Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici, održanoj 20. svibnja 2025. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 156, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona žele osigurati pretpostavke kako bi sve kreditne institucije potrošačima na njihov zahtjev omogućile korištenje paketa besplatnih usluga koji je vezan za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja. Kako u Republici Hrvatskoj postoji zakonska obveza isplate plaća, mirovina i drugih redovitih primanja na račun u banci, cilj je upravo zbog toga ovim Prijedlogom zakona osigurati potrošačima temeljnu razinu financijske usluge koja će im biti dostupna bez naknade. U suštini, ovime se potrošačima omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova. Konkretno, propisuje se da kreditne institucije ne smiju naplaćivati naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja, tj. plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje. Kreditne institucije neće smjeti potrošačima naplatiti sljedeće usluge:
1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje,
2. usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije,
3. usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca,
4. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije,
5. priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima,
6. usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža te
7. usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
Poseban naglasak stavljen je na zaštitu interesa umirovljenika i osjetljivih skupina kojima će biti omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotov novac bez naknade i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje. Vezano za osnovni račun, ovim Prijedlogom zakona cilj je osigurati povoljnije uvjete za osjetljive skupine potrošača na način da kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu osnovnog računa ne naplaćuju naknade za pružanje određenih usluga u obuhvatu osnovnog računa potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini (iste usluge koje sadrži paket besplatnih usluga). Također, osigurava se da se osjetljivim skupinama ne naplaćuje naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Republike Hrvatske.
Dodatno, u svrhu smanjenja troškova za potrošače, Ministarstvo financija je pokrenulo aktivnosti vezane za uspostavu nacionalne bankomatske mreže u Republici Hrvatskoj. Nacionalna bankomatska mreža bila bi odgovor na potrebe građana za boljom dostupnošću gotovinskih usluga, a dovela bi kako do smanjenja troškova, tako i do jačanja financijske uključenosti, osobito u područjima gdje je pristup bankomatima otežan. U tom smislu, planirano je da Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka i banke koje će biti sudionice Memoranduma potpišu Memorandum kojim će se definirati okvir suradnje s ciljem uspostave jedinstvene, interoperabilne mreže bankomata na teritoriju cijele Republike Hrvatske. Uspostavom nacionalne bankomatske mreže, ukinula bi se naknada za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka, jer bi svi bankomati, ako sve banke pristupe mreži, funkcionirali kao bankomati matične banke za potrošače. Neovisno o navedenom, u Prijedlogu je predviđeno kako će u svakom slučaju 1. siječnja 2027. kreditne institucije biti dužne omogućiti potrošaču da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga.
U raspravi je članove Odbora zanimalo postoji li mišljenje Europske središnje banke (ESB) o ovom zakonskom prijedlogu, s obzirom na potencijalne prigovore banaka, kao i pravni učinak eventualnih naknadnih primjedbi ESB-a na zakon, te stajalište Hrvatske narodne banke o ovom pitanju, a koja je radila analizu naknada. Također, zatraženo je pojašnjenje o vrsti usluga koje bi bile uključene u paket te podatak o iznosu naknada na godišnjoj razini i očekivani učinak ovog zakona na njih. Nadalje, s obzirom na spomenuti trend poticanja pristupa gotovom novcu, zamoljeno je za usporedbu novca u elektroničkom obliku i digitalnog eura u odnosu na trend poticanja gotovog novca, a iznesen je i komentar o problemu likvidnosti banaka zbog podizanja gotovog novca u slučaju propasti banke. Zaključno, zatražena je informacija o praksi drugih država članica Europske unije u ovom pitanju.
Predstavnici predlagatelja pojasnili su da, budući da predložene odredbe ne ugrožavaju financijski sustav te ne nameću nove obveze Hrvatskoj narodnoj banci, nije obvezno zatražiti mišljenje Europske središnje banke, iako ga ona sama može dati. Također, sve predloženo usuglašeno je s Hrvatskom narodnom bankom, a ako se do drugog čitanja pokaže potreba za time, Republika Hrvatska će tražiti mišljenje ESB-a. Ako Europska komisija smatra da Republika Hrvatska ne postupa u skladu s pravom EU, postoji mogućnost pokretanja spora protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije zbog kršenja prava EU, međutim, predlagatelj je uvjerenja da su predložene odredbe dobro obrazložene. Također, zadnja mišljenja ESB-a potiču pristup gotovom novcu, a ovaj zakon upravo širi pristup gotovom novcu, što je u skladu s trendom da se potiče pristup gotovom novcu (financijska inkluzija građana), a i namjera predviđene nacionalne bankomatske mreže. Nadalje, pojašnjene su usluge iz predloženog paketa koje bi se pružale bez naknade, dok bi se ostale usluge izvan tog paketa naplaćivale. Vezano za izračun naknada na godišnjoj razini, prihodi od njih trenutačno iznose cca 800 milijuna eura, od čega 40% otpada na kućanstva (cca 300 milijuna eura), a o ukupnom broju građana koji će prijeći na paket besplatnih usluga ovisi iznos naknade koje banke više neće uprihoditi. Oko 2,6 milijuna građana ima račun na koji prima redovna primanja, te bi, čak i da svi prijeđu na račun s besplatnim paketom, taj učinak bio ispod cca 100 milijuna eura godišnje, što je ispod 2% ukupnih prihoda banaka na godišnjoj razini. Također, pojašnjena je razlika između pojmova i primjene novca u elektroničkom obliku, digitalnog eura (koji nije zamjena, nego komplement gotovom novcu) i gotovog novca, a ovim prijedlogom zakona i planiranom nacionalnom bankomatskom mrežom namjera je osigurati da u svakom dijelu zemlje ljudi imaju blizu sebe mogućnost pristupa gotovom novcu (prema podacima, 70% plaćanja se u Republici Hrvatskoj vrši u gotovom novcu). Vezano za primjere drugih država članica u EU o ovom pitanju, Republika Hrvatska je pionir u ovom pristupu besplatnom paketu usluga, međutim, određene članice OECD-a imaju sličan pristup. Također, što se tiče podizanja novca na bankomatima drugih banaka, postoje prakse u drugim državama, primjerice, Austrija, Nizozemska, Portugal u EU, i Velika Britanija izvan, imaju nacionalnu bankomatsku mrežu i dobra iskustva s time, jer takav pristup dovodi do racionalnijeg upravljanja i dostupnosti bankomata u svim dijelovima zemlje.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac