Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 2. listopada 2013. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela grupa zastupnika u Hrvatskom saboru aktom od 10. srpnja 2013.
Odbor je Prijedlog odluke raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Vlada Republike Hrvatske dostavila je pozitivno mišljenje na navedeni Prijedlog.
Predstavnik predlagatelja naglasio je kako je promjena Ustava na predloženi način nužna kako bi se omogućilo kažnjavanje počinitelja kaznenih dijela teškog ubojstva počinjenih iz političkih pobuda s obzirom da u vrijeme kada su ista bila počinjena nije „postojala volja“ za njihovim sankcioniranjem.
U raspravi, glede teksta Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske izražene su dvojbe i protivljenja glede prijedloga da se izbjegne nastupanje zastare kaznenog progona samo za kaznena djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda. Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje u kojemu predlaže u odredbi članka 31. Ustava Republike Hrvatske propisati da zastara ne može nastupiti za sva „kaznena djela teških ubojstava“ te ujedno propisati mogućnost kaznenog progona navedenih kaznenih djela i nakon proteka rokova za zastaru kaznenog progona. U raspravi su izneseni stavovi kako bi, prilikom utvrđivanja Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, tekst trebalo urediti na način kako je predložila Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju s obzirom da je Prijedlog predlagatelja neprecizan i ne može garantirati jednoznačno tumačenje. Odnosno, kako domaće kazneno zakonodavstvo ne poznaje kvalifikaciju kaznenog djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda. Također, izraženo je mišljenje kako upravo kvalifikacija kaznenog djela „teškog ubojstva počinjena iz političkih pobuda“ iz Prijedloga predlagatelja, onemogućava pogodovanje bilo kojem političkom režimu i upravo je „motiv počinjenja kaznenog djela važan ne samo prilikom kvalifikacije djela već i pri odmjeravanju kazne“.
Tijekom rasprave istaknuta je dvojba da li će se promjenom Ustava Republike Hrvatske na predloženi način i promjenom Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, poštovati obveze preuzete u pregovorima s Europskom unijom. Osim toga, naglašeno je kako je predmetni Prijedlog preuranjen s obzirom da je potrebno prethodno utvrditi da li odredbe važećeg domaćeg kaznenog zakonodavstva ili međunarodnog prava, pružaju mogućnost procesuiranja počinitelja kaznenih djela teških ubojstava. Također, izražena je potreba raspisivanja referenduma o ovim ustavnim promjenama „kako bi se izbjegli prigovori da se vodi isključivo politička rasprava“.
Nadalje, u raspravi su izražena mišljenja kako je potrebna promjena Ustava Republike Hrvatske ne samo u tekstu kako je predložio predlagatelj već i u dijelu koji bi se odnosio i na pitanje referenduma, sukoba interesa, nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske u smislu prethodne procjene međunarodnih ugovora te Ustavnog zakona o provedbi Ustava Republike Hrvatske u smislu propisivanja njegove ustavne snage.
Istaknuta je primjedba kako su predmetni Prijedlog i prijedlog iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske „nedovoljno promišljeni“ glede propisivanja nemogućnosti zastare kaznenog progona samo za počinitelje kaznenih djela teških ubojstava, odnosno kaznenih djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda te kako je potrebno propisati da zastara kaznenog progona ne može nastupiti i za druga teška kaznena djela npr. silovanja, teških tjelesnih ozlijeda.
U raspravi je istaknuto kako uređivanje odredbe članka 31. Ustava Republike Hrvatske na predloženi način neće regulirati odgovornost za pokušaj ubojstva, prikrivanje, supočiniteljstvo, sudioništvo (poticanje i pomaganje), odnosno zločinačko udruženje. Međutim, pojašnjeno je kako predmetna pitanja uređuje domaće kazneno zakonodavstvo te kako ih nije potrebno posebno uređivati predmetnim Prijedlogom.
Navedeno je kako nije potrebno pristupiti promjeni Ustava Republike Hrvatske kako bi se pokrenuo kazneni progon protiv počinitelja teških kaznenih djela s obzirom da za ona kaznena djela teških ubojstava koja su počinjena prije devedesetih nije nastupila zastara kaznenog progona, a za kaznena djela koja su počinjena kasnije, određeni „dugački“ zastarni rokovi kaznenog progona. Osim toga, istaknuto je kako se određivanjem da zastara kaznenog progona ne može nastupiti za kaznena djela teških ubojstava, neće omogućiti pribavljanje dokaza za one slučajeve o kojima se vodio postupak, a koji su ostali nerazjašnjeni zbog nedostatka dokaza.
Također, istaknuta je primjedba kako dvojbe glede promjene Ustava postoje i zato što navedeni Prijedlog nije bio upućen na javnu raspravu (savjetovanje sa zainteresiranom javnošću) te da nije provedena ni „stručna rasprava“. Pojašnjeno je kako tekst Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske još nije utvrđen te kako je prijedlogom Odluke predlagatelja o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske u točki II. određeno da „nakon provedene rasprave u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima“, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), podupire donošenje Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin