Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 23. listopada 2013. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „U ime obitelji“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/13-01/03, Urbroj: 363-13-02, od 14. lipnja 2013. godine.
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata.
Slijedom navedenog ovaj Odbor pripremio je Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma koji je utemeljen na Zahtjevu za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“ da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese definicija braka kao životna zajednica žene i muškarca.
Tijekom rasprave istaknuta je potreba da se sukladno Ustavnom Zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske zatraži od Ustavnog suda Republike Hrvatske da utvrdi da li je referendumsko pitanje postavljeno (kao i sadržaj), u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, izneseno je mišljenje kako postoje ozbiljne sumnje u ustavnost referendumskog pitanja jer se, mogućom izmjenom Ustava Republike Hrvatske na predloženi način, ozbiljno narušavaju temeljne vrednote ustavnog poretka. Naglašeno je kako odredba članka 62. Ustava Republike Hrvatske određuje posebnu zaštitu obitelji, u smislu obitelji kao zajednice čiji članovi žive zajedno i koji su povezani srodstvom, brakom ili usvajanjem, a ne braka „kao zajednice žene i muškarca“ te je istaknuto da ako se predmetna odredba Ustava Republike Hrvatske dopuni na predloženi način, odredba će biti „diskriminirajuća prema onima koji nisu u braku“. Također, istaknuto je kako referendumsko pitanje nije postavljeno u formi amandmana te da Hrvatski sabor nema diskrecijsko pravo (u tom slučaju), samostalno odlučiti o tome gdje će se u Ustav Republike Hrvatske ugraditi navedena definicija o braku.
Izneseno je mišljenje kako u ovoj fazi postupka nema smisla niti ikakvog pravnog učinka da Hrvatski sabor zatraži od Ustavnog sud Republike Hrvatske da utvrdi da li je referendumsko pitanje postavljeno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, međutim pojašnjeno je kako Ustavni Zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske određuje „baš ovaj trenutak za predmetnu provjeru“, odnosno „kada deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma“.
Izneseno je mišljenje kako je u tekstu Prijedloga odluke potrebno brisati riječi „da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske“ obzirom da je Ustavom Republike Hrvatske propisano da se na referendumu iniciranom od strane birača (građanske inicijative), neposredno mijenja Ustav te da je odluka birača u tom slučaju „definitivna i neopoziva“. U ovom slučaju bi se, nakon provedenog referenduma „išlo na pristupanje promjeni Ustava“ što bi u konačnici moglo značiti da odluka donesena na referendumu ne bude poštovana u saborskoj proceduri predviđenoj za promjenu Ustava Republike Hrvatske. Istaknuto je kako bi Ustavni sud Republike Hrvatske u tom slučaju, Odluku Hrvatskoga sabora o raspisivanju državnog referenduma „morao proglasiti protuustavnom s obzirom da je odluka donesena na referendumu obvezujuća“.
Istaknuta je potreba za što skorijom izmjenom Ustava Republike Hrvatske u smislu jasnog uređenja pitanja referenduma u Republici Hrvatskoj kao i na donošenje zakona kojim bi se također na jasan i sustavan način uredilo pitanje referenduma s obzirom da važećim propisima nije osiguran dovoljno precizan i jasan zakonodavni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj.
Naglašeno je kako su se kod zadnjih izmjena Ustava Republike Hrvatske 2010. godine „ublažili kriteriji za referendum“ te da je takvo stanje „iskoristila jedna politička stranka, ali i inicijativa „U ime obitelji“. Istaknuto je da će, ako se odredba članka 62. Ustava Republike Hrvatske izmjeni na način koji predlaže spomenuta Inicijativa, Ustav Republike Hrvatske biti „ideološki ocrtan“ te kako se to može spriječiti samo ako se „postrože kriteriji utvrđeni za referendum“.
Prilikom glasovanja o Prijedlogu odluke o raspisivanju državnog referenduma zastupnik Dragutin Lesar glasovao je protiv predmetnog Prijedloga te je zatražio da se njegovo mišljenje izdvoji iz razloga jer je u Prijedlogu odluke jasno i nedvojbeno određeno da se nakon provedenog referenduma tek pristupa promjeni Ustava Republike Hrvatske i da odluka donesena na referendumu na taj način nije obvezujuća te da nisu određeni rokovi u kojima je Hrvatski sabor dužan nakon provedbe državnog referenduma pristupiti promjeni Ustava Republike Hrvatske.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“), predložio Hrvatskom saboru da donese Odluku o raspisivanju državnog referenduma.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin