Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.
Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, od 6. studenoga 2024. godine.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se radi o paketu zakona, a koji se mijenjaju prvenstveno s ciljem jačanja porezne discipline i daljnje digitalizacije poreznog sustava. Drugi ciljevi koji se izmjenama i dopunama žele postići su i unapređenje sustava oporezivanja nekretnina, postizanje veće pravednosti u oporezivanju dohotka od imovine po osnovi korištenja nekretnina, poticanje povratka hrvatskih državljana, kao i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a te ukidanje olakšice po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje poslodavcima. Porezni sustav suočava se s nekoliko izazova, a jedan od njih je neujednačenost poreznog opterećenja. Naime, porezno opterećenje ugovornog (dugoročnog) najma iznosi 8,4%, dok prosječno porezno opterećenje turističkog (kratkoročnog) najma iznosi oko 2%. Zbog različitog poreznog opterećenja, veća je usmjerenost u pružanje usluga turističkog najma. Navedeno ima negativne gospodarske posljedice te dovodi do nemogućnosti ugovornog najma radi rješavanja stambenog pitanja. Također, nastoji se utjecati na daljnje iseljavanja i poticati povratak iseljenika što bi utjecalo na poboljšanje demografske slike Hrvatske. Izmjenama i dopunama ovog Zakona propisuje se sljedeće: oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine; povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 600,00 eura; povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak; povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak (prijedlog 60.000,00 eura); novi raspon više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak, čime se smanjuje visina gornje granice u rasponu; novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu; da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi JLS-a u kojoj se nekretnina nalazi (prema trenutačno važećim odredbama pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu poreznog obveznika, a predloženom izmjenom izjednačit će se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa s prihodima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova); kod dohotka od imovine propisati pravilo kako se smatra da je najamnina i zakupnina ostvarena i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine (ugovora o najmu ili zakupu) te iznimke u kojim slučajevima se ne smatra da je ostvarena najamnina i/ili zakupnina, zbog čega ne nastaje obveza poreza na dohodak; kod dohotka od otuđenja nekretnina izjednačiti pravila za utvrđivanje porezne obveze i primjenu oslobođenja u svim situacijama u kojima se utvrđuje dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (otuđenje u roku kraćem od 2 godine i otuđenje više od 3 nekretnine/imovinskih prava iste vrste u 5 godina od dana stjecanja). Nastavno na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove, podizanja praga za primjenu više porezne stope i promjenu raspona poreznih stopa tj. smanjenje stopa poreza na dohodak, procjenjuje se da će isto imati financijski učinak na proračune, odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za oko 223,9 milijuna eura.
U raspravi na Odboru pučka pravobraniteljica, uz dostavljene pisane, iznijela je određene primjedbe koje se odnose na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P.Z. br. 78, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; P.Z. br. 79 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, P.Z. br. 81. Vezano za Zakon o lokalnim porezima, iznesena je primjedba da je prije izmjena ovih zakona trebalo donijeti strateški dokument koji se odnosi se na područje stanovanja, budući da je ovakvim redoslijedom izmjena teško sagledati cijelu sliku i procijeniti ukupne učinke izmjena. Konkretne primjedbe iznesene su na iznimke od plaćanja poreza na nekretnine, pri čemu pučka pravobraniteljica smatra da ih treba precizirati (posebice dokaze o stalnom stanovanju, kao i podnose li se oni alternativno ili kumulativno). Predloženo je da se jasnije odredi i pitanje niza životnih situacija kad se ne ostvaruje prihod, ne postoji ugovor, a nekretnina je u funkciji stanovanja (nećakinja, prijatelj). Daljnja primjedba iznesena je na izuzeće Republike Hrvatske od plaćanja poreza na nekretnine. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, vlasništvo obvezuje, što znači da obvezuje sve. Nastavno na to, iznesen je i prijedlog da se izuzeće od plaćanja poreza za Republiku Hrvatsku propiše za nekretnine koje se koriste u određene svrhe, uz navođenje o kojim je svrhama riječ. Također, iznesena je i primjedba na iznose novčanih kazni za prekršaje koje su izjednačene za sve te ih je potrebno dodatno urediti. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjedbe su se odnosile na dokazivanje stalnog stanovanja, budući da Prijedlog zakona određuje da se ono ne dokazuje prijavom prebivališta, ali ne propisuje kako se dokazuje, te je iznesen stav da bi samu odredbu trebalo doraditi. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, pučka pravobraniteljica smatra spornim prijedlog odredbe prema kojoj upiti i zahtjevi građana moraju sadržavati OIB podnositelja. Sukladno čl. 46. Ustava Republike Hrvatske, svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, dakle, tijelo ima obvezu odgovoriti. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na činjenicu da u nekim slučajevima podatak o OIB-u nije nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev.
Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na reguliranje određenih životnih situacija (kad nećakinja ili prijatelj živi u nečijem stanu, kao i kad roditelji kupe stan u gradu u kojem dijete studira, a dijete zbog drugih prava u tom mjestu nema prijavljeno prebivalište, a nitko od navedenih osoba nema ugovor o najmu) te je zatraženo pojašnjenje reguliranja navedenoga. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine, naveden je primjer Francuske Republike, koja ima porez i na javne nekretnine, kako bi se potaknulo korištenje nekretnina uopće. Također, vezano za dokazivanje određenih činjenica, iznesen je prijedlog da se u zakonu, uz traženje potrebnih dokaza, navede i pozivanje na zakon u skladu s kojim se taj dokaz traži/propisuje, radi boljeg razumijevanja. Ujedno je postavljeno pitanje o dokazivanju neadekvatnosti nekretnine za stanovanje, kome se dokazuje i kojim dokazima, primjerice, je li dostatna fotografija iste ili to mora utvrđivati npr. građevinski inženjer. Vezano za Zakon o doprinosima, iznesena je informacija da određeni poslodavci najavljuju smanjenje plaća, što se, s obzirom na najavljene izmjene, ne bi smjelo dogoditi. S tim u vezi postavljeno je pitanje tko to može i kako kontrolirati, kako bi se zaštitili mladi ljudi.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se ovim izmjenama želi rasteretiti rad i prebaciti težište na imovinu. Vezano za nedonošenje strateškog dokumenta o stanovanju prije ovih predloženih izmjena, uvođenje poreza na nekretnine nije dio stambene strategije, nego se prije svega odnosi na promjenu iz poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, što bi se dogodilo bez obzira na navedenu strategiju. U odnosu na dokazivanje određenih činjenica, porezni sustav temelji se na načelu jedinstvenosti pa nije potrebno u svakom pojedinom propisu navoditi sredstva dokazivanja. Dokazivanje neadekvatnosti nekretnine moguće je fotografijom objekta ili dokazom da objekt nema priključke ili određene potrebne uređaje, s tim da inspektori izlaskom na teren imaju mogućnost provjeriti stanje. Pitanje, primjerice, nećakinje ili prijatelja u tuđem stanu riješeno je definicijom „povezanih osoba“. Povezane osobe su oslobođene od plaćanja poreza i u takvim slučajevima nije potreban ugovor o najmu, uz dokaz o stanovanju (režije, zaposlenje). Kako nećakinja nije u krugu povezanih osoba, bit će potreban ugovor o najmu. U odnosu na plaćanje poreza na nekretnine od strane Republike Hrvatske, istaknuto je da država mora imati nekretnine za određene svrhe (migracije, socijalna politika, i sl.). Također, navođenje OIB-a u zahtjevima/upitima predloženo je radi identifikacije podnositelja, odnosno radi brzine kojom je moguće dobiti na odgovor na zahtjev/upit, što je jedan od glavnih prigovora građana Poreznoj upravi (vrijeme potrebno za odgovor). Zaključno, istaknuto je da zbog izmjena Zakona o doprinosima ne bi smjelo doći do smanjenja plaća, te bi se u tim slučajevima trebao uključiti Državni inspektorat, odnosno inspektori rada, jer Porezna uprava, osim javnog apela, nema mehanizme za to.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac