Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj 5. veljače 2026. godine, Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. prosinca 2024. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 8. siječnja 2026. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetna Izvješća.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Ured obavio reviziju učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama po pojedinim županijama na području Republike Hrvatske, za 2022. i 2023. godinu, kojom su obuhvaćene županijske uprave za ceste u 20 županija, kao ustanove koje upravljaju županijskim i lokalnim cestama. Navedene županijske uprave za ceste su koncem 2023. imale ukupno 226 zaposlenika, a upravljale su s ukupno 17 905,583 km županijskih i lokalnih cesta. Ukupni rashodi županijskih uprava za ceste bili su približno 155 milijuna eura u 2022. te približno 293 milijuna eura u 2023. Ovo povećanje se najvećim dijelom, u ukupnom iznosu od 128 milijuna eura, odnosi na sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju cestovne infrastrukture oštećene u potresima na području Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije.
Ciljevi revizije bili su ocijeniti cjelovitost podataka o županijskim i lokalnim cestama, ocijeniti svrsishodnost financiranja upravljanja županijskim i lokalnim cestama, učinkovitost planiranja, građenja, rekonstrukcije i održavanja županijskih i lokalnih cesta te efikasnost sustava nadzora i informiranja javnosti pri upravljanju županijskim i lokalnim cestama.
Revizijom je utvrđeno da su županijske uprave za ceste djelomično ustrojile baze podataka o cestama kojima upravljaju, vode analitičko-knjigovodstvenu evidenciju županijskih i lokalnih cesta, donose godišnje planove građenja i održavanja cesta, izradile su godišnje planove zimske službe te godišnje planove ophodnje cesta putem ophodarske službe, a provode i informiranje javnosti o upravljanju županijskim i lokalnim cestama putem mrežnih stranica.
Međutim, utvrđeno je da postoje određene slabosti i propusti koje se, između ostalog, odnose na to da nije izrađen plan provođenja aktivnosti upisa cesta, odnosno dionica cesta u zemljišne knjige, s utvrđenim prioritetima upisa, a rezultat je mali postotak upisanih cesta u zemljišnim knjigama. Nadalje, kriteriji za određivanje prioriteta prema kojima se ceste uvrštavaju u godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta nisu utvrđeni u pisanom obliku. Godišnji izvještaji o radu pojedinih uprava za ceste ne sadrže planirane i ostvarene rashode za građenje i održavanje cesta te obrazloženja za značajnija odstupanja ostvarenih rashoda u odnosu na plan. Isto tako, angažman ophodara u obavljanju ophodarske službe je bio nedovoljan u pogledu obavljanja radova koje bi ophodar trebao obavljati i upisivati u ophodarski dnevnik u skladu s odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta, a u cilju što sigurnijeg odvijanja prometa i što bolje zaštite županijskih i lokalnih cesta i prometa na njima. Također, mrežne stranice pojedinih uprava ne sadrže informacije ili poveznice u svrhu informiranja javnosti o radu uprava za ceste, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ipak, ukupno gledajući, sustav upravljanja županijskim i lokalnim cestama funkcionira dobro, a to se vidi i iz toga što je, na temelju revizijom utvrđenih činjenica, ocijenjeno da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem županijskim i lokalnim cestama u nadležnosti dvije županijske uprave za ceste učinkovite, u 15 uprava za ceste učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u tri uprave za ceste djelomično učinkovite.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Ured je dao ukupno 116 naloga i preporuka za povećanje učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske.
Objedinjeno izvješće, iz kojeg se može vidjeti dosta usporednih podataka o svim ŽUC-evima, a koje bi mogle biti od koristi, dostavljeno je nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske/Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da će Ministarstvo u suradnji sa županijskim upravama za ceste, i sukladno svojim ovlastima i obvezama, provoditi aktivnosti usmjerene na otklanjanje uočenih nedostataka i unaprjeđenje zaštite lokalnih cesta te sigurnosti prometa na njima. Naveo je da su glavni razlog ovakvog funkcioniranja prihodi koji ostvaruju županijske uprave za ceste - naime, od 2003. godine do 1. siječnja 2026. godine nije korigirana cijena temeljem koje su one najvećim dijelom financirale svoje funkcioniranje, a to je bila cijena koja se naplaćuje kod registracije vozila. Pravilnikom je to izmijenjeno te je cijena od 1. siječnja 2026. viša za 40%. Kako je rečeno, time se otvara mogućnost povećanja broja zaposlenih i obavljanja svih poslova koji su uočeni kao nedostaci. Također, vezano za uknjižbu cesta, organiziran je sastanak između Državne geodetske uprave i zemljišnika radi dogovora oko efikasnijeg sustava za upis, posebice onog dijela koji se nalazi u nadležnosti županijskih uprava za ceste.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaćaju se Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac