Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici, održanoj 23. listopada 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 65, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je osnovni razlog izmjena i dopuna daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za alternativne investicijske fondove s pravnom stečevinom Europske unije, a dio predloženih izmjena i dopuna odnosi se na unaprjeđenje i doradu teksta važećeg Zakona u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja, poboljšanja pravne sigurnosti propisa te ispravljanje uočenih pogreški i neispravnih pozivanja. Prijedlogom zakona predlažu se odredbe radi usklađenja hrvatskog regulatornog okvira za AIF-ove s pravnom stečevinom Europske unije, uključujući prenošenje odredbi Direktive (EU) 2022/2556 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor koja izmjenjuje nekoliko značajnih direktiva, pa tako i onu koje se odnosi na alternativne investicijske fondove, a sve kako bi se osigurala dosljednost s odredbama Uredbe DORA koja postavlja pravila za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim (IKT) rizicima, izvješćivanje o incidentima, testiranje otpornosti i praćenje rizika trećih strana. Područje primjene Uredbe DORA je vrlo široko te obuhvaća financijske subjekte, uključujući UAIF-ove te, između ostaloga, zahtijeva prijavu značajnih kibernetičkih incidenata, upravljanje rizicima trećih strana, procjenu IKT sustava, redovito testiranje otpornosti i nadzor od strane nadzornih tijela. Nadalje, predlaže se omogućiti UAIF-ovima iz Republike Hrvatske i drugih država članica da profesionalnim ulagateljima u Republici Hrvatskoj distribuiraju udjele AIF-ova iz trećih država kojima upravljaju, uz ispunjavanje uvjeta propisanih člankom 36. i 42. Direktive (EU) 2021/61 te pridržavanje i drugih relevantnih propisa koji radi zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, a na snazi su u Republici Hrvatskoj kao i propisivanje dodatnih nacionalnih zahtjeva. Također, predlaže se proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara i na investicijska društva koja su, kao i kreditne institucije, značajno regulirani subjekti. Dodatno se predlaže proširiti mogućnost investicijskim društvima koja su osnovana ili imaju podružnicu u RH da obavljaju poslove depozitara i za AIF-ove koji se distribuiraju malim ulagateljima. U cilju usklađivanja s preporukama OECD-a propisuje se nacionalni režim za obavljanje poslova UAIF-a (društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima) iz treće države u Republici Hrvatskoj, odnosno omogućuje se UAIF-ovima iz trećih država obavljanje djelatnosti upravljanja AIF-om u Republici Hrvatskoj, isključivo preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, kako bi se osigurala adekvatna razina zaštite ulagatelja u AIF-ove i unutarnjeg tržišta.
U objedinjenoj raspravi je spomenut poslijediplomski studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je članove Odbora zanimalo ovlaštenje HANFA-e za licenciranje stranih aktuara, kao i situacija s aktuarima iz Republike Hrvatske u zemljama članicama Europske unije, odnosno koliko je licenciranje univerzalno usklađeno na razini svih zemalja. Nadalje, u odnosu na propisanu obvezu obveznih mirovinskih fondova da 5% sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, zatražen je podatak je li ta odredba već implementirana, odnosno je li započela njezina primjena.
Predstavnici predlagatelja pojasnili su da je, vezano za pristup OECD-u, Republika Hrvatska dobila preporuku, odnosno uvjet da se aktuarima iz trećih država dopusti obavljanje usluga. Kad je riječ o obvezi obveznih mirovinskih fondova da dio sredstava drže u alternativnim investicijskim fondovima, u pripremi je uredba propisana prijelaznim i završnim odredbama mjerodavnog zakona, te će njezinim stupanjem na snagu biti u primjeni spomenuta obveza.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac