Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82.
Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila Prijedlog zakona. Potrebno je povećati efikasnost provedbe poreznih postupaka, na način da se ujednači postupanje poreznih tijela, provodi daljnja digitalizacija i automatizacija poreznog sustava, što dovodi do brže i jednostavnije komunikacije s građanima i poduzetnicima te olakšavanja svakodnevnog poslovanja za porezne obveznike i građane bez potrebe fizičkog dolaska u Poreznu upravu. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona u bitnome propisuje se: odgovornost članova društva u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave od strane poreznog obveznika, a rješenjem o utvrđenju porezne obveze, utvrditi i odgovornost člana društva kao jamca platca; ovlaštenje poreznog tijela da izda nalog o zabrani daljnjeg rada obveznicima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja i odrediti obvezu pružateljima platnih usluga na području Republike Hrvatske da onemoguće izvršenje platnih transakcija prema takvim obveznicima; proširenje elektroničke dostave korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela i na ostala pismena koja se ne smatraju poreznim aktima, propisivanje mogućnosti davanja izričitog pristanka na elektroničku dostavu prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela te proširenje kruga obveznika koji su dužni podnositi porezne prijave i druge podatke elektroničkim putem; obveza izdavanja računa i u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica; automatizacija postupka sklapanja upravnog ugovora za dospjela dugovanja poreznih obveznika do visine od 10.000,00 eura; proširenje iznimke obavljanja poreznog nadzora u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom te u postupcima u kojima postoji osnovana sumnja na bilo koje od kaznenih djela davanja ili primanja mita, kaznenog djela podmićivanja zastupnika, kaznenog djela trgovanja utjecajem i kaznenog djela davanja mita radi trgovanja utjecajem, predviđenih propisima kaznenog zakonodavstva; propisivanje započinjanja postupka utvrđivanja zlouporabe prava već od postojanja indicija da je izvršena zlouporaba prava te proširenje opisa najtežih poreznih prekršaja. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona osigurava se šira dostupnost interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika. Predložene promjene neće imati učinak na državni proračun.
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev.
Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac