Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agencija za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Odbor je predmetnom prijedlogu raspravljao objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna. Istaknuo je da se u hrvatskom gospodarstvu nastavljaju povoljna makroekonomska kretanja. Rast BDP-a ubrzao se na 3,6%, čiji su glavni pokretači rasta osobna potrošnja i bruto investicije. Došlo je do usporavanja inflacije (mjerene indeksom potrošačkih cijena) na 3% (slabljenje rasta cijena hrane i temeljne inflacije). Na tržištu rada nastavljaju se povoljna očekivanja te daljnji snažan rast zaposlenosti (3%) i plaća u pravnim osobama (14,7%).
Na prihodnoj strani proračuna odrednice su bile: kretanje gospodarske aktivnosti, cjelogodišnji učinak mjera Vlade RH u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, učinak porezne reforme - doprinosi za mirovinsko osiguranje te EU sredstva - Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. te Mehanizam za oporavak i otpornost. Ukupni prihodi novim planom za 2024. povećavaju se za 1,8 milijardi eura u odnosu na prvotni plan, odnosno s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje je prvenstveno rezultat rasta poreznih prihoda (porez na dobit, PDV, posebni porezi i trošarine) te doprinosa.
Na rashodnoj strani proračuna odrednice su bile: nastavak reformskih napora (izmjene u sustavu plaća u državnoj i javnoj upravi, obnova građevina oštećenih potresom), nastavak aktivnosti za zaštitu kućanstava i gospodarstva od cjenovnih pritisaka te pružanje potpore najosjetljivijim dijelovima društva. Najznačajnija povećanja odnose se na naknade za troškove energije na temelju mjera Vlade RH (604 mil. eura), rashode za zaposlene (574 mil. eura), sanaciju štete od potresa (178 mil. eura), socijalne pomoći i naknade (inkluzivni dodatak, zajamčena minimalna naknada, status roditelja njegovatelja i naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj – 154 mil. eura), zatim, uplatu u proračun Europske unije (76 mil. eura), nabavu vojne opreme (65 mil. eura), ulaganja u željeznički sektor (52 mil. eura), demografske mjere (dodatni rodiljni dopust i fiskalna održivost vrtića – 38 mil. eura). Ukupni rashodi novim planom za 2024. povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura i rezultat su izdvajanja dodatnih sredstava za provedbu: 6. i 7. paketa mjera Vlade, cjelovite reforme sustava plaća, daljnje sanacije šteta uzrokovanih potresom, socijalnih pomoći i naknada te demografskih mjera te obrambene spremnosti i infrastrukture.
Najznačajnije uštede po ministarstvima odnose se na Ministarstva: rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (288 mil.), financija (257 mil.), prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (82 mil.), gospodarstva (70 mil.), itd.
Kao rezultat svega navedenoga, prema ESA 2010 metodologiji, očekuje se: manjak opće države od 2,6 % BDP-a u 2024., udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastavlja se smanjivati (pad od 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu) i pad ispod EU referentne vrijednosti od 60% BDP-a, i to na 58,9% BDP-a - po prvi put od 2010. godine.
Također, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično se mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna te se prijedlogom izmjena i dopuna tog Zakona u 2024. godini mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga.
Odbor je raspolagao i pisanim, 29. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, od 7. listopada 2024. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila. Povjerenstvo ocjenjuje da su predložene izmjene i dopune Državnog proračuna potrebne radi korekcije pojedinih kategorija prihoda i rashoda, te ujedno predstavljaju i svojevrsnu regulaciju. S jedne strane, Povjerenstvo ističe da su makroekonomska ostvarenja u 2024. godini poboljšana u odnosu na makroekonomske projekcije iz studenoga 2023. godine na kojima se temelji Državni proračun za 2024. godinu. S druge strane, fiskalno stanje je pogoršano. Fiskalna politika je u 2024. godini (u proteklih deset mjeseci) bila procikličkog karaktera. U velikoj ju je mjeri obilježio porast prihoda (uslijed realnog i nominalnog rasta BDP-a te dijelom djelovanja inflacije), ali i naglašeni porast rashoda (prvenstveno rashoda za zaposlene te naknada građanima i kućanstvima). Iako se u 2024. godini očekuje ostvarenje salda opće države i javnog duga unutar granica Pakta o stabilnosti i rastu (manjak opće države trebao bi iznositi 2,6 % BDP-a, a javni dug 58,9 %), Povjerenstvo naglašava da je u 2024. godini smanjen fiskalni prostor potreban za prilagodbu na moguće negativne ekonomske šokove u budućem razdoblju. Na prekomjerni rast rashoda ukazuje snažno povećanje primarnog strukturnog manjka u iznosu od 1,9 % BDP-a (takav snažni fiskalni impuls trebalo bi izbjegavati u uvjetima relativno snažnog gospodarskog rasta i pojačanih inflatornih pritisaka) i snažno povećanje strukturnog manjka s -1,8 % u 2023. na -3,6 % BDP-a u 2024. godini. U kontekstu ovakvog povećanja rashoda, Povjerenstvo upozorava i apostrofira da je sa stajališta dugoročne održivosti javnih financija, već u sljedećoj godini potrebno započeti sa svestranom i razboritom fiskalnom prilagodbom (u iznosu od najmanje 0,25 % strukturnog primarnog salda godišnje u BDP-u kod usvajanja dužeg sedmogodišnjeg plana fiskalne prilagodbe, sukladno reformiranim direktivama Pakta o stabilnosti i rastu) uz daljnja (ne)porezna rasterećenja te snažniju kontrolu rashoda. Povjerenstvo ukazuje i na rast udjela države u BDP-u koji se vraća na razine zabilježene tijekom prethodnih recesija, a koji bi ubuduće mogao hrvatske javne financije izložiti većim rizicima u slučaju bitnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti. Ujedno, Povjerenstvo prepoznaje nastojanja Vlade RH u smanjenju udjela javnog duga u BDP-u kao pokazatelja fiskalne održivosti. U skladu s navedenim, a uzimajući u obzir trenutačno makroekonomsko i fiskalno stanje, Povjerenstvo prihvaća predložene proračunske planove, ali upozorava na važnost razboritog fiskalnog (proračunskog) planiranja i povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini. Zaključno, Povjerenstvo ponovno poziva Vladu RH na provođenje nužnih i potrebitih strukturnih reformi.
U raspravi na Odboru posebno su izneseni pozitivni komentari na povećanje prihoda, smanjenje deficita, rast BDP-a, za što je također napomenuto da u dokumentima nije eksplicitno iskazan, a radi se o cca 83,5 mlrd. eura. Naglašeno je da su prihodi od poreza na dodanu vrijednost 1,1 mlrd. eura veći, odnosno 11% više u odnosu na izvršenje proračuna za 2023. godinu. S druge strane, prihodi od pomoći su korigirani naniže, za što je izneseno mišljenje da su samo neke okolnosti objektivno uvjetovane. Izneseno je i stajalište vezano za najavljeno ukidanje mjere oslobođenja obveze poslodavca od obveze uplate osiguranja za mlade, što je porezni rashod u iznosu od cca 450 mil. eura. U raspravi su spomenuti i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, kao i prijeboj duga države i HEP-a koji je u tom portfelju bio kao posljedica klirinškog duga. Posebno je spomenut rast doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije, a dio tog povećanja je 9 milijuna eura do kojeg je došlo zbog rasta obveza s 24 na 33 mil. eura zbog nerecikliranog plastičnog otpada. Isto tako, članove Odbora zanimala je procjena rizika zbog povećanja udjela države u investicijama, odnosno jesu li rađene simulacije kako reagirati za slučaj takve krize. Također, vezano za najavljene izmjene generalnih urbanističkih planova, čiji je cilj smanjenje izgradnje, članove Odbora zanimalo je postoje li procjene smanjenja prihoda, s obzirom na očekivanu izgradnju manje stanova. Nadalje, zatražena su detaljnija pojašnjenja u odnosu na NPOO, fondove regionalnog razvoja i konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., te ušteda po ministarstvima, kao i podatak postoji li povratna informacija od strane Europske komisije o ovom rebalansu. Zaključno, budući da se planira znatno smanjenje sredstava za te svrhe (s 10 mil. eura na tri mil. eura), posebno je istaknuto funkcionalno objedinjavanje JLS-a.
Predstavnici Vlade pojasnili su da uplata u proračun Europske unije raste jer raste i proračun Europske unije, a iznos za svaku članicu određuje se na temelju podataka EUROSTAT-a. U odnosu na prijeboj koji se odnosi na klirinški dug, radi se iznosu koji je kao dug bio u bilanci HEP-a te je na ovaj način riješena i ta bilanca. Vezano za rizik povećanja udjela države u investicijama, istaknuto je da je dosad, primjerice, za troškove obnove od potresa isplaćeno tri milijarde eura. S tim u vezi, pojašnjeno je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku još nije dovoljno kapacitirano da bi se radile i takve analize, te se trenutačno koristi povijesna metoda i povezuje s kontekstom, koji sada pokazuje daljnju tendenciju rasta udjela države u BDP-u i dugoročno može naštetiti. Govoreći o najavljenim izmjenama generalnih urbanističkih planova i mogućim smanjenjima prihoda, pojašnjeno je da se ti prihodi projiciraju na temelju izdanih građevinskih dozvola, koje najbliže pokazuju izdvajanja u građevinskom sektoru, i trenutačni podaci govore o porastu od 20% više izdanih dozvola na godišnjoj razini. Kad je riječ o odstupanjima od NPOO-a, te fondovima regionalnog razvoja, konkurentnosti i kohezije, istaknuto je da će svi predani zahtjevi biti obrađeni do kraja godine, ako su u skladu s uvjetima. Do korekcija na rashodnoj strani EU fondova dolazi svake godine, budući da se dinamika trošenja sredstava ne može detaljno predvidjeti, međutim, 90% tih projekata je završeno ili u provedbi. Što se tiče funkcionalnog objedinjavanja JLS-a, naglašeno je da postoje značajni pomaci u broju JLS-a koji koriste taj model u usporedbi s ranijim godinama, odnosno protekom vremena interes raste. Pojedinačno se radi o 182 JLS, od kojih neke i više puta koriste taj model, i pretežno se radi o zajedničkim službenicima (komunalni i poljoprivredni redari – 62 JLS), zajedničkim upravnim odjelima i službama (28 JLS), zajedničkim ustanovama (knjižnice, vrtići) i trgovačkim društvima (120 JLS). U odnosu na stajalište Europske komisije o rebalansu, pojašnjeno je da se dokumenti predaju do kraja sljedećeg mjeseca (nacrt plana i projekcije do 2028. godine).
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac