Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 675, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Natalija Martinčević, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 13. lipnja 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 691, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 9. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 705, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Jadranka Kosor, prof. dr. sc. Josip Kregar i prof. dr. sc. Gvozden Flego, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 15. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 722, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. listopada 2014. godine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, P.Z. br. 736, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a i nezavisnog zastupnika Furia Radina, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja su istaknuli kako svojim prijedlogom predlažu promijeniti odredbe koje se odnose na postojeći izborni model. Naime, istaknuto je kako izborni model zatvorenih blokiranih lista u promijenjenim društveno-političkim okolnostima, kada je razvidno da građani imaju sve manje povjerenja u političke stranke, ne potiče građane na sudjelovanje u političkim procesima već ima upravo suprotan učinak. U situaciji kada se demokratska politička kultura u Republici Hrvatskoj još uvijek razvija, te građani opravdano imaju sve veće zahtjeve od svojih predstavnika, promjena izbornog modela mogla bi odigrati značajnu ulogu u demokratizaciji izbornog procesa i pozitivno utjecati na motivaciju građana da sudjeluju u političkom životu zemlje. U tom smislu su predloženi različiti modeli preferencijalnog glasovanja od toga da se zastupnici biraju sustavom listi ili jednog prenosivog glasa, na temelju proporcionalne zastupljenosti na način da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista do toga da se biraju na način da uz izborni prag unutar liste od 5% birač ima tri glasa koja bi mogao rasporediti kandidatima unutar jedne liste i na taj način im dati prednost pred ostalim kandidatima. Posebno je istaknuto kako su mogućnost kandidiranja osoba osuđenih za teška kaznena djela i istovremeno obnašanje dužnosti saborskog zastupnika i općinskog načelnika/gradonačelnika ugrožavale integritet izbornog procesa i izabranih dužnosnika. Također je istaknuto kako se predlaže smanjenje broja izbornih povjerenstava te da se kao kandidat na pojedinoj listi može pojaviti samo ona osoba koja ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj je kandidiran. Posebno je navedeno kako se predlaže i poštovanje načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista te kako bi u slučaju nepoštovanja tog načela kandidacijska lista bila nevaljana. Naime, pojašnjeno je kako i Ustav Republike Hrvatske i Zakon o ravnopravnosti spolova utvrđuje okvir primjene navedenog načela no u Hrvatskom saboru do sada nije bilo jače zastupljenosti podzastupljenog spola (manje od 40%) u ukupnom broju zastupnika.

Prije započinjanja rasprave o ovim zakonskim prijedlozima predsjednik Odbora predložio je da se svi podrže kako bi se nakon rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora te radnim tijelima izradio usuglašeni tekst zakona koji bi bio podnesen Hrvatskom saboru na donošenje.
U raspravi je istaknuto kako je potrebno izmijeniti važeći izborni model te izraditi takav koji će omogućiti veću participaciju i utjecaj građana u izbornim procesima, podići razinu povjerenja građana u izabrane predstavnike, povećati njihove odgovornosti i relevantnosti političke odluke. Izraženo je stajalište kako birači ne traže samo „tehničku“ izmjenu izbornog modela nego je potrebno uložiti i dodatan napor za što kvalitetniji program kandidata na izborima kako bi se birači mogli opredijeliti na temelju „…konkretnih predloženih mjera“. Iz svega toga proizlazi i potreba za što skorijom izmjenom Zakona o političkim strankama.

Podržan je prijedlog da birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje te da ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela iz glava IX., X. i XXVIII. Kaznenog zakona.
Istaknuto je kako bi bilo dobro podržati prijedlog koji omogućava „…jednaku težinu biračkog glasa po svakoj izbornoj jedinici…“, posebno, u tom slučaju, vodeći računa o teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske.

Također, izražena je potreba za boljim rješavanjem pitanja „…tajnosti izbornog postupka…“  te pitanja „…privatnosti prilikom glasovanja“ posebno glede pripadnika nacionalnih manjina.
Posebna pažnja posvećena je razmatranju prijedloga o poštovanju načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista. Istaknuto je kako je potrebno razmotriti mogućnost da se, umjesto sadašnjeg prijedloga, koji se odnosi na poštovanje načela ravnopravnosti spolova samo prilikom kandidiranja, poštivanje navedenog načela proširi i na mogućnost izbora. Odnosno da se propiše na koji način bi liste koje bi bile valjane (osim što bi morale imati najmanje 40% pripadnika oba spola), morale izgledati s obzirom na poredak na listi žena i muškaraca. Tome u prilog citirana je odredba članka 12. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je, između ostalog određeno kako će se „…provođenjem posebnih mjera promicati ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske“. Izražena je dvojba o provedbi navedenog načela u smislu sastavljanja lista i to prvenstveno u odnosu na listu za „..dijasporu i pripadnike nacionalnih manjina“. Međutim, pojašnjeno je kako je navedeno načelo moguće primijeniti u odnosu na listu za pripadnike nacionalnih manjina s obzirom da ona sadrži ne samo kandidate za izbor zastupnika već i njihove zamjenike. Također istaknuto je mišljenje o upitnoj ustavnosti promatrane odredbe.
Nadalje, navedeno je kako je potrebno razmotriti prijedlog da zastupnik u Hrvatskom saboru istodobno s obnašanjem dužnosti ne može biti i gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika, općinski načelnik i zamjenik općinskog načelnika. Međutim, navedeno je da je prije propisivanja takve odredbe potrebno izvršiti cjelokupnu reformu lokalne samouprave.
Ukazano je na potrebu propisivanja odredbe koja bi biračima nacionalnih manjina pored općeg prava glasa omogućila i posebno pravo glasa na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.
Tijekom rasprave je navedeno kako je važeće izborno zakonodavstvo izrađeno na modelu koji je osiguravao balans načela stabilnosti i načela reprezentativnosti, ali da je zbog “…snažnih zahtjeva javnosti…“ i „…promjena u društvu…“ potrebno „…jednom razumnom mjerom…“, izmijeniti postojeći izborni model.

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predloženo je da se na sjednici Hrvatskoga sabora o tim zakonskim prijedlozima provede objedinjena rasprava.
Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“), podupire donošenje navedenih zakona u pogledu glavnih ciljeva i svrhe radi kojih je predloženo njihovo donošenje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin