Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 11. srpnja 2024. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 6. rujna 2024. godine, KLASA: 022-03/24-12/73, URBROJ: 50301-05/31-24-5, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da su prošlu godinu obilježili ulazak Hrvatske u europodručje i schengenski prostor, nastavak relativno snažnoga gospodarskog rasta unatoč slaboj inozemnoj potražnji te postupno smanjivanje inflacije. U rujnu je završio najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura kao valute. Porast ključnih kamatnih stopa ESB-a prelio se na kamatne stope na novčanom tržištu, što je povećalo trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo. Unatoč takvim okolnostima, hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti zamjetno brže od prosjeka zemalja europodručja. U tome su važnu ulogu imali snažna potražnja za turističkim uslugama i ekspanzivna fiskalna politika, povezana i s rekordnim korištenjem sredstava fondova EU-a, što se sve povoljno odrazilo na dohotke i potaknulo rast potrošnje. Istodobno se primjetno smanjila godišnja stopa inflacije u 2023. godini, što je također pridonijelo rastu realnih dohodaka i jačanju potrošačkog optimizma. Hrvatska narodna banka nastavila je i nakon pristupanja Eurosustavu upravljati vlastitom financijskom imovinom, koju čini gotovo sva imovina koja je prije ulaska u europodručje imala funkciju neto međunarodnih pričuva.
Također, sudjeluje u upravljanju dijelom nekadašnjih međunarodnih pričuva, koje je početkom 2023. prenijela Europskoj središnjoj banci. Visoke razine kapitaliziranosti i likvidnosti bankovnog sustava u Hrvatskoj praćene su 2023. godine snažnim rastom profitabilnosti.
U raspravi je iznesen podatak o najavi uvođenja digitalnog eura te su, s tim u vezi, postavljena pitanja o kontroli države nad praćenjem transakcija građana, uspostavi ravnoteže između transparentnosti i slobode građana, pitanje osiguranja kibernetičke sigurnosti te hoće li kod digitalnog eura postojati mogućnost off-line plaćanja, kao i hoće li digitalni euro potpuno zamijeniti fizički novac ili će postojati paralelno. Ujedno je iznesena primjedba na proceduru imenovanja, budući da dužnosnici Hrvatske narodne banke nisu bili prisutni u Hrvatskom saboru prilikom odlučivanja o njihovom imenovanju.
Predstavnica Hrvatske narodne banke pojasnila je da će digitalni euro biti dodatna mogućnost, odnosno nadopuna fizičkom novcu, ovisno o preferencijama, a funkcionirat će i u off-line načinu. Isto tako, trebaju biti ispunjeni zahtjevi privatnosti, odnosno anonimnosti, kao i najveća moguća mjera kibernetičke sigurnosti. Bez navedenih pretpostavki se ni ne može očekivati uvođenje digitalnog eura u skorije vrijeme, svakako ne prije 2030. godine.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac