11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/24-12/86, URBROJ: 50301-05/14-24-2), od 14. studenoga 2024. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 16. sjednici, održanoj 19. studenoga 2024. godine jednoglasno (11 glasova „ZA“)

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici,  održanoj 19. studenoga 2023. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, u 2025. godini će realni BDP rasti po stopi od 3,2%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, uz postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja. U 2026. očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,8%, a u 2027. na 2,6%. Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2025. trebala usporiti na 2,7% te potom na 2,3% u 2026. i 2,2% u 2027. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije. Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima, uz prevladavajuće pozitivne trendove migracijskog salda. Očekuje se da će u 2025. godini anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje. 
    Govoreći o prihodima, uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, učinke porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., kao i pakete mjera koje je Vlada donijela za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u vrijeme inflatornih pritisaka, ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8,6%, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2026. projicirani u iznosu od 19,5 milijardi eura, uz međugodišnji rast od 5,3%, dok se u 2027. godini očekuju u iznosu od 20,4 milijardi eura i bilježe rast od 4,8%. Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2025. - 2027. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2025. godini u državni proračun planira se prikupiti 5,6 milijardi eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 11%), dok projekcija za 2026. iznosi 5,9 milijardi eura, a za 2027. godinu 6,2 milijarde eura. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i Mehanizma za oporavak i otpornost). Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2025. iznose 3,7 milijardi eura, dok u 2026. iznose 3,9 milijardi eura, odnosno 2,6 milijardi eura u 2027. godini.
    Ukupni rashodi državnog proračuna u 2025. godini planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Najveći dio rashoda (52%) je zadan te je povećanje ukupnih rashoda prvenstveno rezultat, primjerice, povećanih izdvajanja za: mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 778,5 milijuna eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i očekivanog stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2025.; zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 516,4 milijuna eura uslijed pune godišnje primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika te Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika; energetsku održivost u iznosu od 352,8 milijuna eura; ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 293,9 milijuna eura, čime se ove godine ispunjava kriterij od 2% BDP-a izdvajanja za obranu (nabava raketnog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Bayraktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, opremanje borbenim tenkovima Leopard); nastavak sanacije šteta od potresa u iznosu od 207,1 milijun eura; ulaganja u vodno komunalne projekte u iznosu od 200,3 milijuna eura; investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 170,9 milijuna eura; ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 142,2 milijuna eura; demografske mjere u iznosu od 120,2 milijuna eura (uključuje i očekivane Izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se planira povećanje maksimalne novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust i jednokratne naknade za novorođeno dijete); ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 96,6 milijuna eura; ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet u iznosu od 91,5 milijuna eura; ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja (fiskalna održivost dječjih vrtića, kapitalne investicije u predškolsko obrazovanje..) u iznosu od 81,1 milijun eura; doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 47,0 milijuna eura; razvoj sporta 46,8 milijuna eura; ruralni razvoj 40,9 milijuna eura. 
Posebno je istaknut rejting Republike Hrvatske, što je dovelo do niza kumulativnih pozitivnih učinaka, od troškova zaduživanja do, primjerice, boljih rejtinga gradova. 
Očekuje se da će navedeni smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirati manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,3% BDP-a u 2025. godini, 1,9% BDP-a u 2026. te 1,8% BDP-a u 2027. godini. Također, javni dug značajno je smanjen u odnosu na prethodne godine i u 2024. godini pao je ispod 60% BDP-a te se očekuje i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u -  u 2025. on će iznositi 56% BDP-a, odnosno 55% BDP-a u 2026. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2027. godini dosegnuti razinu od 54,2%. 
Odbor je raspolagao i pisanim, 30., Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu od 16. studenoga 2024. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila. S obzirom na trenutačne globalne okolnosti te unutarnje i vanjske rizike, Povjerenstvo nastavak dosadašnje prakse konzervativnog planiranja proračuna ocjenjuje primjereno trenutačnoj situaciji. Između ostalog, Povjerenstvo ukazuje da će u slučaju ostvarenja predviđenih povoljnih makroekonomskih kretanja srednjoročna fiskalna održivost biti poboljšana te se očekuje smanjivanje relativnog udjela javnog duga. U skladu s predviđenom fiskalnom prilagodbom strukturni primarni manjak opće države trebao bi se u promatranom razdoblju osjetno poboljšati, odnosno smanjiti s razine od 1,5 % BDP-a u 2024. godine na 0,2 % BDP-a u 2028. godini. Povjerenstvo ocjenjuje da će u narednom razdoblju fiskalna politika ostati ekspanzivna, ali se njezin stupanj ekspanzivnosti smanjuje. Također, kao i više puta dosad, Povjerenstvo ističe da je za dugoročnu održivost javnih financija i zdravu ravnotežu između privatnog i javnog sektora, nužan fokus na povećanje produktivnosti i efikasnosti u oba sektora te, zaključno, Povjerenstvo poziva Vladu da ustraje na strukturnim reformama i ulaganjima koje će u najvećoj mogućoj mjeri utjecati na povećanje stope gospodarskog rasta.

    U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje o raskoracima u podacima iskazanima po nacionalnoj i ESA metodologiji. Kako je pojašnjeno, do spomenutog raskoraka dolazi zbog različitog evidentiranja nacionalne i ESA metodologije (kod nacionalne metodologije radi se o cash načelu, dok je kod ESA metodologije prisutno obračunsko načelo). Također, zatražen je i podatak o stanju kretanja dugova ljekarni i veledrogerija, kao i informacija o planovima za rješavanje dugova (posebice dospjelih) u zdravstvenom sustavu i željeznicama, koji iznose približno 1,5 milijarde eura. Kako je rečeno, zadnji podaci o dugovima zdravstvenog sustava (rujan 2024.) govore o 664 milijuna eura duga, od toga dospjelih 486 milijuna eura. Ove godine je bila samo jedna intervencija s iznosom dodatne pomoći i govori u prilog tome da je ovogodišnji trend bolji od prethodnih. Jedna od mjera koja je dala rezultata je i pojačan nadzor Ministarstva zdravstva (inventure), s tim da se do kraja 2025. godine očekuje uvođenje jedinične terapije za pacijenta, što je mjera koja bi također trebala pridonijeti uštedi. U kontekstu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pohvaljena je Uredba o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata, koja je važna za lokalne zajednice i njihove proračune. Predstavnici Vlade pojasnili su da je Uredbom o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata uspostavljen novi okvir za projekte, budući da oni koji se izvršavaju usporeno ili se ne izvršavaju stvaraju poteškoće u proračunu i ograničavaju prostor za druge projekte. Uredba osigurava kontrolu i olakšava upravljanje sredstvima, a to onda olakšava i makroekonomske procjene. Kako je rečeno, od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pohvaljen je ovakav okvir za proračun i upravljanje sredstvima. U daljnjoj raspravi bilo je riječi o financijskim planovima izvanproračunskim korisnika (HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske vode), a iznesen je i komentar da povećanje kreditnog rejtinga Grada Zagreba nije rezultat samo povećanja kreditnog rejtinga države, nego i uloženih napora odgovornih ljudi u Gradu Zagrebu u proteklom razdoblju. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Prijedlogom zakona za 2025. godinu: utvrđuje se kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu u 2025. može provesti do ukupnog iznosa 8,6 mlrd. eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 mlrd. eura; zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 mil. eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 231,6 mil. eura; godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435,0 mil. eura, od toga se na izvanproračunske korisnike državnog proračuna odnosi 260,0 mil. eura. Također, radi upravljanja likvidnošću državnog proračuna propisana je obveza proračunskim korisnicima državnog proračuna dostave mjesečnih planova plaćanja rashoda i izdataka prema datumu dospijeća, a utvrđen je i postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na razini do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2024. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici, održanoj 15. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 92, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
Odbor je o navedenom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se izradi ovoga Prijedloga zakona pristupilo radi daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2024/1174 koja se odnosi na minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Europski bankarski okvir kontinuirano se unaprjeđuje kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost financijskog sustava Europske unije, ali i kako bi se omogućila što učinkovitija zaštita građana i gospodarstva u slučaju budućih financijskih kriza. U tom smislu se i Direktivom (EU) 2024/1174 nastoji dodatno ojačati otpornost financijskog sektora Europske unije, posebno u vezi s minimalnim zahtjevom za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Minimum Requirement for Own Funds and Eligible Liabilities, MREL). Stoga će se i naš bankarski sektor implementacijom ovog zakonskog prijedloga dodatno ojačati kako bi se poboljšala njegova sposobnost da izdrži financijske šokove, ali i kako bismo imali okvir za učinkovitiju sanaciju banaka u slučaju krize. Uz dorade pojedinih odredaba, ovim Prijedlogom zakona se u hrvatsko zakonodavstvo prenose i odredbe Direktive (EU) 2023/2864 kojom se uređuje uspostava i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). Za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki ovim zakonskim prijedlogom se kao nadležna tijela imenuju Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Kako je Direktivom (EU) 2024/1174 bio utvrđen kratak rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun je na svojoj 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024., jednoglasno, donio sljedeći
 
ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83 provede objedinjena rasprava. 

Obrazloženje: 
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima,  ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac  
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.  
Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, od 7. studenoga 2024. godine. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila prijedloge zakona. Sustav oporezivanja nekretnina suočava se s nizom izazova, kao što su obitelji koje ne mogu riješiti stambeno pitanje, a istodobno se više od 600.000 stambenih nekretnina ne koristi. Utvrđena je i prekomjerna neravnoteža na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma. Na turistički intenzivnim područjima građani nisu u mogućnosti ugovoriti dugotrajni najam ili zadržati ugovoreni najam, što se negativno odražava na stanovanje, demografiju, turizam i gospodarstvo u cjelini. 

Izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose se na: izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja; propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza; povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine, i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (trenutačno, prema odlukama, porez na kuće za odmor JLS može odrediti u rasponu 0,60 – 5,00 eura po m², a od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²); izmjena odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine; izmjena pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi se za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave); propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela i povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine. 
Ovim zakonodavnim izmjenama želi se omogućiti kvalitetno, priuštivo i održivo stanovanje svim hrvatskim građanima. Naime, s ciljem rasterećenja građana i gospodarstva na način koji je moguć i fiskalno održiv, provodi se i ova porezna reforma u fokusu koje je oporezivanje nekretnina s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja u Republici Hrvatskoj. Provođenje navedenih poreznih izmjena rezultirat će unaprjeđenjem i jačanjem sustava naplate dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, odnosno ubuduće poreza na nekretnine, a istovremeno i postizanje priuštivog stanovanja, odnosno smanjenja cijene stanovanja. Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su, prema procjenama, trenutačno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 m2 i iznos poreza od minimalno 0,60 eura po m2, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura.  

U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.                                                                                                
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.  

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, od 6. studenoga 2024. godine. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se radi o paketu zakona, a koji se mijenjaju prvenstveno s ciljem jačanja porezne discipline i daljnje digitalizacije poreznog sustava. Drugi ciljevi koji se izmjenama i dopunama žele postići su i unapređenje sustava oporezivanja nekretnina, postizanje veće pravednosti u oporezivanju dohotka od imovine po osnovi korištenja nekretnina, poticanje povratka hrvatskih državljana, kao i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a te ukidanje olakšice po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje poslodavcima. Porezni sustav suočava se s nekoliko izazova, a jedan od njih je neujednačenost poreznog opterećenja. Naime, porezno opterećenje ugovornog (dugoročnog) najma iznosi 8,4%, dok prosječno porezno opterećenje turističkog (kratkoročnog) najma iznosi oko 2%. Zbog različitog poreznog opterećenja, veća je usmjerenost u pružanje usluga turističkog najma. Navedeno ima negativne gospodarske posljedice te dovodi do nemogućnosti ugovornog najma radi rješavanja stambenog pitanja. Također, nastoji se utjecati na  daljnje iseljavanja i poticati povratak iseljenika što bi utjecalo na poboljšanje demografske slike Hrvatske. Izmjenama i dopunama ovog Zakona propisuje se sljedeće: oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine; povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 600,00 eura; povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak; povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak (prijedlog 60.000,00 eura); novi raspon više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak, čime se smanjuje visina gornje granice u rasponu; novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu; da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi JLS-a u kojoj se nekretnina nalazi (prema trenutačno važećim odredbama pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu poreznog obveznika, a predloženom izmjenom izjednačit će se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa s prihodima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova); kod dohotka od imovine propisati pravilo kako se smatra da je najamnina i zakupnina ostvarena i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine (ugovora o najmu ili zakupu) te iznimke u kojim slučajevima se ne smatra da je ostvarena najamnina i/ili zakupnina, zbog čega ne nastaje obveza poreza na dohodak; kod dohotka od otuđenja nekretnina izjednačiti pravila za utvrđivanje porezne obveze i primjenu oslobođenja u svim situacijama u kojima se utvrđuje dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (otuđenje u roku kraćem od 2 godine i otuđenje više od 3 nekretnine/imovinskih prava iste vrste u 5 godina od dana stjecanja). Nastavno na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove, podizanja praga za primjenu više porezne stope i promjenu raspona poreznih stopa tj. smanjenje stopa poreza na dohodak, procjenjuje se da će isto imati financijski učinak na proračune, odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za oko 223,9 milijuna eura.
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.  

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila Prijedlog zakona. Poslodavci za zaposlenike mlađe od 30 godina trenutačno imaju manje troškove rada. Promjene u gospodarstvu i na tržištu rada (poboljšana makroekonomska situacija, značajni pad nezaposlenosti i povećana potražnja za radnom snagom) stvaraju preduvjete za osnaživanje načela solidarnosti u prikupljanju doprinosa. Dakle, svi sudionici na tržištu rada su u jednakom položaju ujednačenjem visine doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zbog oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo u 2023. godini propušteni su prihodi u iznosu od 385 milijuna eura. Dakle, ukida se oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osiguranika po osnovi radnog odnosa i osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika. Navedeno oslobođenje uvedeno s 1. siječnja 2015. godine imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika, odnosno njegov raspoloživi dohodak. Poslodavci koji su započeli koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu zadržavaju stečena prava, odnosno ovim Prijedlogom zakona uređuje se i prijelazno razdoblje korištenja prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu na način da poslodavci koji su započeli koristiti oslobođenje prema odredbama trenutno važećeg Zakona nastavljaju koristiti oslobođenje prema odredbama toga Zakona. Na snazi i dalje ostaju sljedeće mjere za poticanje zapošljavanja mladih osoba: pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine te pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak fizičkim osobama do 25 godina života za dohodak od nesamostalnog rada (plaću) - godišnji porez na dohodak umanjuje se za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio godišnje porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi, odnosno fizičkim osobama od 26 do 30 godina života za dohodak od nesamostalnog rada (plaću) - godišnji porez na dohodak umanjuje se za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio godišnje porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi. Ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu dovest će do povećanja prihoda proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu 80 milijuna eura za 2025., 160 milijuna eura za 2026. i 240 milijuna eura za 2027. godinu.
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.  

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, od 6. studenoga 2024. godine. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi predlaže: jasno i preciznije definirati i opisati postojeće i nove poslove iz nadležnosti Porezne uprave, uključujući i novi posao vođenja i održavanja Središnjeg registra stanovništva od 1. siječnja 2026. godine, kada na snagu stupa novi Zakon o Središnjem registru stanovništva; precizno propisati način odgovaranja na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva; učinkovitije praćenje predmeta prekršajnog postupka u prvom stupnju zbog povrede poreznih propisa i propisa o doprinosima na jednom mjestu prelaženjem iz nadležnosti područnih ureda u nadležnost Središnjeg ureda, s tim da će se sami postupci i dalje voditi u nadležnim područnim uredima; spriječiti neovlašteno korištenje uređaja za snimanje zvuka i/ili slike u službenim prostorijama Porezne uprave; ovlastiti službenike Porezne uprave za utvrđivanjem istovjetnosti osoba prije svake komunikacije s poreznim obveznikom u kojoj se razgovara o poreznim stvarima, kako bi se spriječila zamjena identiteta poreznih obveznika i omogućilo očuvanje načela porezne tajne; dodatno precizirati ovlasti službenika koji obavljaju poslove nadzora i suzbijanja poreznih prijevara; osigurati redovito provođenje nadzornih aktivnosti propisivanjem odredbe da su službenici područnih ureda i ispostava područnih ureda koji obavljaju poslove poreznog nadzora, suzbijanja poreznih prijevara te ostale poslove nadzora dužni privremeno obavljati dodijeljene poslove u drugom područnom uredu po nalogu ravnatelja Porezne uprave; precizno definirati potrebu donošenja rješenja prilikom ostvarivanja prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike čime bi se značajno rasteretili službenici i smanjila potrošnja drugih resursa; promjena odredbi koje se odnose na informacijsku sigurnost, upravljanje kvalitetom i uslugama, a u skladu s najboljim međunarodnim praksama iz područja standarda informacijskih tehnologija; definirati novi način suradnje i razmjene podataka s drugim tijelima putem državne informacijske infrastrukture, kojom upravlja Ministarstvo uprave, pravosuđa i digitalne transformacije, prema posebnom propisu. Uređenjem postojećih i dodavanjem novih odredbi Zakona preciznije će biti definirani i opisani pojedini postojeći i novi poslovi iz nadležnosti Porezne uprave i njezinih ustrojstvenih jedinica, suradnja s građanima, poreznim obveznicima i drugim tijelima, kao i ovlasti, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika Porezne uprave, korištenje podataka i prava pristupa podacima te informacijska sigurnost, upravljanje kvalitetom i uslugama, a u skladu s najboljim međunarodnim praksama iz područja standarda informacijskih tehnologija. Predložene promjene neće imati učinak na državni proračun.

U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7_glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.  

Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazložila Prijedlog zakona. U razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena je kumulativna stopa inflacije od 23,7%. Stoga, kako bi se smanjili inflatorni pritisci, podiže se prag za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura, što je povećanje od 25% i prati kumulativnu stopu inflacije. Dakle, porezni obveznici čije su isporuke ispod 50.000 eura moći će izaći iz sustava PDV-a čime će za njih doći do administrativnog rasterećenja. Osim što se ovim izmjenama i dopunama olakšava poslovanje poreznim obveznicima kroz povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 50.000,00 eura, također, zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 olakšava se poslovanje poreznim obveznicima sa sjedištem u RH, s obzirom na to da će, uz ispunjenje propisanih uvjeta, oslobođenje za male porezne obveznike moći primjenjivati i u drugim državama članicama EU. Omogućava se ostvarivanje prava na povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja neovisno o uvjetu uzajamnosti te osigurava neutralnost PDV-a za porezne obveznike. Također, predlaže se omogućavanje ispravka odbitka pretporeza temeljem rješenja. Procjenjuje se da će povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura dovesti do smanjenja prihoda državnog proračuna RH za 4,6 milijuna eura godišnje. 
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7_glasova „ZA“, 4 „PROTIV) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82.  

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila Prijedlog zakona. Potrebno je povećati efikasnost provedbe poreznih postupaka, na način da se ujednači postupanje poreznih tijela, provodi daljnja digitalizacija i automatizacija poreznog sustava, što dovodi do brže i jednostavnije komunikacije s građanima i poduzetnicima te olakšavanja svakodnevnog poslovanja za porezne obveznike i građane bez potrebe fizičkog dolaska u Poreznu upravu. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona u bitnome propisuje se: odgovornost članova društva u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave od strane poreznog obveznika, a rješenjem o utvrđenju porezne obveze, utvrditi i odgovornost člana društva kao jamca platca; ovlaštenje poreznog tijela da izda nalog o zabrani daljnjeg rada obveznicima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja i odrediti obvezu pružateljima platnih usluga na području Republike Hrvatske da onemoguće izvršenje platnih transakcija prema takvim obveznicima; proširenje elektroničke dostave korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela i na ostala pismena koja se ne smatraju poreznim aktima, propisivanje mogućnosti davanja izričitog pristanka na elektroničku dostavu prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela te proširenje kruga obveznika koji su dužni podnositi porezne prijave i druge podatke elektroničkim putem; obveza izdavanja računa i u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica; automatizacija postupka sklapanja upravnog ugovora za dospjela dugovanja poreznih obveznika do visine od 10.000,00 eura; proširenje iznimke obavljanja poreznog nadzora u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom te u postupcima u kojima postoji osnovana sumnja na bilo koje od kaznenih djela davanja ili primanja mita, kaznenog djela podmićivanja zastupnika, kaznenog djela trgovanja utjecajem i kaznenog djela davanja mita radi trgovanja utjecajem, predviđenih propisima kaznenog zakonodavstva; propisivanje započinjanja postupka utvrđivanja zlouporabe prava već od postojanja indicija da je izvršena zlouporaba prava te proširenje opisa najtežih poreznih prekršaja. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona osigurava se šira dostupnost interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika. Predložene promjene neće imati učinak na državni proračun.

U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev. 

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.

Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.                                                                                                
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o navedenom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 75 i Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 76.  

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovi zakonski prijedlozi izrađeni radi omogućavanja provedbe Uredbe u pogledu instant kreditnih transfera u eurima. Navedenom se uredbom na tržištu Europske unije osigurava izvršenje instant kreditnih transfera, odnosno brzih plaćanja, kojima se novčana sredstva u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje prenose s platiteljeva računa na račun primatelja plaćanja u bilo koje doba dana i svakoga dana u godini. Sukladno navedenoj uredbi, pružatelji platnih usluga koji nude uslugu slanja i primanja kreditnih transfera trebaju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera od 9. siječnja 2025., a slanje instant kreditnih transfera od 9. listopada 2025. Nadalje, Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava se provedba Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Navedenom uredbom konsolidiraju se i unaprjeđuju zahtjevi u pogledu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sve kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te osiguralo kontinuirano pružanje financijskih usluga i tijekom poremećaja. Istovremeno se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava prenošenje Direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor, kojom se osigurava pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. U svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o provedbi uredbe Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, predviđeno je proširenje mogućnosti alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, tako što će pružatelji platnih usluga te izdavatelji elektroničkog novca biti obvezni sudjelovati u svim postupcima alternativnog rješavanja spora koje pokrenu potrošači. Također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, potrebno je do kraja godine izmijeniti Zakonom o elektroničkom novcu radi brisanja zakonske odredbe prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta. Zaključno, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, prekršajne se odredbe Prijedloga zakona, u odnosu na odgovarajuće odredbe važećeg Zakona koje sadrže pozivanja na kunu, usklađuju s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da su iznosi novčanih kazni izraženi u eurima.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o navedenom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 75 i Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 76.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovi zakonski prijedlozi izrađeni radi omogućavanja provedbe Uredbe u pogledu instant kreditnih transfera u eurima. Navedenom se uredbom na tržištu Europske unije osigurava izvršenje instant kreditnih transfera, odnosno brzih plaćanja, kojima se novčana sredstva u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje prenose s platiteljeva računa na račun primatelja plaćanja u bilo koje doba dana i svakoga dana u godini. Sukladno navedenoj uredbi, pružatelji platnih usluga koji nude uslugu slanja i primanja kreditnih transfera trebaju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera od 9. siječnja 2025., a slanje instant kreditnih transfera od 9. listopada 2025. Nadalje, Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava se provedba Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Navedenom uredbom konsolidiraju se i unaprjeđuju zahtjevi u pogledu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sve kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te osiguralo kontinuirano pružanje financijskih usluga i tijekom poremećaja. Istovremeno se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava prenošenje Direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor, kojom se osigurava pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. U svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o provedbi uredbe Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, predviđeno je proširenje mogućnosti alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, tako što će pružatelji platnih usluga te izdavatelji elektroničkog novca biti obvezni sudjelovati u svim postupcima alternativnog rješavanja spora koje pokrenu potrošači. Također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, potrebno je do kraja godine izmijeniti Zakonom o elektroničkom novcu radi brisanja zakonske odredbe prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta. Zaključno, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, prekršajne se odredbe Prijedloga zakona, u odnosu na odgovarajuće odredbe važećeg Zakona koje sadrže pozivanja na kunu, usklađuju s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da su iznosi novčanih kazni izraženi u eurima.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o navedenom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 75 i Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 76.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovi zakonski prijedlozi izrađeni radi omogućavanja provedbe Uredbe u pogledu instant kreditnih transfera u eurima. Navedenom se uredbom na tržištu Europske unije osigurava izvršenje instant kreditnih transfera, odnosno brzih plaćanja, kojima se novčana sredstva u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje prenose s platiteljeva računa na račun primatelja plaćanja u bilo koje doba dana i svakoga dana u godini. Sukladno navedenoj uredbi, pružatelji platnih usluga koji nude uslugu slanja i primanja kreditnih transfera trebaju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera od 9. siječnja 2025., a slanje instant kreditnih transfera od 9. listopada 2025. Nadalje, Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava se provedba Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Navedenom uredbom konsolidiraju se i unaprjeđuju zahtjevi u pogledu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sve kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te osiguralo kontinuirano pružanje financijskih usluga i tijekom poremećaja. Istovremeno se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava prenošenje Direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor, kojom se osigurava pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. U svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o provedbi uredbe Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, predviđeno je proširenje mogućnosti alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, tako što će pružatelji platnih usluga te izdavatelji elektroničkog novca biti obvezni sudjelovati u svim postupcima alternativnog rješavanja spora koje pokrenu potrošači. Također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, potrebno je do kraja godine izmijeniti Zakonom o elektroničkom novcu radi brisanja zakonske odredbe prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta. Zaključno, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, prekršajne se odredbe Prijedloga zakona, u odnosu na odgovarajuće odredbe važećeg Zakona koje sadrže pozivanja na kunu, usklađuju s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da su iznosi novčanih kazni izraženi u eurima.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 75, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74 i Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 76. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovi zakonski prijedlozi izrađeni radi omogućavanja provedbe Uredbe u pogledu instant kreditnih transfera u eurima. Navedenom se uredbom na tržištu Europske unije osigurava izvršenje instant kreditnih transfera, odnosno brzih plaćanja, kojima se novčana sredstva u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje prenose s platiteljeva računa na račun primatelja plaćanja u bilo koje doba dana i svakoga dana u godini. Sukladno navedenoj uredbi, pružatelji platnih usluga koji nude uslugu slanja i primanja kreditnih transfera trebaju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera od 9. siječnja 2025., a slanje instant kreditnih transfera od 9. listopada 2025. Nadalje, Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava se provedba Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Navedenom uredbom konsolidiraju se i unaprjeđuju zahtjevi u pogledu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sve kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te osiguralo kontinuirano pružanje financijskih usluga i tijekom poremećaja. Istovremeno se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava prenošenje Direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor, kojom se osigurava pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. U svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o provedbi uredbe Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, predviđeno je proširenje mogućnosti alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, tako što će pružatelji platnih usluga te izdavatelji elektroničkog novca biti obvezni sudjelovati u svim postupcima alternativnog rješavanja spora koje pokrenu potrošači. Također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, potrebno je do kraja godine izmijeniti Zakonom o elektroničkom novcu radi brisanja zakonske odredbe prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta. Zaključno, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, prekršajne se odredbe Prijedloga zakona, u odnosu na odgovarajuće odredbe važećeg Zakona koje sadrže pozivanja na kunu, usklađuju s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da su iznosi novčanih kazni izraženi u eurima.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 76, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74 i Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 75.  

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovi zakonski prijedlozi izrađeni radi omogućavanja provedbe Uredbe u pogledu instant kreditnih transfera u eurima. Navedenom se uredbom na tržištu Europske unije osigurava izvršenje instant kreditnih transfera, odnosno brzih plaćanja, kojima se novčana sredstva u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje prenose s platiteljeva računa na račun primatelja plaćanja u bilo koje doba dana i svakoga dana u godini. Sukladno navedenoj uredbi, pružatelji platnih usluga koji nude uslugu slanja i primanja kreditnih transfera trebaju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera od 9. siječnja 2025., a slanje instant kreditnih transfera od 9. listopada 2025. Nadalje, Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava se provedba Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Navedenom uredbom konsolidiraju se i unaprjeđuju zahtjevi u pogledu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sve kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te osiguralo kontinuirano pružanje financijskih usluga i tijekom poremećaja. Istovremeno se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, osigurava prenošenje Direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor, kojom se osigurava pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. U svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i Prijedlogom zakona o provedbi uredbe Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, predviđeno je proširenje mogućnosti alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, tako što će pružatelji platnih usluga te izdavatelji elektroničkog novca biti obvezni sudjelovati u svim postupcima alternativnog rješavanja spora koje pokrenu potrošači. Također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, potrebno je do kraja godine izmijeniti Zakonom o elektroničkom novcu radi brisanja zakonske odredbe prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta. Zaključno, Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, prekršajne se odredbe Prijedloga zakona, u odnosu na odgovarajuće odredbe važećeg Zakona koje sadrže pozivanja na kunu, usklađuju s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da su iznosi novčanih kazni izraženi u eurima.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun je na svojoj 12. sjednici, održanoj 5. studenoga 2024., jednoglasno, donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 72, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 74, Prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 75 i Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 76 provede objedinjena rasprava. 

Obrazloženje: 

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima,  ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 5. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, drugo čitanje, P.Z. br. 77, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.   

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je da će provedba Ugovora o zajmu osigurati podršku Republici Hrvatskoj potrebnu za daljnje unaprjeđenje digitalnih usluga i funkcionalne integracije zemljišne administracije i sudskih tijela kojima upravljaju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Državna geodetska uprava. Ukupna vrijednost predloženog Zajma je 110 milijuna eura, rok otplate 11 godina, uz poček na otplatu pet godina, uz kamatnu stopu 6-mjesečni EURIBOR, uvećan za promjenjivu kamatnu maržu. Projekt se sastoji od pet komponenti kojima će se, među ostalim, financirati aktivnosti koje omogućuju nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga, kao i unapređenje e-usluga i IT opreme na sudovima, s naglaskom na zemljišnoknjižne odjele (daljnja digitalizacija poslovnih procesa, nabavlja se IT-oprema za zemljišnoknjižne odjele). Planira se tehnološko i funkcionalno unapređenje Zajedničkog informacijskog sustava i uspostava registra zgrada na području 5 županija. Isto tako, financirat će se aktivnosti projektiranja i izgradnje novih zgrada sudova i katastara u Rijeci, Velikoj Gorici i Novskoj, dok se u Bjelovaru gradi nova zgrada Trgovačkog suda, Općinskog državnog odvjetništva i Županijskog državnog odvjetništva. Uz to se osigurava nova IT infrastruktura za 30 katastarskih ureda. Osigurana su i sredstva za edukacije, istraživanja zadovoljstva korisnika i kampanje informiranja javnosti te upravljanja projektom.

U raspravi na Odboru iznesen je komentar da ovaj zajam, s obzirom na promjenjivu kamatnu maržu, nije jeftin te je postavljeno pitanje jesu li se mogli, s obzirom na A – rejting Republike Hrvatske, dobiti povoljniji izvori financiranja. 

Kako je pojašnjeno, promjenjiva kamatna marža se računa svaka tri mjeseca, trenutačno iznosi 0,51% te je još uvijek povoljnija u odnosu na domaće banke, a nije nužno da će se mijenjati naviše. Također, naglašeno je da ovim zajmom Republika Hrvatska dobiva i tehničku pomoć, kao i savjetodavne usluge. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici, održanoj 23. listopada 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, P.Z.E. br. 65. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Prijedlogom zakona predlaže usklađenje važećeg Zakona o osiguranju s Direktivom (EU) 2022/2556, a radi provođenja harmonizacije sa zakonodavstvom Europske unije u pogledu upravljanja IKT rizikom (informacijsko-komunikacijsko-tehnološki rizici) društva za osiguranje. Nadalje, ovim Prijedlogom zakona osigurava se primjena odredbi Uredbe (EU) 2022/2554 (Uredba DORA) na društva za osiguranje i reosiguranje, s obzirom na to da se ista u svojem svakodnevnom poslovanju u velikoj mjeri oslanjaju na primjenu digitalne tehnologije, iz kojeg razloga se propisuju zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi povećanja operativne otpornosti njihovih digitalnih procesa na IKT rizik, kako bi se dodatno osiguralo njihovo neometano funkcioniranje u sigurnom digitalnom okruženju. Dodatno, proširuju se ovlasti HANFA-e da može sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, također i s nadležnim nadzornim tijelom treće države, a kako bi se ispunili uvjeti za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Prijedlogom zakona se propisuju dodatne odredbe vezano uz nadzor koji provodi HANFA nad radom društva za osiguranje i društava za reosiguranje u grupe te općenito dodatne odredbe o nadzoru koji provodi HANFA. Nadalje, predlažu se i izmjene u pogledu objektivnog, poštenog i neovisnog djelovanja članova nadzornog odbora društva za osiguranje, a radi pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

U objedinjenoj raspravi je spomenut poslijediplomski studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je članove Odbora zanimalo ovlaštenje HANFA-e za licenciranje stranih aktuara, kao i situacija s aktuarima iz Republike Hrvatske u zemljama članicama Europske unije, odnosno koliko je licenciranje univerzalno usklađeno na razini svih zemalja. Nadalje, u odnosu na propisanu obvezu obveznih mirovinskih fondova da 5% sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, zatražen je podatak je li ta odredba već implementirana, odnosno je li započela njezina primjena. 

Predstavnici predlagatelja pojasnili su da je, vezano za pristup OECD-u, Republika Hrvatska dobila preporuku, odnosno uvjet da se aktuarima iz trećih država dopusti obavljanje usluga. Kad je riječ o obvezi obveznih mirovinskih fondova da dio sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, u pripremi je uredba propisana prijelaznim i završnim odredbama mjerodavnog zakona, te će njezinim stupanjem na snagu biti u primjeni spomenuta obveza. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici, održanoj 23. listopada 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 65, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je osnovni razlog izmjena i dopuna daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za alternativne investicijske fondove s pravnom stečevinom Europske unije, a dio predloženih izmjena i dopuna odnosi se na unaprjeđenje i doradu teksta važećeg Zakona u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja, poboljšanja pravne sigurnosti propisa te ispravljanje uočenih pogreški i neispravnih pozivanja. Prijedlogom zakona predlažu se odredbe radi usklađenja hrvatskog regulatornog okvira za AIF-ove s pravnom stečevinom Europske unije, uključujući prenošenje odredbi Direktive (EU) 2022/2556 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor koja izmjenjuje nekoliko značajnih direktiva, pa tako i onu koje se odnosi na alternativne investicijske fondove, a sve kako bi se osigurala dosljednost s odredbama Uredbe DORA koja postavlja pravila za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim (IKT) rizicima, izvješćivanje o incidentima, testiranje otpornosti i praćenje rizika trećih strana. Područje primjene Uredbe DORA je vrlo široko te obuhvaća financijske subjekte, uključujući UAIF-ove te, između ostaloga, zahtijeva prijavu značajnih kibernetičkih incidenata, upravljanje rizicima trećih strana, procjenu IKT sustava, redovito testiranje otpornosti i nadzor od strane nadzornih tijela. Nadalje, predlaže se omogućiti UAIF-ovima iz Republike Hrvatske i drugih država članica da profesionalnim ulagateljima u Republici Hrvatskoj distribuiraju udjele AIF-ova iz trećih država kojima upravljaju, uz ispunjavanje uvjeta propisanih člankom 36. i 42. Direktive (EU) 2021/61 te pridržavanje i drugih relevantnih propisa koji radi zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, a na snazi su u Republici Hrvatskoj kao i propisivanje dodatnih nacionalnih zahtjeva. Također, predlaže se proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara i na investicijska društva koja su, kao i kreditne institucije, značajno regulirani subjekti. Dodatno se predlaže proširiti mogućnost investicijskim društvima koja su osnovana ili imaju podružnicu u RH da obavljaju poslove depozitara i za AIF-ove koji se distribuiraju malim ulagateljima. U cilju usklađivanja s preporukama OECD-a propisuje se nacionalni režim za obavljanje poslova UAIF-a (društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima) iz treće države u Republici Hrvatskoj, odnosno omogućuje se UAIF-ovima iz trećih država obavljanje djelatnosti upravljanja AIF-om u Republici Hrvatskoj, isključivo preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, kako bi se osigurala adekvatna razina zaštite ulagatelja u AIF-ove i unutarnjeg tržišta.

U objedinjenoj raspravi je spomenut poslijediplomski studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je članove Odbora zanimalo ovlaštenje HANFA-e za licenciranje stranih aktuara, kao i situacija s aktuarima iz Republike Hrvatske u zemljama članicama Europske unije, odnosno koliko je licenciranje univerzalno usklađeno na razini svih zemalja. Nadalje, u odnosu na propisanu obvezu obveznih mirovinskih fondova da 5% sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, zatražen je podatak je li ta odredba već implementirana, odnosno je li započela njezina primjena. 

Predstavnici predlagatelja pojasnili su da je, vezano za pristup OECD-u, Republika Hrvatska dobila preporuku, odnosno uvjet da se aktuarima iz trećih država dopusti obavljanje usluga. Kad je riječ o obvezi obveznih mirovinskih fondova da dio sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, u pripremi je uredba propisana prijelaznim i završnim odredbama mjerodavnog zakona, te će njezinim stupanjem na snagu biti u primjeni spomenuta obveza. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.                                                             
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici, održanoj 23. listopada 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 65 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Prijedlogom zakona u pravni okvir za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom prenose odredbe Direktive (EU) 2022/2556, kojom se usklađuju odredbe nekoliko povezanih direktiva s različitim zahtjevima u pogledu upravljanja rizicima koji proizlaze iz upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT rizici) u financijskom sektoru, te se osigurava dosljednost s provedbom Uredbe (EU) 2022/2554 (DORA) o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sustav. Dodatnim usklađivanjem s Direktivom 2009/65/EZ (uključujući i kako je izmijenjena Direktivom 2014/91/EU) u dijelu obavljanja poslova depozitara, predlaže se proširenje popisa subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda (otvoreni investicijski fond s javnom ponudom) osnovanog u RH na podružnice kreditne institucije iz druge države članice, osnovane u RH, te na investicijska društva osnovana u RH i na podružnice investicijskih društava iz druge države članice, osnovane u RH, koje imaju odobrenje nadležnog tijela matične države članice za obavljanje poslova depozitara. Prijedlogom zakona dodatno se propisuju zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi povećanja operativne otpornosti njihovih digitalnih procesa na IKT rizike, kako bi se dodatno osiguralo njihovo neometano funkcioniranje u sigurnom digitalnom okruženju (npr. pravila i mjere za upravljanje IKT rizicima, testiranje otpornosti, izvješćivanje o incidentima, praćenje rizika trećih strana, postupci za nadzor i zaštitu mrežnih i informacijskih sustava). Isto tako, Prijedlogom zakona proširuje se popis subjekata koji će moći obavljati poslove depozitara UCITS fonda i detaljno se propisuju zahtjevi kojima se uređuje izdavanje, ukidanje i prestanak važenja odobrenja za rad, program aktivnosti i poslovanje depozitara UCITS fonda.

U objedinjenoj raspravi je spomenut poslijediplomski studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je članove Odbora zanimalo ovlaštenje HANFA-e za licenciranje stranih aktuara, kao i situacija s aktuarima iz Republike Hrvatske u zemljama članicama Europske unije, odnosno koliko je licenciranje univerzalno usklađeno na razini svih zemalja. Nadalje, u odnosu na propisanu obvezu obveznih mirovinskih fondova da 5% sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, zatražen je podatak je li ta odredba već implementirana, odnosno je li započela njezina primjena. 

Predstavnici predlagatelja pojasnili su da je, vezano za pristup OECD-u, Republika Hrvatska dobila preporuku, odnosno uvjet da se aktuarima iz trećih država dopusti obavljanje usluga. Kad je riječ o obvezi obveznih mirovinskih fondova da dio sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, u pripremi je uredba propisana prijelaznim i završnim odredbama mjerodavnog zakona, te će njezinim stupanjem na snagu biti u primjeni spomenuta obveza. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9  glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
                                                                                                                                                                                             
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun je na svojoj 11. sjednici, održanoj 23. listopada 2024., jednoglasno (7 glasova „ZA“), donio sljedeći 
    
ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 65 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66 provede objedinjena rasprava. 

Obrazloženje: 
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima,  ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima.  

        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac  
 

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun je na svojoj 10. sjednici, održanoj 9. listopada 2024., jednoglasno (11 glasova „ZA“), donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima.     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
 mr. sc. Boris Lalovac  

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/24-12/79, URBROJ: 50301-05/16-24-2), od 3. listopada 2024. godine, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 10. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. godine jednoglasno (11 glasova „ZA“)

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA 
 mr. sc. Boris Lalovac 

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici,  održanoj 9. listopada 2024. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
Odbor je predmetnom prijedlogu raspravljao objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna. Istaknuo je da se u hrvatskom gospodarstvu nastavljaju povoljna makroekonomska kretanja. Rast BDP-a ubrzao se na 3,6%, čiji su glavni pokretači rasta osobna potrošnja i bruto investicije. Došlo je do usporavanja inflacije (mjerene indeksom potrošačkih cijena) na 3% (slabljenje rasta cijena hrane i temeljne inflacije). Na tržištu rada nastavljaju se povoljna očekivanja te daljnji snažan rast zaposlenosti (3%) i plaća u pravnim osobama (14,7%). 
Na prihodnoj strani proračuna odrednice su bile: kretanje gospodarske aktivnosti, cjelogodišnji učinak mjera Vlade RH u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, učinak porezne reforme - doprinosi za mirovinsko osiguranje te EU sredstva - Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. te Mehanizam za oporavak i otpornost. Ukupni prihodi novim planom za 2024. povećavaju se za 1,8 milijardi eura u odnosu na prvotni plan, odnosno s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje je prvenstveno rezultat rasta poreznih prihoda (porez na dobit, PDV, posebni porezi i trošarine) te doprinosa. 
Na rashodnoj strani proračuna odrednice su bile: nastavak reformskih napora (izmjene u sustavu plaća u državnoj i javnoj upravi, obnova građevina oštećenih potresom), nastavak aktivnosti za zaštitu kućanstava i gospodarstva od cjenovnih pritisaka te pružanje potpore najosjetljivijim dijelovima društva. Najznačajnija povećanja odnose se na naknade za troškove energije na temelju mjera Vlade RH (604 mil. eura), rashode za zaposlene (574 mil. eura), sanaciju štete od potresa (178 mil. eura), socijalne pomoći i naknade (inkluzivni dodatak, zajamčena minimalna naknada, status roditelja njegovatelja i naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj – 154 mil. eura), zatim, uplatu u proračun Europske unije (76 mil. eura), nabavu vojne opreme (65 mil. eura), ulaganja u željeznički sektor (52 mil. eura), demografske mjere (dodatni rodiljni dopust i fiskalna održivost vrtića – 38 mil. eura). Ukupni rashodi novim planom za 2024. povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura i rezultat su izdvajanja dodatnih sredstava za provedbu: 6. i 7. paketa mjera Vlade, cjelovite reforme sustava plaća, daljnje sanacije šteta uzrokovanih potresom, socijalnih pomoći i naknada te demografskih mjera te obrambene spremnosti i infrastrukture. 
Najznačajnije uštede po ministarstvima odnose se na Ministarstva: rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (288 mil.), financija (257 mil.), prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (82 mil.), gospodarstva (70 mil.), itd. 
Kao rezultat svega navedenoga, prema ESA 2010 metodologiji, očekuje se: manjak opće države od 2,6 % BDP-a u 2024., udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastavlja se smanjivati (pad od 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu) i pad ispod EU referentne vrijednosti od 60% BDP-a, i to na 58,9% BDP-a - po prvi put od 2010. godine. 
Također, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično se mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna te se prijedlogom izmjena i dopuna tog  Zakona u 2024. godini mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga. 

Odbor je raspolagao i pisanim, 29. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, od 7. listopada 2024. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila. Povjerenstvo ocjenjuje da su predložene izmjene i dopune Državnog proračuna potrebne radi korekcije pojedinih kategorija prihoda i rashoda, te ujedno predstavljaju i svojevrsnu regulaciju. S jedne strane, Povjerenstvo ističe da su makroekonomska ostvarenja u 2024. godini poboljšana u odnosu na makroekonomske projekcije iz studenoga 2023. godine na kojima se temelji Državni proračun za 2024. godinu. S druge strane, fiskalno stanje je pogoršano. Fiskalna politika je u 2024. godini (u proteklih deset mjeseci) bila procikličkog karaktera. U velikoj ju je mjeri obilježio porast prihoda (uslijed realnog i nominalnog rasta BDP-a te dijelom djelovanja inflacije), ali i naglašeni porast rashoda (prvenstveno rashoda za zaposlene te naknada građanima i kućanstvima). Iako se u 2024. godini očekuje ostvarenje salda opće države i javnog duga unutar granica Pakta o stabilnosti i rastu (manjak opće države trebao bi iznositi 2,6 % BDP-a, a javni dug 58,9 %), Povjerenstvo naglašava da je u 2024. godini smanjen fiskalni prostor potreban za prilagodbu na moguće negativne ekonomske šokove u budućem razdoblju. Na prekomjerni rast rashoda ukazuje snažno povećanje primarnog strukturnog manjka u iznosu od 1,9 % BDP-a (takav snažni fiskalni impuls trebalo bi izbjegavati u uvjetima relativno snažnog gospodarskog rasta i pojačanih inflatornih pritisaka) i snažno povećanje strukturnog manjka s -1,8 % u 2023. na -3,6 % BDP-a u 2024. godini. U kontekstu ovakvog povećanja rashoda, Povjerenstvo upozorava i apostrofira da je sa stajališta dugoročne održivosti javnih financija, već u sljedećoj godini potrebno započeti sa svestranom i razboritom fiskalnom prilagodbom (u iznosu od najmanje 0,25 % strukturnog primarnog salda godišnje u BDP-u kod usvajanja dužeg sedmogodišnjeg plana fiskalne prilagodbe, sukladno reformiranim direktivama Pakta o stabilnosti i rastu) uz daljnja (ne)porezna rasterećenja te snažniju kontrolu rashoda. Povjerenstvo ukazuje i na rast udjela države u BDP-u koji se vraća na razine zabilježene tijekom prethodnih recesija, a koji bi ubuduće mogao hrvatske javne financije izložiti većim rizicima u slučaju bitnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti. Ujedno, Povjerenstvo prepoznaje nastojanja Vlade RH u smanjenju udjela javnog duga u BDP-u kao pokazatelja fiskalne održivosti. U skladu s navedenim, a uzimajući u obzir trenutačno makroekonomsko i fiskalno stanje, Povjerenstvo prihvaća predložene proračunske planove, ali upozorava na važnost razboritog fiskalnog (proračunskog) planiranja i povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini. Zaključno, Povjerenstvo ponovno poziva Vladu RH na provođenje nužnih i potrebitih strukturnih reformi.

    U raspravi na Odboru posebno su izneseni pozitivni komentari na povećanje prihoda, smanjenje deficita, rast BDP-a, za što je također napomenuto da u dokumentima nije eksplicitno iskazan, a radi se o cca 83,5 mlrd. eura. Naglašeno je da su prihodi od poreza na dodanu vrijednost 1,1 mlrd. eura veći, odnosno 11% više u odnosu na izvršenje proračuna za 2023. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći su korigirani naniže, za što je izneseno mišljenje da su samo neke okolnosti objektivno uvjetovane. Izneseno je i stajalište vezano za najavljeno ukidanje mjere oslobođenja obveze poslodavca od obveze uplate osiguranja za mlade, što je porezni rashod u iznosu od cca 450 mil. eura. U raspravi su spomenuti i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, kao i prijeboj duga države i HEP-a koji je u tom portfelju bio kao posljedica klirinškog duga. Posebno je spomenut rast doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije, a dio tog povećanja je 9 milijuna eura do kojeg je došlo zbog rasta obveza s 24 na 33 mil. eura zbog nerecikliranog plastičnog otpada. Isto tako, članove Odbora zanimala je procjena rizika zbog povećanja udjela države u investicijama, odnosno jesu li rađene simulacije kako reagirati za slučaj takve krize. Također, vezano za najavljene izmjene generalnih urbanističkih planova, čiji je cilj smanjenje izgradnje, članove Odbora zanimalo je postoje li procjene smanjenja prihoda, s obzirom na očekivanu izgradnju manje stanova. Nadalje, zatražena su detaljnija pojašnjenja u odnosu na NPOO, fondove regionalnog razvoja i konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., te ušteda po ministarstvima, kao i podatak postoji li povratna informacija od strane Europske komisije o ovom rebalansu. Zaključno, budući da se planira znatno smanjenje sredstava za te svrhe (s 10 mil. eura na tri mil. eura), posebno je istaknuto funkcionalno objedinjavanje JLS-a. 
Predstavnici Vlade pojasnili su da uplata u proračun Europske unije raste jer raste i proračun Europske unije, a iznos za svaku članicu određuje se na temelju podataka EUROSTAT-a. U odnosu na prijeboj koji se odnosi na klirinški dug, radi se iznosu koji je kao dug bio u bilanci HEP-a te je na ovaj način riješena i ta bilanca. Vezano za rizik povećanja udjela države u investicijama, istaknuto je da je dosad, primjerice, za troškove obnove od potresa isplaćeno tri milijarde eura. S tim u vezi, pojašnjeno je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku još nije dovoljno kapacitirano da bi se radile i takve analize, te se trenutačno koristi povijesna metoda i povezuje s kontekstom, koji sada pokazuje daljnju tendenciju rasta udjela države u BDP-u i dugoročno može naštetiti. Govoreći o najavljenim izmjenama generalnih urbanističkih planova i mogućim smanjenjima prihoda, pojašnjeno je da se ti prihodi projiciraju na temelju izdanih građevinskih dozvola, koje najbliže pokazuju izdvajanja u građevinskom sektoru, i trenutačni podaci govore o porastu od 20% više izdanih dozvola na godišnjoj razini. Kad je riječ o odstupanjima od NPOO-a, te fondovima regionalnog razvoja, konkurentnosti i kohezije, istaknuto je da će svi predani zahtjevi biti obrađeni do kraja godine, ako su u skladu s uvjetima. Do korekcija na rashodnoj strani EU fondova dolazi svake godine, budući da se dinamika trošenja sredstava ne može detaljno predvidjeti, međutim, 90% tih projekata je završeno ili u provedbi. Što se tiče funkcionalnog objedinjavanja JLS-a, naglašeno je da postoje značajni pomaci u broju JLS-a koji koriste taj model u usporedbi s ranijim godinama, odnosno protekom vremena interes raste. Pojedinačno se radi o 182 JLS, od kojih neke i više puta koriste taj model, i pretežno se radi o zajedničkim službenicima (komunalni i poljoprivredni redari – 62 JLS), zajedničkim upravnim odjelima i službama (28 JLS), zajedničkim ustanovama (knjižnice, vrtići) i trgovačkim društvima (120 JLS). U odnosu na stajalište Europske komisije o rebalansu, pojašnjeno je da se dokumenti predaju do kraja sljedećeg mjeseca (nacrt plana i projekcije do 2028. godine).   

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 202. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Slijedom toga, ovim se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona u 2024. godini mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga, što je iskazano u Računu financiranja.
Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 2,2 milijarde eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,6 milijardi eura, što je rezultat većeg prijenosa novčanih sredstava iz 2023. godine od planiranih i smanjenja proračunskog manjka s 4,1 milijardu eura na 3,3 milijarde eura prema nacionalnoj metodologiji. Planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga povećava se za 1,2 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 3,9 milijardi eura. Također, mijenja se i planirani iznos zaduživanja, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 315,2 milijuna eura i iznosi ukupno 648,8 milijuna eura u 2024. godini, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika povećava za 275,9 milijuna eura i iznosi ukupno 594,6 milijuna eura. Navedeno je najvećim dijelom rezultat refinanciranja kredita Hrvatskih cesta d.o.o., sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2024. godine. Nadalje, ovim Zakonom se ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do šest posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto dosadašnjih pet posto, a radi osiguranja dostatnih sredstava za provedbu projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 38, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona važeće odredbe postojećeg Zakona o djelokrugu i nadležnosti Financijskog inspektorata dopunjuju  nadležnostima u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), odredbe važećeg Zakona dopunjuju se odredbama o međunarodnoj suradnji Financijskog inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrste informacija koje se razmjenjuju. Također se u svrhu ispunjavanja preporuke o poboljšavanju politike izricanja sankcija izmjenama propisuje mogućnost izricanja administrativne mjere ograničenja i/ili zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge subjektu nadzora u najduljem trajanju od dvanaest mjeseci. Odredbe o odlučivanju o prekršajima od strane Vijeća za prekršajni postupak, dopunjuju su na način da u žurnom postupku prekršajni postupak može provesti i odluku o prekršaju donijeti i voditelj postupka pojedinac, dok se prekršajne odredbe članka 40. i 41. važećeg Zakona dopunjuju odredbama o prekršajnoj odgovornosti i fizičkih osoba - građana. Također, odredbe važećeg Zakona usklađuju se s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Razlike u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona su nomotehničke naravi.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 3. listopada 2024. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom, od 20. rujna 2024. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge polugodišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2024. godinu za: 
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
-Centar za restrukturiranje i prodaju 
-Hrvatske autoceste d.o.o. 
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.   

Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
    U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je makroekonomske pokazatelje. Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti stope rasta među najvišim u europodručju. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2024. iznosilo je 3,6%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2024. stigao je od međugodišnjeg rasta potrošnje kućanstava od 6,0% te povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 11,9%. Podaci za prvo polugodište 2024. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 103.000, dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 3,0% na međugodišnjoj razini. Prosječna mjesečna bruto plaća u prvom polugodištu 2024. iznosila je 1.788 EUR te je nominalno povećana 15,6%, a realno 11,6%, dok je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.297 EUR i zabilježila je nominalni rast od 15,5% te realni rast od 11,5% u odnosu na isto razdoblje 2023. Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 3,6%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 4,2%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u prvom polugodištu 2024. se bilježi međugodišnji porast preostalih komponenti od 4,1%.
Kad je riječ o ukupnim prihodima državnog proračuna, oni su u prvom polugodištu 2024. godine ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura, što čini 49,2% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 2,6%. Porezni prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 10,3% u odnosu na isto razdoblje 2023. i iznose 8,1 milijardu eura ili 50,3% godišnjeg plana. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost ostvareni su u iznosu od 5 milijardi eura, odnosno 45,4% plana i veći su za 9,5% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvareni su u iznosu od 2,4 milijarde eura ili na razini od 51,5% godišnjeg plana, odnosno bilježe međugodišnje povećanje od 13,9%.
Govoreći o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2024. godine iznose 15,1 milijardu eura, što čini 46,4% planiranih rashoda za 2024. godinu te su za 2 milijarde eura ili 15,3% povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U ovu kategoriju ulaze rashodi za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 3,9 milijardi eura, što je rast od 16% više, odnosno nominalno 549,4 milijuna eura, kao posljedica usklađenja mirovina. Značajnu stavku čine i rashodi za zaposlene u ukupnom iznosu od 3,6 mlrd. eura, što je povećanje od 41 %, odnosno nominalno 1,1 milijarde eura i rezultat su primjene svih ugovorenih prava. Također, od 1. siječnja 2024. godine plaće općih bolnica isplaćuju se iz Državnog proračuna i ostvarene su u iznosu od 338 milijuna eura. Za mjere koje Vlada Republike Hrvatske provodi za zaštitu kućanstava i poduzetnika od rasta cijena izvršeno je 730,4 milijuna eura. Još uvijek značajna stavka su i rashodi za sanaciju i obnovu od potresa – 454,1 milijun eura. 
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u prvom polugodištu 2024. godine ostvareni su u iznosu od 2,5 milijarde eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 1,8 milijardi eura.
U prvom polugodištu 2024. godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 710 milijuna eura ili 0,8% BDP-a po nacionalnoj metodologiji. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,3% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 71 milijun eura ili 0,1% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 307 milijuna eura ili 0,4% BDP-a.
    Odbor je raspolagao i pisanim 28. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku. Povjerenstvo ocjenjuje da se smjer provođenja fiskalne politike u prvih šest mjeseci 2024. godine nastavlja na prošlogodišnji, te je bio u skladu s usvojenim planom proračuna za 2024. godinu, što u uvjetima relativno visokog rasta BDP-a, prema mišljenju Povjerenstva, predstavlja nastavak vođenja procikličke fiskalne politike. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2024. godinu predviđa povećanje prihoda, ali i povećanje rashoda državnog proračuna, uslijed nastavka ekonomskog rasta te nadasve rasta izdataka za plaće te naknade građanima i kućanstvima. Povjerenstvo ističe da, iako su trenutna makroekonomska kretanja povoljna, povećani fiskalni pritisci zahtijevaju naglašeni oprez u vođenju javnih financija, jer će kretanja na strani rashoda predstavljati izazov za fiskalnu održivost. Također, Povjerenstvo ocjenjuje da je došlo do izraženijeg pogoršanja strukturnog salda opće države iznad novodefinirane gornje granice prema novim fiskalnim pravilima u okviru ekonomskog upravljanja Europske unije. Stoga, Povjerenstvo poziva na iskorištavanje trenutno još uvijek pozitivnog makroekonomskog trenutka za konsolidaciju javnih financija i jačanje fiskalne otpornosti.

U kraćoj raspravi na Odboru članove je zanimalo je li ostvarenje ukupnih prihoda od 49,2%, kao i 45% ostvarenih prihoda od poreza na dodanu vrijednost odnosu na plan očekivano, odnosno kakva je usporedba s istim razdobljem godinu ranije. Predstavnica Ministarstva financija pojasnila je da je taj prihod veći za 9,6%, te da se, budući da se radi od polugodišnjem izvršenju, a mjeseci srpanj, kolovoz i rujan bilježe povećanu potrošnju, već sad očekuje veće ostvarenje, a iznos je svakako veći u odnosu na onaj ostvaren u istom razdoblju godinu ranije. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU
te
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu;
-     Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2024. godinu;
-    Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2024. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                                  mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 3. listopada 2024. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05., 154/11. i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 9. srpnja 2024. godine. 
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-07/256, URBROJ: 50301-05/16-24-8, od 29. kolovoza 2024., u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) predstavio je Izvješće. Makroekonomske neizvjesnosti u pogledu i dalje prisutnih inflatornih kretanja, nastavka rasta kamatnih stopa, bankovnih kriza s obje strane Atlantika, izbijanja sukoba na Bliskom istoku te nastavka rata u Ukrajini obilježile su ekonomsko i političko okružje u 2023. godini. Nakon vrhunca krajem 2022., inflatorna kretanja usporila su tijekom 2023. te je godišnja stopa inflacije domaćeg gospodarstva na kraju 2023. iznosila 4,5 % (smanjenje od 8,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022.). U nepovoljnim vanjskim okolnostima usporen je rast domaćeg gospodarstva za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, no realni je rast od 3,1 % i dalje bio naglašeniji u odnosu na ostale zemlje europodručja. Posebno je istaknut A- rejting Hrvatske, značajan za državu u međunarodnim odnosima. 
Rast osobne potrošnje uvjetovan povećanjem realnih plaća od 9,0 % i niskom stopom nezaposlenosti od 6,4 % podržao je gospodarsku aktivnost u 2023. Ujedno su povećane bruto investicije povezane s privlačenjem sredstava iz fondova EU-a i neto izvoz pod utjecajem snažne inozemne potražnje za uslugama, posebice u sektoru turizma. Time je Hrvatska ostvarila drugi najveći rast među zemljama europodručja u 2023., odmah iza Malte. 
Nakon prošlogodišnje korekcije od 4,8%, referentni dionički indeks CROBEX zabilježio je snažan oporavak od 28% u 2023. te je krajem godine dosegnuo najviše vrijednosti (2530 bodova) u proteklih 10 godina, a trend je nastavljen i u ovoj godini. Trgovanje na domaćem tržištu u 2023. bilo je potisnuto (-5,3 % u odnosu na prethodnu godinu) pa je tako ukupni promet krajem godine iznosio 371,8 mil. eura. Vrijednosnice kojima se najviše trgovalo bile su dionice s prometom od 304,8 mil. eura, što je smanjenje za 16,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Oporavak ulagačkog optimizma u 2023. pozitivno se odrazio na prinose svih kategorija UCITS fondova. Prinosi su bili najizraženiji u segmentu dioničkih fondova (+23,5 % u 2023.), čija se prosječna vrijednost udjela u potpunosti oporavila od pada u 2022. godini. Konkurentne prinose u 2023. ostvarili su mješoviti (+8,8 %) te ostali fondovi (+6,8 %), dok su obveznički fondovi (+1,8 %) imali relativno skromnije, ali i dalje pozitivne prinose. 
U 2023. nastavilo je poslovati 12 obveznih mirovinskih fondova čija je neto imovina na kraju godine dosegnula 20,2 mlrd. eura (26,7 % BDP-a), što je rast od 15,2 % u odnosu na 2022. godinu. Tako su 2023. godinu sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova zaključile s pozitivnim prinosima. S obzirom na heterogeni tržišni oporavak, koji je posebice bio naglašen na dioničkim tržištima, najviše prinose u 2023. od 14,9 % zabilježila je kategorija A (19,0 postotnih bodova više u odnosu na 2022.). Slijedile su je balansirana kategorija B s 10,2 % (15,2 postotnih bodova više) i konzervativna kategorija C s 4,0 % (9,2 postotnih bodova više). Ukupna imovina dva mirovinska osiguravajuća društva na kraju godine dosegnula je 428,3 mil. eura, što je za 14,8 % više u odnosu na godinu prije. Takvom rezultatu pridonio je i porast broja korisnika MOD-ova, koji se na godišnjoj razini povećao za 3,7 % (ukupno 16,9 tisuća korisnika). Na kraju 2023. ukupna naplaćena premija društava za osiguranje iznosila je 1,8 mlrd. eura, što je rast od 7,1 % u odnosu na 2022. godinu. U kategoriji neživotnog osiguranja zabilježen je istodobno i rast likvidiranih šteta od 24,3 %, dok je u kategoriji životnih osiguranja zabilježen pad od 1,5 %. Tijekom 2023. kapitaliziranost društava za osiguranje mjerena omjerom solventnosti (SCR omjer) nalazila se kontinuirano visoko iznad propisanog minimuma te je na kraju godine SCR omjer iznosio 226,1 % (rast od 4,8 postotnih bodova u odnosu na 2022.). 
Ukupna aktiva leasing društava na dan 31. prosinca 2023. iznosila je 3,5 mlrd. eura, što je povećanje od 18,1 % u odnosu na prethodnu godinu. 
Također, HANFA je u 2023. provela 235 postupaka licenciranja, a održano je i osam ispitnih rokova za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za pružanje informacija o investicijskim proizvodima i uslugama, brokerskih poslova i investicijskog savjetovanja, stjecanja zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova te stjecanja kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Kontinuirano su analizirani rizici kojima su subjekti nadzora izloženi, a u postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata HANFA je donijela više od 40 rješenja kojima je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. HANFA je i u 2023. aktivno sudjelovala u izradi novih zakona.  
U 2023. ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 455,8 tis. eura, koji je HANFA uplatila u državni proračun.

U raspravi na Odboru je zatražen podatak o ukupno uplaćenom iznosu mirovinskih doprinosa u drugi mirovinski stup, s obzirom na određene procjene od 1,5 mlrd. eura. Također, s obzirom na kibernetički napad na sustav HANFA-e početkom ove godine, postavljeno je pitanje je li nakon tog incidenta obavljena izvanredna IT revizija, od strane državne i neke druge vanjske revizorske kuće te, ako postoje, mogu li biti dostavljeni nalazi tih revizija. S tim u vezi, rade li se u Agenciji redovno testiranja planova oporavka i planova kontinuiteta poslovanja te što je poduzeto da se takvi incidenti ne ponavljaju u budućnosti, odnosno da posljedice ne budu nedostupnost sustava. 
Kako je pojašnjeno, uplate u 2023. godini porasle su za 1,2 mlrd. eura, s 13,6 na 14,8 mlrd. eura. Na kraju 2023. imovina mirovinskih fondova vrijedila je 20,2 mlrd. eura. Razlika od 5,4 mlrd. eura je prinos ostvaren od upravljanja. Vezano za kibernetički napad na sustav HANFA-e u siječnju 2024. godine, predsjednik Upravnog vijeća izvijestio je da je sustav bio nedostupan 24 sata, da je isti dan kontaktiran ZSIS (Zavod za sigurnost informacijskih sustava), koji je i proveo reviziju i izdao preporuke rangirane u tri kategorije (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne). Uz pomoć vanjskih suradnika, Agencija je poduzela sve mjere da se ovakav incident ne ponovi (od dvofaktorske autentifikacije do toga da su unutarnji perimetri zatvoreni za vrlo uski krug ljudi), a priključila se i ZSIS-ovom sustavu SCALT koji pomaže u detekciji sličnih pojava. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor 
financijskih usluga za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

                                                                               PREDSJEDNIK  ODBORA
                              mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 3. listopada 2024. godine, klasificirano Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020. godini, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora 31. ožujka 2022. godine dostavio glavni državni revizor. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i klasificiranim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: VT-022-03/22-12/01, URBROJ: 50301-05/31-22-4, od i URBROJ: 5031-05/31-24-6 od 19. lipnja 2024. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, čiji sadržaj ne može biti dio ovog Izvješća Odbora, zbog stupnja tajnosti kojim je označeno Izvješće Državnog ureda za reviziju, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK  ODBORA
   mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 3. listopada 2024. godine, Izvješća o obavljenim financijskim revizijama bolničkih zdravstvenih ustanova za 2022. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnim Izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 13. rujna 2024. godine, KLASA: 022-03/24-12/153, URBROJ: 50301-04/25-24-7), u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća. 
 
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju predstavila Izvješća. Državni ured za reviziju je tijekom 2023. i početkom 2024. obavio financijsku reviziju 56 bolničkih zdravstvenih ustanova. Financijskom revizijom obuhvaćene su sve kliničke ustanove (njih 13, od kojih pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice i pet klinika), 21 opća bolnica (nije obuhvaćena Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić” Sisak zbog posljedica potresa) te sve specijalne bolnice (22). Bolničke zdravstvene ustanove (dalje: bolnice) upisane su u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a prema upisu koncem 2022. jedanaest je korisnika državnog proračuna i 45 korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Bolnice kao subjekti revizije su odabrane za reviziju iz više razloga. Prije svega, s obzirom na njihovu financijsku značajnost i interes javnosti, u pravilu svakih pet godina obavlja horizontalne (tematske) financijske revizije bolnica.  Nadalje, razlog je što Državni ured za reviziju kroz obveznu reviziju godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske, unatrag nekoliko godina skreće pozornost na poteškoće zdravstvenog sustava i stalni rast obveza i dospjelih obveza zdravstvenog sustava te na važnost rješavanja dugogodišnje problematike u vezi sa zdravstvenim sustavom (najznačajnije su upravo bolnice).

U ovim financijskim revizijama predmet revizije su bili financijski izvještaji i usklađenost poslovanja za 2022., stoga se iznosi navode u kunama. Prema financijskim izvještajima bolnica za 2022., ukupni prihodi i primici iznosili su više od 20,4 milijardi kn, rashodi i izdaci 20,6 milijardi kn te je ukupni manjak prihoda i primitaka iznosio gotovo 241 milijun kn. Koncem 2022. ukupni manjak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima za pokriće u sljedećim razdobljima (kumulativni manjak) iskazalo je 48 bolnica u ukupnom iznosu od gotovo 8,8 milijardi kn. Ukupne obveze bolnice su iskazale u iznosu od gotovo 11,9 milijardi kn.

Ciljevi financijske revizije bili su: provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju značajan utjecaj na financijsko poslovanje, provedbu naloga i preporuka iz prošle revizije te druge aktivnosti u vezi s poslovanjem. S obzirom na kumulativni manjak te ukupne i dospjele obveze, uz navedene standardne ciljeve, dodana su dva cilja: provjeriti ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u skladu s planiranim aktivnostima i namjenama te provjeriti mogućnost podmirenja obveza.

O financijskim revizijama sastavljeno je 56 pojedinačnih izvješća za svaku bolnicu te Objedinjeno izvješće. O financijskim izvještajima bolnica za 2022. izraženo je 23 bezuvjetna i 33 uvjetna mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 20 bezuvjetnih i 36 uvjetnih mišljenja.
Za svaku bolnicu izraženo je mišljenje o realnosti i vjerodostojnosti financijskih izvještaja i mišljenje o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima značajnim za njihovo poslovanje. Uvjetna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, zbog čega financijski izvještaji djelomično nisu točni, istiniti i vjerodostojni. 
Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju, zbog čega su izražena uvjetna mišljenja o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima. Najučestalije nepravilnosti i propusti utvrđeni su u području javne nabave, rashoda, obveza i manjka prihoda, planiranja i izvršenja plana, sustava unutarnjih kontrola te prihoda i potraživanja.

Revizijama su, između ostaloga, utvrđene nepravilnosti i propusti:

Rashodi za zaposlene: kod više bolnica utvrđene su nepravilnosti pri obračunu plaća. Primjenjivani su koeficijenti koji nisu bili u skladu s propisima, a najčešće se radilo o koeficijentima većim od propisanih navedenom Uredbom. U gotovo svim Bolnicama značajan broj zaposlenika ostvario je više od zakonom kolektivnim ugovorom propisanih 180 prekovremenih sati godišnje;

Evidentiranje i iskazivanje rashoda i zaliha (imovine) za lijekove i medicinski potrošni materijal: Prema propisima koji uređuju proračunsko računovodstvo, bolnice su obvezne evidentirati rashode za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje. Utvrđeno je da bolnice u pravilu imaju ustrojenu analitičku knjigovodstvenu evidenciju lijekova i medicinsko potrošnog materijala u bolničkoj ljekarni te je koncem godine knjigovodstveno stanje usklađeno sa stvarnim stanjem. Veći broj bolnica nema ustrojenu analitičku knjigovodstvenu evidenciju lijekova i medicinskog potrošnog materijala na bolničkim odjelima, odnosno nema uspostavljen sustav praćenja njihovog utroška na bolničkim odjelima te se rashodi za utrošene lijekove i medicinski potrošni materijal evidentiraju u trenutku izdavanja iz bolničke ljekarne na bolničke odjele, a ne u trenutku stvarnog utroška. Dio bolnica je koncem godine obavio popis zaliha na bolničkim odjelima te na temelju utvrđenih zaliha korigirao prethodno evidentirane rashode i vrijednost zaliha, dio je djelomično obavio popis, a dio uopće nije obavio popis te, zbog navedenog, podaci o rashodima i zalihama (imovini) u vezi s lijekovima i medicinskim potrošnim materijalom kod značajnog dijela bolnica nisu realno iskazani;

Ukupne obveze i obveze za primljene predujmove od HZZO-a: ukupne obveze koncem 2022. iskazane u iznosu od gotovo 11,9 milijardi kn, od čega za rashode poslovanja više od 9,7 milijardi kn, za kredite i zajmove gotovo 2,0 milijarde kn te za nabavu nefinancijske imovine 159 milijuna kn. Obveze za primljene predujmove od HZZO-a (u pravilu evidentirane kao nedospjele) odnose se na primljena dodatna sredstva iz državnog proračuna (doznačena posredno putem HZZO-a) u 2020. i 2021. u iznosu od 2,7 milijardi kn te na primljene predujmove od HZZO-a koji se odnose na neizvršeni rad za bolničku i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu do ugovorenog maksimalnog iznosa sredstava (neizvršeni limit) u iznosu od 2,4 milijardi kn. Iz državnog proračuna su u 2020. i 2021. isplaćena dodatna sredstva HZZO-u, koja je HZZO doznačio bolnicama za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i medicinskog potrošnog materijala. Bolnice su doznačena sredstva evidentirale kao obveze za primljene predujmove od HZZO-a i bile su ih obvezne pravdati ispostavljanjem računa za provedenu zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zbog navedenog načina ugovaranja i financiranja bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite tijekom 2020. i 2021., bolnice su smanjile obveze prema dobavljačima lijekova i medicinskog potrošnog materijala, a istodobno su povećale obveze za primljene predujmove od HZZO-a (navedeno utječe na realno iskazivanje ukupnih obveza bolnica). Financijskom revizijom bolnica (i HZZO-a) za 2022. utvrđeno je da bolnice nisu značajnije smanjile obveze za primljene predujmove od HZZO-a po osnovi doznačenih dodatnih sredstava iz državnog proračuna (samo za 200 milijuna kn). Nadalje, kod većeg broja bolnica obveze za primljene predujmove povećale su se i zbog manje izvršenog rada u odnosu na maksimalni godišnji iznos sredstava za provođenje bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (limit). Naime, HZZO bolnicama unaprijed mjesečno doznačava ugovoreni maksimalni iznos sredstava (limit), a bolnice su obvezne pravdati ga ispostavljanjem računa za provedenu zdravstvenu zaštitu, što kod većeg broja bolnica nije izvršeno;
Dospjele obveze: od 56 bolnica, za 45 su na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske o podmirenju dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i medicinskog potrošnog materijala, tijekom 2022. iz državnog proračuna podmirene obveze u iznosu od 2,5 milijardi kn. Nakon što je navedenim pomoćima podmiren dio dospjelih obveza prema dobavljačima, dospjele obveze bolnica su i nadalje značajne. Dospjele obveze koncem 2022. iskazane su u iznosu od 3,3 milijarde kn (1,9 milijarde odnosi se na kliničke ustanove, 1,1 milijarda odnosi se na opće bolnice te 330 milijuna odnosi se na specijalne bolnice);

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećim razdobljima (tzv. kumulativni manjak): ukupni manjak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima za pokriće u sljedećim razdobljima (kumulativni manjak) čini 42,9 % ukupno ostvarenih prihoda i primitaka za 2022. Iskazalo ga je 48 bolnica u ukupnom iznosu gotovo 8,8 milijardi kn (12 kliničkih ustanova, izuzev Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Zagreb, 21 opća bolnica (sve) i 15 specijalnih bolnica). Više bolnica uz financijski plan (uslijed postojanja stanja dospjelih obveza ili značajnog prenesenog manjka prihoda i primitaka) donijelo je akt koji sadrži analizu i ocjenu postojećeg stanja, prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka nastanka negativnog poslovanja i mjera za stabilno i održivo poslovanje te akcijski plan provedbe donesenih mjera. Poduzete mjere i aktivnosti u skladu s donesenim aktima nisu bile dovoljne za smanjenje obveza i manjka prihoda i primitaka prenesenog iz prethodnih godina, odnosno nisu pridonijele ostvarenju pozitivnih poslovnih rezultata;

Javna nabava: pojedini planovi nabave ne iskazuju realne potrebe, jer ne sadrže podatke o pojedinim predmetima nabave koji su tijekom godine nabavljani ili sadrže predmete nabave za koje je bilo izvjesno da neće biti provedeni u tekućoj proračunskoj godini. Veći broj bolnica za nabavu roba (u pravilu lijekova i medicinskog potrošnog materijala), pojedinih usluga i radova nije proveo propisane postupke javne nabave ili postupke jednostavne nabave propisane unutarnjim aktima. Registri ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te statistička izvješća o javnoj nabavi ne sadrže pojedine predmete nabave, kao i pojedine propisane podatke odnosno ne ažuriraju se redovito, veći broj bolnica ne prati izvršenje ugovora o nabavi, a pojedine obavijesti o dodjeli ugovora o nabavi nisu objavljene u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, bolnicama je Ured dao 855 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i primitaka i rashoda i izdataka u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima te učinkovitosti korištenja sredstava.

Također, utvrđeno je da je u prošlim revizijama bolnica dano 546 naloga i preporuka, provedeno je 349 ili 63,9 %, nije provedeno 112 ili 20,5 %, djelomično je provedeno ili u postupku provedbe je 65 ili 11,9 %, zbog izmjene propisa i drugih okolnosti nije primjenjivo 20 ili 3,7 %.
Predstavnice Vlade Republike Hrvatske očitovale su se o Izvješću. Ministarstvo zdravstva prati izvršenje preporuka, a posebno je naglašena potreba praćenja potrošnje lijekova. Ministarstvo financija također je iniciralo provođenje revizije na temu praćenja zalihe lijekova. Rezultati unutarnje revizije su proslijeđeni, i svakako postoji dosta prostora za napredak. Potrebno je češće raditi inventure i upariti naručivanje sa stanjem zaliha. Također, radi bolje transparentnosti i istinitosti podataka u izvještajima, u planovima su otvorene nove skupine za tu svrhu. Od 1. siječnja 2025. u primjeni je novi pravilnik te će se moći posebno pratiti zaliha i potrošnja lijekova u zdravstvenom sustavu.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje na koje se bolnice odnosi veliki broj naloga i preporuka, odnosno, odnosi li se to i na one koje su dobile bezuvjetno mišljenje. Također, s obzirom na to da su bolnice revidirane i ranijih godina, zatražen je podatak vidi li se napredak u odnosu na ranije. Isto tako, postoje određene preporuke koje se ne mogu izvršiti, koje nisu primjenjive te je postavljeno pitanje je li ih potrebno iznova davati, budući da se stječe dojam da nešto nije u redu, a preporuku nije moguće izvršiti. Nadalje, vezano za preporuke iz područja javne nabave, točnije, provođenje jednostavne nabave, čiji se pragovi određuju vlastitim pravilnikom ustanove, je li nužno da se daju preporuke za provođenje kroz Elektronički oglasnik javne nabave, ako se to propisuje vlastitim pravilnikom. Nadalje, budući da se radi o izvješću za koje je revizija bolnica rađena 2022. godine, jesu li neke preporuke možda uvjetovane covid-krizom, a reflektiraju se na ovo izvješće. 
Kako je pojašnjeno, u odnosu na ranije revizije bolničkih zdravstvenih ustanova, primjetan je napredak.  Broj naloga i preporuka varira od jedan do 48 po pojedinoj bolnici, a odnosi se i one s bezuvjetnim mišljenjem, budući da je rijetkost da revizijom nije pronađeno nešto što nije potrebno poboljšati, otkloniti i sl. Vezano za preporuke koje se ne mogu izvršiti ili nisu primjenjive, pojašnjeno je da Državni ured za reviziju prati provedbu propisa koji su u tom trenutku na snazi, a za koje je moguće da je kasnije došlo do izmjena pa preporuke nije moguće izvršiti ili nisu primjenjive, ali su u trenutku provođenja revizije bile. Također, u području javne nabave prati se i transparentnost i učinkovitost, preporukama su obuhvaćene neke bolnice koje prije nisu bile revidirane, prema procjeni rizika. Državni ured za reviziju i dalje prati provedbu naloga i preporuka. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaćaju se Izvješća o obavljenim financijskim revizijama bolničkih zdravstvenih ustanova za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o  računovodstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 31, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Nikola Grmoja, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. kolovoza 2024. godine, KLASA: 022-03/24, URBROJ: 50301-05/16-24-4, u kojemu se Hrvatskome saboru predlaže da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.

Uvodno je predlagatelj, zastupnik Nikola Grmoja, predstavio Prijedlog zakona. Izmjenom zakona se predlaže obvezati sve poduzetnike koji ostvaruju prihod od strane javnog sektora da se njihovi financijski izvještaji revidiraju, kako bi se osnažila vjerodostojnost objavljenih podataka. Isto tako, svi obveznici objavljivanja financijskih izvještaja temeljem Zakona o računovodstvu bit će obvezni detaljno navesti podatke o poslovnim prihodima iz poslovanja s javnim sektorom unutar poslovne godine. Tom odredbom osigurava se vidljivost transakcija s javnim sektorom, kako bi se izbjegle manipulacije s javnim novcem. 

Predstavnik Vlade istaknuo je da navedeni zakon u odnosu na mjerodavnu Direktivu već ima šire područje primjene. Također, uvođenje dodatnih izvještajnih zahtjeva predstavlja dodatno opterećenje poduzetnika, kako administrativno, tako uzimajući u obzir i troškove. Nadalje, vezano za transparentnost u poslovanju s javnim sektorom, upućuje se na propise kojima se uređuje područje javne nabave, a koji određuju vođenje registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. Slijedom navedenoga, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona.  

U skladu s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prihvatio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) sljedeći zaključak: 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenoga plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbama članka 37. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj  25/20.), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknula je da je ovo Izvješće izrađeno uz, Državni zavod za statistiku, kao glavnog nositelja, diseminatora i koordinatora sustava službene statistike, u suradnji s ostalim nositeljima službene statistike: Hrvatskom narodnom bankom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom financija te Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Izvješće sadrži informacije o izvršenim aktivnostima cjelokupnog statističkog sustava Republike Hrvatske, kao i pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti i najzanimljivijih rezultata statističkih aktivnosti. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. bilo je planirano provesti ukupno 297 statističkih aktivnosti i sve su uspješno provedene - Državni zavod za statistiku proveo je 83%, dok su drugi nositelji proveli 17% statističkih aktivnosti. Financijska sredstva za izvršavanje aktivnosti određenih Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. godine osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske i u proračunu Hrvatske narodne banke. Ukupno izvršena sredstva financijskog plana Državnog zavoda za statistiku u 2023. iznosila su 16.422.703,36 eura, što je 95,35% od ukupno planiranih 17.223.362,00 eura te za 5,67% više od rashoda izvršenih u 2022. Istaknuto je i da je od strane EUROSTAT-a hrvatski statistički sustav ocijenjen potpuno usklađenim sa svim načelima i kodeksima statistike, a uspješno je ocijenjen i od strane OECD-a, vezano za pristupanje Republike Hrvatske toj organizaciji.  

U raspravi na Odboru iskazano je zanimanje za Registar stanovništva i Registar zgrada i stanova, odnosno rok za njihovu uspostavu, kao i informacije o razmjeni podataka s Poreznom upravom. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uspostava registara se očekuje u predviđenom roku, a kako je u tijeku izmjena Uredbe o stanovništvu na razini Europske Unije, nakon njezinog donošenja bit će određeni podaci koji se dostavljaju EUROSTAT-u od strane Državnog zavoda za statistiku. Kako je rečeno, podaci s Poreznom upravom se ne razmjenjuju, budući da svi podaci koji uđu u DZS podliježu statističkoj povjerljivosti.  

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da prihvati 

Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2023. godinu, Revidirane financijske izvještaje Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20. i 119/22.), dostavili Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 10. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnim aktima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 4. srpnja 2024. godine (KLASA: 022-03/24-12/45, URBROJ: 50301-05/16-24-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) predstavila Izvještaje. Osnovne djelatnosti HAOD-a su: upravljanje sustavom osiguranja depozita, upravljanje Fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom i provođenje ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija. Podsjetila je da su u sustavu osiguranja depozita od 2012. godine svi sudionici u hrvatskom bankarskom sustavu osigurani do svote od 100.000 eura po deponentu, po kreditnoj instituciji, osim onih koji su mjerodavnim propisima isključeni. Od 2021. teret sustava osiguranja prebačen je s državnog proračuna i poreznih obveznika na kreditne institucije. Financiranje sustava osiguranja depozita u RH je iz Fonda osiguranja depozita, koji se sastoji od osnovnog i dodatnog Fonda, a čije ciljane razine iznose 1% (propisan direktivom) + 1,5%, odnosno 2,5% ukupno osiguranih depozita u RH. Sredstva fonda osiguranja drže se na računima kod HNB ili se ulažu u trezorske zapise i državne obveznice RH. U 2023. godini poslovalo je 19 poslovnih banaka (7 velikih i 12 malih) i 1 stambena štedionica, što je smanjenje u odnosu na 2022. godinu i odnosi se na spajanje Nove hrvatske banke d.d. (ex Sberbank) i Hrvatske poštanske banke d.d. Tijekom 2023. nije pokrenut postupak sanacije, ni likvidacije nad niti jednom kreditnom institucijom u RH. Što se tiče sustava osiguranja depozita u 2023. godini, na dan 31.12.2023. ukupni depoziti iznosili su 63,25 mlrd. € (2,6%, odnosno 1,59 mlrd. € više u odnosu na 31.12.2022.). Od tog iznosa osigurani depoziti iznosili su 35,95 mlrd. € (3,8%, odnosno 1,32 mlrd. € više u odnosu na 31.12.2022.). Kod ostalih se radi o iznosima iznad 100.000 eura. Na dan 31.12.2023. godine raspoloživa sredstva Fonda osiguranja depozita iznosila su 890,5 mil. €, što predstavlja 2,5% pokrivenosti osiguranih depozita, odnosno dostignutu zakonom propisanu ciljanu razinu. Zbog rasta osiguranih depozita i time uzrokovanog pada raspoloživih sredstava Fonda osiguranja depozita ispod ciljane razine, u 2023. godini kreditnim institucijama je naplaćena jedna kvartalna premija osiguranja. S raspoloživim sredstvima FOD-a na ovoj razini od 2,5 % HAOD bi mogao istovremeno isplatiti sve ukupno osigurane depozite 7 najmanjih kreditnih institucija (eng. „LSI“) u slučaju istovremene propasti/stečaja/prisilne likvidacije. Od ulaska u blisku suradnju s ESB-om i ulaska u JSM, HAOD nema ulogu sanacijskog tijela, već isključivo obavlja administrativne poslove vezane uz jedinstveni i nacionalni sanacijski fond po uputama SRB-a (Jedinstvenog sanacijskog odbora). Ciljana razina Jedinstvenog sanacijskog fonda je 1% ukupno osiguranih depozita u Europskoj bankarskoj uniji (odnosno oko 75 mlrd. €). U 2023. godini HAOD je po uputama SRB obračunao i prikupljao sanacijske doprinose od kreditnih institucija u RH i iste uplatio u Jedinstveni sanacijski fond. RH je ukupno u Fond uplatila 144 mil. eura, a na dan 31.12.2023. godine Jedinstveni sanacijski fond je raspolagao sa 78 mlrd. € (što je više od postavljene ciljane razine, zbog čega je u 2024. godini prestalo prikupljanje sanacijskih doprinosa).  

Što se tiče financijskog poslovanja, u 2023. godini HAOD je ostvario ukupne prihode u iznosu 48,85 mil. € od čega (od čega 23,21 mil. € od premija osiguranja, 0,72 mil. € od sanacijskih doprinosa, 15,3 mil. € od kamata po vrijednosnim papirima i po viđenju i 9,59 mil. € od naplata iz stečajnih postupaka). Ukupni rashodi iznosili su 2,7 mil. € (od toga 1 mil. € operativnih rashoda te 1,7 mil. € rashoda iz pravomoćnih sudskih presuda (koji se odnose na troškove nastale nakon okončanja sudskih postupaka iz sanacija, stečajeva i likvidacija banaka, započetih od 1995. g na dalje). U 2023. bilo je osam aktivnih stečajnih postupaka, a dvije su završile (Glumina banka d.d. te Banka splitsko-dalmatinska, od koje se Agencija u potpunosti naplatila). Zaključno su istaknute međunarodne aktivnosti Agencije.  

U raspravi je izraženo zadovoljstvo radom i pohvala Agenciji. S obzirom na iskazan interes građana za ulaganja u državne obveznice i trezorske zapise, postavljeno je pitanje postoji li prag koji bi bio rizik ugroze kreditnih institucija zbog podizanja velike količine depozita, kao i može li se očekivati daljnji rast bankarskih profita unatoč povlačenju sredstava, te prebacivanje eventualnog tereta gubitka zbog povlačenja sredstava na komitente. 

Predstavnica HAOD-a odgovorila je da je investicijska politika HAOD-a ulaganje u financijske instrumente s 0% rizika (trezorske zapise i državne obveznice). Zbog povećanog interesa građana za ulaganje došlo je do odljeva depozita iz kreditnih institucija, međutim, prema dosadašnjem praćenju, rizika ugroze nema. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2023. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 11. srpnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. kolovoza 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak ukratko je predstavio je Izvještaje. Ukupna poslovna aktivnost povećana je za 43% u odnosu na 2022. Odobreno je preko 2.800 kredita u iznosu većem od 1,1 mlrd. eura, što je rast po volumenu 31% u odnosu na 2022. Osigurani izvozni promet u visini od 672 mil. eura, i čini povećanje 79% u odnosu na 2022. Govoreći o strukturi kreditne aktivnosti, 65% su bili krediti za investicije, 35% za obrtni kapital. Ove godine je udio za investicije 95% od iznosa odobrenih kredita. Kad je riječ o zastupljenosti javnog i privatnog sektora u portfelju, privatni je bio zastupljen sa 76%, a javni s 24% odobrenih kredita. Od ključnih aktivnosti u 2023., izdvojeni su implementacija NPOO-a, uvođenje novog programa za potrebe očuvanja likvidnosti u okviru Privremene krizne mjere za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu te uspješno proveden projekt Pillar Assesment za potrebe akreditacije za izravno korištenje sredstava iz europskih fondova. Godišnji financijski izvještaji pripremljeni su na odvojenoj i konsolidiranoj osnovi i revidirani od strane revizorskih društva BDO Croatia d.o.o. i PKF FACT revizija d.o.o. Zajedničko izvješće neovisnih revizora izražava pozitivno mišljenje na godišnje financijske izvještaje o usklađenosti s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska Unija. Revizori su potvrdili i usklađenost Godišnjeg izvješća s Godišnjim financijskim izvještajima. Što se tiče financijskog poslovanja, sve ključne pozicije bilježe pozitivan trend - primjerice, ukupna imovina 4,5 mlrd. eura (rast za 4%), bruto krediti 4,1 mlrd. eura (rast za 10%, neto krediti 3,6 mlrd. eura (rast za 11%), itd. Kamatni prihodi iznosili su 95 mil. eura (rast 13,5 %), prosječna kamatna stopa na kreditni portfelj 2,18%. Udio NPL-ova za 2023. je 14,6% i posljednjih nekoliko godina primjetan je stalan trend opadanja u tom segmentu. Zaključno se je predsjednik Uprave HBOR-a osvrnuo i na poslovanje u ovoj godini, praćeno do kraja srpnja. Ukupna poslovna aktivnost iznosi 600 milijuna eura, odobreno je 512 milijuna eura kredita, udio investicijskih kredita u volumenu je 95 %. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10  glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 11. srpnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 6. rujna 2024. godine, KLASA: 022-03/24-12/73, URBROJ: 50301-05/31-24-5, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da su prošlu godinu obilježili ulazak Hrvatske u europodručje i schengenski prostor, nastavak relativno snažnoga gospodarskog rasta unatoč slaboj inozemnoj potražnji te postupno smanjivanje inflacije. U rujnu je završio najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura kao valute. Porast ključnih kamatnih stopa ESB-a prelio se na kamatne stope na novčanom tržištu, što je povećalo trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo. Unatoč takvim okolnostima, hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti zamjetno brže od prosjeka zemalja europodručja. U tome su važnu ulogu imali snažna potražnja za turističkim uslugama i ekspanzivna fiskalna politika, povezana i s rekordnim korištenjem sredstava fondova EU-a, što se sve povoljno odrazilo na dohotke i potaknulo rast potrošnje. Istodobno se primjetno smanjila godišnja stopa inflacije u 2023. godini, što je također pridonijelo rastu realnih dohodaka i jačanju potrošačkog optimizma. Hrvatska narodna banka nastavila je i nakon pristupanja Eurosustavu upravljati vlastitom financijskom imovinom, koju čini gotovo sva imovina koja je prije ulaska u europodručje imala funkciju neto međunarodnih pričuva.

Također, sudjeluje u upravljanju dijelom nekadašnjih međunarodnih pričuva, koje je početkom 2023. prenijela Europskoj središnjoj banci. Visoke razine kapitaliziranosti i likvidnosti bankovnog sustava u Hrvatskoj praćene su 2023. godine snažnim rastom profitabilnosti. 
U raspravi je iznesen podatak o najavi uvođenja digitalnog eura te su, s tim u vezi, postavljena pitanja o kontroli države nad praćenjem transakcija građana, uspostavi ravnoteže između transparentnosti i slobode građana, pitanje osiguranja kibernetičke sigurnosti te hoće li kod digitalnog eura postojati mogućnost off-line plaćanja, kao i hoće li digitalni euro potpuno zamijeniti fizički novac ili će postojati paralelno. Ujedno je iznesena primjedba na proceduru imenovanja, budući da dužnosnici Hrvatske narodne banke nisu bili prisutni u Hrvatskom saboru prilikom odlučivanja o njihovom imenovanju. 
Predstavnica Hrvatske narodne banke pojasnila je da će digitalni euro biti dodatna mogućnost, odnosno nadopuna fizičkom novcu, ovisno o preferencijama, a funkcionirat će i u off-line načinu. Isto tako, trebaju biti ispunjeni zahtjevi privatnosti, odnosno anonimnosti, kao i najveća moguća mjera kibernetičke sigurnosti. Bez navedenih pretpostavki se ni ne može očekivati uvođenje digitalnog eura u skorije vrijeme, svakako ne prije 2030. godine. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak: 

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18. i 83/23.), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 5. srpnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 17. kolovoza 2023., KLASA: 022-03/24-12/57, URBROJ: 50301-05/16-24-10, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predsjednica Povjerenstva predstavila Izvješće. U 2023. godini na globalnoj su razini prevladavale geopolitička nestabilnost i neizvjesnost, visoka inflacija, kao i pooštreni uvjeti financiranja. Pored toga, u Republici Hrvatskoj je u 2023. godini gospodarstvo nastavilo snažno rasti, pri čemu je stopa rasta iznosila 3,1 % i bila je druga najveća u EU. Na rast hrvatskog gospodarstva utjecao je rast osobne potrošnje te izvoza usluga (pojačana potražnja za uslugama), kao i snažan investicijski ciklus kojem su zamašnjak dale pomoći EU, odnosno korištenje EU sredstava (udio od 4,9% u BDP-u prema nacionalnoj metodologiji). Iako se u 2023. godini inflacija postupno smanjivala, zadržala se na visokoj razini (8,1 % mjereno IPCom) i sporo se smirivala zbog izražene domaće potražnje (potpomognute fiskalnom ekspanzijom temeljenom na bespovratnim EU pomoćima, snažnim rastom plaća te povoljnim kretanjima na tržištu rada). 
Iako su prvotne projekcije za hrvatsko gospodarstvo za 2023. godinu ukazivale na moguće usporavanje i pad gospodarske aktivnosti, one se nisu ostvarile - naprotiv, hrvatsko je gospodarstvo u 2023. pokazalo snagu i otpornost. Povoljna makroekonomska kretanja u 2023. godini Vlada RH iskoristila je za vođenje ekspanzivne i procikličke fiskalne politike, pa su se tijekom godine pojavili prvi znakovi pogoršanja stanja javnih financija. Tako je godinu obilježio blagi proračunski manjak te pogoršanje strukturnog salda u odnosu na 2022. godinu, ali uz pozitivan nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. 
Fiskalnu politiku je u 2023. godini obilježio snažan rast poreznih prihoda temeljen na rast gospodarske aktivnosti i visokoj inflaciji, daljnje osiguravanje fiskalnih mjera potpore u cilju zaštite gospodarstva i kućanstva od utjecaja visokih cijena, kao i znatan rast skupina rashoda. Općenito, u povoljnim makroekonomskim okolnostima nastavljen je snažan rast proračunskih prihoda, čime je otvoren fiskalni prostor koji je Vlada iskoristila za značajno povećanje rashoda. Uslijed znatnog porasta BDP-a, na kraju godine je ipak zabilježeno daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Godina je zaključena s ostvarenim proračunskim manjkom opće države od 528 milijuna eura ili 0,7 % BDP-a te pogoršanjem strukturnog salda. S druge strane, udio javnog duga u BDP-u iznosio je 63,0%, što predstavlja smanjenje od 4,8 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Strukturni saldo se prema posljednjoj ocjeni EK, pogoršao za 0,6 postotnih bodova, dosegnuvši razinu od -1,8 % BDP-a (u usporedbi s -1,2 % BDP-a u 2022. godini). Iako je ekonomski 2023. godinu bila povoljnija i bolja od prethodnih očekivanja, relativno povoljne makroekonomske okolnosti nisu iskorištene u cilju jačanja fiskalne održivosti. Naime, fiskalna pozicija počela se blago pogoršavati krajem 2023. godine, dok fiskalni planovi za 2024. godinu upućuju na daljnje pogoršanje. Osim toga, ključni strukturni i demografski izazovi koji dugoročno prijete javnim financijama, nisu se rješavali ni 2023. godine. Stoga se važno vratiti konzervativnom vođenju fiskalne politike koje obilježava smanjenje javnog duga te stvaranje fiskalnih rezervi za buduća krizna razdoblja. U nadolazećem razdoblju potrebno je voditi računa o dugoročnom kretanju rashoda te osigurati provedbu nužnih i potrebitih strukturnih reformi. Povjerenstvo naglašava kako je u narednom razdoblju, nakon velike fiskalne ekspanzije u 2024. godini, važno i nužno vratiti se ambicioznijoj fiskalnoj prilagodbi, uz naglašenu kontrolu rashoda, te kontinuirano pratiti fiskalnu poziciju hrvatskog gospodarstva, kako bi se omogućila prilagodba i osigurao kontinuitet provođenja odgovorne i mudre fiskalne politike, uz osiguranje dovoljnih fiskalnih rezervi u cilju ojačanja fiskalne otpornosti. 
Povjerenstvo je i u 2023. godini obavljalo sve svoje zadaće, redovito je objavljivalo stajališta i davalo informacije te ocjene održivosti javnih financija i stanja fiskalne politike. Ured povjerenstva osnovan je u 2023. godini i postao je operativan, a provedena su i prva zapošljavanja te je osiguran prostor za rad. Trenutačno je u Uredu Povjerenstva zaposleno petero djelatnika. Zaključno je istaknuta i pohvaljena dobra suradnja s Ministarstvom financija. 

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu, koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01., 60/04. i 42/05.) dostavila Financijska agencija, aktom od 1. srpnja 2024. godine.  
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. kolovoza 2024., KLASA: 022-03/24-07/246, URBROJ: 50301-05/16-24-10, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće. 

Uvodno je predstavnica Financijske agencije (FINA) predstavila Godišnje izvješće za 2023. godinu. Poslovanje u prvoj polovici 2023. godine znatno je obilježio prelazak na euro, počevši od prilagodbe svih vlastitih i državnih sustava na euro, pa do fizičke zamjene novca na šalterima i svih pratećih operativnih poslova.
FINA je visoko likvidna i sve obveze u 2023. godini podmirivala je iz vlastitih sredstava, bez kreditnih zaduživanja. U 2023. godini FINA je ostvarila neto dobit u iznosu od 0,5 mil. eura, što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje od 20%. Sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, FINA je primila subvenciju u iznosu 1,5 mil. eura. S druge strane, sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, 50% dobiti u iznosu od 272.203,38 eura uplaćeno je 2024. godine u Državni proračun. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 121,8 mil. eura, što je za 4 % više od 2022. godine. Segment poslovanja za financijsku industriju, segment digitalnih rješenja i segment servisa za državu bilježe rast, dok segment javnog servisa bilježi pad prihoda. Pad je rezultat smanjenog broja zaprimljenih ovrha, što je vidljivo i iz podataka o broju blokiranih potrošača koji je kontinuirano u padu. Povećanje prihoda zabilježeno je od poslova platnog prometa zbog povećanja broja bezgotovinskih naloga za plaćanje i volumena obrade gotovog novca; od podrške sustavu riznice i centralnog obračuna plaća za tijela državne uprave; od elektroničkog poslovanja i digitalnih usluga; od ukidanja rezerviranja za primanja zaposlenika zbog smanjenja broja radnika i promjene Kolektivnog ugovora; povećanja financijskih prihoda; ostvarenih prihoda od prodaje nekretnina zbog provođenja aktivnosti strateške transformacijske inicijative Uspostava novog modela upravljanja nekretninama. Ukupni rashodi su također bili veći za 4% u odnosu na 2022. godinu, te su iznosili 120, 9 mil. eura. Ukupna investicijska ulaganja FINA-e za 2023. godinu iznose 12,5 mil. eura te su 9% veća u odnosu na prethodnu godinu. Kao i u prethodnim godinama, investicijska ulaganja dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 54% ukupno realiziranih investicija.

2023. godinu FINA je imala ukupno 2465 zaposlenika, odnosno 93 manje u odnosu na 2022. godinu. Posljednjih godina kontinuirano se bilježi pad broja zaposlenika, djelomično radi promjene u poslovnom okruženju (primjerice, pad broja uplata građana na šalterima), a djelomično radi optimizacije i digitalizacije procesa.
uspostava digitalne platforme START Plus koja omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti iz određenih područja te preuzimanje izdanih dozvola u elektroničkom obliku; uspostava FINA Licitator platforme koja omogućuje brzu, transparentnu i efikasnu prodaju nekretnina, pokretnina i prava putem online nadmetanja u servisu e-Dražba; upis ponuda građana za Trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske u poslovnicama FINA-e; uključivanje EuroNKSInst u TARGET Instant Payment Settlement (TIPS), platni sustav Europske središnje banke, čime je sudionicima omogućeno izvršenje prekograničnih instant plaćanja. Uz navedeno, FINA je provodila proizvodne i transformacijske aktivnosti predviđene Strategijom digitalne transformacije FINA-e za period 2021.-2025. godine.

U raspravi su članovi Odbora iskazali zanimanje za aktivnosti FINA-e koje bi ta agencija trebala imati vezano za najavljene reforme poreza na nekretnine. Također, zatražen je i podatak primjećuje li se porast insolventnosti poduzeća, s obzirom na PMI indeks koji pokazuje naznake recesije.  Također, posebno je pozdravljeno smanjenje broja ovrha. 
Predstavnica FINA-e pojasnila je da Agencija još nema najavljenih aktivnosti u vezi poreza na nekretnine. Vezano za insolventnost poduzeća, istaknula je da njihov broj već godinama pada, što se najbolje može pratiti kroz financijske izvještaje. Predstavnik Vlade pojasnio je da će projektom Fiskalizacija 2.0. (Business to Business plaćanje) biti omogućen uvid u realnom vremenu o stupnju insolventnosti poduzeća, a njegova uspostava očekuje se od 2026. godine. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak                                       

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici, održanoj 18. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  igrama na sreću, prvo čitanje, P.Z. br. 42, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću izrađen na temelju rezultata analize tržišta igara na sreću i ciljeva i mjera utvrđenih Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 18/2023.). Prijedlogom zakona uređuje se regulacija novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću (obvezna identifikacija svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostava registra isključenih igrača, oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja) te ograničavanje oglašavanja igara na sreću putem interneta, u audiovizualnim i radijskim programima, zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, zabrana oglašavanja na javno vidljivim površinama i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću. Cilj koji se želi postići zakonom je uvođenje dodatnih mehanizama za sprječavanje razvoja ovisnosti o igrama na sreću koji će, zajedno s uvođenjem nove mjere blokade uplate u igre nelicenciranih priređivača, pridonijeti uspostavi kompromisnog odnosa između interesa države, priređivača igara na sreću i zaštite javnozdravstvenih interesa i potreba građana.

U kratkoj raspravi na Odboru izražena je potpora ovom zakonskom prijedlogu te je, imajući u vidu ograničene mogućnosti kontrole putem interneta, izneseno uvjerenje da će uvođenje novih mjera i zabrana pridonijeti suzbijanju ovisnosti o igrama na sreću. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.                                                                                                
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                           mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici, održanoj 18. rujna 2024. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/52, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 11. srpnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju obrazložila Izvješće. Revizijom su obuhvaćeni poslovni procesi koji su u okviru Ministarstva financija organizirani u Državnoj riznici i drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva financija, a koji se odnose na pripremu i izvršavanje državnog proračuna, računovodstveni okvir i izvještavanje, ostvarenje prihoda i izvršenje rashoda, zaduživanje i izdavanje jamstava te odobravanje sredstava iz proračunske zalihe. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, izraženo je uvjetno mišljenje. 
Nepravilnosti koje su, između ostalog, utjecale na izražavanje mišljenja su utvrđene u vezi s: raspoređivanjem pojedinih prihoda i primitaka u propisane izvore financiranja, uključivanjem neutrošenih novčanih sredstava iz prethodnih godina na računima proračunskih korisnika u izračun prijenosa sredstava iz prethodne godine u Godišnji izvještaj za 2023. te evidentiranjem pojedinih izdataka prilikom stjecanja poslovnih udjela te stjecanja imovine zatvaranjem potraživanja na ime preuzetih kredita uz državna jamstava. 
Državni ured za reviziju je skrenuo i pozornost na činjenice u vezi s nastavkom praćenja troškova obnove objekata stradalih u potresu koji se nakon korištenja sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije nastavljaju financirati iz Općih prihoda i primitaka i iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, radi cjelovitosti i transparentnosti podataka o projektu obnove nakon potresa. Skrenuta je pozornost i na rashode za transfer sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova te na poteškoće zdravstvenog sustava i visinu dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova koje mogu utjecati na buduće rashode državnog proračuna. Također, Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost i na činjenice u vezi s rashodima za naknadu štete po pravorijeku u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, koji je društvo MOL pokrenulo protiv Republike Hrvatske 2013., koji su planirani, a nisu izvršeni. Isto tako, ukazano je i na činjenice u vezi s korištenjem sredstava iz namjenskih kredita odobrenih uz državna jamstva za rješavanje problema tekuće likvidnosti trgovačkog društva te postupcima izdavanja državnih jamstava koji uključuju komunikaciju s Europskom komisijom, u vezi s pravilima o državnim potporama. 
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je 15 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela istinitosti i realnosti podataka u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna te povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava. Također, revizijom za 2023. provjereno je je li Ministarstvo financija postupilo prema nalozima i preporukama danim u prošlim revizijama. Utvrđeno je da je značajan broj naloga i preporuka proveden. Od 53 naloga i preporuke danih u prošlim revizijama, 38 je  provedeno, 12 je u postupku provedbe, dok su tri djelomično provedene, i većim dijelom radi se o preporukama za donošenje podzakonskih akata, odnosno provedbenih propisa za koje je nadležno Ministarstvo financija. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da ovo Izvješće govori o velikom napretku u provedbi prethodno danih naloga i preporuka te je važno za naglasiti da je značajan dio toga izvršen i da Ministarstvo financija radi na rješavanju preostalih preporuka i mjera, kao i da je zakašnjenje u provedbi obrazloženo u očitovanju Ministarstva. Zatraženo je i pojašnjenje u vezi jamstava, odnosno tržišnog natjecanja i komunikacije s Europskom komisijom. 
  
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:                                                    

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                           mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za guvernera Hrvatske narodne banke predlaže prof. dr. sc. Borisa Vujčića.

Odredbom članka 80. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da guvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 „PROTIV“ i 3 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za guvernera Hrvatske narodne banke imenuje prof. dr. sc. Boris Vujčić. 

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke predlaže dr. sc. Sandru Švaljek.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 „PROTIV“ i 2 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke imenuje dr. sc. Sandra Švaljek.

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernera Hrvatske narodne banke predlaže dr. sc. Maroja Langa.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za viceguvernera Hrvatske narodne banke imenuje dr. sc. Maroje Lang. 

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o središnjem registru stanovništva, zaprimljenim 9. srpnja 2024. godine. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Prijedlogom zakona o Središnjem registru stanovništva ustrojava elektronički vođen administrativni registar u kojem će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj i podaci o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj. U Registar će se upisivati i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske, kako bi po prvi puta bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske. Glede upisanih osoba prikupljat će se 11 grupa osobnih podataka, i to: OIB i osobno ime, podaci o osobi (rođenje, smrt i državljanstvo), braku ili životnom partnerstvu, roditeljima i djeci, podaci o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu, prebivalištu i boravištu, invaliditetu, obrazovanju, osnovi osiguranja, zaposlenju te podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja. Na temelju isključivo dobrovoljnih izjava građani će moći u Registar upisati 4 grupe osobnih podataka, i to: podatke o izvanbračnoj zajednici ili o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti te kontaktne podatke. Osnivanje Registra je izuzetno velik i zahtjevan reformski iskorak jer će se podaci upisivati u usporedivoj vremenskoj i prostornoj dimenziji. Stoga je bilo nužno prepoznati nedostatne podatke te jasno odrediti mjesto i način njihovog prikupljanja. U Ministarstvu financija osnovana je Radna skupina u čijem radu sudjeluju ukupno 33 institucije te će se kroz obradu podataka sadržanih u Registru i povezivanjem tih podataka s podacima sadržanim u sustavu Porezne uprave ostvariti cijeli niz različitih svrha. Uspostava Registra dovodi od ukidanja potrebe provedbe popisa stanovništva te određivanja ciljanih mjera socijalne politike, a ističe se i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba (radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada), ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka (prema podacima iz registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici), analizu tržišta rada (praćenje, analiziranje i istraživanje čimbenika koji utječu na kretanje zaposlenosti i zapošljavanja), izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta (temeljem podataka iz Registra bez dokumentacije) te još preko 30 različitih svrha. Građani će u svakom trenutku moći imati uvid u podatke koji su o njima sadržani u Registru i tražiti potvrde o upisanim podacima. Registar bi se tehnički ustrojio tijekom 2025. godine, a puna primjena Registra očekuje se od 1. lipnja 2026.

U raspravi na Odboru je pučka pravobraniteljica iznijela primjedbe na Prijedlog zakona, za koje je navela da su već iznesene i u postupku javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona. Pozdravila je uspostavu navedenog Registra, istodobno naglasivši da je važno definirati svrhe za koje se podaci prikupljaju, kao i tko će imati dostupne navedene podatke. Mišljenja je da to ne bi trebalo propisivati podzakonskim aktima, koji su izvan parlamentarne kontrole, već samim zakonom. Posebno je izrazila zabrinutost zbog mogućih povreda prava na privatnost, zaštite osobnih prava i moguću diskriminaciju u odnosu na osobne podatke. Isto tako, izražena je bojazan u odnosu na podatke o pojedinim nacionalnim manjinama, budući da više neće postojati Popis stanovništva, te će podaci koji do sada nisu bili vidljivi to sada biti, kao i, primjerice, vjerska pripadnost, materinski jezik, bračni status. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na manjkavosti oko pitanja socijalne skrbi, a ujedno smatra da predložena rješenja trebaju podložna široj raspravi, da tekst prijedloga zakona treba doraditi, te da podaci moraju biti dobro zaštićeni.  

Članovi Odbora pozdravili su ovakvu digitalizaciju podataka i koristi koje iz toga proizlaze za građane, a više članova Odbora posebno je zanimala povezanost ovog Registra s popisom birača. Također, naglašeno je pitanje zaštite podataka.  

Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici Ministarstva financija pojasnili su da će ovaj Registar funkcionirati na temelju umrežavanja postojećih podataka. Zakonom nije moguće propisati sve, a pristup podacima će također biti ograničen, i temeljit će se na zahtjevima tijela koja određene podatke imaju u svom djelokrugu. Radna skupina obuhvaćala je i predstavnike Agencije za zaštitu osobnih podataka, čije su primjedbe uvažene. U odnosu na osjetljive podatke, naglašeno je da se radi o dobrovoljnom davanju tih podataka. Što se tiče primanja, kako je već istaknuto, Registar će funkcionirati na temelju umreženih podataka, pa i onih Porezne uprave o imovini i dohotku. Govoreći o nacionalnim manjinama i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, naglašeno je da se još radi na određenim pitanjima. U odnosu na dijeljenje podataka, odnosno pristup, pojašnjeno je da će svaki građanin moći vidjeti tko je pristupao njegovim podacima i s kojom svrhom. Isto tako, ovaj Registar bit će usklađen s Registrom birača, te će se i na taj način moći utvrditi zašto dolazi do neusklađenosti između različitih popisa.  

 Nakon provedene rasprave, budući da su glasovi članova Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora ostali podijeljeni (6 glasova „ZA“, 6 „SUZDRŽAN“), Odbor nije utvrdio svoje stajalište o Prijedlogu zakona. 
                                                         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 38, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ovim Prijedlogom zakona važeći zakon dopunjuje nadležnostima Financijskog inspektorata u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Usklađuju se i odredbe o ustrojstvu i rukovođenju Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, s propisima kojima se uređuje navedeno područje. Isto tako, sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), odredbe važećeg Zakona dopunjuju se odredbama o međunarodnoj suradnji Financijskog inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrste informacija koje se razmjenjuju. Također se u svrhu ispunjavanja preporuka izmjenama propisuje mogućnost izricanja administrativne mjere ograničenja i/ili zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge subjektu nadzora u najduljem trajanju od dvanaest mjeseci, a dopunjuju se i odredbe o odlučivanju o prekršajima. Zaključno, odredbe zakona usklađuju se s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je postupanje Financijskog inspektorata u odnosu na upozorenje koje je bilo upućeno građanima, vezano za širenje lažnih poruka. Također, zatraženo je pojašnjenje o stajalištu Financijskog inspektorata u odnosu na postupanje Hrvatske narodne banke u određenom predmetu Zagrebačke banke te sklapanje nagodbe u tom predmetu, a iznesen je i komentar o uvrštavanju Hrvatske na sivu listi FATF-a (lista vezano za financiranje terorizma i sprječavanje pranja novca).  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (11 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske.                                                                                                
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 24. stavak 1. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19.), dostavio glavni državni revizor, aktom od 28. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/19, URBROJ: 50301-05/16-24-9, od 26. lipnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je glavni državni revizor predstavio Izvješće, ističući da je Državni ured za reviziju u 2023. obavio sve planirane aktivnosti. Revizijom su bili obuhvaćeni svi subjekti za koje postoji obveza obavljanja revizije svake godine (godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske te političke stranke i nezavisni zastupnici, čiji su godišnji prihodi i vrijednost imovine veći od 100.000,00 kn). Sve druge revizije planirane su na temelju zakonom propisanih kriterija (procjena rizika, financijski značaj subjekta revizije, rezultati prijašnje revizije i dr.). U 2023. obavljena je 181 revizija i jedna provjera naloga i preporuka, dok je 46 revizija započeto i dvije provjere naloga i preporuka bilo u tijeku u trenutku podnošenja izvješća o radu Ureda Hrvatskom saboru. Revizije su obavljene u skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju, Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. 
Od ukupnog broja revizija, 147 ih se odnosilo na financijsku reviziju, a pet na reviziju usklađenosti. Financijskim revizijama utvrđuje se jesu li godišnji financijski izvještaji istiniti i vjerodostojni, a poslovanje usklađeno s propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje subjekta revizije, te je, u skladu s time, subjektima izraženo po dva mišljenja – mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja, osim za izvršenje državnog proračuna, za koje je izraženo samo mišljenje o financijskim izvještajima. Revizijama o usklađenosti utvrđuje se je li poslovanje subjekta revizije usklađeno s propisima i unutarnjim aktima subjekata te se o tome izražava jedno mišljenje. Sveukupno je u revizijama o financijskim izvještajima izraženo 76 bezuvjetnih i 71 uvjetno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja 85 bezuvjetnih, 65 uvjetnih te jedno nepovoljno mišljenje (za Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju). Najčešće nepravilnosti i propusti utvrđeni su u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, području planiranja i izvršenja plana odnosno ostvarenja godišnjeg plana rada, području rashoda i obveza, javne nabave, sustava unutarnjih kontrola te prihoda i potraživanja. Za utvrđene nepravilnosti i propuste, subjektima revizija dano je ukupno 1715 naloga i preporuka za otklanjanje istih, odnosno kako bi se poduzele aktivnosti da se nepravilnosti ne ponavljaju. 
U 2023. obavljeno je 29 revizija učinkovitosti, kojima se bile obuhvaćene sljedeće teme: dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, upravljanje građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, upravljanje i održavanje skloništa za slučajeve katastrofa i unaprjeđenje kvalitete vode i dostupnost vode za ljudsku potrošnju. Bila su obuhvaćena 44 subjekta, od kojih je 13 dobilo ocjenu učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a 27 ocjenu djelomično učinkovito, a za četiri subjekta nisu dane ocjene (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora te Hrvatske vode, jer ne upravljaju građevinama za navodnjavanje, kao i Krapinsko-zagorska županija, koja je utvrdila da na njezinom području nema poljoprivredne proizvodnje pogodne za navodnjavanje). Subjektima obuhvaćenima revizijom učinkovitosti dano je ukupno 330 naloga i preporuka. 
Osim navedenoga, obavljana je i provjera jesu li subjekti revizije postupili po nalozima i preporukama danim u prošlim revizijama. Od 1144 naloga i preporuke danih u prethodnim revizijama, u cijelosti je provedeno njih 58%, a djelomično je provedeno ili je u postupku provedbe oko 20%, što dovodi do zaključka da je 78%, odnosno znatan broj subjekata revizije poduzimao aktivnosti na unaprjeđenju poslovanja i povećanju učinkovitosti. Za 18% naloga i preporuka koje nisu provedene, Ured će i dalje pratiti njihovu provedbu. 
Državni ured za reviziju je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavio sva izvješća o obavljenim financijskim revizijama, revizijama učinkovitosti i revizijama usklađenosti. Isto tako, DORH je obaviješten i o svim subjektima koji nisu postupili po nalozima i preporukama, kao i o onima koji nisu u zakonom propisanom roku dostavili plan provedbe naloga i preporuka. Nadalje, neovisni vanjski revizor obavio je reviziju godišnjeg financijskog izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2023. i dao pozitivno mišljenje o istome. Glavni državni revizor izvijestio je da Ured trenutačno ima 87 zaposlenih manje od predviđenog broja, kao i da je u tijeku cjelovita obnova poslovnih zgrada Državnog ureda za reviziju. 

U kratkoj raspravi pohvaljen je broj revizija koje je Državni ured za reviziju obavio u jednoj godini, što je vrlo zahtjevan posao. Iznesena je i ocjena da se obavlja mali udio provjera naloga i preporuka, te je, s tim vezi, zatraženo pojašnjenje o izvršenju danih naloga i preporuka od strane subjekata. Kako je rečeno, namjera je naloga i preporuka da se svi subjekti drže zakona i drugih akata te je postavljeno pitanje i o mogućnosti povećanja broja provjera naloga i preporuka. Odgovarajući na izneseno, glavni državni revizor istaknuo je da je cilj naloga i preporuka unaprijediti poslovanje, a ne sankcionirati subjekte, što u konačnici dovodi do toga da uglavnom svi subjekti i provedu svoje preporuke. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 28. ožujka 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/18, URBROJ: 50301-05/27-24-4, od 21. lipnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska se, kao članica Ujedinjenih Naroda te kao članica Europske unije, obvezala provoditi i ostvarivati ciljeve Programa UN-a o održivom razvoju do 2030. (tzv. Agenda 2030.). Obvezala se osigurati implementaciju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, ugraditi ih u dokumente strateškog planiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini. Isto tako, Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) definirala je promicanje postizanja globalnih ciljeva održivog razvoja kao jedan od svojih strateških ciljeva. Zbog toga je Državni ured za reviziju u suradnji s nekoliko revizijskih institucija obavio međunarodnu koordiniranu reviziju ostvarenja UN Cilja 6: Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve. U okviru toga Cilja 6, obavljena je revizija učinkovitosti, provedbe i ostvarenje dva podcilja UN-a: 6.1. Sigurna i pristupačna voda za piće te 6.3. Unaprjeđenje kvalitete vode. Subjekti revizije bili su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama. Razlog odabira ovih subjekata revizije je što su aktivnosti vezane za provedbu i ostvarenje navedena dva podcilja u njihovoj nadležnosti, a provode ih putem programa razvoja i unaprjeđenja javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na području Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj je predviđena provedba cjelovite reforme sektora vodnih usluga, dok će planirana ulaganja u vodno-komunalnom sektoru doprinijeti očuvanju vodnih resursa, a istovremeno i osiguranju dostupnosti vode za ljudsku potrošnju svim građanima, smanjenju zagađenja okoliša i vodnih resursa otpadnim vodama te smanjenju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Navedeno bi smanjilo pritisak na vodna tijela te doprinijelo dugoročno održivom upravljanju vodama i postizanju ciljeva zaštite voda (okolišni ciljevi), revitalizaciji i zaštiti prirodnih resursa. Ukupno procijenjena vrijednost ulaganja u razvoj vodno-komunalne infrastrukture od 2021. do 2030. iznosi oko 6,9 milijardi EUR. Ovom revizijom obuhvaćen je zakonodavni i institucionalni okvir, provedba i financiranje projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenje ciljeva u vezi s unaprjeđenjem kvalitete vode i dostupnosti vode za ljudsku potrošnju. Prema prikupljenim podacima, trenutačno stanje javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj je, primjerice, da je korištenje vode omogućeno za 93,4 % stanovništva, na sustav javne vodoopskrbe priključeno je 86,9% stanovništva, međutim postoji oko 200 lokalnih vodovoda kojima ne upravljaju javni isporučitelji vodnih usluga, a u kojima se kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja neredovito ili se uopće ne obavlja. Isto tako, gubici vode iz javnih vodoopskrbnih sustava iznose oko 50,0 % ukupne količine vode zahvaćene za javnu vodoopskrbu. Trenutačno stanje javne odvodnje je takvo da je, primjerice, na sustave javne odvodnje priključeno 57,4% stanovništva. Oko 46,8% stanovništva priključeno je na sustave pročišćavanja otpadnih voda, a 7,0% otpadnih voda pročišćava se u skladu sa zakonodavstvom EU-a (prosjek EU-a je 82,0 %). Oko 16,0% otpadnih voda iz sustava javne odvodnje ispušta se u okoliš nepročišćeno, a samo 51,5% rijeka i 11,3% jezera ispunilo je okolišne ciljeve u postizanju dobrog stanja voda.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: postoje propusti koji se odnose na donošenje značajnog broja propisa za usklađivanje područja unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju s pravnom stečevinom EU-a u roku, nedostaju  pouzdane informacije o postojećem stanju vodno-komunalne infrastrukture, ne postoji cjelovit i sveobuhvatan registar vodoopskrbnih projekata, ne postoje točni i pouzdani podaci na temelju kojih bi se trebale utvrditi početne i ciljane vrijednosti te mjerio napredak i ostvarenje cilja te je uočena nedosljednost pri iskazivanju pojedinih podataka. Postignut je napredak u povećanju priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda te u povećanju broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ali je napredak spor i izvjesno je da se Republika Hrvatska neće u roku uskladiti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Nadalje, vrlo sporo se provode aktivnosti vezane za rješavanje problema lokalnih vodovoda, odnosno njihovog popisa, zdravstvene ispravnosti te prijenosa na javne isporučitelje. Provodi se Program smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, ali nisu utvrđeni pokazatelji na temelju kojih bi se pratili rezultati provedbe navedenog Programa, trenutačni izračun vodnih gubitaka nije precizan te ne daje pravu sliku stvarnih gubitaka, a unatoč investicijama iz EU sredstava i Programa smanjenja gubitaka, nije utvrđen pozitivan pomak u smanjenju gubitaka vode. Ne postoje cjeloviti podaci o individualnim sustavima odvodnje te nije moguće dati potpuni i pouzdani pregled stanja individualnih sustava odvodnje, nije poznato koliko stanovništva koje nije priključeno na sustav javne odvodnje svoje otpadne vode pročišćava, a koliko ispušta u vodni okoliš bez ikakvog predtretmana. Gotovo polovina vodnih tijela prirodnih tekućica i većina prirodnih stajaćica nema dobru kakvoću vode, kao jednog od ciljeva vodne politike u Republici Hrvatskoj i Okvirne direktive o vodama.
Državni ured za reviziju je provedene aktivnosti i ostvarenje ciljeva ocijenio djelomično učinkovitim. Rezultat ove revizije su 23 preporuke (12 Ministarstvu i 11 Hrvatskim vodama), čijom bi se provedbom postigla poboljšanja u vezi s uspostavom zakonodavnog i institucionalnog okvira, provedbom i financiranjem projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenjem aktivnosti, ciljeva i planiranih pokazatelja te praćenjem ostvarenja ciljeva, a sve u cilju ostvarenja podciljeva UN-a 6.3. i 6.1. U sljedećem razdoblju pratit će se provedba danih preporuka. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na dane preporuke, navevši da se je nadležno ministarstvo očitovalo na navode Državnog ureda za reviziju, te u suradnji s Uredom prihvatilo sve preporuke koje su mjerljive i provedive. Pojasnila je usklađenost Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području voda te je navela niz projekata koji su provedeni ili je u tijeku njihova provedba, za što su osigurana sredstva iz različitih izvora financiranja, istaknuvši pritom uspjeh Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Kao poteškoće s kojima se susreću na terenu navela je, među ostalim, nedostatak kapaciteta, kako ljudskih, tako i infrastrukturnih. Svjesni su velikih gubitaka vode te se poduzimaju aktivnosti kako bi se oni spriječili ili smanjili – kontinuirano se ulaže u program smanjenja gubitaka, zadnjih pet godina, u suradnji s Hrvatskim vodama i otada taj dio stagnira.  

U raspravi su članovi Odbora pohvalili izvješće i rad Državnog ureda za reviziju. S obzirom na sve izneseno, izraženo je mišljenje da je ocjena Državnog ureda za reviziju još i dobra, jer je, prema iznesenim podacima u izvješću, stanje u sustavu loše, posebno što se tiče gubitaka vode. Također, neshvatljivo je da u današnje vrijeme ne postoje registri, da nisu doneseni određeni dokumenti i sl., što ne bi trebalo zahtijevati velike napore ni sredstva. Zatraženi su podaci o gubicima vode po lokacijama, kako bi se mogla napraviti analiza uzroka gubitaka te je postavljeno pitanje kako ispuniti postavljene ciljeve do 2023. godine. Posebno je istaknuta loša kakvoća vode i u stajaćicama i u tekućicama, a ukazano je i na krađu vode. Iznesene su i određene informacije o područjima koja se onečišćuju (Mrežnica), te je postavljeno pitanje nedostatka redara u takvim situacijama, kao i pitanje provedbe aglomeracije Karlovac. 
Predstavnici podnositelja i Vlade Republike Hrvatske pojasnili su da stanje nije tako loše kako se čini, budući da subjekti revizije poduzimaju brojne aktivnosti i ulažu napore, ali to nije navedeno u sažetku Izvješća i sažecima preporuka, već se provlači kroz cijeli tekst izvješća, pa možda nije uočljivo odmah te je s tim u vezi pojašnjena metodologija Državnog ureda za reviziju. Što se tiče gubitaka vode, treba imati u vidu da se u velikoj mjeri radi o staroj opremi i infrastrukturi. Pet društava ima gubitke više od 80% (Brinje, Vrhovine, Kostajnica, Vrgorac, Otočac), ali postoji i 16 društava koji imaju gubitak manje od 20%. U odnosu na kakvoću vode, obrazložena je razlika između metodologije UN-a i kriterija u Republici Hrvatskoj, budući da je Republici Hrvatska sama sebi propisala dodatne strože kriterije. Nadležnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje je na jedinicama lokalne samouprave, a državna razina je tu za pomoć. Incidente zagađenja, kao i krađu vode potrebno je prijavljivati. Kako je rečeno, registri postoje, ali ne u obliku i na način kako to ocjenjuje Državni ured za reviziju. Investicijama u sustav teži se poboljšanju situacije i smanjenju gubitaka, a naglašena je i važnost ulaganja u kadar. Istarska regija navedena je kao siromašna vodom, i pokazalo se da su tamo mali gubici. Preporuke su shvaćene upravo kao smjer za poboljšanje u sustavu, ali svi subjekti moraju uložiti zajedničke napore.  
U daljnjoj raspravi, pojedini članovi Odbora pohvalili su napore ministarstva nadležnog za vode i Hrvatskih voda na temelju dobrih prethodnih iskustava u sredinama iz kojih dolaze, dodatno naglasivši kako je Republika Hrvatska povukla dosad najviši iznos bespovratnih sredstava iz europskih fondova upravo za brojne projekte iz tog područja, od kojih su svi prošli zahtijevanu proceduru, a za mnoge od njih je trebalo krenuti od početka (od ucrtavanja objekata, ishođenja dozvola i sl.). Izraženo je uvjerenje da bi 2030. godina trebala biti prekretnica u sustavu jer se mnogo vodoopskrbnih i sustava odvodnje stavlja u funkciju, a i provodi se reforma koja se odnosi na spajanje vodovoda. Kako je rečeno, stanje u sustavu nije dobro, ali se provode brojne aktivnosti kako bi se ono poboljšalo, što je proces koji zahtijeva vrijeme. Ujedno je naglašeno da izvješća Državnog ureda za reviziju treba shvatiti kao uputu što treba popraviti u sustavu ne samo u ovom slučaju, nego općenito. Posebno je upozoreno na problem legaliziranih objekata i njihovog priključenja na mrežu, što je svakako velik izazov za jedinice lokalne samouprave. Zaključno je izneseno mišljenje kako je, nakon opsežne rasprave i obrazloženja, stanje ipak bolje nego što se na prvu čini, jer se radi o teškom i vrlo složenom poslu. Dosta toga je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (decentralizacija), no potrebna je i potpora državne razine, posebno imajući u vidu područja gdje je velika depopulacija i demografski problem, a jednak standard potrebno je omogućiti svima, što nije moguće postići istom brzinom. Izneseno je mišljenje da veliki gradovi trebaju biti prioritet, budući da se tu pojavljuju i najveći problemi, moguće i zdravstveni, zbog broja stanovnika. Ukazano je i na to da sažetak izvješća prilično strogo ocjenjuje stanje, jer je sve navedeno u negativnom kontekstu, te je iznesen prijedlog da bi u budućim izvješćima i u sažetku trebalo navoditi kako negativne, tako i pozitivne i nalaze.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
 mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 

CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 

Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 

CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 

Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o računovodstvu.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28 i Prijedlogom zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 
CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 
Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 
 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 25, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonom stvaraju pretpostavke za provedbu tzv. Uredbe MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation), tj. Uredbe o tržištima kriptoimovine. Uredba MiCA štiti ulagatelje povećanjem transparentnosti i uspostavom sveobuhvatnog okvira za izdavatelje i pružatelje usluga, što uključuje usklađenost s pravilima o sprečavanju pranja novca. Novim pravilima obuhvaćeni su izdavatelji korisničkih tokena, tokena vezanih uz imovinu i stabilnih valuta (takozvani „stablecoin”). Obuhvaćeni su i pružatelji usluga kao što su mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina. Cilj Uredbe MiCA je zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. U tom smislu uspostavljen je režim za regulaciju i nadzor nad izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga kriptoimovine u Europskoj uniji. Primjenom Uredbe MiCA se u Europskoj uniji uvodi i usklađeni regulatorni okvir koji, s obzirom na globalnu prirodu tržišta kriptovaluta, predstavlja poboljšanje u usporedbi s ranijom situacijom u kojoj nacionalno zakonodavstvo postoji samo u nekim državama članicama. U Hrvatskoj se trenutačno na poslovanje s kriptoimovinom primjenjuju samo opća pravila koja se odnose na ugovorne odnose iz Zakona o obveznim odnosima te odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ovim zakonom se određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu i nadzor nad provedbom Uredbe MiCA – to će biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB), ovisno o podjeli njihovih nadležnosti. Prijedlogom zakona dodatno su definirane dvije vrste izdavatelja. To su: izdavatelji koji nude kriptoimovinu trećim stranama i izdavatelji koji uvrštavaju kriptoimovinu za trgovanje. Također, propisani su uvjeti za izdavanje odobrenja za rad i pravila poslovnog ponašanja pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu. Očekuje se da će donošenje ovog zakona pridonijeti ostvarenju brojnih ciljeva, prije svega, osiguravanje veće transparentnosti u pogledu objavljivanja za izdavanje, uređenje uvjeta za davanje odobrenja za rad, kao i nadzor nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom i nad njihovim poslovanjem. Usto, osigurava se veća zaštita klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno imajući u vidu rizike koji se s tim povezani, uspostavljaju se mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija, osigurava se viši stupanj pravne sigurnosti uspostavom čvrstog pravnog okvira za kriptoimovinu. Svakako se potrošačima preporučuje da se prije ulaganja u kriptoimovinu informiraju o svim rizicima u vezi s tom imovinom, kao i o eventualnoj zaštiti i pravima koja im pripadaju. Primjena Uredbe MiCA i zakona će u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta s obzirom na rizike povezane s kriptoimovinom te će pridonijeti financijskoj stabilnosti. 

U raspravi su članovi Odbora tražili pojašnjenja određenih zakonskih članaka, prije svega onih koji se odnose na isključenje odgovornosti za štetu, odnosno mogućnosti dokazivanja toga isključenja. Isto tako, do 1. siječnja 2025. godine potrebno je donijeti podzakonske akte potrebne za provedbu zakona te je u tom smislu izražena bojazan zbog kratkoće roka koji je ostavljen za to. Nadalje, postavljeno je pitanje ugovaranja police osiguranja ako područje osiguranja još uvijek ne pozna pojam kriptoimovine, te kako uopće urediti policu, odrediti rizike i sl. Ujedno je iznesen komentar o visini kazni koje su propisane.  
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se kazne određuju unutar postavljenih okvira, no, s obzirom na rizik koji je povezan s ulaganjem u kriptoimovinu, niže kazne nisu preporučljive, jer su one sredstvo odvraćanja za zlouporabe. Što se tiče polica osiguranja, u slučaju da to ne bude moguće u Republici Hrvatskoj, polica osiguranja može se ugovoriti u bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije. Uredba se izravno primjenjuje, a provedbeni propisi predviđeni su za olakšanje njezine primjene. Isključenje odgovornosti za štetu, kao i iznosi štete koja je imatelju kriptoimovine nastala utvrđuju se u parničnom postupku pred sudom, a vezano za propisivanje elemenata isključenja odgovornosti za štetu, istaknuto je da je Republika Hrvatska slijedila je praksu drugih država članica. Teret dokaza je na izdavatelju, ne na imatelju, tj, potrošaču. Cilj je ove Uredbe upravo zaštita potrošača koji su dosad na tržištu kriptoimovine bili nezaštićeni, odnosno odredbe su općenito usmjerene na poslovanje u uređenom okruženju, posebno imajući u vidu zaštitu građana, od kojih su neki dosad, ulažući u kriptomovinu, izgubili značajna sredstva.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac
 

Na temelju članka 196. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na Prijedlog odluke o razrješenju članova i imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku, od 18. lipnja 2024. godine, Odbor za financije i državni proračun podnosi sljedeće

AMANDMANE

I.    Na točku I. 
U točki I. iza podstavka 5. briše se zarez i dodaje se podstavak 6. koji glasi:
„- Igor Karlović, mag. oec., predstavnik Državnog ureda za reviziju,“

II.    Na točku II.
U točki II. iza podstavka 5. briše se zarez i dodaje se podstavak 6. koji glasi:
„- Igor Karlović, mag. oec., predstavnik Državnog ureda za reviziju“

Obrazloženje: 

Odredbom članka 19. stavak 5. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18. i 83/23.) propisano je da u roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Povjerenstva Odbor za financije i državni proračun pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva, čiji mandat odgovara mandatu predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan. Kako je mandat prethodnoj članici Povjerenstva iz reda predstavnika Državnog ureda za reviziju prestao danom 30. lipnja 2023. godine, umjesto nje je imenovan novi predstavnik iz reda Državnog ureda za reviziju. Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 83/23.) određeno je da zatečeni predsjednik i članovi Povjerenstvo nastavljaju svoje mandate najdulje do isteka mandata na koje su imenovani. Budući da se radi o kolektivnom tijelu i kako bi se osiguralo da mandat svih članova Povjerenstva teče istodobno, u skladu s člankom 17. stavak 2. navedenog Zakona, Državni ured za reviziju dostavio je novi prijedlog za imenovanje člana Povjerenstva za fiskalnu politiku. Kako u Prijedlogu odluke o razrješenju članova i imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku od 18. lipnja 2024. godine nije naveden predstavnik Državnog ureda za reviziju, bilo je potrebno putem amandmana intervenirati, te je Odbor za financije i državni proračun, na svojoj 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, jednoglasno utvrdio tekst amandmana na navedeni Prijedlog Odluke. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 18. lipnja 2024. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. svibnja 2024. godine.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge godišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2023. godinu za: 
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
-Centar za restrukturiranje i prodaju 
-Hrvatske autoceste d.o.o. 
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.   

Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je makroekonomske pokazatelje. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u 2023. iznosilo je 3,1%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u 2023. ostvaren je od smanjenja uvoza roba i usluga od 5,3%. Povećanju realnog BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 3,0% te državne potrošnje od 6,6%, dok je blagi pozitivan doprinos stigao i od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 4,2%. U 2023. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,1% te pad obujma industrijske proizvodnje od 0,1%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 5,2% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 2,6%. Prema preliminarnim podacima, u 2023. zabilježen je pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 3,0 milijarde EUR, što je poboljšanje salda za 3,2 milijarde EUR u usporedbi s 2022. Podaci za 2023. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, tijekom prošle godine nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uz istovremeno smanjenje sezonski prilagođenog broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109 tisuća te je smanjen za 6,2% u usporedbi s istim razdobljem 2022., dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 2,5% na međugodišnjoj razini. Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 8,0%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane od 12,9%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u 2023. se bilježi međugodišnji rast preostalih komponenti od 7,6%.

Kad je riječ o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 27,4 milijarde eura, što je 1,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 20,1%. Porezni prihodi tijekom 2023. godine prikupljeni su u iznosu od 15,5 milijardi eura, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 19,3%, a ostvareni su u približno planiranom iznosu. Prihod od poreza na dobit u 2023. godini ostvaren je u iznosu od 2,4 milijarde eura, što je povećanje od čak 51,4% u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2022. godine, kao i uplate jednokratnog poreza na dobit koji je u 2023. godini iznosio 249,8 milijuna eura. Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 10,3 milijarde eura, što predstavlja rast od 16,9% u odnosu na prethodnu godinu. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje. Prihodi od posebnih poreza i trošarina ostvareni su u iznosu od 2,4 milijarde eura ili 6,7% više na međugodišnjoj razini. Povećanje je zabilježeno uslijed oporavka gospodarske aktivnosti, a koje su rezultirale povećanjem intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 4,4 milijarde eura, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 15,3% i rezultat je stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti. Prihodi od pomoći iznose 4,1 milijardu eura, što je za 28,4% više u odnosu na prethodnu godinu. U njihovoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna.

Kad je riječ o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini iznose 28,1 milijardu eura, što je 4,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 4,9 milijardi eura, odnosno 20,9%. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja izvršeni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, što čini povećanje od 16,2%, odnosno 966,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih rashoda prvenstveno je radi usklađivanja mirovina. Rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni su u iznosu 5,4 milijarde eura, što je povećanje od 15,4%, odnosno 720,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama. Isto tako, na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani sa sanacijom posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile RH, za što je ukupno u 2023. utrošeno 1,8 milijardi eura rashoda državnog proračuna, što čini povećanje od 1,4 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu. Za mjere Vlade RH za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u 2023. godini izvršeno je 1,2 milijarde eura rashoda državnog proračuna, te je za iste u 2023. godini izdvojeno 817, 3 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Vlada RH je i u 2023. godini nastavila provoditi mjere za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena kroz dodjelu različitih potpora. Također, u 2023. godini izvršeno je 400,0 milijuna eura izdataka koji se odnose na isplatu dijela zajma Hrvatskoj elektroprivredi d.d., Zagreb temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske. 

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 5,0 milijardi eura. Među ostvarenim primicima ističe se izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1, 85 milijardi eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,65% s dospijećem 2025. godine. Navedeno izdanje obveznice bilo je namijenjeno fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima. Fizičke osobe su upisale 1,335 milijardi eura obveznica, dok su institucionalni investitori upisali 515 milijuna eura. Također, u studenom 2023. godine izdani su trezorski zapisi u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura, od čega se iznos od 969,7 milijuna eura odnosi po prvi puta na izdane trezorske zapise namijenjene fizičkim osobama, dok se iznos od 119,8 milijuna eura odnosi na institucionalne ulagatelje.  

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u 2023. godini ostvarili su prihode u iznosu od 8,0 milijardi eura, dok izvršenje rashoda iznosi 7,6 milijardi eura.
U 2023. godini ukupni višak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 34,3 milijuna eura ili 0,04% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 729,1 milijun eura ili 1% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 413,5 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna također su ostvarili višak od 349,8 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. 
Manjak/višak općeg proračuna iskazan prema nacionalnoj metodologiji računskog plana razlikuje se od manjka/viška proračuna opće države koji se iskazuje prema statističkoj metodologiji Europske unije (ESA 2010). Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2024., u 2023. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 528,3 milijuna eura ili 0,7% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u je krajem 2023. godine iznosio 63%, dok je njegova nominalna vrijednost iznosila 48,2 milijarde eura. U odnosu na kraj 2022. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,8 postotna boda, dok to smanjenje u odnosu na pretpandemijsku 2019. iznosi 7,4 postotnih bodova. 

Odbor je raspolagao pisanim, 27. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je predstavnik Povjerenstva ukratko izložio.

U raspravi na Odboru članove je zanimalo jesu li provedene preporuke Državnog ureda za reviziju iz izvješća tog Ureda o izvršenju državnog proračuna za 2022. godinu. Iznesen je i komentar da je Međunarodni monetarni fond u izvješću ustvrdio da su izbori povisili potrošnju koja se odnosi na izbornu promidžbu te je postavljeno pitanje uzimaju li se ti podaci također u analizu. Dodatno, izraženo je mišljenje kako nije za očekivati nastavak ovako visoke inflacije, a onda, s tim povezane, i visoke proračunske prihode, a očekuje se i smanjenje sredstava iz fondova Europske unije, te je postavljeno pitanje kako se nadalje planiraju prihodi u budućim projekcijama proračuna, s obzirom na navedene okolnosti. Zatražen je i podatak je li Hrvatska elektroprivreda d.d. otplatila milijardu eura kredita koji dospijevaju na naplatu u 2024. godini. 
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnica Ministarstva financija pojasnila je da su gotovo sve preporuke i nalazi Državnog ureda za reviziju bili usmjereni na metodološke aspekte te da su skoro sve provedene, dok je za preostali mali dio u tijeku provedba, a što bi trebalo biti vidljivo u izvješću Državnog ureda za reviziju o izvršenju državnog proračuna za 2023. godinu. Također, troškovi koji se odnose na izbornu promidžbu bit će vidljivi u izvještaju za 2024. godinu. Rast plaća i mirovina dio je reformskog procesa na koji se Republika Hrvatska obvezala, a dio rashoda u 2023. godini je vezan uz Vladine pakete mjera usmjerenih na smanjenje učinaka energetske krize. Također, rashodi su rasli i zbog nastavka obnove od potresa. Namjera korištenja sredstava iz europskih fondova je kroz investicije (koje se odnose na aglomeraciju, zelenu tranziciju, željezničku infrastrukturu, osiguranje sredstava za zaštitu okoliša, centre za gospodarenje otpadom i dr.) u doglednoj budućnosti pomoći generiranju radnih mjesta, garanciji energetske neovisnosti i dr. Radi se o velikim iznosima sredstava koje Republika Hrvatska ima na raspolaganju, a sadašnja ulaganja stvaraju preduvjete za daljnji razvoj Republike Hrvatske, kada ta sredstva budu drugdje, odnosno drugačije preusmjerena. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 glasova „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU
te
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici, održanoj 12. lipnja 2024. godine, Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 3. Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 145/23.) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila da je Vlada donijela Uredbu o plaćama u Državnom uredu za reviziju, kojom se uređuju plaće ovlaštenih državnih revizora, pomoćnog revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju. Do stupanja na snagu ove Uredbe plaće ovlaštenih državnih revizora bile su uređene Zakonom o plaćama ovlaštenih državnih revizora, a plaće pomoćnog državnog revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju bile su propisane Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, koja je prestala važiti 1. ožujka 2024., sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Tada je stupila na snagu nova Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi (donesena temeljem Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama), koja se ne primjenjuje na zaposlene u Državnom uredu za reviziju, jer je u članku 2. stavku 2. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama izrijekom propisano da se taj Zakon (a time i podzakonski akti toga Zakona) ne primjenjuje na zaposlene u Državnom uredu za reviziju. Stoga je 1. ožujka 2024. nastala pravna praznina u odnosu na plaće pomoćnog revizora i državnih službenika i namještenika u Državnom uredu za reviziju, koji ne spadaju u ovlaštene državne revizore (nego obavljaju informatičke, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove, poslove vezane za upravljanje ljudskim potencijalima i druge stručne poslove u Državnom uredu za reviziju, odnosno pomoćne – tehničke poslove koje obavljaju namještenici). Zbog nastale pravne praznine, a do donošenja novog Zakona o Državnom uredu za reviziju, odnosno posebnog zakona kojim će se urediti plaće zaposlenika u Državnom uredu za reviziju, Vlada Republike Hrvatske je uredbom na temelju zakonske ovlasti utvrdila plaće pomoćnih revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju. Istom uredbom Vlada je utvrdila i plaće ovlaštenih državnih revizora (u većem iznosu nego prema dotadašnjim propisima), kako bi se osigurao odgovarajući odnos njihovih plaća s plaćama državnih službenika i namještenika.

U raspravi je članove Odbora zanimala razlika u odnosu na prethodne koeficijente, kao i da li su koeficijenti koji su određeni ovom Uredbom i koji će se primjenjivati u prijelaznom razdoblju do donošenja zakona koji bi se uredile plaće zaposlenika u Državnom uredu za reviziju usuglašeni s Državnim uredom za reviziju. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Miro Totgergeli