Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18. i 83/23.), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 5. srpnja 2024. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 17. kolovoza 2023., KLASA: 022-03/24-12/57, URBROJ: 50301-05/16-24-10, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predsjednica Povjerenstva predstavila Izvješće. U 2023. godini na globalnoj su razini prevladavale geopolitička nestabilnost i neizvjesnost, visoka inflacija, kao i pooštreni uvjeti financiranja. Pored toga, u Republici Hrvatskoj je u 2023. godini gospodarstvo nastavilo snažno rasti, pri čemu je stopa rasta iznosila 3,1 % i bila je druga najveća u EU. Na rast hrvatskog gospodarstva utjecao je rast osobne potrošnje te izvoza usluga (pojačana potražnja za uslugama), kao i snažan investicijski ciklus kojem su zamašnjak dale pomoći EU, odnosno korištenje EU sredstava (udio od 4,9% u BDP-u prema nacionalnoj metodologiji). Iako se u 2023. godini inflacija postupno smanjivala, zadržala se na visokoj razini (8,1 % mjereno IPCom) i sporo se smirivala zbog izražene domaće potražnje (potpomognute fiskalnom ekspanzijom temeljenom na bespovratnim EU pomoćima, snažnim rastom plaća te povoljnim kretanjima na tržištu rada).
Iako su prvotne projekcije za hrvatsko gospodarstvo za 2023. godinu ukazivale na moguće usporavanje i pad gospodarske aktivnosti, one se nisu ostvarile - naprotiv, hrvatsko je gospodarstvo u 2023. pokazalo snagu i otpornost. Povoljna makroekonomska kretanja u 2023. godini Vlada RH iskoristila je za vođenje ekspanzivne i procikličke fiskalne politike, pa su se tijekom godine pojavili prvi znakovi pogoršanja stanja javnih financija. Tako je godinu obilježio blagi proračunski manjak te pogoršanje strukturnog salda u odnosu na 2022. godinu, ali uz pozitivan nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.
Fiskalnu politiku je u 2023. godini obilježio snažan rast poreznih prihoda temeljen na rast gospodarske aktivnosti i visokoj inflaciji, daljnje osiguravanje fiskalnih mjera potpore u cilju zaštite gospodarstva i kućanstva od utjecaja visokih cijena, kao i znatan rast skupina rashoda. Općenito, u povoljnim makroekonomskim okolnostima nastavljen je snažan rast proračunskih prihoda, čime je otvoren fiskalni prostor koji je Vlada iskoristila za značajno povećanje rashoda. Uslijed znatnog porasta BDP-a, na kraju godine je ipak zabilježeno daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Godina je zaključena s ostvarenim proračunskim manjkom opće države od 528 milijuna eura ili 0,7 % BDP-a te pogoršanjem strukturnog salda. S druge strane, udio javnog duga u BDP-u iznosio je 63,0%, što predstavlja smanjenje od 4,8 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Strukturni saldo se prema posljednjoj ocjeni EK, pogoršao za 0,6 postotnih bodova, dosegnuvši razinu od -1,8 % BDP-a (u usporedbi s -1,2 % BDP-a u 2022. godini). Iako je ekonomski 2023. godinu bila povoljnija i bolja od prethodnih očekivanja, relativno povoljne makroekonomske okolnosti nisu iskorištene u cilju jačanja fiskalne održivosti. Naime, fiskalna pozicija počela se blago pogoršavati krajem 2023. godine, dok fiskalni planovi za 2024. godinu upućuju na daljnje pogoršanje. Osim toga, ključni strukturni i demografski izazovi koji dugoročno prijete javnim financijama, nisu se rješavali ni 2023. godine. Stoga se važno vratiti konzervativnom vođenju fiskalne politike koje obilježava smanjenje javnog duga te stvaranje fiskalnih rezervi za buduća krizna razdoblja. U nadolazećem razdoblju potrebno je voditi računa o dugoročnom kretanju rashoda te osigurati provedbu nužnih i potrebitih strukturnih reformi. Povjerenstvo naglašava kako je u narednom razdoblju, nakon velike fiskalne ekspanzije u 2024. godini, važno i nužno vratiti se ambicioznijoj fiskalnoj prilagodbi, uz naglašenu kontrolu rashoda, te kontinuirano pratiti fiskalnu poziciju hrvatskog gospodarstva, kako bi se omogućila prilagodba i osigurao kontinuitet provođenja odgovorne i mudre fiskalne politike, uz osiguranje dovoljnih fiskalnih rezervi u cilju ojačanja fiskalne otpornosti.
Povjerenstvo je i u 2023. godini obavljalo sve svoje zadaće, redovito je objavljivalo stajališta i davalo informacije te ocjene održivosti javnih financija i stanja fiskalne politike. Ured povjerenstva osnovan je u 2023. godini i postao je operativan, a provedena su i prva zapošljavanja te je osiguran prostor za rad. Trenutačno je u Uredu Povjerenstva zaposleno petero djelatnika. Zaključno je istaknuta i pohvaljena dobra suradnja s Ministarstvom financija.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac