Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu, koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01., 60/04. i 42/05.) dostavila Financijska agencija, aktom od 1. srpnja 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. kolovoza 2024., KLASA: 022-03/24-07/246, URBROJ: 50301-05/16-24-10, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Financijske agencije (FINA) predstavila Godišnje izvješće za 2023. godinu. Poslovanje u prvoj polovici 2023. godine znatno je obilježio prelazak na euro, počevši od prilagodbe svih vlastitih i državnih sustava na euro, pa do fizičke zamjene novca na šalterima i svih pratećih operativnih poslova.
FINA je visoko likvidna i sve obveze u 2023. godini podmirivala je iz vlastitih sredstava, bez kreditnih zaduživanja. U 2023. godini FINA je ostvarila neto dobit u iznosu od 0,5 mil. eura, što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje od 20%. Sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, FINA je primila subvenciju u iznosu 1,5 mil. eura. S druge strane, sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, 50% dobiti u iznosu od 272.203,38 eura uplaćeno je 2024. godine u Državni proračun. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 121,8 mil. eura, što je za 4 % više od 2022. godine. Segment poslovanja za financijsku industriju, segment digitalnih rješenja i segment servisa za državu bilježe rast, dok segment javnog servisa bilježi pad prihoda. Pad je rezultat smanjenog broja zaprimljenih ovrha, što je vidljivo i iz podataka o broju blokiranih potrošača koji je kontinuirano u padu. Povećanje prihoda zabilježeno je od poslova platnog prometa zbog povećanja broja bezgotovinskih naloga za plaćanje i volumena obrade gotovog novca; od podrške sustavu riznice i centralnog obračuna plaća za tijela državne uprave; od elektroničkog poslovanja i digitalnih usluga; od ukidanja rezerviranja za primanja zaposlenika zbog smanjenja broja radnika i promjene Kolektivnog ugovora; povećanja financijskih prihoda; ostvarenih prihoda od prodaje nekretnina zbog provođenja aktivnosti strateške transformacijske inicijative Uspostava novog modela upravljanja nekretninama. Ukupni rashodi su također bili veći za 4% u odnosu na 2022. godinu, te su iznosili 120, 9 mil. eura. Ukupna investicijska ulaganja FINA-e za 2023. godinu iznose 12,5 mil. eura te su 9% veća u odnosu na prethodnu godinu. Kao i u prethodnim godinama, investicijska ulaganja dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 54% ukupno realiziranih investicija.
2023. godinu FINA je imala ukupno 2465 zaposlenika, odnosno 93 manje u odnosu na 2022. godinu. Posljednjih godina kontinuirano se bilježi pad broja zaposlenika, djelomično radi promjene u poslovnom okruženju (primjerice, pad broja uplata građana na šalterima), a djelomično radi optimizacije i digitalizacije procesa.
uspostava digitalne platforme START Plus koja omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti iz određenih područja te preuzimanje izdanih dozvola u elektroničkom obliku; uspostava FINA Licitator platforme koja omogućuje brzu, transparentnu i efikasnu prodaju nekretnina, pokretnina i prava putem online nadmetanja u servisu e-Dražba; upis ponuda građana za Trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske u poslovnicama FINA-e; uključivanje EuroNKSInst u TARGET Instant Payment Settlement (TIPS), platni sustav Europske središnje banke, čime je sudionicima omogućeno izvršenje prekograničnih instant plaćanja. Uz navedeno, FINA je provodila proizvodne i transformacijske aktivnosti predviđene Strategijom digitalne transformacije FINA-e za period 2021.-2025. godine.
U raspravi su članovi Odbora iskazali zanimanje za aktivnosti FINA-e koje bi ta agencija trebala imati vezano za najavljene reforme poreza na nekretnine. Također, zatražen je i podatak primjećuje li se porast insolventnosti poduzeća, s obzirom na PMI indeks koji pokazuje naznake recesije. Također, posebno je pozdravljeno smanjenje broja ovrha.
Predstavnica FINA-e pojasnila je da Agencija još nema najavljenih aktivnosti u vezi poreza na nekretnine. Vezano za insolventnost poduzeća, istaknula je da njihov broj već godinama pada, što se najbolje može pratiti kroz financijske izvještaje. Predstavnik Vlade pojasnio je da će projektom Fiskalizacija 2.0. (Business to Business plaćanje) biti omogućen uvid u realnom vremenu o stupnju insolventnosti poduzeća, a njegova uspostava očekuje se od 2026. godine.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac