Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.
Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, od 7. studenoga 2024. godine.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila prijedloge zakona. Sustav oporezivanja nekretnina suočava se s nizom izazova, kao što su obitelji koje ne mogu riješiti stambeno pitanje, a istodobno se više od 600.000 stambenih nekretnina ne koristi. Utvrđena je i prekomjerna neravnoteža na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma. Na turistički intenzivnim područjima građani nisu u mogućnosti ugovoriti dugotrajni najam ili zadržati ugovoreni najam, što se negativno odražava na stanovanje, demografiju, turizam i gospodarstvo u cjelini.
Izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose se na: izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja; propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza; povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine, i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (trenutačno, prema odlukama, porez na kuće za odmor JLS može odrediti u rasponu 0,60 – 5,00 eura po m², a od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²); izmjena odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine; izmjena pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi se za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave); propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela i povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine.
Ovim zakonodavnim izmjenama želi se omogućiti kvalitetno, priuštivo i održivo stanovanje svim hrvatskim građanima. Naime, s ciljem rasterećenja građana i gospodarstva na način koji je moguć i fiskalno održiv, provodi se i ova porezna reforma u fokusu koje je oporezivanje nekretnina s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja u Republici Hrvatskoj. Provođenje navedenih poreznih izmjena rezultirat će unaprjeđenjem i jačanjem sustava naplate dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, odnosno ubuduće poreza na nekretnine, a istovremeno i postizanje priuštivog stanovanja, odnosno smanjenja cijene stanovanja. Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su, prema procjenama, trenutačno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 m2 i iznos poreza od minimalno 0,60 eura po m2, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura.
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev.
Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac