Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. studenoga 2012. godine raspravio je Prijedlog zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno obzirom da su otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti prema društvu u kojemu djeluju, pretpostavke demokratizacije, modernog društva i borbe protiv korupcije. Naglasio je kako je sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama jedno od temeljnih ljudskih prava regulirano Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama te međunarodnim ugovorima. Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Nakon što je u raspravi većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, iznesene su pojedine primjedbe i prijedlozi.
Predlaže se iznad članka 2. dodati naslov koji glasi: „Usklađenost s propisima Europske unije“ kako bi sadržaj odredbe članka 2. bio jasno odvojen od sadržaja odredbe članka 1.
Također, predloženo je u odredbi članka 5. na drugačiji način urediti točku 1), obzirom da se navedenom odredbom određuje značenje (definiranje) pojedinih izraza. Također, predloženo je preispitati točku 3) u smislu „posjedovanja“ i „raspolaganja“ informacijom.
U odredbi članka 11. stavcima 1. i 2. potrebno je na jasan način odrediti koji će se akti tijela javne vlasti objavljivati u svrhu savjetovanja s javnošću.
Potrebno je preispitati i na drugačiji način urediti odredbu članka 14. kako ne bi bilo dvojbe u kojem slučaju službenik za informiranje ne može biti pozvan na odgovornost.
U odredbi članka 16. stavka 1. potrebno je samo navesti pojam „testa razmjernosti i javnog interesa“, bez navođenja i njegove definicije, obzirom da je ista određena odredbom članka 5. točke 7).
Predloženo je uskladiti odredbe članaka 21. i 31. kako bi se produženje rokova za ostvarivanje prava na pristup informaciji odnosno ponovnu uporabu informacija uredilo na identičan način.
U odredbi članka 22. stavka 1. predloženo je razmotriti mogućnost brisanja točke 4) koja se odnosi na situaciju kada tijelo javne vlasti obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija utvrđena propisom.
U odredbi članka 23. stavka 3. potrebno je naznačiti kako je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti sukladno odredbi članka 22. ovoga Zakona obzirom da je odredbom članka 22. uređeno „rješavanje o zahtjevu“.
Nadalje, predlaže se u odredbi članka 24. stavka 3. preispitati mogućnost brisanja riječi „što je prije moguće, a“ obzirom da je određeno kako je neovisno tijelo dužno riješiti o žalbi najkasnije u roku od 30 dana. Također, u odredbi stavka 4. valja koristiti pojam „dužno je“ umjesto pojma „mora“.
Također, predloženo je u odredbi članka 29. stavka 2. na drugačiji način odrediti kada tijelo javne vlasti nema obvezu osigurati pretvorbu informacija u smislu „ako to uključuje napor veći od jednostavne radnje“, obzirom da je odredba nejasna.
Predloženo je u odredbi članka 36. stavka 2. na jasan način odrediti dostavu podataka o odobravanju i provjeri ugovora, kako bi bilo razvidno da je određeno u roku od 15 dana od dana „sklapanja ugovora“.
Također, predloženo je u odredbi članka 55. stavka 5. na jasan način propisati kako je inspektor dužan „pisanim putem“ obavijestiti podnositelja predstavke o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama.
Također, predloženo je preispitati prekršajne odredbe u smislu ujednačavanja i usklađivanja novčanih kazni za fizičke i pravne osobe odnosno odgovorne osobe u tijelu javne vlasti. Također je predloženo preispitati mogućnost sankcioniranja i stranih fizičkih i pravnih osoba koje postupaju protivno odredbama ovoga Zakona obzirom na rješenje iz odredbe članka 15. stavka 2. točke 1) Prijedloga.
Nadalje, predloženo je preispitati mogućnost osnivanja neovisnog tijela „Povjerenika za informiranje i zaštitu osobnih podataka“ umjesto dosadašnjeg „Agencije za zaštitu osobnih podataka“, sukladno predloženim alternativama. Naime, naglašena je potreba transformacije Agencije zbog „novih“ zakonskih ovlasti i osnaživanja funkcije neovisnog tijela.
Također, naglašeno je kako je nužno omogućiti potpuno provođenje testa proporcionalnosti i javnog interesa za sve klasificirane podatke, kako je predloženo u odredbi članka 24. stavka 5. ovoga Prijedloga.
Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin