Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 20. veljače 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o deviznom poslovanju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 212, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. veljače 2026. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se novi zakon donosi radi brojnih izmjena koje je važeći Zakon pretrpio od stupanja na snagu 2003. godine. Naime, liberalizacijom kapitalnih tokova s inozemstvom, uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te prijenosom nadležnosti u vođenju monetarne i devizne politike na Europsku središnju banku, usklađivale su se i odredbe Zakona o deviznom poslovanju, od kojih su brojne brisane. Poslovanje između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja je slobodno te se ovim Zakonom upućuje na ograničenja u poslovanju gotovinom regulirana propisima iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i propisima kojima se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom. Ovim zakonskim prijedlogom u cijelosti se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača (važećim Zakonom njihovo poslovanje uređeno je djelomično, dok je Odlukom o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove propisano detaljnije). Hrvatska narodna banka i dalje će donositi podzakonski propis, no njime će biti propisani tehnički detalji vezano za certificirani računalni program. Novine u poslovanju ovlaštenih mjenjača su da se kao kategorija ovlaštenog mjenjača uvodi i podružnica inozemnog trgovačkog društva čiji je osnivač u matičnoj državi ovlašten obavljati mjenjačke poslove, da se više ne propisuje obveza sklapanja ugovora o obavljanju mjenjačkog poslovanja s nekom od poslovnih banaka, niti se banke obvezuju na otkup stranih sredstava plaćanja od mjenjača, te se mjenjačima omogućava prodaja deviznih sredstava i putem platnih kartica, kao i naplata naknade kod svakog mjenjačkog posla. Prijedlogom Zakona osigurava se provedba uredbe (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije. Novine u odnosu na važeći Zakon su da se propisuje obveza prijave gotovine bez pratnje koja se unosi u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu, i to na zahtjev Carinske uprave, te se propisuje nadležnost Carinske uprave u vođenju prekršajnog postupka u prvom stupnju za ove prekršaje (prema važećem Zakonu nadležan je Financijski inspektorat). Propisuju se obveznici izvještavanja Hrvatske narodne banke o poslovima s inozemstvom te ovlast HNB-a da određuje konkretne izvještajne zahtjeve, uzimajući u obzir nužnost prikupljanja podataka o poslu s inozemstvom za provedbu izrade platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja, u skladu sa Strategijom razvitka službene statistike Republike Hrvatske, Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Detalji izvještavanja propisivat će se i dalje podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke, te u tom smislu nema novina u odnosu na važeći propis. Također, u skladu s izmjenama materijalnih odredbi, prilagođene su i prekršajne odredbe, kao i visina zapriječenih novčanih kazni. Između dva čitanja ovog zakonskog prijedloga došlo je do izmjena koje su isključivo tehničke naravi.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o deviznom poslovanju.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac