Pravo podnošenja prijedloga odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na konstituirajućoj
sjednici, imaju klubovi zastupnika.

Članak 9.

Danom konstituiranja Sabora zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost i do dana prestanka mandata ima prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem prisege.

Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 13.

Nakon dane prisege zastupnika, izbora predsjednika i potpredsjednika Sabora, tajnika i zamjenika tajnika Sabora te Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, Klub zastupnika parlamentarne većine, odnosno koalicija stranaka parlamentarne većine, predlaže dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice.

Članak 23.

Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Sabora do prestanka zastupničkog mandata.

Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Sabora.

Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo podnosi predsjedniku Sabora radi upućivanja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu.
Članak 30.

Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju izvijestiti tajnika Sabora, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajnik Sabora osigurat će klubovima zastupnika, razmjerno broju članova kluba, prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i drugo).

Klub zastupnika ima pravo zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba, u pravilu iz Stručne službe Sabora. Iznimno, klub zastupnika ima pravo, na određeno vrijeme, zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba izvan djelatnika Stručne službe Sabora a na teret sredstava Sabora.

Klubovi zastupnika mogu zaposliti jednog, a na svakih sljedećih 15 članova kluba i više djelatnika na poslovima savjetnika, iz Stručne službe ili izvan nje, a na teret sredstava Sabora.

Savjetnik iz stavka 3. ovoga članka mora ispunjavati uvjete u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Članak 40.

Tajnik sabora ima zamjenika.

Zamjenik tajnika Sabora je tajnik plenarne sjednice Sabora.

Zamjenik tajnika Sabora pomaže predsjedniku Sabora u pripremanju i organiziranju sjednica Sabora, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora.

Zamjenik tajnika Sabora koordinira rad djelatnika Stručne službe Sabora koji rade na pripremanju sjednica Sabora.

Zamjenik tajnika Sabora zamjenjuje tajnika Sabora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Za svoj rad zamjenik tajnika Sabora odgovoran je Saboru a za poslove koje obavlja dok zamjenjuje tajnika Sabora odgovoran je i tajniku.

Članak 53.

Sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika u središnjem državnom uredu ili pomoćnik ministra kad se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.

Predsjednik radnog tijela Sabora obvezan je predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.

Predstavnik Vlade, odnosno tijela državne uprave ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi.

Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom prijedlogu provesti raspravu i bez nazočnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka i o tome obvezno izvješćuje Vladu i Sabor.

Članak 56.

Radna tijela Sabora su:
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
4.a Odbor za obranu,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo,
6.a Odbor za razvoj i obnovu,
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad i socijalno partnerstvo,
10.a Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb,
11. Odbor za obitelj, mladež i šport,
12. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
13. Odbor za ratne veterane,
14. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo,
14.a Odbor za zaštitu okoliša,
15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj,
16.a Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo,
17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
21. Odbor za europske integracije,
22. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
23. Odbor za ravnopravnost spolova,
24. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
25. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imaju status radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 57.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav:
 prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske,
 razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske,
 razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru,
 u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata,
 provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru,
 u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata,
 rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora,
 prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora,
 predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina.

U djelokrugu su Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 udruživanje, javna okupljanja i mirne prosvjede građana,
 biračko pravo, izbor zastupnika u Sabor, izbor predsjednika Republike, izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum,
 pravni položaj vjerskih zajednica,
 uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, državne blagdane, nagrade i druga priznanja,
 opća pitanja ustavnosti i zakonitosti,
 javno informiranje,
 opća pitanja funkcioniranja političkog sustava,
 pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela, osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela državne uprave,
 pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave,
 izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave,
 temeljna pitanja vlasničkih odnosa,
 ustrojstvo, djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja,
 obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 60.

Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 9 članova Odbora imenuje se i to: 6 iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika te po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine,udruge poslodavaca i uglednih pravnika iz prakse.

Članak 63.

U djelokrugu su Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave u području unutarnjih poslova,
 državljanstvo i osobni status građana,
 državnu i javnu sigurnost, sigurnost prometa, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda,
 nadzor nad zakonitošću rada Ureda za nacionalnu sigurnost i Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, pravnih osoba, državnih i drugih tijela, te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava,
 daje mišljenje o imenovanju čelnika sigurnosnih službi u skladu s Ustavom,
 izvješća državne revizije, financijske policije i kriminalističke policije u dijelu koji se odnosi na nepravilnosti u financijskom poslovanju državnih tijela,
 druga pitanja unutarnje politike i nacionalne sigurnosti.

Članak 65.

U djelokrugu su Odbora za financije i državni proračun poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 sustav financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj,
 državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove,
 izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama,
 porezni sustav i poreznu politiku,
 financijske odnose s inozemstvom,
 devizni sustav,
 kreditne odnose s inozemstvom,
 carinski sustav,
 kreditni i bankarski sustav,
 državni trezor i riznicu,
 vrijednosne papire,
 novčani i monetarni sustav,
 Hrvatsku narodnu banku,
 sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija,
 pitanje ustrojstva, djelokruga i načina rada državne revizije i Financijske agencije.

Članak 67.

U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta i zaštitu tržišnog natjecanja,
 usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života,
 robne zalihe i tekuća gospodarska kretanja,
 elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,
 restrukturiranje i vlasničku pretvorbu,
 osiguranje uvjeta za ulaganje stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom.

Odbor za razvoj i obnovu

Članak 68.a

U djelokrugu su Odbora za razvoj i obnovu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 koncepciju i strategiju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,
 gospodarski razvoj svih krajeva Republike Hrvatske, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvoju,
 obnovu i razvoj područja na kojima su se odvijale ratne operacije ili koja su neposredno pogođena ratnim razaranjima i pustošenjima,
 obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata,
 gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku,
 druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja.

Članak 68.b

Odbor za razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 6 članova Odbora može se imenovati: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, te dva predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.

Članak 70.

Odbor za turizam ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Članak 72.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova iz reda zastupnika a još 6 članova može se imenovati i to: dva iz reda predstavnika vjerskih zajednica, (jedan predstavnik Katoličke crkve i jedan predstavnik svih drugih vjerskih zajednica), dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava te dva predstavnika interesnih udruga žena i mladih.

U Odboru mora biti najmanje jedan zastupnik izabran iz reda svake nacionalne manjine, koja ima zastupnika u Saboru.

Članak 73.

U djelokrugu su Odbora za pravosuđe poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova,
 osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog odvjetništva,
 osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada prekršajnih sudova i drugih tijela ovlaštenih za vođenje prekršajnog postupka,
 ustrojstvo, djelokrug i način rada Državnoga sudbenog vijeća,
 davanje prethodnog mišljenja u postupku izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
 davanje prethodnog mišljenja o imenovanju i razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
 davanje mišljenja Državnom sudbenom vijeću u postupku imenovanja i razrješenja sudaca,
 traženje pokretanja i provođenje postupka kandidiranja za članove Državnoga sudbenog vijeća i predlaganje za izbor Saboru,
 utvrđivanje postojanja razloga za razrješenje člana Državnoga sudbenog vijeća prije isteka vremena na koje je izabran i podnošenje prijedloga za razrješenje,
 traženje pokretanja postupka kandidiranja za članove Državnoodvjetničkog vijeća od strane Glavnoga državnog odvjetnika i dekana pravnih fakulteta,
 utvrđivanje kandidata za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda Sabora,
 utvrđivanje postojanja razloga za razrješenje člana Državnoodvjetničkog vijeća prije isteka vremena na koje je izabran i podnošenje prijedloga za razrješenje,
 ustrojstvo, djelokrug i način rada javnog bilježništva,
 ustrojstvo i način rada odvjetništva,
 pitanja vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa, obveznih i drugih građanskopravnih odnosa,
 uređivanje kaznenoga materijalnog i postupovnog prava te prekršajnog prava i izvršavanje kaznenih sankcija,
 pitanja amnestije i pomilovanja,
 uređivanje sudskih postupaka,
 druga pitanja pravosuđa.

Odbor za pravosuđe razmatra izvješća o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te ako ocijeni da su se zato stekli zakonom propisani uvjeti može potaknuti pokretanje postupka za razrješenje Glavnoga državnog odvjetnika u skladu sa zakonom.

Odbor za rad i socijalno partnerstvo

Članak 75.

U djelokrugu su Odbora za rad i socijalno partnerstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 rad i radnopravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,
 mirovinska osiguranja,
 prava osoba s invaliditetom,
 uređivanje radnog prostora i zaštitu na radu,
 uređivanje i razvoj sustava dvostranog i trostranoga socijalnog dijaloga,
 zaštitu prava bivših političkih zatvorenika.

Članak 76.

Odbor za rad i socijalno partnerstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 6 članova može se imenovati i to: dva iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz Hrvatske udruge poslodavaca, jedan iz Hrvatske gospodarske komore, jedan iz Hrvatske obrtničke komore.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

Članak 76.a

U djelokrugu su Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,
 suzbijanje bolesti ovisnosti,
 socijalnu skrb,
 zaštitu prognanih i raseljenih osoba,
 zaštitu starih i imovinski nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.

Članak 76.b

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati, i to: jedan iz Hrvatske liječničke komore, jedan iz Hrvatske komore medicinskih sestara, tri iz reda stručnjaka u području zdravstva i jedan iz reda stručnjaka u području socijalne skrbi.
Odbor za obitelj, mladež i šport

Članak 77.

U djelokrugu su Odbora za obitelj, mladež i šport poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 brak, obitelj i skrbništvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladeži,
 kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva,
 zaštitu djece i mladeži od svih oblika ovisnosti,
 zaštitu žena na radu,
 planiranje obitelji i demografsku obnovu,
 šport.

Članak 78.

Odbor za obitelj, mladež i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Članak 80.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 4 člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 84.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još dva člana Odbora može se imenovati iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za zaštitu okoliša

Članak 84.a

U djelokrugu su Odbora za zaštitu okoliša poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
 temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,
 mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,
 mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih dijelova prirode,
 praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja,
 poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi (zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada, zbrinjavanje opasnog otpada, gospodarenje sekundarnim sirovinama),
 pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Članak 84.b

Odbor za zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana mogu se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj

Članak 87.

U djelokrugu su Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području poljoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, veterinarstva, sela, seljaštva i ruralnog razvoja.

Članak 88.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo

Članak 88.a

U djelokrugu su Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 88.b

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za pomorstvo, promet i veze

Članak 89.

U djelokrugu su Odbora za pomorstvo, promet i veze poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području pomorstva, prometa i veza te zaštite mora od onečišćenja s brodova, obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka.

Članak 90.

Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika a još pet članova Odbora može se imenovati i to: jedan znanstveni djelatnik iz područja telekomunikacija, jedan znanstveni djelatnik iz područja pomorstva, jedan stručni djelatnik iz područja željeznica, jedan stručni djelatnik iz područja cestovnog prometa i jedan stručni djelatnik iz područja pošta.

Članak 91.

Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove:
 priprema i podnosi Saboru prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Sabora,
 predlaže imenovanje i opoziv predstavnika Sabora u određena državna i druga tijela i udruge,
 predlaže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Sabor, ako zakonom nije drukčije određeno,
 utvrđuje i Saboru podnosi prijedloge propisa o materijalnim pravima zastupnika u Saboru,
 u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na radne odnose, plaće i druga primanja dužnosnika,
 donosi pojedinačna rješenja o stalnoj novčanoj naknadi i drugim primanjima zastupnika te plaćama dužnosnika koje imenuje i razrješuje Sabor i njegova radna tijela, ako zakonom nije drukčije određeno,
 donosi odluke o mjerilima za utvrđivanje primanja i naknadama troškova znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima koji su članovi radnih tijela Sabora ili su uključeni u njihov rad,
 donosi pojedinačna rješenja o mjesečnoj novčanoj naknadi znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima, koji su članovi radnih tijela Sabora,
 obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 98.

U djelokrugu su Odbora za informiranje, informatizaciju i medije poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u području informiranja, pisanih i elektroničkih medija, a posebice:
 razmatra pitanja komuniciranja, informiranja i medija o kojima odlučuje Sabor,
 prati, potiče i sudjeluje u donošenju zakona o pisanim i elektroničkim medijima (tisak, radio, televizija, Internet),
 poticanje nastanka, oblikovanja i potpisivanja relevantnih međunarodnih dokumenata o informiranju i medijima,
 praćenje primjene međunarodnih dokumenata o informiranju i medijima i praćenje rada odbora za medije i/ili informiranje drugih zemalja,
 zaštita prava na informiranje i informaciju, zaštita intelektualnog vlasništva, zaštita privatnosti na elektroničkim medijima.
 poticanje prava na informiranje, informaciju i komuniciranje novim tehnologijama i sredstvima elektroničkog komuniciranja (Internet, elektronička trgovina, Internet edukacija),
 promicanje tehničke kulture i međunarodne tehničke suradnje glede uporabe računala i računalnog umrežavanja (Internet),
 usklađivanje, poticanje i unaprjeđenje gospodarstva temeljenog na informacijskim tehnologijama,
 praćenje postojećih, predlaganje i poticanje korištenja novih tehnologija informiranja u radu Sabora i o radu Sabora,
 suradnja s udrugama, medijima, znanstvenim institucijama, povjerenstvima Vlade i Predsjednika Republike, koja razmatraju djelatnost komunikacije, informiranja i medija.

Članak 109.

Vlada određuje člana Vlade, državnog tajnika i zamjenika državnog tajnika u središnjem državnom uredu za svog predstavnika u Saboru povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.

Predstavnik Vlade, nazočan sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Sabora, odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Sabor ili radno tijelo može, smatra li da je nazočnost predstavnika Vlade nužna, raspravu prekinuti ili odgoditi. O tome će Sabor odlučiti bez rasprave.

U raspravi u Saboru i radnim tijelima, osim predstavnika Vlade, mogu sudjelovati i drugi njezini članovi.

Članak 139.

Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze, Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego, na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun, utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.

Članak 140.

Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.

Radna tijela, osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koja su, uz matično, razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu, vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta.

Članak 141.

Kad razmotri prijedlog zakona, matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.

Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. U izvješću, koje podnosi Saboru, matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Članak 164.

Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona.

Usmena zastupnička pitanja

Članak 180.

Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«.

Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora prije prelaska na prvu točku dnevnog reda. U »Aktualnom prijepodnevu« zastupnici organizirani u klubove zastupnika mogu postaviti ukupno 40 pitanja, a nezavisni zastupnici koji nisu izabrani na listi političke stranke, zastupnici nacionalnih manjina koji nisu organizirani u klub zastupnika te po jedan zastupnik političkih stranaka koji nemaju klub zastupnika mogu postaviti pitanje na svakoj drugoj sjednici.

Broj pitanja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje se razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupni broj zastupnika na način da se broj članova pojedinog kluba podijeli s četiri s time da se pri izračunu rezultat 0,50 i više korigira na više.

Zastupnik može postaviti jedno pitanje. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.

Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje iznašanjem razloga u trajanju do jedne minute.
Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada, odnosno ministar dostavi pisani odgovor.
Tijekom »Aktualnog prijepodneva« zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod ili ispravio netočan navod iznesen u zastupničkom pitanju drugog zastupnika ili koji je u odgovoru na zastupničko pitanje iznio predsjednik ili član Vlade.

Postavljanje pitanja ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 208.

Predsjedatelj daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Neovisno o redoslijedu zastupnik može dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika, kada želi ispraviti navod za koji drži da je netočan te za repliku.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj. Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 209.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od jedne minute, a zastupnik odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj povredi govori. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, može zatražiti da o tome dostavi mišljenje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u roku od 24 sata. O mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabor odlučuje bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio netočan navod, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je iznio navod. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, u protivnom će mu predsjedatelj oduzeti riječ, a zastupnikov govor ne može trajati dulje od jedne minute.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi odgovorio na navod (replika), predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je navod iznio. Replika zastupnika, odnosno odgovor na repliku ne mogu trajati dulje od dvije minute.

Zastupnik može ispraviti netočan navod (o iznesenim činjenicama) i odgovoriti na izlaganje (replika) samo jedanput i to na osnovno izlaganje.

Zastupnik ne može odgovoriti na izlaganje predsjedatelja.

Zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod iz izlaganja (replika) predstavnika Vlade i predstavnika kluba zastupnika.

Zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod iz izlaganja zbog kojeg je predsjedatelj izrekao govorniku stegovnu mjeru.

Članak 214.

Zastupniku se izriče opomena ako:
 se u svom govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja,
 govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja,
 svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,
 se javi za povredu Poslovnika ili ispravak netočnog navoda, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,
 omalovažava ili vrijeđa predsjedatelja ili druge zastupnike,
 svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja u Saboru,
 na drugi način remeti red na sjednici.

Članak 220.

Prije početka sjednice zastupnici se upisuju u knjigu nazočnih sjednici.

Članak 223.a

Tijekom sjednice Sabora predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi predstavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, može zatražiti stanku za sastanak kluba.

Predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi predstavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, dužan je iznijeti razloge zbog kojih traži stanku i prijedlog duljine njezina trajanja, u izlaganju ne duljem od dvije minute.

Predsjedavajući sjednicom Sabora odobrit će stanku s time da za stanku ne može odrediti vrijeme kraće od deset niti dulje od trideset minuta.

Nakon stanke predsjednik ili potpredsjednik kluba zastupnika te drugi predstavnik kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, obrazložit će stajalište kluba u izlaganju ne duljem od pet minuta.

Na izlaganje predsjednika ili potpredsjednika kluba zastupnika te drugog predstavnika kluba zastupnika, ako oni nisu nazočni, nije dozvoljena replika, a može se ispraviti netočan navod.

Članak 226.

Zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom Republike Hrvatske nije drukčije određeno.

Većinom glasova svih zastupnika, Sabor donosi:
 odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske,
 zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave,
 Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
 odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade, Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade,
 odluku o raspuštanju Sabora,
 Poslovnik Sabora.

Članak 227.

Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor:
 donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske,
 potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske,
 donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske,
 donosi odluku iz članka 7. stavka 2. i članka 8. Ustava Republike Hrvatske,
 donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.
 donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike.

Glasovanje

Članak 229.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektroničkim glasovanjem.

Poimenično glasovanje provodi se kada to zatraži klub zastupnika ili predlagatelj akta.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga, te tko se »uzdržao« od glasovanja.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se »za« ili »protiv«.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjedatelj može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani zastupnik ustane i izgovara »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno »uzdržan«.

Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.

Zastupnike proziva i glasove broji tajnik Sabora
Članak 233.

Predsjedatelju kod tajnog glasovanja uz tajnika Sabora pomaže i određeni broj zastupnika.

Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik Sabora zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je predan glasački listić.

Članak 236.

Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno.

Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate glasovao zastupnik.

Članak 238.a

Prigodom elektroničkog glasovanja svaki zastupnik potvr¬đuje nazočnost svojim identifikacijskim ključem prije svakog glasovanja.

Zastupnici koji se nalaze u dvorani, a nisu potvrdili nazoč¬nost u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, smatraju se nena¬zočnima sjednici.

Elektroničko glasovanje provodi se na način da predsjedatelj poziva zastupnike da potvrde svoju nazočnost, a zatim da se pritiskom na odgovarajuću tipku izjasne »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno da se uzdrže od glasovanja.

Predsjedatelj proglašava rezultat glasovanja na temelju kontrolnog ekrana.

Glas zastupnika koji je potvrdio nazočnost a nije prigodom glasovanja pritisnuo tipku »za«, »protiv« i »uzdržan« smatra se uzdržanim glasom.

Na zahtjev predstavnika kluba zastupnika provest će se glasovanje dizanjem ruke.

Elektroničko glasovanje ne može se provesti kod poime¬ničnog glasovanja.

Članak 249.

Sjednice se Sabora tonski snimaju.

Tajnik sabora dužan je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice.

Zastupnici mogu, u skladu s mogućnostima, dobiti prijepis tonske snimke sjednice u tiskanom ili elektroničkom obliku po vlastitom izboru.

Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Sabora mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora.

U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u prijepisu tonske snimke sjednice, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Članak 251.

Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.

Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje:
- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora,
- pojedine prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora,
- pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata,
- zaključke Sabora i radnih tijela Sabora,
- poticaje, stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru,
- akte Predsjednika Republike,
- sažete govore održane na sjednicama Sabora,
- zastupnička pitanja i odgovore Vlade,
- prikaz rada Vlade,
- kroniku značajnijih događanja u Saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi,
- kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora,
- životopise dužnosnika koje je izabrao, odnosno imenovao Sabor.

Radi cjelovitog izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor će svoje glasilo i druge publikacije te službene dokumente učiniti dostupnim preko interneta, a kad se za to steknu uvjeti, preko audiovizualnih i multimedijalnih sredstava.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je ovaj Konačni prijedlog zakona u potpunosti sukladan Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 6. srpnja 2011. godine. Naglasio je kako je Trg Sv. Marka oblikom i prostornim položajem neprikladan za održavanje skupova te se ovim izmjenama i dopunama uvode ograničenja prava na slobodu javnog okupljanja. Međutim, navodi kako su ona razmjerna potrebama zaštite od terorizma, zaštite državne sigurnosti te zaštite sigurnosti i prava drugih. Također ističe kako i Europska konvencija o ljudskim pravima, u određenim slučajevima, poznaje mogućnost ograničenja prava na slobodu javnog okupljanja. Stoga je ovim izmjenama i dopunama bilo potrebno pomiriti više suprotstavljenih prava te osim prava građana na mirno okupljanje i javni prosvjed, omogućiti institucijama sigurno i redovito obavljanje poslova.

U raspravi je istaknuta primjedba kako bi određene odredbe ovoga Zakona bile teško primjenjive, posebice one koje se odnose na ograničenja broja sudionika te vremena u kojemu se može održavati mirno okupljanje i javni prosvjed. Osim toga, izneseno je mišljenje kako bi bilo potrebno osobama s invaliditetom i osobama s teškoćama u kretanju, a sukladno prijedlogu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, dozvoliti dolazak na Trg Sv. Marka i iz ulice M. Mesnića preko ulice A. G. Matoša.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona na drugačiji način regulira upravljanje HRT-om što će za posljedicu imati bolje funkcioniranje njenih tijela. Naglasio je kako će se ovim izmjenama i dopunama stvoriti uvjeti za provedbu restrukturiranja koje do sada nisu uspjela provesti tijela koja su upravljala HRT-om.

Odbor je bez rasprave većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako ovaj Prijedlog zakona predstavlja dodatno usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s zakonodavstvom Europske unije. Naglasio je kako će ove izmjene i dopune doprinijeti višoj razini zaštite prava potrošača u Republici Hrvatskoj što je jedan od temelja uređenog tržišta.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je nužno pravno doraditi odredbu članka 7. ovoga Prijedloga, kojom je dodan članak 87.a, kako bi u stavku 6. bilo razvidno koji je to trenutak u kojemu potrošač mora primiti dva primjerka ugovora.

Osim toga, potrebno je preispitati odredbu članka 10. ovog Prijedloga kojom je izmijenjen članak 90., kako bi u stavku 4. bilo razvidno na koji točno „izričit“ način je trgovac dužan obavijestiti potrošača na njegovo pravo na jednostrani raskid ugovora.

Nadalje, iznesena je primjedba glede predloženog rješenja kojim je u Prijedlog zakona  uveden engleski naziv „timeshare“, što je objašnjeno potrebom usklađivanja s Direktivom 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 2009. godine.

U cijelom tekstu Prijedloga potrebno je preispitati odredbe koje se odnose na oblik sklapanja ugovora, oblik pružanja „prethodne obavijesti“, oblik obavijesti o izmjenama podataka u prethodnoj obavijesti, oblik raskida ugovora i slično, u smislu prijedloga da oni moraju biti „u pisanom obliku, na papiru ili drugom trajnom mediju“.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se, između ostalog,  ovim Prijedlozima zakona normativno uređuje pravo zastupnika i državnih dužnosnika na povratak na rad nakon prestanka obnašanja dužnosti, kod poslodavca kod kojega su bili zaposleni na neodređeno vrijeme, prije početka obnašanja dužnosti. Napominje kako je bilo potrebno brisati odredbe članaka 8., 9. i 10. Zakona o postupku primopredaje vlasti jer je pravo državnih dužnosnika na povratak na rad djelomično bilo uređeno tim odredbama.

U raspravi je istaknuto kako je upitna ustavnost odredbe koja se odnosi na propisivanje obveze poslodavcu da „primi natrag“ na rad zastupnika ili dužnosnika koji je kod njega bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, posebno stoga što će zastupnik ili dužnosnik, ukoliko „bivši“ poslodavac ne postupi sukladno navedenoj odredbi, zaštitu svojih prava moći ishoditi sudskim putem.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.
    

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 15. lipnja 2012. godine raspravio je Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2011. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 12. travnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je pozitivno mišljenje na navedeno Izvješće.
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (9 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2011. godinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 15. lipnja 2012. godine raspravio je Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Obrazlažući Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini u kontekstu učinka posebnih izvidnih mjera na temeljna prava i slobode pojedinaca, Glavni državni odvjetnik istaknuo je da su tijekom 2011. godine suci istrage izdali manji broj naloga u odnosu na 2010. godinu, ali i da su mjere korištene prvenstveno za najopasnije oblike kaznenih djela organiziranog kriminaliteta i korupcije. U preko 62% slučajeva na temelju provedenih radnji za teška kaznena djela pokreće se kazneni postupak koji bez toga ne bi bio pokrenut, a ti postupci u pravilu završavaju osuđujućom presudom. Imajući u vidu da je uspješnost u kaznenim predmetima 87,3%, Glavni državni odvjetnik istaknuo je da su državna odvjetništva ostvarila poslove koji su bili planirani prilikom dodjele sredstva za rad.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/12-02/16
Urbroj: 6521-1-12-01
Zagreb, 25. svibnja 2012.

Na temelju članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11. i 61/11.) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 25. svibnja 2012. godine donio je

O D L U K U

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka,
nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina

I.
Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2012. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu u iznosu od 50 161 666, 00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.
Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina za rad u 2012. godini raspoređuju se sredstva:
1. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(42 zastupnika i 19 zastupnica)                               20 390 391,50 kuna
2. Hrvatska demokratska zajednica
(37 zastupnika i 8 zastupnica)                                 14 494 767,12 kuna
3. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(10 zastupnika i 3 zastupnice)                                   4 364 716,39 kuna
4. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(6 zastupnika)                                                         1 954 350,62 kuna
5. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                            977 175,31 kuna
6. Hrvatski laburisti - Stranka rada
(5 zastupnika i 1 zastupnica)                                     1 986 923,13 kuna
7. Demokratski centar
(1 zastupnica)                                                            358 297,61 kuna
8. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika i 1 zastupnica)                                     1 009 747,82 kuna
9. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                             977 175,31 kuna
10. Hrvatska građanska stranka
(1 zastupnik i 1 zastupnica)                                          684 022,72 kuna
11. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik)                                                             325 725,10 kuna
12. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
(1 zastupnica)                                                            358 297,61 kuna
13. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske
(1 zastupnik)                                                             325 725,10 kuna
14. Vladimir Bilek
(zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)             325 725,10 kuna
15. Veljko Kajtazi
(zastupnik austrijske, bugarske, njemačke,
poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske,
ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)            325 725,10 kuna
16. Furio Radin
(zastupnik talijanske nacionalne manjine)                      325 725,10 kuna
17. Deneš Šoja
(zastupnik mađarske nacionalne manjine)                      325 725,10 kuna
18. Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)                        325 725,10 kuna
19. Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)                           325 725,10 kuna

III.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun nezavisnih zastupnika koji su izabrani s nezavisnih lista te zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:
1. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(42 zastupnika i 19 zastupnica)                                    5 097 597,88 kuna
2. Hrvatska demokratska zajednica
(37 zastupnika i 8 zastupnica)                                     3 623 691,78 kuna
3. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(10 zastupnika i 3 zastupnice)                                     1 091 179,10 kuna
4. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(6 zastupnika)                                                              488 587,66 kuna
5. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                             244 293,83 kuna
6. Hrvatski laburisti - Stranka rada
(5 zastupnika i 1 zastupnica)                                        496 730,78 kuna
7. Demokratski centar
(1 zastupnica)                                                               89 574,40 kuna
8. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika i 1 zastupnica)                                          252 436,96 kuna
9. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                               244 293,83 kuna
10. Hrvatska građanska stranka
(1 zastupnik i 1 zastupnica)                                           171 005,68 kuna
11. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik)                                                                81 431,28 kuna
12. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
(1 zastupnica)                                                                89 574,40 kuna
13. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske
(1 zastupnik)                                                                81 431,28 kuna
14. Vladimir Bilek
(zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine)                81 431,28 kuna
15. Veljko Kajtazi
(zastupnik austrijske, bugarske, njemačke,
poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske,
ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)               81 431,28 kuna
16. Furio Radin
(zastupnik talijanske nacionalne manjine)                         81 431,28 kuna
17. Deneš Šoja
(zastupnik mađarske nacionalne manjine)                         81 431,28 kuna
18. Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)                           81 431,28 kuna
19. Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)                             81 431,28 kuna

IV.
Za razliku između isplaćenih sredstava za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine na temelju Odluke o izmjeni odluke o privremenom raspoređivanju sredstava za rad političkih stranka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine od 8. ožujka 2012. godine i iznosa utvrđenog točkom III. ove Odluke, umanjit će se naredna isplata.

V.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

Josip Leko

OBRAZLOŽENJE

Uz točku I.

Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine“ broj 24/11. i 61/11.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 24/12. i 36/12.) za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 50 161 666, 00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2012. godini temelji se na navedenom iznosu.

Također je propisano da sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnicima nacionalnih manjina. Za svakog zastupnika pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina.

Odlukom o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2012. Godine (“Narodne novine” broj 131/11. i 3/12.) za ove namjene na računu A 539232 Potpore političkim strankama planiran je iznos od 14 750 000 kuna, te se raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka i zastupnika nacionalnih manjina u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine temelji na navedenom iznosu.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2012. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama, nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina raspoređuju se sredstva u iznosu od 325 725,10 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 358 297,61 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci, nezavisnim zastupnicima, odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun nezavisnih zastupnika te zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku IV.

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine sredstva za rad političkih stranka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina raspoređena su na temelju Odluke o izmjeni odluke o privremenom raspoređivanju sredstava za rad političkih stranka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine od 8. ožujka 2012. godine. Obzirom da su navedenom Odlukom raspoređena sredstva za prvo tromjesečje 2012. godine u većem iznosu od iznosa utvrđenog ovom Odlukom, propisano je da za više isplaćena sredstva umanji naredna isplata na temelju ove Odluke.

Uz točku V.

Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:
1. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske, 51215 Kastav, Žegoti bb
2. Demokratski centar, 10000 Zagreb, Ilica 48
3. Hrvatska demokratska zajednica, 10000 Zagreb, Trg žrtava fašizma 4
4. Hrvatska građanska stranka, 21000 Split, Zrinsko Frankopanska 68
5. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, 10000 Zagreb, Kneza Mislava 8
6. Hrvatska seljačka stranka, 10000 Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 17
7. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, 10000 Zagreb,Čulinećka 119
8. Hrvatska stranka umirovljenika, 10000 Zagreb, Frankopanska 7II
9. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, 31000 Osijek, Trg Lava Mirskog 1
10. Hrvatski laburisti – Stranka rada, 10000 Zagreb, Ilica 108
11. Istarski demokratski sabor, 52100 Pula, Splitska 3
12. Samostalna demokratska srpska stranka, 32000 Vukovar, Trg drvena pijaca 28
13. Socijaldemokratska partija Hrvatske, 10000 Zagreb, Drage Iblera 9
14. Zastupnik Jakša Baloević
15. Zastupnik Ivan Grubišić
16. Zastupnik Vladimir Bilek
17. Zastupnik Veljko Kajtazi
18. Zastupnik Furio Radin
19. Zastupnik Deneš Šoja
20. Pismohrana

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11. svibnja 2012. godine raspravio je Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 30. ožujka 2012. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je pozitivno mišljenje na navedeno Izvješće.

Odbor je u raspravi utvrdio kako je Agencija podnijela Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama na temelju članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odbor je nakon rasprave jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća HINE od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2011., s nadopunom Godišnjeg izvješća o radu za razdoblje od 1. svibnja 2011. do 31. prosinca 2011. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Upravno vijeće HINE aktima od 5. srpnja 2011. i 1. ožujka 2012.

Odbor je navedena Izvješća raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na spomenuta Izvješća kojim je istaknuto kako Upravno vijeće HINE nije obavilo svoju zadaću vezanu za reorganizaciju i preustroj HINE te kako je ukupni poslovni rezultat na kraju 2011. godine negativan. Slijedom toga, negativni će se poslovni procesi nastaviti i u 2012. godini.

U raspravi Odbor je većinom glasova podržao stajališta iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Ne podupire se Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća HINE od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2011. s nadopunom Godišnjeg izvješća o radu za razdoblje od 1. svibnja 2011 do 31. prosinca 2011.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 24. siječnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na navedeni Prijedlog zakona kojim ne podržava Prijedlog zakona ističući kako će u postupak donošenja uputiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te kako će njime, između ostalog, na odgovarajući način biti uređeno pravo na mirovinu predsjednika Republike Hrvatske.

U raspravi Odbor je većinom glasova podržao stajališta iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor većinom glasova nije podržao donošenje Zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je podnio Klub zastupnika HDZ-a jer su za Prijedlog zakona glasovala 2 člana Odbora, a 8 članova Odbora je bilo protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona potrebno radi usklađivanja njegovih odredbi s odredbama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije u području potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju te Zajedničkom poljoprivrednom politikom.

U raspravi je iznesena primjedba kako nije razvidno na koji način će biti regulirana stečena prava pravnih i fizičkih osoba koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona članovi Komore obzirom da će oni, propuštanjem roka izvješćivanja Skupštine Komore o svome članstvu, biti brisani iz članstva Komore.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 24. siječnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na navedeni Prijedlog zakona kojim ne podržava Prijedlog zakona ističući kako će u postupak donošenja uputiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te kako će njime, između ostalog, na odgovarajući način biti uređeno pravo na mirovinu predsjednika Republike Hrvatske.

U raspravi je Odbor većinom glasova podržao stajališta iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor većinom glasova nije podržao donošenje Zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada jer su za Prijedlog zakona glasovala 2 člana Odbora, a 8 članova Odbora je bilo protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je ovaj Prijedlog zakona u potpunosti sukladan Odluci Ustavnog suda od 6. srpnja 2011. godine, te kako će sada građani moći svoja politička, socijalna i nacionalna uvjerenja prenijeti izravno adresatima, Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Naglasio je kako je Trg Sv. Marka oblikom i prostornim položajem neprikladan za održavanje skupova. Stoga je ovim izmjenama potrebno, osim prava građana na javno okupljanje, omogućiti institucijama sigurno i redovito obavljanje poslova.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je potrebno preispitati odredbe Prijedloga zakona koje se odnose na ograničenja broja sudionika te vremena u kojemu se može održavati mirno okupljanje i javni prosvjed, kako bi ista odgovarala zahtjevima državne sigurnosti i zahtjevima zaštite prava drugih osoba.

Također je istaknuto da se prilikom određivanja prilaznih putova kojima je dozvoljen dolazak sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na Trg Sv. Marka, treba voditi računa i o osobama s invaliditetom kako bi im bio omogućen dolazak i mirno okupljanje.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. travnja 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno radi poticanja investicija i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako u Republici Hrvatskoj postoji potreba za boljom koordinacijom aktivnosti usmjerenih prema poticanju investicija i jačanju konkurentnosti, kako na razini središnjih tijela državne uprave i drugih javnih tijela tako i između središnje s nižim administrativnim razinama upravnog sustava Republike Hrvatske.

U raspravi je iznesena primjedba koja se odnosi na akt osnivanja Agencije. Naime, nije razvidno zašto se Agencija osniva zakonom, a ne uredbom o osnivanju, obzirom da je Ministarstvo gospodarstva, kao središnje tijelo državne uprave, naređeno Agenciji.

Osim toga, istaknuto je kako je potrebno na odgovarajući način preispitati odredbu članka 6. stavka 5. Prijedloga zakona, a koja se odnosi na imenovanje članova Upravnog vijeća na razdoblje od 5 godina, posebno imajući u vidu da je za ostala tijela Agencije to razdoblje određeno u trajanju od 4 godine.

Također je ukazano na potrebu određivanja nadležnosti Uprave za investicije i konkurentnost pri Ministarstvu gospodarstva, obzirom na nadležnosti i ovlasti Agencije. Međutim, u raspravi je istaknuto kako će navedena Uprava zadržati upravljačka prava te stvarati preduvjete za funkcioniranje Agencije, dok će Agencija imati operativnu ulogu kojom će biti osigurana njezina efikasnost s posebnim naglaskom na poticanje investicija.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OSNIVANJU AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 14. ožujka 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako odredbe ovog prijedloga Zakona, u najvažnijem, uređuju način popunjavanja radnih mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme (do dana prestanka njegova mandata) i to iz reda državnih službenika ili prijamom u državnu službu. Nadalje, uređuju popunjavanje rukovodećih radnih mjesta u Hrvatskom saboru na temelju javnog natječaja. Regulira se premještaj državnih službenika „po potrebi službe“ i to na radna mjesta više ili niže kategorije od kategorije u kojoj je utvrđeno radno mjesto na koje je službenik raspoređen. Istovremeno se određuje raspored državnih službenika nakon donošenja pravilnika o unutarnjem redu u skladu s novim aktom o unutarnjem ustrojstvu kako bi se osigurale pretpostavke za bolje funkcioniranje tijela državne uprave koja će biti servis građana i osigurati učinkovito obavljanje poslova.

Nakon uvodnog obrazloženja, većina članova Odbora podržala je prijedlog predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je podržano rješenje kojim je dano pravo ministru da odluči koga izabrati u svoj kabinet te na taj način izabere svoje najbliže suradnike. Istaknuto je kako se time uspostavlja transparentnost u izboru najbližih suradnika ali i odgovornost ministara za njihov rad.

Također su iznesene pojedine primjedbe i prijedlozi kako bi valjalo doraditi odredbu članka 2. prijedloga Zakona koja se odnosi na dodani članka 74. c stavak 1. jer iz predloženog rješenja nije razvidno na koji način će osobe biti primane u državnu službu posebno stoga što se za te osobe neće raspisivati javni natječaj niti interni oglas. Istovremeno, potrebno je na odgovarajući način preispitati odredbe dodanog članka 74. d koje se odnose na popunjavanje radnih mjesta „rukovodećih državnih službenika u Hrvatskom saboru“ na temelju javnog natječaja imajući u vidu rješenje ovoga prijedloga Zakona kako za popunjavanje radnih mjesta u kabinetu ministra isti nije potreban.

Također se predlaže preispitati odredbu članka 5. prijedloga Zakona kojom se u članku 96. a dodaju stavci 4. i 5. jer nije jasno na koji način odluka sindikata o nedavanju suglasnosti za pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika može biti predmet upravnog spora.

Predloženo je doraditi odredbu članka 7. prijedloga Zakona koja se odnosi na stavak 2. članka 151.a kako bi bilo razvidno da se navedena odredba odnosi i na zamjenika predstojnika Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko