Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 3. listopada 2024. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05., 154/11. i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 9. srpnja 2024. godine.
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-07/256, URBROJ: 50301-05/16-24-8, od 29. kolovoza 2024., u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) predstavio je Izvješće. Makroekonomske neizvjesnosti u pogledu i dalje prisutnih inflatornih kretanja, nastavka rasta kamatnih stopa, bankovnih kriza s obje strane Atlantika, izbijanja sukoba na Bliskom istoku te nastavka rata u Ukrajini obilježile su ekonomsko i političko okružje u 2023. godini. Nakon vrhunca krajem 2022., inflatorna kretanja usporila su tijekom 2023. te je godišnja stopa inflacije domaćeg gospodarstva na kraju 2023. iznosila 4,5 % (smanjenje od 8,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022.). U nepovoljnim vanjskim okolnostima usporen je rast domaćeg gospodarstva za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, no realni je rast od 3,1 % i dalje bio naglašeniji u odnosu na ostale zemlje europodručja. Posebno je istaknut A- rejting Hrvatske, značajan za državu u međunarodnim odnosima.
Rast osobne potrošnje uvjetovan povećanjem realnih plaća od 9,0 % i niskom stopom nezaposlenosti od 6,4 % podržao je gospodarsku aktivnost u 2023. Ujedno su povećane bruto investicije povezane s privlačenjem sredstava iz fondova EU-a i neto izvoz pod utjecajem snažne inozemne potražnje za uslugama, posebice u sektoru turizma. Time je Hrvatska ostvarila drugi najveći rast među zemljama europodručja u 2023., odmah iza Malte.
Nakon prošlogodišnje korekcije od 4,8%, referentni dionički indeks CROBEX zabilježio je snažan oporavak od 28% u 2023. te je krajem godine dosegnuo najviše vrijednosti (2530 bodova) u proteklih 10 godina, a trend je nastavljen i u ovoj godini. Trgovanje na domaćem tržištu u 2023. bilo je potisnuto (-5,3 % u odnosu na prethodnu godinu) pa je tako ukupni promet krajem godine iznosio 371,8 mil. eura. Vrijednosnice kojima se najviše trgovalo bile su dionice s prometom od 304,8 mil. eura, što je smanjenje za 16,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Oporavak ulagačkog optimizma u 2023. pozitivno se odrazio na prinose svih kategorija UCITS fondova. Prinosi su bili najizraženiji u segmentu dioničkih fondova (+23,5 % u 2023.), čija se prosječna vrijednost udjela u potpunosti oporavila od pada u 2022. godini. Konkurentne prinose u 2023. ostvarili su mješoviti (+8,8 %) te ostali fondovi (+6,8 %), dok su obveznički fondovi (+1,8 %) imali relativno skromnije, ali i dalje pozitivne prinose.
U 2023. nastavilo je poslovati 12 obveznih mirovinskih fondova čija je neto imovina na kraju godine dosegnula 20,2 mlrd. eura (26,7 % BDP-a), što je rast od 15,2 % u odnosu na 2022. godinu. Tako su 2023. godinu sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova zaključile s pozitivnim prinosima. S obzirom na heterogeni tržišni oporavak, koji je posebice bio naglašen na dioničkim tržištima, najviše prinose u 2023. od 14,9 % zabilježila je kategorija A (19,0 postotnih bodova više u odnosu na 2022.). Slijedile su je balansirana kategorija B s 10,2 % (15,2 postotnih bodova više) i konzervativna kategorija C s 4,0 % (9,2 postotnih bodova više). Ukupna imovina dva mirovinska osiguravajuća društva na kraju godine dosegnula je 428,3 mil. eura, što je za 14,8 % više u odnosu na godinu prije. Takvom rezultatu pridonio je i porast broja korisnika MOD-ova, koji se na godišnjoj razini povećao za 3,7 % (ukupno 16,9 tisuća korisnika). Na kraju 2023. ukupna naplaćena premija društava za osiguranje iznosila je 1,8 mlrd. eura, što je rast od 7,1 % u odnosu na 2022. godinu. U kategoriji neživotnog osiguranja zabilježen je istodobno i rast likvidiranih šteta od 24,3 %, dok je u kategoriji životnih osiguranja zabilježen pad od 1,5 %. Tijekom 2023. kapitaliziranost društava za osiguranje mjerena omjerom solventnosti (SCR omjer) nalazila se kontinuirano visoko iznad propisanog minimuma te je na kraju godine SCR omjer iznosio 226,1 % (rast od 4,8 postotnih bodova u odnosu na 2022.).
Ukupna aktiva leasing društava na dan 31. prosinca 2023. iznosila je 3,5 mlrd. eura, što je povećanje od 18,1 % u odnosu na prethodnu godinu.
Također, HANFA je u 2023. provela 235 postupaka licenciranja, a održano je i osam ispitnih rokova za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za pružanje informacija o investicijskim proizvodima i uslugama, brokerskih poslova i investicijskog savjetovanja, stjecanja zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova te stjecanja kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Kontinuirano su analizirani rizici kojima su subjekti nadzora izloženi, a u postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata HANFA je donijela više od 40 rješenja kojima je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. HANFA je i u 2023. aktivno sudjelovala u izradi novih zakona.
U 2023. ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 455,8 tis. eura, koji je HANFA uplatila u državni proračun.
U raspravi na Odboru je zatražen podatak o ukupno uplaćenom iznosu mirovinskih doprinosa u drugi mirovinski stup, s obzirom na određene procjene od 1,5 mlrd. eura. Također, s obzirom na kibernetički napad na sustav HANFA-e početkom ove godine, postavljeno je pitanje je li nakon tog incidenta obavljena izvanredna IT revizija, od strane državne i neke druge vanjske revizorske kuće te, ako postoje, mogu li biti dostavljeni nalazi tih revizija. S tim u vezi, rade li se u Agenciji redovno testiranja planova oporavka i planova kontinuiteta poslovanja te što je poduzeto da se takvi incidenti ne ponavljaju u budućnosti, odnosno da posljedice ne budu nedostupnost sustava.
Kako je pojašnjeno, uplate u 2023. godini porasle su za 1,2 mlrd. eura, s 13,6 na 14,8 mlrd. eura. Na kraju 2023. imovina mirovinskih fondova vrijedila je 20,2 mlrd. eura. Razlika od 5,4 mlrd. eura je prinos ostvaren od upravljanja. Vezano za kibernetički napad na sustav HANFA-e u siječnju 2024. godine, predsjednik Upravnog vijeća izvijestio je da je sustav bio nedostupan 24 sata, da je isti dan kontaktiran ZSIS (Zavod za sigurnost informacijskih sustava), koji je i proveo reviziju i izdao preporuke rangirane u tri kategorije (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne). Uz pomoć vanjskih suradnika, Agencija je poduzela sve mjere da se ovakav incident ne ponovi (od dvofaktorske autentifikacije do toga da su unutarnji perimetri zatvoreni za vrlo uski krug ljudi), a priključila se i ZSIS-ovom sustavu SCALT koji pomaže u detekciji sličnih pojava.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac