Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici, održanoj 21. siječnja 2025. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 11. studenoga 2024. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/87, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 12. prosinca 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke predstavila Polugodišnju informaciju. Osvrnula se na gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj i širem okruženju u prvom polugodištu 2024. godine, te na cjenovna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, kao i na bankovni sustav te upravljanje imovinom u okviru Hrvatske narodne banke. Nakon najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura, sredinom 2024., Upravno vijeće Europske središnje banke počelo je ublažavati restriktivnost financijskih uvjeta, snizivši ključne kamatne stope kao odgovor na zamjetno slabljenje inflacijskih pritisaka. Kao i u europodručju, u Hrvatskoj se najviše usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda, a inflacija cijena usluga ostala je povišena zbog snažne potražnje i veće osjetljivosti cijena usluga na rast plaća u tom sektoru, što je posebno bilo izraženo u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima povezanima s turizmom. Nastavio se smanjivati trošak zaduživanja stanovništva i gospodarstva. Smanjena je razlika između stope inflacije u Republici Hrvatskoj i stope inflacije u europodručju. Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) na razini europodručja, u lipnju se smanjila na 2,5% (s 2,9% u prosincu 2023.), što je ponajviše bilo rezultat snažnog usporavanja inflacije cijena hrane u uvjetima znatno nižih cijena energije i prehrambenih sirovina. U Hrvatskoj se inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, usporila s 4,5% u prosincu 2023. na 2,4% u lipnju 2024. godine, a HIPC za Hrvatsku u lipnju je iznosio 3,5%. Tijekom prve polovine 2024. gospodarstvo Hrvatske nastavilo se isticati jednom od najviših stopa gospodarskog rasta među članicama europodručja. Osobna potrošnja stanovništva, potpomognuta snažnim tržištem rada i rastom realnih dohodaka, pružala je ključan doprinos gospodarskom rastu. Nastavio se rast domaćih investicija, poduprtih fondovima Europske unije, a izvoz robe i usluga, osobito turističkih, također je pridonosio gospodarskom rastu. U navedenom razdoblju došlo je do opravka gospodarske aktivnosti, pri čemu je gospodarskom rastu najviše pridonio uslužni sektor. Stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4%, a znatan je bio i rast plaća. U hrvatskom gospodarstvu nastavljena su povoljna gospodarska kretanja. Stopa gospodarskog kretanja, kako je već spomenuto, bila je znatno iznad prosjeka europodručja, realni BDP porastao je za 3,6%, došlo je do rasta svih komponenti domaće potrošnje, a investicijska aktivnost je jačala. U gotovo svim djelatnostima došlo je do povećanja broja zaposlenih, čiji je broj iznosio 3,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Administrativna stopa nezaposlenosti smanjena je na 5,2%. U iščekivanju smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB-a troškovi zaduživanja za poduzeća i stanovništvo u europodručju počeli su padati već potkraj 2023. godine. Tako se za nove kredite odobrene od strane hrvatskih poslovnih banaka počeo bilježiti pad kamatnih stopa, posebno za financiranje poduzeća, dok su se troškovi financiranja stanovništva također počeli smanjivati, ali blažim intenzitetom. S druge strane, kamatne stope na oročene depozite ostale su razmjerno stabilne, no priljev novih depozita znatno se usporio. Govoreći o bankovnom sustavu u Hrvatskoj, u prvom polugodištu 2024., istaknuto je da je bio stabilan. Kreditne su institucije pojačanu kreditnu aktivnost osigurale restrukturiranjem imovine, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti. Kvaliteta kredita nije se bitno promijenila u portfelju neprihodonosnih kredita, iako je došlo do poboljšanja u segmentu prihodonosnih kredita. Na strani izvora financiranja nastavila se ročna transformacija depozita povećavanjem udjela depozita s ugovorenim dospijećem. Dobit kreditnih institucija u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine povećala se ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda ostvarenom kod svih sektora. Razine kamatnih stopa dosegnule su najviše razine i na kredite i na depozite te je započeo pad kamatnih stopa na kredite, kako poduzećima, tako i stanovništvu. Ubrzao se rast kredita poduzeća, a kod stanovništva su rasli gotovinski nenamjenski krediti. Poslovanje kreditnih institucija je bilo dobro, imovina je ostala nepromijenjena, a likvidnost visoka. Dobit je iznosila 15% više nego u 2023. godini, a hrvatski bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran. Financijska imovina HNB-a na dan 30. lipnja 2024. iznosila je 24.283,3 mil. EUR, od čega je imovina u eurima iznosila 21.483,4 mil. EUR (88,5%), a devizna imovina 2.799,9 mil. EUR (11,5%). Ukupna zarada od upravljanja financijskom imovinom u prvom polugodištu 2024. iznosila je 332 mil. EUR. Pritom je cjelokupnim eurskim portfeljem financijske imovine ostvarena stopa povrata od 2,59% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 4,43% na godišnjoj razini. Također, unutar ove Polugodišnje informacije prvi put je spomenut i novi okvir za provedbu monetarne politike - načela, postupci i instrumenti kojima se monetarna politika vodi u europodručju.
U raspravi koja je uslijedila članove Odbora zanimalo je hoće li se promjena u strukturi monetarne politike ESB-a odraziti na povećanje inflacije u Hrvatskoj te je zamoljeno i za komentar na najavljeni rast cijena hrane. S tim u vezi, iznesen je i komentar da ne postoje aktivne mjere kojima HNB djeluje na suzbijanju inflacije, iako je to jedna od zadaća Hrvatske narodne banke te je zatražen podatak o konkretnim mjerama koje HNB poduzima u borbi protiv inflacije. Također, zatražen je podatak o ukupnoj isplati Hrvatske narodne banke 2023. i 2024. godine poslovnim bankama, te procjena tog iznosa za 2025. godinu, kao i podatak o kretanju gotovinskih nenamjenskih kredita i za što se zapravo koriste. Ujedno je iznesena kritika na sudjelovanje Hrvatske narodne banke u Europskoj središnjoj banci, kao i odgovornost HNB-a za inflaciju, jer na suzbijanju iste, kako je rečeno, nema aktivnog angažmana. Nastavno na to, izraženo je mišljenje da je fiskalna politika preuzela posao Hrvatske narodne banke te je u tom smislu pohvaljena Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija zbog uspješnog izdavanja trezorskih zapisa i državnih obveznica. U raspravi je također spomenuta i potreba revizije Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju, kao i uvođenje digitalnog eura. Također, članove Odbora zanimalo je i predviđanje Hrvatske narodne banke o stabilizaciji cijena u narednom razdoblju.
Predstavnica Hrvatske narodne banke pojasnila je da se sa spuštanjem kamatnih stopa ide oprezno, te da monetarna politika djeluje s odgodom, odnosno da treba godina i po do dvije za puni efekt. Kako je rečeno, Hrvatska narodna banka posebno prati rast cijena hrane, a u kolovozu i rujnu je došlo do porasta inflacijskih diferencijala u Hrvatskoj u odnosu na ostatak europodručja. Inflacije cijena hrane je na razini dugogodišnjih prosjeka, a na rast cijena hrane utječu razni faktori utječu, od kretanja cijena sirovina na svjetskim tržištima (kakao, kava) do, primjerice, suše koja je bila u Hrvatskoj, što je dovelo do porasta cijena šećera i konditorskih proizvoda, tako da je rast cijena najzamjetniji u tom sektoru. Ukazano je i na to da se na stabilnost cijena može utjecati i drugim mjerama, izvan domene Hrvatske narodne banke, a potrebno je i paziti da se određenim mjerama ne stvore negativni učinci na neke druge segmente, koji bi bili teži od onih na koje se željelo utjecati. Govoreći o isplati Hrvatske narodne banke poslovnim bankama, rečeno je da se radi o znatnim sredstvima, odnosno u 2023. i 2024. godini ukupno cca jednu milijardu eura, dok se za 2025. očekuje smanjenje tog iznosa. Republika Hrvatska nije izuzetak u tome, budući da sve članice europodručja dijele tu politiku. Napomenuto je da je ista situacija kad se radi o depozitima države, te da je prihod proračuna u 2023. i 2024. godini po toj osnovi iznosio po cca 140 milijuna eura, a isto se očekuje i za 2025. Gotovinski nenamjenski krediti rasli su i sad iznose cca 16%. Prema analizama, takvi krediti najviše se koriste za kupovinu automobila, za opremanje apartmana prije početka turističke sezone ili određene investicije na nekretninama koje se iznajmljuju. Vezano za aktivnost Hrvatske narodne banke u okviru Europske središnje banke, pojašnjeno je da guverner Hrvatske narodne banke ravnopravno suodlučuje s ostalim guvernerima unutar te institucije. Isto tako, u odnosu na provođenje revizije, Hrvatska narodna banka predmet je revizije Državnog ureda za reviziju u smislu efikasnosti poslovanja, nadalje, HNB je obvezna angažirati vanjske revizore za financijske izvještaje, a postoji i interni Ured koji obavlja poslove iz svoje nadležnosti. U odnosu na digitalni euro, pojašnjeno je da se razrađuju dizajn i zahtjevi vezano za njegovo uvođenje, a privatnost je visoko na listi prioriteta. Također, u narednom razdoblju očekuje se usporavanje inflacije, pri čemu treba dati prioritet zaštiti potrošača.
Nakon provedene rasprave, budući da su glasovi članova Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora ostali podijeljeni (5 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“), Odbor nije utvrdio svoje stajalište o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac