7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 16. rujna 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odboru su Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora uputile prijedlog amandmana  na rečeni Prijedlog zakona.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je  da su Zakonom temeljni pojmovi članka 6. važećeg Zakona usklađeni sa definicijama iz Uredbe Komisije od 17. lipnja 2014. godine, izbrisana podjela na opće i posebno usavršavanje, brisane odredbe koji omogućuju korištenje poreznih poticaja bez dodatnog zapošljavanja, izmijenjena definicija Logističko-distributivnih centara, izmijenjena definicija Aktivnosti turističkih usluga zbog uočenih nedostataka u primjeni Zakona te uvedene nove potpore vezane uz Industrijsku strategiju za ulaganja. Istaknuto je također da je od početka primjene Zakona o poticanju investicija, (listopad 2012.), Ministarstvo zaprimilo 300 prijava za korištenje poticajnih mjera čija procijenjena vrijednost iznosi otprilike 11 milijardi kuna što bi trebalo rezultirati sa preko 6 tisuća novootvorenih radnih mjesta.   

U raspravi koja je uslijedila predstavniku predlagatelja sugerirano je da resorno ministarstvo izradi brošuru koja će sadržavati skraćenu verziju svih poticaja vezanih za ovaj Zakon. Što se tiče primjedaba i prijedloga HUP-a i HGK-a, predstavnik predlagatelja izvijestio je da će Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Uredbu  prilikom čijeg donošenja će se voditi računa o primjedbama HUP-a i HGK-e. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova “za“ i 2 glasa „suzdržana“  odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 16. rujna 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja  2015. godine.

Odbor je  na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja pojasnio  je da je u cilju osiguranja što učinkovitije zaštite prava potrošača i u Europskom i Hrvatskom sustavu zaštite potrošača potrebno često dopunjavati postojeće propise. Zakonom se predlaže da se obveze isticanja dviju cijena ne primjenjuje na situacije kada posebni oblici prodaje traju najdulje tri dana, predlaže donošenje Pravilnika kojim će se urediti problematika početka sezonskog sniženja, jasnije uređuje moment sklapanja ugovora o uslugama putem telefona te uređuje aktivnija uloga jedinica lokalne samouprave u sustavu Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača. Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je zaživio projekt „Savjetovanje potrošača“ u okviru kojeg je uspostavljen jedinstveni potrošački broj za ostvarivanje potrošačkih prava.

Nakon  kraće rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“  odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 16. rujna 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna  2015. godine.

Odbor je  na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se predloženim Zakonom uvodi burza po principu prodaje električne energije burzi i kupnje električne energije od burze. Uveden je zaštitni mehanizam za financijske instrumente i novčana sredstva na posebnim poslovnim računima burze i to na način da isti ne ulaze u likvidacijsku, predstečajnu ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe. Zakonom se uvodi obveza operatorima sustava na donošenje jednogodišnjih, trogodišnjih i desetogodišnjih planova koji se dostavljaju Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji. Također se dodatno uređuje i pojednostavljuje odnos opskrbljivača i kupca u području ugovora, izdavanja računa, priključenja kućanstva i privremenog isključenja te uređuje obveza dostave podataka i informacija regulatoru. Ovim Zakonom također se određuju mjere u slučaju postojanja izvanrednih situacija što će biti uređeno Uredbom Vlade Republike Hrvatske.  
   
Nakon kraće rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“, 1 glasom „protiv“ i  1 glasom „suzdržan“  odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 16. rujna 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim Zakonom uređuje problem rješavanja najosjetljivije socijalne kategorije građana u području energetike. Slijedom navedenog, Zakonom se propisuje da će se iznos solidarne naknade za ugrožene kupce, način prikupljanja sredstava za solidarno podmirivanja njihovih računa, kriteriji i mjere zaštite ugroženih kupaca te obveze operatora sustava i opskrbljivača urediti Uredbom o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava.

Nakon kraće rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 16. rujna 2015. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu sa pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. rujna  2015. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu usklađuju proračunski planovi s ostvarenim financijskim rezultatima tijekom godine. Zbog boljeg ostvarenja prihoda proračuna i ugrađenih dodatnih mjera financijske konsolidacije očekuje se porast bruto domaćeg proizvoda za 2015. godinu od 1,1 %.

U uvjetima rasta BDP-a većeg od očekivanog ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 1,8 milijardi kuna u odnosu na one planirane proračunom za 2015. godinu. Najznačajnija povećanja prihoda u odnosu na plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednost, trošarina te poreza na dobit. Nešto slabiji rezultat od plana očekuje se kod prihoda od doprinosa i to zbog manje uplate sredstava iz drugo mirovinskog stupa te prihoda od prodaje proizvedene dugotrajne imovine zbog slabog interesa za kupnju iste. Proračunski prihodi slijedom navedenog u 2015. godini trebali bi iznositi 108,2 milijarde kuna umjesto planiranih 106,5 milijarde kuna.

Planirani rashodi u 2015. godini povećavaju se sa 119, 0 milijardi kuna na 120,7 milijardi kuna što je povećanje od 1,7 milijardi kuna. Gledajući po svojoj namjeni navedeno povećanje rashoda prvenstveno je rezultat povećanog ulaganja u obrazovanje (743 milijuna kuna) opće javne usluge (571 milijun kuna) socijalnu zaštitu ( 343,9 milijuna kuna) te zdravstvo (336,2 milijuna kuna). Pojašnjeno je da se rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu manjka proračuna opće države povećavaju za 997, 8 milijuna kuna dok se preostalo povećanje i to u iznosu od 744, 4 milijuna kuna odnosi na rashode koji se financiraju iz ostalih izvora i ne utječu na visinu manjka proračuna opće države, a odnose se na vlastite prihode, prihode od posebne namjene, pomoći i donacija.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 108,2 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 120,7 milijardi kuna, manjak Državnog proračuna za 2015. godinu planiran je u iznosu od 12,5 milijardi kuna ili 3,8% bruto domaćeg proizvoda.

Novim planom za 2015. godinu prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika planirani su u iznosu od 29,2 milijarde kuna što je povećanje od 137,6 milijuna kuna. Rashodi poslovanja izvanproračunskih korisnika su novim planom za 2015. godinu planirani u iznosu od 26,5 milijardi kuna, što je za 116,5 milijuna kuna više od prethodnog plana.
 
U raspravi koja je uslijedila iznesen je podatak da su neke od jedinica lokalne samouprave s osnova poreza na dohodak i prireza pali sa prihodima za oko 15%. Obzirom na navedeno sugerirano je da se putem Državne riznice tim općinama da kratkoročna financijska pomoć kako bi prevladale trenutnu nelikvidnost. Također je ukazano na problem nemogućnosti dobivanja podataka o poreznim prihodima u podružnicama porezne uprave na području pojedine jedinice lokalne samouprave. 
  

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2015. godinu,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2015. godinu,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj  16. rujna   2015.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju građevne javne namjene – Doma za starije i nemoćne osobe u Kostreni u k.o. Kostrena Lucija koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  17. srpnja  2015. godine.

Odbor je  o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. Stavak 4 Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94., 112/2000., 114/2001.,79/20006., 45/2011. i 34/2012.)

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-04/15-01/31, Urbroj: 514-04-02-02-15-14, od 10. srpnja 2015. godine   uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe  u k.o. Kostrena Lucija od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske o ovom predmetu te su temeljem članka 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

 POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Doma za starije i nemoćne osobe u Kostreni u k.o. Kostrena Lucija.

         PREDSJEDNIK ODBORA

             Ivo Jelušić
     

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 7. rujna  2015.  razmotrio je Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim Zakonom, u postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, objedinjuju mjere koje se odnose na uređenje područja obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije.  Zakonom se uređuje planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora te utvrđuju mjere poticanja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora  i visokoučinkovite kogeneracije. Zakonom se također pruža veća sigurnost nositeljima projekata i investitorima koji ulažu u projekte iz obnovljivih izvora energije i to transparentnim natječajima koji će se u početku razvoja projekata provoditi na državnom zemljištu. Svrha ovoga Zakona je i stvaranje pretpostavki za izgradnju novih proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, ustrojavanje registra za projekte, nositelji projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora kao i  stvaranje pretpostavke za zajedničke projekte među državama članicama EU te državama članicama i trećim državama.
     
U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je glavni problem vezan za obnovljive izvore energije nedostatak strateškog pristupa države. Naime, država je trebala kroz kartu obnovljivih izvora predstaviti svoju strategiju obzirom da bi navedena karta trebala sadržavati podatke o tome u kojim dijelovima Hrvatske će se koristiti obnovljivi izvori, koji izvori će to biti  i  kojom dinamikom će se koristiti. Ova karta bi trebala biti osnova strateškog plana vezanog za obnovljive izvore energije. Iznesen je podatak da je započela izrada strategije Europske energetske unije. Ukazano je na problem komplicirane procedure koja je ovim Zakonom tek malo pojednostavljena a pohvaljeno je propisivanje mjera koji potiču proizvodnju obnovljivih izvora energije onih subjekata koji proizvode za vlastite potrebe. Na postavljena pitanja predstavnici predlagatelja odgovorili su da se ovim Zakonom ne mijenjanju investicijski uvjeti za sve one koji su započeli sa projektima prije njegova stupanja na snagu a pojašnjeno je i da je od dva nacionalna akcijska plana nastao novi koji će stupiti na snagu kada će imati zakonsku osnovu. Također je pojašnjeno da će se otkup vršiti isključivo primjenom tržišnog sustava otkupa.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 5 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 10. srpnja 2015.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Centra za dobrobit životinja u k.o. Breza koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. lipnja 2015. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.)

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Naime, ovim izvlaštenjem omogućit će se trajna i kvalitetna  skrb o napuštenim životinjama koje se trenutno zbrinjavaju putem improviziranih privatnih centara, koji su opasni i za ljude i za životinje.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-04/14-01/14,  Urbroj: 514-04-02-02-15-14, od 8. lipnja 2015. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja Centra za dobrobit životinja u k.o. Breza od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je  sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila da će Centar prvenstveno zbrinjavati nezbrinute životinje te da će uz određenu naknadu to moći učiniti i privatni vlasnici.  Obzirom na nadležnost Odbora za gospodarstvo izneseno je stajalište da sastavni dio dokumentacije o izvlaštenju  treba biti i poslovni plan.

Članovi Odbora  podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su  temeljem članka 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju jednoglasno  odlučili dati

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Centra za dobrobit životinja u k.o. Breza

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 10. srpnja 2015.,  razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. srpnja  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je osnovni cilj ovoga zakona odnosno Ugovora podrška razvoju inovativnih subjekata malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj te da će se njegovom primjenom financirati tri komponente i to:  Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja kojim će upravljati HAMAG- BICRO,  Fond poduzetničkog kapitala kojim će upravljati privatno društvo za upravljanje investicijskim fondovima koje če biti odabrano na međunarodnom natječaju i tehnička pomoć koja je namijenjena podršci implementacije Projekta. Zajam je izuzetno povoljan jer je trenutna kamata 0,76%.

U raspravi je  istaknut primjer Tajvana koji 5% svoga BDP-a ulaže u inovacije dok je taj postotak u  Republici Hrvatskoj znatno niži.  Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je za osnivanje Fonda rizičnog kapitala potrebno imati dovoljan broj projekata kako bi se postigla potrebna disperzija rizika te da je ocijenjeno da su se uvjeti za navedeno u Republici Hrvatskoj sada stekli. Također je pojašnjeno da model Fonda rizičnog kapitala znači ulaganje u kapital društva s time da će se ulaganje vratiti iz  nastale dobiti. Iako postoji  rizik ovakovog ulaganja pojašnjeno je da je on prihvatljiv. Članovi Odbora informirani su da će na jesen Vlada Republike Hrvatske uputiti  Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o poticanju malog gospdarstva čiji će sastavni dio  biti mjere za podupiranje inovacija. Također je istaknuto da trenutno postoji 30-tak projekata kroz  koje će ovaj zajam biti implementiran u praksu.
 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT PODUZETNIČKOG KAPITALA ZA INOVACIJE I PODUZETNIŠTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 55. sjednici održanoj 1. srpnja  2015. godine, razmotrio je a/ Prijedlog Odluke o razrješenju člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i b/ Prijedlog Odluke o imenovanju člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  28. svibnja 2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim Odlukama raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

   O D L U K E

a/ o razrješenju člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije
i

b/ o imenovanju člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 55. sjednici održanoj 1.srpnja 2015.godine, razmotrio je Interepelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) , koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio 21 zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 21. svibnja 2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenoj Interepelaciji raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao Izvješćem Vlade Republike Hrvatske  Klasa: 022-03/15-12/46 Urbroj: 50301-21/21-15-4 od 3. lipnja 2015. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je  da se TTIP proklamira kao najsloženiji bilatelarni trgovinski i investicijski ugovor koji daleko prelazi uobičajni opseg trgovinskih sporazuma. Naime, njegova je primarna svrha usklađivanje poslovnih okruženja i postojećih pravila te donošenje novih zajedničkih standarda. Primjena  sporazuma bi trebala dovesti do poticanja investicija i uzajamnih ulaganja u sve sfere gospodarstva uključujući javni sektor (javno zdravstvo, obrazovanje, rad i druge javne usluge). Istaknuto je da TTIP predviđa mehanizam rješavanja sporova između ulagača i država koji je naišao na brojne primjedbe zainteresirane javnosti i to zbog manjka transparentnosti u odabiru arbitara, izostanka žalbenog postupka te sve učestalijeg korištenja ovog mehanizma na štetu suverenog prava država da mjenjaju smjer svojih javnih politika u svrhu promocije javnog interesa.
Kao osnovni razlozi za podnošenje ove interpelacije  navedeni su nedostatak izrade studija utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose i zaštitu okoliša, davanje deklaratorne podrške u sklapanju ovoga Ugovora  u Prioritetima Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske Unije, bez navođenja specifičnih uvjeta i pitanja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i izostanak jasnog stajališta da je TTIP potrebno definirati kao „mješoviti ugovor“ koji podliježe ratifikaciji u nacionalnim parlamentima, čime se umanjuje važnost Hrvatskoga sabora i europskih nacionalnih parlamenata. 

U Izvješću Vlade Republike Hrvatske istaknuto je da su jednoglasnom odlukom vlada svih država članica EU , 9. listopada 2014. godine, prvi put u povijesti pregovaranja trgovinskih sporazuma objavljene Smjernice za pregovore TTIP-a  čime su iste postale javno dostupan dokument.Smjernice za pregovore  jasno navode da će se „nastaviti primjenjivati  zakonodavstvo, propisi i zahtjevi Europske Unije i država članica vezani uz uvjete rada i radnika kao i da će se očuvati visoki europski standardi javnih službi sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske Unije“. Istaknuto je da je za malo gospodarstvo, kao što je Hrvatsko, posebno važna međunarodna trgovina zbog toga što se jača domaću konkurentnost  i produktivnost te da je kroz mrežu trgovinskih sporazuma koje je Europske Unija sklopila i koji se odnose i na Republiku Hrvatsku došlo do porasta određenih gospodarskih aktivnosti pa je tako hrvatski robni izvoz u 2014. godini porastao za 7,9%. Također, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je proces izrade Studije utjecaja TTIP-a  na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose i zaštitu okoliša te se unutar navedenog planira provesti široka javna rasprava o pregovorima te intenzivirati aktivnosti u svrhu informiranja javnosti i poslovne zajednice o koristima TTIP-a. Vezano za prioritete Vlade Republike Hrvatske pojašnjeno je da navedeni dokument posebnu pozornost poklanja aktivnostima i mjerama povezanim s gospodarskim oporavkom i rastom, kreiranjem novih radnih mjesta i povećanjem investicija. Dokument Prioriteti Vlade Republike Hrvatske usvojeni od strane Vlade Republike Hrvatske je predstavljen i raspravljen na sjednici Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora. Specifični elementi stajališta Republike Hrvatske o svakom pojedinom pitanju na dnevnom redu sastanaka Vijeća Europske Unije raspravljaju se i usvajaju kroz pojedinačna stajališta Republike Hrvatske koja se dostavljaju Hrvatskome saboru i razmatraju na njegovim odborima. Predstavnici ministarstva vanjskih i europskih poslova na svim radnim tijelima Vijeća Europske Unije zalažu se da se svi sporazumi o slobodnoj trgovini i ulaganjima sklapaju kao mješoviti sporazumi. Ovakovo stajalište  Vlada Republike Hrvatske temelji na činjenici da do sada  sklopljeni sporazumi Europske Unije o slobodnoj trgovini prelaze okvire isključive nadležnosti Europske Unije za trgovinsku politiku. Ukoliko TTIP bude sadržavao bilo koju odredbu koja prelazi okvire isključive nadležnosti Europske Unije, Republika Hrvatska će zauzeti stajališe da se radi o „mješovitom ugovoru“.  

U  raspravi o ovoj Interpelaciji istaknuto je da je sve ono što je navedeno u Izvješću Vlade Republike Hrvatske izneseno u javnosti te da ne stoji ocjena da je ovaj Ugovor sada obavijen velom tajnosti. Naime, Ugovor je i u ovoj fazi transparentan a po Vladinom Izvješću biti će ratificiran i u Hrvatskome saboru. U raspravi je istaknuto da svaka interpelacija pa i ova ima političku poruku koja se sastoji u tome da Vlada  ne radi dovoljno dobro dio posla koji je obuhvaćen interpelacijom. Izneseno je stajalište da je trebalo razmisliti da se Hrvatskome saboru predlože samo zaključci koji su navedeni u interpelaciji izbjegavajući pravnu formu interpelacije. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je osnovni cilj ove interpelacije otvaranje rasprave i upoznavanje šire javnosti sa odredbama ovoga Ugovora.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Odbija se Interepelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP)
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 55. sjednici održanoj 1.srpnja 2015. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Mladen Novak, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od  19. kolovoza  2014. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  Klasa: 022-03/14-12/45, Urbroj: 50301-05/18-14-5 od 25. rujna 2014. godine.

U uvodnom izlaganju  predlagatelj je istaknuo da po postojećem Zakonu o tržištu električne energije Vlada Republike Hrvatske ima mogućnost bez saborske rasprave donijeti odluku o razdvajanju i eventualnoj prodaji dijelova HEP-a. Zbog toga se ovim Zakonom  propisuje obveza rasprave u Hrvatskom saboru prije donošenja konačne odluke o eventualnoj prodaji dijelova HEP-a. Istaknuo je da je nesporan značaj HEP-a  u smislu energetske neovisnosti Republike Hrvatske  te da  Hrvatski sabor i kroz ovaj Zakon treba biti sukreator oporavka hrvatskoga gospodarstva.   
U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio da je važeći Zakon o tržištu električne energije ugrađen u energetsko zakonodavstvo Republike Hrvatske Direktivom 2009/72/EZ Europskog parlamena i Vijeća od 13. srpnja 2009. te da navedena direktiva utvrđuje zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije zemalja članica. Također je istaknuo da se o svakoj odluci HERE raspravlja u Hrvatskom saboru te da je HERA neovisno tijelo koje radi po usvojenim pravilima.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da nijedna europska direktiva ne brani parlamentu raspravu o ovoj problematici.

Također je izneseno da se u svom mišljenju iz rujna 2014. godine Vlada Republike Hrvatske napominje da će u saborsku proceduru uputiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije što se do sada nije dogodilo.

Većina sudionika u raspravi zauzela je stajalište da je restrukturiranje, reorganizacija i evntualna prodaja dijelova HEP-a proces te da za raspravu u Hrvatskom saboru o istom mora postojati stručna podloga odnosno konkretan prijedlog. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije koji je podnio  Mladen Novak, zastupnik u Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj  15. svibnja 2015.  razmotrio je Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“ broj, 138/06) dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 13. travnja  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/15-12/32 Urbroj: 50301-05/16-15-10   od  13. svibnja. 2015. godine.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je u izvještajnom razdoblju HBOR usporio kreditnu aktivnost. Od odobrenih 5,1 milijardu kuna kredita 59%  se odnosi na investicije a ostatak od 41% na obrtna sredstva. Oko 30% kredita je odobreno za izvoz što je rast u odnosu na 2013. godinu. Sveukupno je u 2014. godini za potrebe hrvatskog izvoza odobreno 7,7 milijardi kuna od čega 3,6 milijardi za financiranje izvoza a 4,1 milijarda za osiguranje izvoza. Ukupna aktivnost HBOR-a u 2014. godini smanjena je za 1% u odnosu na 2013. godinu. Istaknuto je da se i dalje provode mjere sniženih kamatnih stopa pa su slijedom navedenog kamatni prihodi u 2014. godini manji za 5% ali su i kamatni rashodi manji za 6% u odnosu na 2013. godinu. Dobit HBOR-a u 2014. godini iznosila je 169,2 milijuna kuna.  

U raspravi je postavljeno pitanje da li je svim zaposlenicima sada riješeno stambeno pitanje obzirom da je polovina zaposlenika u proteklom razdoblju dobila stambene kredite sa izrazito povoljnim kamatnim stopama. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da je to bio način zadržavanja stručnoga kadra, obzirom da se putem plaća navedeni problem nije mogao riješiti. U raspravi je istaknuto  stajalište da visokokvalificirane stručne ljude treba zadržati i platiti koliko oni vrijede ali i stajalište da se takovo kreditiranje više ne smije ponavljati. Također je konstatirano da nije dobro što je došlo do smanjene aktivnosti plasiranja novca a pojašnjeno je i da se financiranje proizvodnje odnosi i na financijske pripreme proizvodnje i sam izvoz proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“  i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

     ODLUKE
O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 204. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj  15.svibnja 2015.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Omanovac“ u k.o Kraguj koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. ožujka 2015.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.)

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-03/14-01/2,  Urbroj: 514-04-02-02-15-13, od 5. veljače  2015. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja skijališta „Omanovac“ u k.o. Kraguj od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju. 
  
U raspravi je istaknuto da  prostor zahvaćen ovom odlukom ne treba reducirati na skijalište, jer je ono upitno obzirom na nadmorsku visinu, nego da isti treba zapravo biti sportsko rekreacijski centar kako bi se postigla  bolja ekonomska iskorištenost.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog predhodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su  temeljem članka 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju  sa 6 glasova „za i 1 glasom „suzdržanim“ odlučili dati

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Omanovac“ u k.o. Kraguj

           PREDSJEDNIK ODBORA

                      Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj  15. svibnja 2015.  razmotrio je Prijedlog  zakona o građanskoj energiji iz sunčanih energana koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavili Klub zastupnika DC-a, Novog vala i Narodne stranke-Reformisti, Klub zastupnika Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada, Klub zastupnika nezavisnih ljevičara i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, aktom od 20. ožujka  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/15-12/17, Urbroj: 50303-05/18-15-9, od 30. travnja 2015. godine.

Predstavnici predlagatelja nisu bili nazočni na sjednici Odbora.
 
U uvodnom obrazloženju, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je obrazložio mišljenje Vlade kojim se ne podržava  prijedlog ovoga Zakona i to zbog ustavno-pravnih razloga kao i direktiva Europske unije o obnovljivim izvorima energije.

Svi sudionici u raspravi naglasili su važnost dugoročnog iskorištavanja sunčeve energije u Republici Hrvatskoj kao i potrebu zakonskog reguliranja ove problematike. Naglašeno je da će Vlada Republike Hrvatske u kratkom razdoblju a u okviru paketa energetskih zakona, uputiti u saborsku proceduru Prijedlog zakona vezan za iskorištavanje sunčeve energije koji će na sustavan način urediti korištenje sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti davanje slijedećeg

    Z A K LJ U Č K A

Ne podržava se Prijedlog zakona o građanskoj energiji iz sunčanih energana

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                      Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj  25. ožujka 2015.  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014) 187, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 5. ožujka 2015. godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/213, Urbroj: 50301-21/21-14-1  na sjednici održanoj 20. svibnja 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica predlagatelja, koja je u odgovoru na postavljena pitanja istaknula da je u pripremi izrada novoga Zakona o žičarama te da će se isti odnositi i na vučnice na skijalištima. Pojasnila je da se za svaku godinu rada mora dobiti odobrenje za rad žičare te da navedeno odobrenje trebaju imati kako postojeće tako i nove žičare. Vezano za moguće nove tehnologije u izradi žičara, vučnica i sl. istaknuto je da su u Uredbi navedeni osnovni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sve novoizgrađene žičare, vučnice i sl. te da su isti  fleksibilni i nisu ograničavajući.   
   
Nakon provedene rasprave  Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je  jednoglasno podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014) 187.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014) 187.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj 25. ožujka 2015.  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o širenju satelitskih podataka o promatranju Zemlje u komercijalne svrhe COM (2014) 344, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 5. ožujka 2015. godine.
Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/276, Urbroj: 50301-21/21-14-1  na sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica predlagatelja koja je obavijestila članove Odbora da će na današnjem sastanku Stalnih predstavnika država članica u EU (COREPERA) odlučiti hoće li se nastaviti sa radom na ovom Prijedlogu ili će Komisija povući Prijedlog iz procedure.  
   
Nakon provedene rasprave  Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o širenju satelitskih podataka o promatranju Zemlje u komercijalne svrhe COM (2o14) 344.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jedoglasno  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o širenju satelitskih podataka o promatranju Zemlje u komercijalne svrhe COM (2014) 344.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj 25.  ožujka 2015.  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građana (ISA2)- Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora COM (2014) 367, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 5. ožujka 2015. godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/19, Urbroj: 50301-21/21-15-1  na sjednici održanoj 20. siječnja 2015. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica predlagatelja koja je u odgovoru na postavljena pitanja izvijestila članove Odbora da će se u okviru Agencije za  podršku informacijskim sustavima (APIS), osnovati Centar za dijeljenje usluga, kroz koji će se konsolidirati državna informatizacijska infrastruktura. U istu svrhu  pokrenuti su odgovarajući registri i edukacija državnih službenika. Naglašeno je da je središnji sustav sukladno Zakonu o državnoj informatizacijskoj infrastrukturi otvoren za regionalnu i lokalnu samoupravu. Predstavnica predlagatelja posebno je naglasila da je u proceduri izrada strategije reforme javne uprave i strategije E-Hrvatska 20-20, za koju smo povukli sredstva iz Europskih fondova, te da je osnova za navedene strategije uređenje sustava a nakon toga informatizacija istog.   
   
Nakon provedene rasprave  Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građana (ISA2)- Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora COM (2014) 367

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građana (ISA2)- Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora COM (2014) 367

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj  25. ožujka 2015.  razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju člana Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i b) Prijedlogu odluke o imenovanju predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka  2015. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
 
Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti  donošenje

ODLUKE

o razrješenju člana Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i

o imenovanju predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj 25. ožujka 2015.  razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br.258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2015. godine.

Odbor je  na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izvijestio je da se ovim Zakonom, zakonodavstvo Republike Hrvatske prilagođuje Europskoj pravnoj stečevini.  Zakonom se određuje nadležnost tijela i postupci potrebni za osiguranje pretpostavke za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 258/2012.
U raspravi je naglašeno da će se ovim Zakonom pojednostaviti carinske formalnosti kao i mjere za uvoz i prolaz vatrenog oružja,  njegovih dijelova i komponenata.    
   
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE(EU) br. 258/2012 O PROVEDBI ČLANKA 10. PROTOKOLA UJEDINJENIH NARODA O VATRENOM ORUŽJU, UTVRĐIVANJU ODOBRENJA ZA IZVOZ VATRENOG ORUŽJA, MJERA ZA UVOZ I PROVOZ VATRENOG ORUŽJA, NJEGOVIH DIJELOVA I KOMPONENATA I STRELJIVA

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 13. ožujka 2015.  razmotrio je Prijedlog zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  26. veljače 2015. godine.

Odbor je  na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je da je Zakon prošao notifikaciju Europske komisije te da će se njegovim usvajanjem otkloniti nedostatak u nadzoru nad primjenom postojećeg Zakona kao i stvoriti pretpostavke za pristupanje Republike Hrvatske Konvenciji o nadzoru i označivanju predmeta od plemenitih kovina. Pojasnila je da navedena Konvencija propisuje, potiče i obuhvaća međunarodnu trgovinu predmetima od plemenitih kovina i zaštitu potrošača. Također, u cilju osiguranja slobode kretanja roba na unutarnjem tržištu europske unije Zakonom će se urediti međusobno priznavanje oznaka i žigosanje državnim žigom predmeta od plemenitih kovina drugih država članica Europske unije. 
   
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O NADZORU PREDMETA OD PLEMENITIH KOVINA

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 4. veljače 2015.,  razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.  siječnja 2015.. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.
Odbor je raspolagao s prijedlogom amandmana  Hrvatske gospodarske komore  od 2. veljače 2015. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom u nacionalno zakonodavstvo uvode odredbe iz preuzete Direktive o uslugama 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12.12. 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu. Navedena Direktiva kao i ovaj Zakon propisuju izdvajanje pogrebnih djelatnosti u segmentu prijevoza umrle osobe do groblja, odnosno krematorija (u sastavu groblja)  u posebni propis koji će sveobuhvatno urediti navedeno područje i stvoriti uvjete fizičkim i pravnim osobama za obavljanje tih poslova i ravnopravan nastup na tržištu. Ovakovo rješenje sukladno je Odluci Hrvatskoga sabora iz 2002. godine, a koja se odnosi na vjerodostojno tumačenje članka 3. stavak 1. točke 11. i stavka 12. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Navedenom odlukom je utvrđeno da poslovi u vezi s pogrebom ili kremiranjem koji se obavljaju izvan područja groblja ili krematorija, kao što su priprema pokojnika za pokapanje ili kremiranje, prodaja pogrebne opreme, organizacija ukopa ili kremiranja, tiskanje osmrtnica, ugovaranje vjerskog obreda te prijevoz umrle osobe  specijalnim vozilom od mjesta smrti do groblja ili krematorija, predstavljaju poslove koje može obavljati fizička ili pravna osoba slobodno na tržištu te se isti ne mogu smatrati komunalnim poslovima. 

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja se osvrnuo na prijedlog amandmana Hrvatske gospodarske komore pojasnivši da je interes predlagatelja bio propisati način na koji će se obavljati poslovi koji se odnose na ispit o stručnoj osposobljenosti te da se isti poslovi obavljaju na što manje mjesta. Nastavno na navedeno, u raspravi je istaknuto da nema svrhe formirati dvije komisije i dva registra na dva različita mjesta( HGK i HOK ) za obavljanje istoga posla. Ukazano je da u praksi pravne i fizičke osobe obavljaju prijevoz pokojnika od mjesta smrti do nadležne patologije ili sudske medicine ne samo, kako to u prijedlogu zakona stoji, na temelju ugovora, nego i na temelju odluka tijela jedinica lokalne samouprave. Također je ukazano  da ovaj zakonski prijedlog ne uređuje novine kao npr.  pretvaranje urni u dijamante i rasipanje pepela pokojnika, na što je odgovoreno da je to osobna stvar obitelji te da navedeno predstavlja ukop a ne pogrebničku djelatnost.

Predloženi amandmani Hrvatske gospodarske komore jednoglasno nisu prihvaćeni.

Nakon toga Odbor je jednoglasno usvojio svoj amandman.

Predstavnik predlagatelja se obvezao da će do rasprave na plenarnoj sjednici  zauzeti stajalište o prihvaćenom amandmanu ovoga Odbora.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

  ZAKONA O POGREBNIČKOJ DJELATNOSTI

s  jednoglasno prihvaćenih sljedećim

   A M A N D M A N O M

Članak 24. mijenja se i glasi:
„Koncesije za obavljanje prijevoza pokojnika, koje su u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu dodijelila nadležna tijela jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba, prestaju važiti s danom ishođenja rješenja za obavljanje pogrebničke djelatnosti a najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obrazloženje:
Kako bi se izbjegao pravni vakum koji bi nastao danom stupanja na snagu ovoga  Zakona do donošenja novoga rješenja o obavljanju porebničke djelatnosti za sve subjekte kojima bi koncesija trebala vrijediti i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, predlaže se ovaj amandman.
   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
 
       Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 29.siječnja 2015., razmotrio je Izvješće o slobodnim zonama za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  23. prosinca 2014. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvjestila je da je na razini svih slobodnih zona u 2013. ostvaren prihod korisnika u iznosu od 4,8 milijardi kuna od čega u deset kopnenih 4,01 milijardu a u četiri lučke 803.85 milijuna kuna, što je za 7% manje od prihoda u 2012.godini. Ukupna dobit za navedeno razdoblje iznosila je 30,9 milijuna kuna što je za 78,5% manje u odnosu na 2012. godinu. Ukupni izvoz korisnika svih slobodnih zona iznosio je 2,99 milijardi kuna ili 19,5% manje nego u 2012. godini. Istovremeno su prihodi države i gradova/općina od naknade za koncesije iznosile 536,4 milijuna kuna, što je za 24,8% više nego u 2012. godini. Također je istaknuto da je pridruživanje Europskoj uniji utjecalo na rad slobodnih zona u smislu pada ukupnoga poslovanja te da će se takav trend nastaviti i u godinama koje slijede.

U raspravi koja je uslijedila pojašnjeno je da su dvije slobodne zone bez korisnika (Kukuljanovo i Splitsko-dalmatinska), dok je kao najbolja slobodna zona istaknuta slobodna zona Varaždin. Konstatirano je da je trend poslovanja slobodnih zona negativan, te da su porezne olakšice u slobodnim zonama ispregovarane na način da će vrijediti do kraja 2016. godine. Ukazano je i na potreban oprez koji poduzetnici moraju uložiti kako se ne bi pod svaku cijenu upustili u izvozne djelatnosti kao i da bi morali stvoriti takove uvjete poslovanja da i nakon ukidanja slobodnih zona profitabilno posluju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

ZAKLJUČKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 29. siječnja 2015., razmotrio je, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Regionalnog športsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak u k.o. Cernik-Čavle i k.o. Podhum koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. siječnja 2015. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94., 35/94., 112/2000.,
114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.)

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebene za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem neketnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-03/14-01/01,Urbroj: 514-04-02-14-13 od  12. prosinca 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja Regionalnog športsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak u k.o. Cernik-Čavle i k.o. Podhum u utvrđivanju interesa Republike Hrvatske .

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište po kojem bi Ministarstvo gospodarstva u ovakovim predmetima  izvlaštenja u popratnom materijalu trebalo predočiti očekivani gospodarski učinak projekta sa financijskim pokazateljima odnosno izraditi cost benifite analizu projekta. Pojašnjeno je da je najmanja optimalna visina za skijalište 1111  a najviša 1363 metra  te da je ovaj projekt zamišljen kao športsko-rekreacijski i turistički centar koji bi trebao poslovati tijekom cijele godine.
 
Članovi Odbora jednoglasno su podržali  davanje pozitivnog predhodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 9. stavak 4. Zakona o izvlašenju jednoglasno udlučili dati 

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Regionalnog športsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak u k.o. Cernik - Čavle i k.o. Podhum

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 9. prosinca 2014.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 4. prosinca 2014. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom predlaže da se potencijalni strateški projekti mogu realizirati na nekretnini nad kojom Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne samouprave imaju većinu suvlasničkim dijelova pema stanju u zemljišnim knjigama. Uvažavajući uočene probleme sa zatvaranjem financijske konstrukcije investitora ovim Zakonom se omogućuje lakše i flaksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezano za projekt. Usvajanjem ovog Zakona Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) i  Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) će biti bolje iskorišteni u smislu brže i kvalitetnije obrade zaprimljenih prijava kao i iskorištenosti postojećih administrativnih kapacieta ovih dvaju tijela. Zbog skraćenja postupka propisano je da su središnja tijela državne uprave dužna na zahtjev MINGO ili AIK-a ili CEI-a dati stručno mišljenje u roku od deset dana od zaprimanja prijedloga strateškog objekta koji sadrži svu  potrebnu dokumentaciju. Kako bi se zaštitili državni interesi od eventualne odgovornosti ovim Zakonom je propisano da Sporazum o pripremi i provedbi projekta s privatnim investitorom sklapa ministar gospodarstva uz prethodno mišljenje i suglasnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, sve u roku od 60 dana od dana donošenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju strateškog projekta. 

U raspravi koja je uslijedila predstavnica predlagatelja je u odgovoru na postavljena pitanja istaknula da su tri projekta proglašena strateškim u smislu odredaba  Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, dva su pred proglašavanjem te da je za 19 projekata započela procedura za njihovo proglašenje strateškim investicijskim projektom. Pojasnila je da se ovim Zakonom ne dira u postojeće koncesije koje su regulirane posebnim zakonima. U raspravi je također istaknuto da je intencija ovoga Zakona ubrzanje procedure istovremeno poštujući prostorno plansku dokumentaciju. Vezano za utvrđivanje projekta strateškim, u smislu odredaba ovoga Zakona, istaknuto je da ako investitor ne osigura najmanje 10% od ukupne vrijednosti projekta u roku od 60 dana od dana kada Vlada Republike Hrvatske  proglasi strateški  projekt, ugovor sa potencijalnim investitorom se  raskida.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 5 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ i 1 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKI PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 25. studenoga 2014.  razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor je, temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske izvijestio  da je Državni proračun za razdoblje od 2015.do 2017. godine pripremljen u uvjetima šeste uzastopne godine gospodarskog pada te u bitno težim makroekonomskim i fiskalnim okolnostima u odnosu na prethodne. Pored toga uvedene su i značajne statističke metodološke izmjene u izradi proračuna, koje bitno utječu prije svega na prihodovnu i rashodovnu stranu.

Projekcija prihoda državnog proračuna za razdoblje od 2015. do 2017. godine temelji se na očekivanom blagom oporavku gospodarske aktivnosti pri čemu glavni poticaji rastu trebaju izvoz dobara i usluga,  investicije privatnog sektora, korištenje fondova Europske unije a prema kraju razdoblja značajni pozitivan doprinos očekuje se od potrošnje kućanstva. Slijedom navedenog ukupni prihodi državnog proračuna u 2015. godini  planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna dok su u 2016. i 2017. projicirani u iznosu od 106,2 odnosno 109,6 milijardi kuna.

Planirani rashodi državnog proračuna za 2015. godinu iznose 119 milijardi kuna s time da se u  2016. i 2017. godini očekuje se njihovo smanjenje na 118,4 odnosno 118,0 milijardi kuna. U odnosu na 2014. godinu rashodi su manji za 8,9% odnosno 11,7 milijardi kuna i to prvenstveno zbog izdvajanja  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice i državnog proračuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda od 106,4 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda od 119 milijardi kuna planirani manjak državnog proračuna za 2015. godinu iznosi 12,5 milijardi kuna što je 3,8% bruto domaćeg proizvoda što je za 3 milijarde kuna manje od očekivanog manjka u 2014. godini. U 2016. godini manjak je projiciran na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,5% bruto domaćeg proizvoda dok bi se u 2017. godini  trebao kretati  na razini  od 8,4 milijarde kuna ili 2,3% bruto domaćeg proizvoda. Izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u promatranom razdoblju trebale bi imati uravnotežen proračun.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva pojasnila je da se nisu dirala sredstva za provođenje industrijske strategije, arbitražne sporove i sanaciju poplavljenih područja.

U raspravi nije bilo primjedaba na predloženi Državni proračun i financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. godinu te je Odbor sa 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“  odlučio  Hrvatskom saboru predložiti 

d o n o š e nj e

    DRŽAVNOG PRORAČUNA
I FINANCIJSKIH PLANOVA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA ZA 2015. I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU

te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
 - Hrvatskih voda
 - Hrvatskih cesta
 - Centra za restrukturiranje i prodaju
 - Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
 . Državne agencije za osiguranje štednih uloa i sanaciju banaka
 - Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Ivo Jelušić
     

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 25. studenoga 2014.  razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. studenoga 2014. godine.

Odbor je, temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je  predstavnik predlagatelja izvijestio da se ovim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i njegovo izvršavanje. Zakonom se također propisuje opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom, financijskom i nefinancijskom imovinom, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, poticajne mjere u gospodarstvu te prava i obveze korisnika proračunskih sredstava.     

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“ odlučio  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

     Z A K O N A
 O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Ivo Jelušić
     

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 25.studenoga 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javno-privatnom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom definicija ukupnih životnih troškova usklađuje sa definicijom iz norme ISO HRN 15, čime se povećava transparentnost i preciznost postupka izračuna vrijednosti za novac i očekivanih dugoročnih ušteda. Zakonom se također pojednostavljuje model javno-privatnog partnerstva u slučaju projekata male vrijednosti, što konkretno znači da im je vrijednost manja od 5 milijuna eura (bez poreza na dodanu vrijednost). Agencija za investicije i konkurentnost ovim se Zakonom određuje kao nadležno tijelo za njegovu provedbu. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

           Z A K O NA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNO-PPRIVATNOM POARTNERSTVU

        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

          Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47.sjednici održanoj 25.studenoga 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da će donošenjem ovoga Zakona Agencija za investicije i konkurentnost preuzeti poslove i djelatnike kao i financijska sredstva i opremu Agencije za javno privatno partnerstvo. Navedeno preuzimanje pridonijet će učinkovitijem poslovanju kao i ukupnom smanjenju troškova. 

Na postavljena pitanja odgovoreno je da će se zbog spajanja agencija planirane uštede ostvariti prije svega na smanjenju broja rukovodećih radnih mjesta (cca 500 milijuna kuna) te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih. Također je pojašnjeno da ne postoje zapreke za spajanje ovih dvaju agencija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

           Z A K O NA
O OSNIVANJU AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

        Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 12. studenoga 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. listopada 2014. godine. Odbor je, temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je  predstavnik predlagatelja izvijestio da se ovim Zakonom zbog promjene visine deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Mijenja se i iznos godišnje vrijednosti novih financijskih jamstava, jamstvene zalihe te iznosi sredstava za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima i  garantni fond HBOR-a.    

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“  odlučio  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj  12. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela. Odboru su dostavljene primjedbe i prijedlozi Udruge gradova i Hrvatske gospodarske komore.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  izvijestio je da će se predloženim Zakonom, pogrebničke djelatnosti koje se odnose na prijevoz pokojnika do mrtvačnice na groblju ili krematoriju, izdvojiti iz Zakona o komunalnom gospodarstvu. Navedeno će dovesti do ukidanja monopola trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave kao i  podizanja kvalitete usluge te pada cijena na području pružanja pogrebničkih usluga. Ujedno će se stvoriti osnova za uspostavljanje pravnog okvira koji će subjektima koji se bave pogrebničkom djelatnošću omogućiti jednake uvjete nastupa na tržištu. Istaknuto je i da se ovim Zakonom utvrđuju uvjeti za obavljanje pogrebničke djelatnosti, propisuje način stručnog osposobljavanja za obavljanje iste, uređuje evidencija pogrebnika, nadzor, te propisuju prekršajne sankcije.

Svi sudionici u raspravi podržali su donošenje ovoga Zakona, pohvalivši njegovo upućivanje u proceduru prvoga čitanja zakona. Predstavniku predlagatelja postavljeno je pitanje vezano za prestanak koncesije za pogrebničku djelatnost stupanjem na snagu ovoga Zakona na što je odgovoreno da svi korisnici koncesije imaju rok od godine dana za usklađenje sa odredbama ovoga Zakona. Ukazano je i na postojanje nelegalnih groblja kao i na mogućnost velikog broja osnivanja trgovačkih društava koji će se baviti pogrebničkom djelatnošću. Postavljeno je i pitanje na čije se zemljište smije prosipati pepeo pokojnika, obzirom da ovaj Zakon ne propisuje rješenje za isto. Izneseno je stajalište da mijenjanje odredbe jednoga zakona, drugim zakonom, u ovom slučaju mijenjanje  odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu ovim Zakonom, nije najsretnije rješenje. Obzirom da u

Republici Hrvatskoj postoji jedan laboratorij za pokapanje životinja upućena je molba predstavniku predlagatelja da razmotri mogućnost propisivanja ukopa životinja, makar i nekim drugim zakonom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti  sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti.

2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 45.. sjednici održanoj 12.  studenoga 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za sanaciju potencijalno obrušavajućih gragmenata stijenske mase iznad Grada Omiša koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. listopada 2014. Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.). Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-03/12-01/4,  Urbroj: 514-04/01-14-23, od 21. listopada 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je u utvrđivanju sanacija potencijalno obrušavajućih fragmenata stijenske mase iznad Grada Omiša od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je  sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Nakon uvodnog obrazloženja, u raspravi je ukazano na protupravnost Odluke Vlade Republike Hrvatske iz 2011. godine  koja se odnosi na  nenamjensko trošenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za ovu namjenu.    

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog predhodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su  temeljem članka 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju jednoglasno  odlučili dati

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izvođenje radova za sanaciju potencijalno obrušavajućih fragmenata stijenske mase iznad Grada Omiša

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj   studenoga 2014.  razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i b) Prijedlogu odluke o imenovanju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  23. listopada 2014. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti  donošenje

ODLUKE

o razrješenju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i o imenovanju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 12. studenoga 2014.  razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu sa pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. listopada 2014. godine. Odbor je, temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su manji proračunski prihodi rezultat previsoke projekcije prihoda za ovu godinu, nastavka recesije te makroekonomskih kretanja koja su znatno slabija od očekivanih.

Slijedom navedenog, prema novom planu proračuna za 2014. godini očekuje se smanjenje proračunskih prihoda u iznosu od 2,6 milijardi kuna tako da proračunski prihodi umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna iznose 114,5 milijardi kuna. Najznačajnije smanjenje očekuje se kod poreza na dodanu vrijednost (1,3 milijarde kuna), poreza na dobit (259 milijuna kuna), te doprinosa (238 milijuna kuna). Smanjenje prihoda očekuje se i zbog slabijeg povlačenja fondova EU (1,2 milijarde kuna). Bolji rezultat od plana očekuje se kod posebnih poreza i trošarina (756 milijuna kuna). Prema novom planu proračuna za 2014. godinu  ukupni rashodi smanjuju se za 544,00 milijuna kuna tako da umjesto planiranih 130,7 milijardi kuna iznose 130,1 milijardu kuna. Najveća smanjenja planiraju se na rashodima poslovanja (financijski rashodi, subvencije, pomoći i ostali rashodi), i to u iznosu od nešto više od 1 milijardu kuna, te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene (332 milijuna kuna), naknade građanima i kućanstvima (579 milijuna kuna) te materijalni rashodi (48 milijuna kuna). 
 
Slijedom ukupno planiranih prihoda od 114, 5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130, 1 milijardu kuna manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran je u iznosu od 15,6 milijardi kuna ili 4,8 bruto domaćeg proizvoda. Planirani manjak financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova.

Obzirom da će jedinice lokalne i područne samouprave imati uravnotežen proračun te da će izvanproračunski korisnici smanjiti svoj manjak s 0,4 % na 0,2%  BDP-a ukupni manjak proračuna opće države iznosit će 5% BDP-a, što je za 0,4% više u odnosu na plan usvojen u ožujku ove godine.
Projicirano smanjenje bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini je 0,7%. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“  odlučio  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I  DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014.godinu,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013.godinu,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Ivu Jelušića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj  26. rujna 2014.  razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2013. godinu, s financijskim pokazateljima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  21. kolovoza 2014. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  izvijestio je da je ukupna vrijednost robnih zaliha na dan 31. prosinca 2013. godine iznosila 333 milijuna kuna a vrijednost skladišta 110 milijuna kuna. U strukturi robnih zaliha strateške zalihe su zastupljene sa 99% a tržišne sa 1%. Ukupna potraživanja na dan 31. prosinca 2013. godine iznosila su 381 milijun kuna od čega se, najveći dio, i to 118 milijuna kuna odnosi na zatezne kamate, 108 milijuna kuna na kratkoročna potraživanja od kupaca a 63 milijuna kuna na dugoročna potraživanja. Ukupne obveze na dan 31. prosinca 2013. godine  iznosile su 214 milijuna kuna  od čega se 213 milijuna kuna odnosi na obveze za zajmove tuzemnim bankama. Ukupno ostvareni  prihodi  u 2013. godini iznosili su 27 milijuna kuna a rashodi 26 milijuna kuna. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2013. godinu, s financijskim pokazateljima.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 26. rujna 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  18. rujna 2014. godine.

Odbor je  na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja  istaknula je da će se ovim Zakonom stvoriti uvjeti za usvajanjem mjera koje će utjecati na smanjenje energetske potrošnje i uspostavu mehanizama za poticanje energetske učinkovitosti. Zakonom se između ostalog uređuje postupanje javnog sektora u ugovaranju energetske usluge, propisuju mogućnosti da se u suvlasničkoj zajednici ostvare uvjeti za ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti, određuje središnje mjesto za koordinaciju svih aktivnosti u ulozi Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost, uvodi sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije te propisuje obveza informiranja kupaca i svih zainteresiranih strana o mogućnostima ulaganja u energetsku učinkovitost. Zakonom će se stvoriti uvjeti za smanjenje potrošnje primarne energije u djelatnostima proizvodnje, prijenosa i distribucije energije te utvrditi mehanizmi za poticanje energetske učinkovitosti kroz institucionalne, financijske i druge okvire.
  
U raspravi koja je uslijedila predstavnica predlagatelja pojasnila je da je za sklapanje ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi višestambene zgrade potrebna natpolovična većina glasova po suvlasničkim dijelovima i broju suvlasnika nekretnine te da će krajnji korisnik kroz energetsku uštedu financirati samu investiciju. Također je pojašnjeno da je Zakon vodio računa o socijalno ugroženom sloju stanovništva a istaknut je i primjer programa koji postoje u jedinicama lokalne samouprave a odnose se na sufinanciranje plaćanja energenata kroz npr. plaćanje plina određenim kategorijama socijalno ugroženih kućanstava. Istaknuto je i da Zakon daje podlogu za razvoj malih tvrtki na energetskom tržištu. Dana je informacija da je Zakon o obnovljivim izvorima energije u pripremi te da bi početkom mjeseca studenog trebao ući u saborsku proceduru.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je s 8 glasova "za" i 2 glasa "suzdržana" odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 26. rujna 2014.  razmotrio je Prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2014. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da ova industrijska strategija predstavlja državnu politiku koja je usmjerena ka unapređenju poslovnog okruženja kroz analizu stanja hrvatske industrije. Svrha izrade ove strategije je jačanje konkurentnosti, utvrđivanje perspektive rasta, određivanje strateških ciljeva, alokacija resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva te provedbeni model za njihovo ostvarenje. Ovaj dokument podijeljen je u 8 dijelova i to uvod, prerađivačka industrija, građevinarstvo, informacije i komunikacije, model vrednovanja i utvrđivanje ključnih djelatnosti i poddjelatnosti, strateški ciljevi hrvatske industrije, prioritetna područja i mjere za realizaciju tih ciljeva i provedba strategije. Industrijska strategija Republike Hrvatske zajedno sa strategijama u području odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, turizma te istraživačke i inovacijske infrastrukture čini sastavni dio strategije pametne specijalizacije koja zajedno sa energetskom strategijom, strategijom razvoja poduzetništva, ljudskih potencijala te gospodarenja mineralnim sirovinama i poticanje investicija čini osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije. 
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li Republika Hrvatska bilježi pad industrijske proizvodnje u odnosu na 90-tih godine a prema udjelu u BDP-u. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da industrijska proizvodnja u 2013. godini čini 16% BDP-a a da bi do 2020. trebala biti na 20% BDP-a, dok je 90-tih godina bila na 22% BDP-a. Istaknuto je da je distribucija sredstava politička odluka pri čemu je nakon donošenja takove odluke ključno pitanje profitabilnosti uloženih sredstava. Postavljeno je i pitanje da li su sredstva uložena u najprofitabilniji sektor dobro uložena sredstva. Vezano za rast industrijske proizvodnje u zadnjih godinu dana izneseno je stajalište da njezin rast u uvjetima recesije uvjetuje povećanje izvoza. Svi sudionici u raspravi složili su se u ocjeni da je ova strategija analitički dobro napravljena te da predstavlja stratešku analizu dosadašnjeg kretanja industrije u Republici Hrvatskoj. Ipak, iznesene su i primjedbe da je ovaj dokument tek podloga za donošenje strategije u kojoj se treba odrediti u kom smjeru se Republika Hrvatska treba pozicionirati na europskom tržištu. Primjedba je iznesena i zbog toga što se većina ove strategije odnosi na proteklo razdoblje te da konstatira dio podataka koji je opće poznat kao npr. koje su profitabilne grane industrije dok se u isto vrijeme ne bavi reformom uprave, problemom dostupnosti kapitala kao i tržišta rada. U raspravi je također ukazano na važnost sagledavanja strukture nezaposlenih kao i  važnost prehrambene i drvne industrije.
 
Predstavnik predlagatelja je naglasio da će rast industrijske proizvodnje, izvoza, produktivnosti i zapošljavanja biti egzaktni pokazatelji uspješnosti implementacije ove strategije. Također je istaknuo da je strategiju podržalo dvije tisuće gospodarstvenika kao i da će operativni projekti uvažiti sve specifičnosti koje će se ukazati prilikom njene implementacije. Istaknuto je da su najvažnija pitanja stranih investitora upućenih resornom ministarstvu vezana za osiguranje stabilnih uvjeta poslovanja, kvalificiranu radnu snagu i suzbijanje gospodarskog kriminala.            

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se  industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj  17. rujna 2014.  razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja aktom od 12. lipnja 2014. godine.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/14-12/32 Urbroj: 50301-05/18-14-15 od 30. srpnja 2014. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je Agencija u izvještajnom razdoblju donijela ukupno 680 odluka što je 70% više od broja donesenih odluka u 2012. godini. Pojasnio je da su glavni razlozi navedenog povećanja  promjena nadležnosti Agencije u području ocjene dopuštenosti koncentracija i to zbog obveze zaprimanja notifikacija koncentracija koje poduzetnici prijavljuju Europskoj komisiji te rast broja odluka iz područja državnih potpora. Tako je Agencija od 1. srpnja  pa do kraja izvještajnog razdoblja riješila 125 notifikacija zaprimljenih od Europske komisije  te izdala 107 mišljenja i očitovanja na programe državnih potpora. Agencija je zaprimila prijavu za ocjenu 20 koncentracija, samoinicijativno predložila odgovarajuće mjere praćenja poslovanja zbog uklanjanja negativnih učinaka koncentracije te pokrenula niz postupaka u predmetima utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja mogućim sklapanjem zabranjenih vertikalnih sporazuma. Agencija je također bila aktivna na ponovnoj uspostavi tržišnog natjecanja prihvaćanjem preuzimanja obveza predloženih od strane poduzetnika ( tzv. committments) u ranom stadiju postupka a u cilju otklanjanja mogućih ograničenja tržišnog natjecanja. Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je proračun Agencije u 2013. godini bio na razini od 13,1 milijun kuna dok je ukupno izvršenje rashoda iznosilo 12,8 milijuna kuna.
 
U raspravi koja je uslijedila predstavnik Agencije odgovorio je na postavljena pitanja pojasnivši da je broj neriješenih predmeta u 2013 godini otprilike isti kao u prethodnim godinama te usvojio sugestiju da se navedeni podatak iskaže u posebnoj koloni. U raspravi je također izneseno mišljenje  da Agencija u odnosu na povećani obim posla nema dovoljan broj ljudi i sredstava za obavljanje istih. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2013. godinu.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 17. rujna 2014.  razmotrio je Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 30. lipnja 2014. godine.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/14-12/37, Urbroj: 50301-05/18-14-24 od 21. kolovoza 2014. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelj naglasio je antikorupcijskog djelovanje Državne komisije spriječavanjem potpisivanja ugovora koji se temelje na nezakonitim podlogama kao i iznimno visok stupanj transparentnosti rada komisije koja svoje odluke javno objavljuje na svojim internetskim stranicama. U 2013. godini pred Državnom komisijom je vođeno 2.298 postupaka pri čemu su riješena 2.101 žalbena predmeta.  Najveći broj žalbi, preko dvije tisuće, odnosio se na postupke javne nabave  dok se 37 žalbi odnosilo na postupke dodjele koncesija. Odbačeno je 34% žalbi, usvojeno je  28 %  odbijeno je 27% žalbi, dok je u  8% obustavljen postupak. Državna komisija je u skladu sa svojom nadležnošću tijekom 2013. godine podigla 7 optužnih prijedloga za prekršaje, dok je broj podnesenih tužbi na predmete zaprimljene u 2013. godini iznosio 118. Na ime novčane naknade za pokretanje žalbenog postupka pred Državnom komisijom u 2013. godini u Državni proračun je uplaćeno 13,9 milijuna kuna dok je s osnova upravnih pristojbi uplaćeno149 tisuća kuna. Odobreni proračun Državne komisije u 2013. godini iznosio je 7,8 milijuna kuna iz čega je vidljivo da je proračun za 6,2 milijuna kuna odnosno 44,5% manji od iznosa uplaćenih naknada. Iznesen je podatak da je vrijednost žalbi u izvještajnom razdoblju iznosila  22 milijarde kuna te da prosječni postupak rješavanja jedne žalbe traje 9 dana.
U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja usvojio je sugestiju za formiranjem nove kolone u Izvješću u  kojoj će biti podatak o tome kolik je broj usvojenih žalbi u odnosu na ukupan broj predmeta vezanih za postupke  javne nabave određenog subjekta. Pojašnjeno je da su naknade za postupke pred Državnom komisijom bitno povećane što će se nužno negativno odraziti na kvalitetu pravne zaštite. Komisija naime ima pravo postupati samo u okviru žalbenih navoda jer je mogućnost njenog postupanja  po službenoj dužnosti zadnjim izmjenama zakona ukinuto. U raspravi je također konstatirano da manji broj zaposlenih rješava veći broj predmeta te da su sredstva za rad Državne komisije jedva dostatna za njen rad.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2013. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 17. rujna  2014.  razmotrio je Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu i  Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Hrvatske energetska regulatorna agencija, aktom od 30. lipnja 2014. godine.
 
Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/14-07/258, Urbroj: 50301-05/18-14-8 od 21. kolovoza 2014. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da su u ovom izvješću  obrađena sva područja energetskog sektora i to električna energija, prirodni plin, nafta, naftni derivati  i biogoriva,  te toplinska energija. Kao najvažniji događaj za nacionalno energetsko tržište a samim time i za HERU istaknuto je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Izvještavajući o svakom području energetskog sektora predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u ožujku 2013. godine stupio na snagu novi Zakon o tržištu električne energije, koji je krovni Zakon za električnu energiju i koji propisuje okvir budućeg modela tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj. Sektor električne energije je u 2013. godini obilježio pad potrošnje kao  posljedicu smanjenja gospodarskih aktivnosti kao i pad uvoza električne energije zbog povećane proizvodnje u hidroelektranama uslijed dobrih hidroloških uvjeta. U sektoru prirodnog plina nastavljen je proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije. Sektor tržišta nafte i naftnih derivata obilježilo je donošenje novoga Zakona kojim je tržište tekućih naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina otvoreno u pogledu formiranja cijena a istovremeno je prestala primjena Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom i Odluke o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom. Najznačajnija promjena u Sektoru toplinske energije je donošenja Zakona o tržištu toplinske energije kojim su definirani  zakonski okviri za nove energetske usluge a s ciljem povećanja energetske učinkovitosti u zgradama, smanjenje potrošnje toplinske energije i smanjenja negativnih utjecaja na okoliš. Istaknuto je da HERA aktivno sudjeluje u području zaštite kupaca provođenjem nadzora nad energetskim subjektima kao i rješavanjem  pojedinačnih žalbi i prigovora kupaca. Govoreći o proračunu istaknuto je da su prihodi HERE u 2013. godini rasli 14,2% u odnosu na 2012. te da su veći za 8,7 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik HERE odgovorio je na postavljena pitanja pojasnivši da HERA nema nadležnosti u zakonodavnoj proceduri pa ne može utjecati  na prijedloge zakona kojima se eventualno krši 3. energetski  paket. HERA na takova kršenja zakona može ukazivati jedino post festum, u svome izvješću. Identičan odgovor – u smislu nenadležnosti HERE- dan je na pitanje vezano za termoelektranu Plomin a odnosi se na eventualnu suradnju sa japanskom tvrtkom koja je na američkom sudu osuđena za nezakonite radnje u svom poslovanju. Predstavnik  HERE pojasnio je da su Republici Hrvatskoj, zbog regulacije sustava, potrebne vršne elektrane i to prvenstveno plinske. Vezano za solarne elektrane iznesen je podatak da je u 2013. godini  zaprimljeno tri i pol tisuće zahtjeva za izgradnju istih, dok je prema planu koji se donosi za svaku godinu posebno, za izvještajno razdoblje odobreno svega 12 MW, što pokriva vrlo mali postotak zaprimljenih zahtjeva. Pitanje plinske mreže u Dalmaciji se svodi na činjenicu da nema dovoljno interesa za potrošnju plina u odnosu na distribucijsku mrežu. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Jelušić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 11. lipnja 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za građenje i rekonstrukciju međunarodnih graničnih prijelaza, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila ovom Odboru aktom od  14. svibnja 2014.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.)

Odboru je dostavljena preslika dokumenata potrebna za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje odluke hoće li se korištenjem nekretnina u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnina na dosadašnji način. 

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 943-04/14-01/3, urbroj: 514-04/01-14-05, od 8. svibnja 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 29. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske  utvrdi da je gradnja i rekonstrukcija međunarodnih graničnih prijelaza od interesa za Republiku Hrvatsku. 

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske o konkretnom slučaju.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja pojasnila je da se interes Republike Hrvatske utvrđuje na temelju potreba i prioriteta određenih Akcijskim planom unapređenja stanja na graničnim prijelazima i ispunjavanja obveza iz 24. Poglavlja u vezi pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Zaključno, na temelju provedene rasprave Odbor jednoglasno smatra da nema zapreka za davanje pozitivnog prethodnog mišljenja u ovom predmetu te slijedom navedenog daje

 POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za građenje i rekonstrukciju međunarodnih graničnih prijelaza.
         

PREDSJEDNIK ODBORA

      Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 11. lipnja 2014.  razmotrio je Izmjene i dopune Statuta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 22. svibnja 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  pojasnio je da se ovim izmjenama i dopunama usklađuju ovlasti Agencije vezane za državne potpore sa novim Zakonom o državnim potporama po kojem se te ovlasti objedinjuju u Ministarstvu financija, kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za državni proračun. Ove izmjene i dopune  također su usklađene sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja kao i zaprimljenim mišljenjima Ministarstva uprave i Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti potvrđivanje

IZMJENA  I  DOPUNA
STATUTA AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

      Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj  28. svibnja 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao s prijedlozima Hrvatske obrtničke i Hrvatske gospodarske komore koje su predstavnici komora obrazložili članovima Odbora i predstavnicima predlagatelja.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osnovni cilj donošenja ovoga Zakona ostvarenje pozitivnih učinaka na području rada i zapošljavanja. Za njegovo ostvarenje Zakonom se propisuju uvjeti za dodjelu potpora, način korištenja i raspon trajanja razdoblja korištenja potpora, postupak za dodjelu potpora i nadležna tijela koja ga provode, izvor sredstava za isplatu potpora, definira potpora za obrazovanje i osposobljavanje i njezina visina, uvjeti za raskid ugovora i povrat isplaćenih potpora, novčane kazne za prekršaje poslodavaca te propisuje koji poslodavci  mogu  a koji ne mogu koristiti potpore. Ovim Zakonom ostvarit će se  gospodarski učinci – prvenstveno održanje zaposlenosti i radnih mjesta tijekom restrukturiranja, posebno u sektoru prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva – socijalni učinci – očuvanje socijalne sigurnosti radnika i njihovih obitelji kao i jačanje utjecaja njihovih predstavnika i predstavnika sindikata – te financijski učinci  - smanjenje troškova otkazivanja ugovora o radu poslodavcima te smanjenje troškova državnog proračuna za novčane naknade i osigurana potraživanja radnika.

Primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi odnosili su se na pojednostavljenje dokumentacije za dodjelu potpora, proširenje prava na njihovu dodjelu te smanjenje kazne  za fizičke osobe u slučaju prekršaja propisanih ovim Zakonom.

Svi sudionici  u raspravi pozdravili su upućivanje ovoga Zakona u redovitu proceduru.
Na izneseno stajalište po kojem 5 milijuna kuna predviđenih za provođenje ovoga Zakona u 2014. godini nije dostatno, predstavnica predlagatelja pojasnila je da se predviđena sredstva odnose na  drugi dio 2014. godine te da će se ista u narednim godinama po potrebi povećati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „ i 2 glasa „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti slijedeći

   Z A K LJ U Č AK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj  21. svibnja 2014.  i 41. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja na 40. sjednici Odbora istaknuo je da je ovim Zakonom predviđeno  osnivanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, kao javne ustanove bez obveznog članstva, koja usklađuje i zastupa interese zadruga, zadružnih saveza i drugih fizičkih i pravnih osoba koje promiču zadrugarstvo. Pojašnjeno je da je Zakonom predviđeno smanjenje obveze izdvajanja iznosa za osiguranje i daljnji razvoj zadruge sa postojećih 30% na 20% od dobiti utvrđene godišnjih obračunom. Također je istaknuto da se ukidanjem obveznog članstva i osnivanjem Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo zadrugama olakšava poslovanje te ih se rasterećuje od parafiskalnog nameta obvezne članarine.

 U raspravi koja je uslijedila ukazano je da se ovim Zakonom ukida obvezno članstvo a istovremeno se Hrvatski savez zadruga kao društvo osoba pretvara  u državno tijelo sa javnim ovlastima. Uočeno je da Zakonom nije predviđen način financiranja Centra kao i da nije reguliran način primjene Zakona o ustanovama, uzevši u obzir pravni status Centra. Većina sudionika u raspravi ocijenila je nepotrebnim upućivanje ovoga Zakona u proceduru hitnoga postupka jer još uvijek nije donesena strategija hrvatskog zadrugarstva niti su prezentirani financijski podaci koji se odnose na poslovanje zadruga. Postavljeno je pitanje kako će se hrvatsko zadrugarstvo odrediti u odnosu na  pristup zadrugama u EU. Izneseno je i stajalište da ovaj prijedlog nema potrebne analize koje su neophodne za njegovo donošenje te da se država  mora odrediti želi li upravljati zadrugarstvom ili će to prepustiti samim zadrugama.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da postojeći Hrvatski savez zadruga okuplja svih 1200 zadruga registriranih u Republici Hrvatskoj  bez razrađenih kriterija o njihovoj povezanosti. Pojasnio je da su zadružni savezi bili uključeni u pripremu ovoga Zakona te da ukoliko to zadruge žele mogu plaćati članarinu strukovnim  savezima. Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio zaključak kojim se odgađa glasanje o donošenju ovoga Zakona i naložio predlagatelju da uzevši u obzir provedenu raspravu i postavljena pitanja,  dostavi dodatne podatke potkrijepljene brojkama i analizama o zadrugarstvu u Republici Hrvatskoj.

Za 41. sjednicu Odbora predlagatelj je dostavio podatke koji sadržavaju glavne ciljeve Strategije razvoja zadrugarstva od 2014. do 2020. godine, stanje broja zadruga, zadrugara i zaposlenih u zadrugama  na dan 31. prosinca 2013. godine, podatke o energetskih zadrugama u Republici Hrvatskoj kao i osnovne podatke o broju zadruga i njihovim udjelima u gospodarstvu u Europskoj uniji i svijetu.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja je u odgovoru na postavljena pitanja izvijestio da se ovim Zakonom uspostavlja red u zadružnom sustavu kao i da zadružni savezi mogu i dalje funkcionirati po principu dobrovoljnog članstva. Pojasnio je da će zadružna strategija, koja se planira donijeti do kraja ove godine, biti osnova za donošenje novoga Zakona o zadrugama, koji će među ostalim olakšati i mogućnost povlačenja sredstava za razvoj zadrugarstva iz fondova Europske unije.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“odlučio  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Z A K O N A
O IZMJENAMA  I DOPUNAMA ZAKONA O ZADRUGAMA

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

      Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 21. svibnja 2014.  razmotrio je Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 16. travnja 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/14-12/16, Urbroj: 50301-05/16-14-9 od 15. svibnja 2014. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je imovina HBOR-a na dan 31. prosinca 2013. godine  iznosila  cca 26 milijardi kuna od čega se najveći dio odnosi na kredite bankama cca 14 milijardi, kredite ostalim korisnicima 8 milijardi te novčana sredstva i račune kod banaka cca 2 milijarde 100 milijuna kuna. Ukupne obveze iznosile su cca 17 milijardi kuna  a kapital 8 milijardi 800 milijuna kuna. U izvještajnoj godini neto dobit je iznosila 189 milijuna kuna dok je zadržana dobit i rezerve 2 milijarde 117 milijuna kuna. Krediti za investicije iznosili su 64% ukupnih kredita pri čemu je malim i srednjim poduzetnicima dodijeljeno 3,5 milijarde kuna kredita a hrvatskim izvoznicima 4,5 milijarde kuna. Istaknuto je da je HBOR u 2013. godini nastavio sa mjerama sniženja kamatnih stopa. Iznesen je podatak da je država tijekom 2013. godine uplatila u temeljni kapital HBOR-a 600 milijuna kuna tako da nedostaje još 900 milijuna kuna kako bi se došlo do predviđenih 7 milijardi kuna.  
    
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li su poslovne banke dužne pod istim uvjetima kao i HBOR u slučaju izravnog kreditiranja, odobriti kredit poduzetniku. Pri tome se misli na uvjete vezane za visinu kamatne stope, rok na koji je kredit odobren, ugovoreni grace period i potrebna osiguranja. Predstavnica predlagatelja odgovorila je potvrdno. U daljnjem tijeku rasprave izneseno je stajalište da je zabrinjavajuća činjenica da su plasmani HBOR-a u 2013. godini pali  oko 20%  te da će HBOR u budućnosti morati  izravno plasirati sredstva tj. preuzimati više rizika na sebe. Iznesen je i podatak da korisnici kredita u Hrvatskoj plaćaju duplo veću kamatnu stopu pa i više od inozemnih korisnika u domicilnim zemljama Europske unije, kao i da se čak i u zemljama Europske unije svega jedna trećina kredita plasira u gospodarstvo.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godinu.

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

      Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 21. svibnja 2014.  razmotrio je Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije u 2013. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/14-07/155, Urbroj: 50301-05/16-14-5  od 15. svibnja 2014. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je od strane HAMAG INVESTA u 2013. godini podržano 1,6 milijardi kuna investicija u sektoru malog i srednjeg poduzetništva i na taj način omogučeno otvaranje preko 1.600 novih radnih mjesta. U 2013. godini HAMAG INVEST odobrio je 410 jamstava, uključivši Pisma namjere, što je 69% više nego u prethodnoj godini kada su odobrena 243 jamstva. U izvještajnoj godini je odobreno jamstava u iznosu od 450.000,000 kuna, čime je osigurano 1,009 milijardi  kuna za nove kredite i 1,423 milijardi kuna za nove investicije. Najviše jamstava odobreno je Hrvatskog banci za obnovu i razvitak, Zagrebačkoj banci d.d. te Erste& Steiermarkische bank d.d.

Za mikrokreditiranje   poduzetnika osigurano je 2.100.000  kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 0,99% godišnje i rokom otplate od 5 godina uključujući poček od maksimalno 6 mjeseci dok je za jačanje poslovne konkurentnosti u 2013. godini je osigurano 72.209.000 kuna. Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je HAMAG INVEST u 2013. godini postao član Europskog udruženja uzajamnih jamstvenih institucija kao i da je Agencija potpisala sporazum o suradnji sa Europskim investicijskim fondom.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja odgovorio je na postavljena pitanja. Pojasnio je da  HAMAG priprema  novu organizacijsku shemu kako bi se uskladio sa svim promjenama vezanim za njegovo sadašnje poslovanje. Prilikom odobravanja kredita odnosno jamstava HAMAG uzima u obzir i dodatne kriterije u odnosu na kriterije koje uzimaju poslovne banke, kao što su zapošljavanje, utjecaj na proračun itd. Iz navedenog slijedi da se i procjena rizika radi na drugačiji  način od onoga kako to rade banke. Istaknuto je da su jamstva za likvidnost u 2013. godini bila vrlo visoka i da je njima sačuvano oko 2000 radnih mjesta. Na  postavljeno pitanje vezano za analizu efekata o tome koliko je država profitirala od svake uložene kune  trebat će pričekati 3 do 5 godina ovisno o  završecima programa.     

Nakon provedene rasprave Odbor je da 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti  slijedeći

 Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u 2013. godini.

         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

    Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39.sjednici održanoj  14. svibnja 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  27. ožujka 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom njegove odredbe usklađuju sa presudama Upravnog suda Republike Hrvatske iz 2006. i 2010. godine po kojima je postupak javnog nadmetanja koji se provodi po Zakonu o javnoj nabavi, neprocjenjivi predmet. Naime, uočeno je da se odvjetnicima isplaćuju veliki novčani iznosi na ime odvjetničkih usluga na ime naknade troškova. Presudama je izveden zaključak da nema utemeljenosti po kojoj je vrijednost žalbenog postupka vezana za dokumentaciju za nadmetanje  jednaka procijenjenoj vrijednosti nabave. U pogledu zastare primjenjivat će se odredbe prekršajnog zakona.

U raspravi je istaknuto kako je donošenje ovoga Zakona potrebno, ali je ukazano na formulaciju odredbe članka 1. predloženog teksta Zakona. Naime, prijedlogom Zakona se pokušava ograničiti troškove koji nastaju vođenjem postupka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave na način da se vrijednost predmeta žalbenog postupka definira neprocjenjivim predmetom. Time bi se, kada stranku u postupku zastupa odvjetnik, odredila fiksna naknada koju odvjetnik može naplatiti stranci, bez obzira na planiranu vrijednost nabave, a samim time i naknada koju stranka može potraživati od naručitelja javne nabave ukoliko uspije sa žalbom. Istaknuto je da je takvo rješenje dvojbeno jer utječe na odnos odvjetnika i stranke i kada taj odnos nije vezan uz potraživanje troškova od naručitelja, što ulazi u Ustavom zagarantiranu slobodu poduzetništva pa je predloženo da u postupku pred Državnom komisijom svaka stranka snosi svoje troškove postupka jer će  se time osigurati sloboda ugovaranja i odnosa između odvjetnika i stranke, uz istovremeno ograničavanje troškova postupka koji bi mogli teretiti naručitelja javne nabave.

Ujedno je ukazano i na potrebu  promjene Zakona o javnoj nabavi, kako bi se spriječilo podnošenje žalbi na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje na način da se odredi da je takva žalba dopuštena isključivo nakon što se zainteresirana osoba prethodno obratila naručitelju sa zahtjevom za ispravkom poziva na nadmetanje ili dokumentacije za nadmetanje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 2  glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39.sjednici održanoj  14. svibnja 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  27. ožujka 2014.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje gospodarski i pravni položaj ovlaštenih tijela  u zakonskom mjeriteljstvu, propisuju jasni opći i posebni uvjeti za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila, definiranju poslovi Državnog  zavoda za mjeriteljstvo, uređuje obveza polaganja mjeriteljskog ispita, pojačava zaštita korisnika mjerila putem strožih prekršajnih sankcija te osiguravaju preduvjeti za kadrovsko jačanje mjeriteljske inspekcije.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja odgovorio je na postavljena pitanja kako slijedi;
Ustrojstvo područnih jedinica Državnog zavoda za mjeriteljstvo  preneseno je u članak 6. ovoga Zakona iz Uredbe Vlade Republike Hrvatske o ustrojstvu Zavoda. Vezano uz izvore financiranja mjeriteljske djelatnosti o kojoj se govori o članku 45. ovoga Zakona istaknuto je da je proračun Zavoda prije dvije godine iznosio 19 milijuna kuna te da je Zavod imao 95 zaposlenih djelatnika. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da u Republici Hrvatskoj postoji sedam ovlaštenih registriranih osoba koje provode mjerenja. Istaknuto je da će javne i komunalne tvrtke moći same ovjeravati svoja mjerila kao i da komunalne tvrtke već imaju laboratorije za pripremu mjerila za ovjeru. Naknade za mjerenja biti  će propisana pravilnikom koji će donijeti ravnatelj Zavoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O MJERITELJSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11. travnja 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 1. Winnetoulanda Jasenice kao dijela „Zabavnog parka Pariževačka glavica“ u k.o. Jasenice, koji je  Vlada Republike Hrvatske dostavila ovom Odboru aktom od  26. ožujka 2014. Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.). Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene hoće li se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 944-17/11-01/20 Urbroj: 514-04-02-14-26, od 10. ožujka 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja zone 1. Winnetouland Jasenica kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske o konkretnom slučaju.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora ocijenili su da je potrebno jasnije obrazloženje o tome  tko će biti investitor i u čemu se očituje kulturni sadržaj ovoga projekta. Odgovoreno je da bi investitor trebala biti općina Jasenice, a da se kulturni sadržaj očituje u povezanosti lokaliteta Pariževačka glavica sa književnim djelom ''Winnetou'' i filmu snimljenom na lokalitetu.
 
U raspravi je sugerirano da ubuduće kao sastavni dio predmeta bude procjena utjecaja na okoliš u odnosu na prostorni plan kao i tekstualni dio pravomoćne lokacijske dozvole. U raspravi je konstatirano da je predmet mogućeg izvlaštenja nakon utvrđivanja interesa Republike Hrvatske privatno zemljište od  svega 426 m2, pa se postavlja pitanje da li je dobivena prethodna suglasnost od Hrvatskih šuma za izdvajanje zemljišta koje je upisano kao opće narodna imovina  (cca 15 hektara) iz šumske gospodarske osnove. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da se u postupku utvrđivanja interesa Republike Hrvatske ocjenjuje da li se njime ostvaruje svrha iz članka 1. Zakona o izvlaštenju, a nakon toga se provodi sam postupak izvlaštenja.

Zaključno, na temelju provedene rasprave Odbor jednoglasno smatra da nema zapreka za davanje pozitivnog prethodnog mišljenja u ovom predmetu te slijedom navedenog daje

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 1. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11. travnja 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 2. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  26. ožujka 2014. Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.). Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji  način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 944-17/11-01/21, Urbroj: 514-04-02-14-26, od 10. ožujka 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je  izgradnja  zone 2. Winnetouland Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora ocijenili su da je potrebno jasnije obrazloženje o tome tko će biti investitor i u čemu se očituje kulturni sadržaj ovoga projekta.  Odgovoreno je da bi investitor trebala biti općina Jasenice, a da se kulturni sadržaj očituje u povezanosti lokaliteta Pariževačka glavica sa književnim dijelom ''Winnetou'' i filmu snimljenom na lokalitetu.

U raspravi je sugerirano da ubuduće kao sastavni dio predmeta bude procjena utjecaja na okoliš u odnosu na prostorni plan kao i tekstualni dio pravomoćne lokacijske dozvole. U raspravi je konstatirano da je predmet mogućeg izvlaštenja nakon utvrđivanja interesa Republike Hrvatske privatno zemljište od svega 426 m2, pa se postavlja pitanje da li je dobivena prethodna suglasnost od Hrvatskih šuma za izdvajanje zemljišta koje je upisano kao opće narodna imovina (cca 15 hektara) iz šumske gospodarske osnove. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da se u postupku utvrđivanja interesa Republike Hrvatske ocjenjuje da li se njime ostvaruje svrha iz članka 1. Zakona o izvlaštenju, a nakon toga se provodi sam postupak izvlaštenja.

Zaključno, na temelju provedene rasprave Odbor jednoglasno smatra da nema zapreka za davanje pozitivnog prethodnog mišljena u ovom predmetu te slijedom navedenog daje

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 2. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11. travnja 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 3. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  26. ožujka 2014. Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.). Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 944-17/11-01/19, Urbroj: 514-04-02-14-26, od 10. ožujka 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja zone 3. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora ocijenili su da je potrebno jasnije obrazloženje o tome tko će biti investitori u čemu se očituje  kulturni sadržaj ovoga projekta. Odgovoreno je da bi investitor trebala biti općina Jasenice, a da se kulturni sadržaj očituje u povezanosti lokaliteta Pariževačka glavica sa književnim dijelom ''Winnetou'' i filmu snimljenom na lokalitetu.

U raspravi je sugerirano da ubuduće kao sastavni dio predmeta bude procjena utjecaja na okoliš u odnosu na prostorni plan kao i tekstualni dio pravomoćne lokacijske dozvole. U raspravi je konstatirano da je predmet mogućeg izvlaštenja nakon utvrđivanja interesa Republike Hrvatske privatno zemljište od svega 426 m2, pa se postavlja pitanje da li je dobivena prethodna suglasnost od Hrvatskih šuma za izdvajanje zemljišta koje je upisano kao opće narodna imovina (cca 15 hektara) iz šumske gospodarske osnove. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da se u postupku utvrđivanja interesa Republike Hrvatske ocjenjuje da li se njime ostvaruje svrha iz članka 1. Zakona o izvlaštenju, a nakon toga se provodi sam postupak izvlaštenja.

Zaključno, na temelju provedene rasprave Odbor  jednoglasno smatra da nema zapreka za davanje pozitivnog prethodnog mišljenja u ovom predmetu te slijedom navedenog  daje

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju zone 3. Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11.  travnja 2014.  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za rekonstrukciju dionice državne ceste D54 s priključkom na Winnnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice, koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  26. ožujka 2014. Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine br. 9/94.,35/94.,112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.). Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom Klasa: 944-17/11-01/18, Urbroj: 514-04-02-14-28, od 10. ožujka 2014. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 9. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je u utvrđivanju interesa Republike Hrvatske   rekonstrukcija dionice državne ceste D54 s priključkom na Winnetouland Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice. Vlada Republike Hrvatske da je sukladno članku 9. stavak 4. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora ocijenili su da je potrebno jasnije obrazloženje o tome tko će biti investitor i u čemu se očituje kulturni sadržaj ovoga projekta odgovoreno je da bi investitor trebala biti općina Jasenice, a da se kulturni sadržaj očituje u povezanosti lokaliteta Pariževačka glavica sa književnim dijelom „Winnetou“ i filmu snimljenom na lokalitetu.

U raspravi je sugerirano da ubuduće kao sastavni dio predmeta bude procjena utjecaja na okoliš u odnosu na prostorni plan kao i tekstualni dio pravomoćne lokacijske dozvole. U raspravi je konstatirano da je predmet mogućeg izvlaštenja nakon utvrđivanja interesa Republike Hrvatske privatno zemljište od svega 426 m2, pa se postavlja pitanje da li je dobivena prethodna suglasnost od Hrvatskih šuma za izdvajanje zemljišta koje je upisano kao opće narodna imovina (cca 15 hektara) iz šumske gospodarske osnove. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da se u postupku utvrđivanja interesa Republike Hrvatske ocjenjuje da li se njime ostvaruje svrha iz članka 1. Zakona o izvlaštenju, a nakon toga se provodi sam postupak izvlaštenja.

Zaključno, na temelju provedene rasprave Odbor  jednoglasno smatra da nema zapreka za davanje pozitivnog prethodnog mišljenja u ovom predmetu te slijedom navedenog jednoglasno daje

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za rekonstrukciju dionice državne ceste D54 s priključkom na Winnetoulanda Jasenice kao dijela ''Zabavnog parka Pariževačka glavica'' u k.o. Jasenice.

         
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37.sjednici održanoj 12.ožujka 2014.  razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. ožujka 2014. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ove izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. godinu sa projekcijama za 2015. i 2016 godinu kao i popratni dokumenti predlažu kako bi se usvojile preporuke Vijeća Europske unije o smanjenju postojećeg prekomjernog proračunskog manjka. Za ostvarenje navedenog cilja na prihodovnoj strani proračuna planirano je povećanje i to od 113,1 milijarda kuna na 117, 1 milijardu kuna  dok se rashodi sa 130,5 milijardi kuna povećavaju na 130,7 milijardi kuna. Navedeno će rezultirati manjkom državnog proračuna za 2014. godinu u iznosu od  13,6 milijardi kuna ili 4,1% bruto domaćeg proizvoda. Izvanproračunski korisnici bilježit će manjak od 0,4% proračuna dok će proračun jedinica lokalne samouprave ostati uravnotežen. Slijedom navedenog na nivou opće države manjak bi trebao iznositi 4,5% bruto domaćeg proizvoda  Sukladno planiranom manjku proračuna konsolidirane opće države i planovima za financiranje u 2014. godini očekuje se da će javni dug na kraju 2014. godine iznositi 69,5% bruto domaćeg proizvoda. Predložena fiskalna konsolidacija planirano će negativno utjecati na ekonomska kretanja tako da se u 2014. godini predviđa porast bruto domaćeg proizvoda od 0,2%. Glavni doprinos rastu planira se od izvoza roba i usluga i bruto investicija u fiksni kapital. Istodobno će zbog fiskalne konsolidacije doprinos državne potrošnje biti negativan što će se negativno odraziti  i na osobnu potrošnju. Fiskalnu konsolidaciju dodatno će otežavati i  nisko očekivani rast cijena.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva planirano je smanjenje od 220 milijuna kuna od čega se najviše odnosi na subvencije (172 milijuna kuna) i na materijalne rashode (52 milijuna kuna). Na poziciji Ministarstva poduzetništva i obrta planirano je smanjenje od 97 milijuna  kuna od čega se najviše odnosi na subvencije (55 milijuna kuna) i ostale rashode  (42 milijuna kuna).
   
U raspravi postavljeno  je pitanje da li će smanjenje sredstava za brodogradnju utjecati na ispunjenje preuzetih obveza. Uočeno je smanjenje stavki koje se odnose na jačanje konkurentnosti, razvoj energetskog sustava, poticanje proizvodnje biogoriva te poticanje zapošljavanja mladih. Predstavnik predlagatelja odgovorio je da će se obveze preuzete u brodogradnji ispuniti, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske imala uspješan program za poticanje prerađivačke industrije ali i naveo da je manje poticaja završilo u realnom sektoru nego u javnoj upravi. Na pitanje vezano za Brodosplit odgovoreno je da Državna riznica poštuje preuzete obveze te da svaki mjesec doznačuje Brodosplitu 40 milijuna kuna  ali i da uplata navedenog iznosa ovisi o dinamici poštivanja ugovorom preuzetih obveza Brodosplita.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e nj e

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014 godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu
 
         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37.sjednici održanoj 12.ožujka 2014.  razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od   5. ožujka 2014. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 36.sjednici održanoj 6.ožujka 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u Republici Hrvatskoj aktivno djeluje 196 poduzetničkih zona a u 27 je u tijeku gradnja objekata ili ishođenje dokumentacije za gradnju poslovnih objekata. U razdoblju od 2004. do 2012. godine Vlada Republike Hrvatske sufinancirala je izgradnju poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 687.936.352 kuna. Pojasnio je da je temeljem analiza u provedbi ovoga Zakona uočena potreba za dodatnim definiranjem kriterija za gospodarski opravdanu dodjelu zemljišta za navedenu svrhu kao i potreba za definiranjem osnovnih pitanja raspolaganja zemljištem u vlasništvu RH za izgradnju/proširenje poduzetničkih zona.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo zbog toga što usprkos uloženim sredstvima trećina poduzetničkih zona nije zaživjela.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 36.sjednici održanoj 6.ožujka 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2014.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao prijedlozima Regionalne organizacije zaštite potrošača iz Karlovca broj 64-14 od 3.ožujka 2014. godine te sa prijedlozima Hrvatskoga saveza udruga za zaštitu potrošača „Potrošač“ od 4. i 5. ožujka 2014 godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonom propisuje niz novina u svrhu zaštite potrošača te ujednačenja prava utvrđenih Direktivom 2011/83 EU. Tako se ovim zakonom, između ostaloga, predlaže obveza isticanja dviju cijena i to redovne i cijene važeće tijekom trajanja takvog oblika prodaje (npr. sniženja robe), sezonsko sniženje definira kao prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, ali najviše tri puta godišnje i to sa propisanim rokovima prodaje a propisuje se i obveza trgovcu koji pruža javnu uslugu da na računu mora istaknuti iznos neplaćenih dospjelih novčanih potraživanja za prethodna razdoblja. Zakonom se također uvodi zabrana pokretanja postupka prisilne naplate osporenih neplaćenih dospjelih novčanih potraživanja do okončanja sudskog ili izvansudskog postupka, te predlaže aktivnije uključivanje jedinica lokalne samouprave u provedbu politike zaštite potrošača.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na izostanak odredbe o sufinanciranju sporova pred sudovima časti iz Državnog proračuna te je predstavniku predlagatelja sugerirano da razmisli o brisanju suglasnosti ministra nadležnog za zaštitu potrošača prilikom donošenja odluke o troškovima u postupcima pred sudom časti HGK i HOK-a. Predloženo je da se uvede obveza postupka mirenja pred sudom časti HGK i HOK-a i za sporove male vrijednosti prema Zakonu o parničnom postupku, sve u cilju rasterećenja sudova. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da Republika Hrvatska ima godinu i pol za implementaciju Direktive o alternativnom rješavanju sporova, te da će navedenom Direktivom postupak mirenja pred sudovima časti biti usklađen sa pravnom praksom EU. U raspravi je također istaknuto da je nekada vrlo teško dokazati obmanu odnosno zabludu prilikom korištenja neke usluge na tržištu te je kao primjer navedeno upoznavanje korisnika kredita sa uvjetima kreditiranja. Upozoreno je da se u praksi ne primjenjuju odredbe važećeg Zakona koje pripisuju da se odvoz komunalnog otpada plaća po volumenu. Kao razlog je navedeno nedonošenje podzakonskih akata Republike Hrvatske te akata jedinica lokalne samouprave. Zaključno, svi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona i izrazili stajalište da je isti pozitivan iskorak u zaštiti prava potrošača.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35.sjednici održanoj 12. veljače 2014. razmotrio je Prijedlog Odluke o razrješenju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Prijedlog odluke o imenovanju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23.siječnja 2014. Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti

            donošenje

a) Odluke o razrješenju  članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
 
b) Odluke o imenovanju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35.sjednici održanoj 12.veljače 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o elektroničkom potpisu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  23. siječnja 2014. Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je cilj donošenja ove izmjene Zakona osiguravanje zakonskih uvjeta za provođenje inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona o elektroničkom potpisu i izbjegavanje pravnih praznina zbog ukidanja Državnog inspektorata od 1. siječnja 2014.godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ELEKTRONIČKOM POTPISU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35.sjednici održanoj 12.veljače 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2014. Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da ovaj Zakon ima  za  cilj sprječavanje svih oblika sive ekonomije i nelojalne tržišne utakmice. Uređuju se postojeći oblici trgovine i inspekcijskih poslova. Ovim Zakonom se među ostalome dopušta nositelju odnosno članu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prodaju vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica i na štandovima unutar trgovačkih centara te putem prodaje na daljinu.

U raspravi je istaknuto da ovaj Zakona olakšava trgovinu. Također je napomenuto da su kaznene odredbe zamijenjene prekršajnim odredbama. Minimalne prekršajne sankcije su smanjene i iznose 5.000 kuna,  a  prije su iznosile čak 50.000 kuna. Među ostalome je i cilj ovog Zakona sprječavanje zapečaćenje objekta. Ako se nepravilnosti kod rada u objektu uklone u roku od pet dana, objekt ostaje otvoren. Također je istaknuto da se člankom 14. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (članak 68. Zakona o trgovini) propisuju sankcije i da to predstavlja višestruko kažnjavanje za iste prekršaje. Slijedom navedenog zatraženo je da resorno ministarstvo izvijesti članove Odbora koliko je puta u proteklih godinu dana izrečena kazna od 30.000 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI  
        

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35.sjednici održanoj 12.veljače 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o elektroničkoj trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  23.siječnja 2014. Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je cilj donošenja ove izmjene Zakona osiguravanje zakonskih uvjeta za provođenje inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona o elektroničkoj trgovini i izbjegavanje pravnih praznina zbog ukidanja Državnog inspektorata od 1.siječnja 2014.godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35.sjednici održanoj 12.veljače 2014.  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  6.veljače 2014. Odbor je o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom predlaže da inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti provode turistički inspektori Ministarstva turizma umjesto gospodarskih inspektora Državnog inspektorata, koji je od 1.siječnja 2014. prestao raditi. Također se Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti više ne propisuje nadzor nad obavljanjem neregistrirane ugostiteljske djelatnosti koji sada pripada u nadležnost Ministarstva financija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 31. siječnja 2014., razmotrio je Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 10. prosinca 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Vlade Republike Hrvatske klasa 022-03/13-12/62, ur.broj:50301-05/16-14-13 od 16. siječnja 2014.

Uvodno, predstavnik predlagatelja izvjestio je da je u 2012.god. dodijeljeno 8.798,2 milijuna kuna državnih potpora, što iznosi 2,7 posto BDP-a  odnosno 7,4 posto  rashoda države. Potpore sektoru industrije i usluga  su u 2012. god. iznosile 5.255,5 milijuna kuna, što je 58,7 posto dodijeljenih potpora sa udjelom u BDP-u od 1,6 posto, dok su potpore u poljoprivredi i ribarstvu iznosile 3.542,7 milijuna kuna, što je 40,3, posto ukupno dodijeljenih potpora sa udjelom u BDP-u od 1,1 posto. Istaknuto je da je po prvi puta od 2004. god. smanjen iznos dodijeljenih potpora sektoru poljoprivrede i ribarstva i to za 16,5 posto u odnosu na 2011. god.Sveukupno gledajući i nadalje prevladavaju sektorske potpore s udjelom od 69,8 posto u odnosu na horizontalne s udjelom od 30,2 posto u ukupnim potporama. Najveći dio sektorskih potpora odnosi se na sektor prometa (1,595 mil. kuna), Hrvatsku radioteleviziju (1,195 mil. kuna) te brodogradnju ( 499,4 mil. kuna), koja bilježi trend smanjenja potpora u odnosu na predhodnu godinu. Najviše potpora unutar horizontalnih potpora dodijeljeno je malim i srednjim poduzetnicima( 713,3 mil. kuna), zapošljavanje ( 121,7 mil. kuna) te istraživanje i razvoj( 104,8 mil. kuna).Prema instrumentima potpore su najviše dodijeljivane kao subvencije (6.337,6 mil. kuna), jamstva ( 894 mil. kuna), porezne olakšice ( 760,1 mil. kuna) te povoljni krediti ( 604,8 mil. kuna). Regionalne potrpore iznosile su u 2012. god. 231,3 mil. kuna što predstavlja smanjenje od 42,7 posto u odnosu na predhodnu godinu.

Na postavljena pitanja, odgovoreno je da su potpore u brodogradnji znatno smanjene u odnosu na 2012. godinu, naročito jamstva kao instrument dodjele potpora. Pojašnjeno je da Europska komisija ocjenjuje restrukturiranje svakoga brodogradilišta kao i da su iznosi predviđeni za zaštitu okoliša, u odnosu na udio u BDP- u, u Republici Hrvatskoj manji od onih u većini zemalja Europske unije. Iznesena je i informacija da Hrvatska pošta daje popuste na svoje usluge selektivno i netransparentno.
Članovi odbora  podržali su ovo Izvješće ocijenivši ga temeljitim i kvalitetnim.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona, umjesto ukinutog Državnog inspektorata provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo. Zakonom se također predlaže brisanje odredbe koja se odnosi na planiranje i osiguravanje sredstava za plaćanje isporučene električne energije ugroženom kupcu, odnosno opskrbljivaču u okviru univerzalne usluge i to kada ugroženi kupac ne plaća opskrbljivaču električnu energiju u okviru te usluge.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlogu zakona o inspekcijama u gospodarstvu s Konačnim prijedlogom zakona,, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom objedinjuje model provođenja inspekcijskih poslova na način da se više od četrdeset inspekcija koje djeluju u RH, uključujući one koje je obavljao Državni inspektorat, objedinjuje u resornim ministarstvima. Sljedom navedenog poslove tržišne, elektroenergetske, rudarske,inspekcije opreme pod tlakom i gospodarenja otrovnim kemikalijama obavljat će Ministarstvo nadležno za gospodarstvo. Zakonom se uređuju i prava i obveze inspekcija u gospodarstvu, upravljanje inspekcijama, uvjeti za inspekcijski nadzor te prekršajna odgovornost.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jedoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 
 

Z A K O N A  O   INSPEKCIJAMA U GOSPODARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona,, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je  da se ovim Zakonom uvodi pojam opskrbljivač na veleprodajnom tržištu, koji prema propisanim uvjetima kupuje plin od proizvođača prirodnog plina na teritoriju RH, te ga po propisanim uvjetima prodaje opskrbljivačima u javnoj usluzi za potrebe kupaca iz kategorije kućanstva. Zakonom se također propisuju mehanizmi uvođenja obveze prodaje plina za pojedine energetske subjekte po reguliranim uvjetima kao i pravo prvenstva pri rezervaciji i raspodjeli kapaciteta sustava skladišta plina. Novina je i brisanje obveze tijela nadležnog za socijalnu skrb da planira i osigura sredstva za plaćanje plina ugroženom kupcu. Navedeno će biti propisano Uredbom o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog odnosno ugroženog kupca.

U raspravi je, na pitanje u kojem će se roku donijeti Uredba o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog odnosno ugroženog kupca, odgovoreno da se već radi na izradi navedene Uredbe. Također je postavljeno pitanje poduzimaju li se mjere u borbi protiv energetskog siromaštva, na što je dan potvrdan odgovor.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“)  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 
 

Z A K O N A O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom njegove odredbe usklađuju sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela kojim je Državni inspektorat ukinut 1. siječnja 2014. godine. Tako poslove nadzora istraživanja i eksploatacije ugljikovodika od Državnog inspektorata preuzima Ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O IZMJENAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom usklađuju odredbe vezane za uvjete dodjele potpora sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 800/2008 od 6. kolovoza 2008. godine.Osim navedenog Zakonom se uređuju uvjeti korištenja potpora za obrazovanje i izobrazbu od mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika. Utvrđena su i prava korisnika u slučaju ostverenja državne potpore za obrazovanje i izobrazbu po drugoj osnovi.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 
 

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom uklanjaju do sada uočene prepreke u postupku provedbe javne nabave za energetsku uslugu, a koje se prvenstveno odnose na potrebne kapacitete za provođenje postupka javne nabave za energetsku uslugu. Zakonom se mijenja provedbeno tijelo u postupku javne nabave za energetsku uslugu i to na način da poslove Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija preuzima Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Naime, navedena Agencija je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje ima ustrojenu Upravu za energetsku učinkovitost, strateško planiranje i međunarodnu suradnju i koja predlaže nacionalni program energetske učinkovitosti i planove za njegovu provedbu.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O IZMJENI ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom uređuje pitanje inspekcijskog nadzora u području opće sigurnosti proizvoda sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Slijedom navedenog inspekcijski nazdor nad provođenjem ovoga Zakona umjesto Državnog inspektorata obavljati će ministarstvo nadeležno za gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A  O IZMJENAMA ZAKONA O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da je zbog ukidanja Državnog inspektorata potrebno uskladiti ovaj  Zakon sa  Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O  IZMJENAMA  ZAKONA O RUDARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o strateškim robnim zalihama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je  da se ovim Zakonom poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba Zakona o strateškim robnim zalihama izuzimaju iz nadležnosti Državnog inspektorata.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O IZMJENI ZAKONA O STRATEŠKIM ROBNIM ZALIHAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom upravni nadzor nad njegovim provođenjem prenosi u nadležnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo. Navedeno je potrebno zbog stupanja na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim je sa 1. siječnja 2014. godine ukinut Državni inspektorat.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O  IZMJENAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom  njegove odredbe  usklađuju sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim se Državni inspektorat ukida sa 1. siječnja 2014. godine, a njegove poslove preuzima ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O  IZMJENAMA ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom uređuje pitanje inspekcijskog nadzora u području ocjenjivanja suglasnosti proizvoda sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Slijedom navedenog poslove koje je obavljao Državni inspektorat prenose se na ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O IZMJENI ZAKONA O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poredovanju u prometu nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom uređuje pitanje inspekcijskog nadzora u području posredovanja u prometu nekretninama sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Slijedom navedenog, poslove Državnog inspektorata u provedbi ovoga Zakona obavljati će nadležni inspektori uskladno posebnim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

Z A K O N A O IZMJENAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 22. siječnja 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovaj Zakon donosi zbog provedbe Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te da se njime stječu uvjeti za provođenje javnih nadmetanja za odabir najpovoljnijih ponuditelja za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

U raspravi je postavljeno pitanje nužnosti osnivanja ove Agencije, posebno uzevši u obzir da centralna baza podataka postoji u Agenciji za zaštitu okoliša. Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će Agencija imati nacionalnu bazu podataka neenergetskih i energetskih mineralnih sirovina te da se  ista osniva na rok od pet do sedam godina, koliko traje ciklus istraživanja ugljikovodika. Nakon navedenog roka Agencija će se preoblikovati u dioničko društvo. U raspravi je također navedeno nekoliko nomotehničkih primjedbi, a sugerirano je i da se Agencija obveže dostavljati izvješće o svom radu za prethodnu godinu osim Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru (članak 16. stavak 3.).

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova (5 „za“, 1 „protiv“ i 2 „suzdržana) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A
O   OSNIVANJU AGENCIJE ZA UGLJIKOVODIKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 13. prosinca 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim zakonom stvaraju uvjeti za opskrbu nafte i naftnih derivata po tržišnim principima, određuje obveza formiranja obveznih i operativnih zaliha nafte i naftnih derivata, propisuje postupak donošenja  Plana intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata, ovlasti Stručnog povjerenstva za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta naftom i naftnim derivatima te usklađuje djelatnost i predmet poslovanja Hrvatske agencije za naftu i naftne derivate, koja je rebalansom državnog proračuna za 2013. godinu uvrštena u proračun Ministarstva gospodarstva kao proračunski korisnik.

U raspravi koja je uslijedila razmatrane su  primjedbe Hrvatske gospodarske komore na članak 8. stavak 3.  i 4. i članak 16. stavak 8. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da u javnoj raspravi nije bilo primjedaba na spomenuti članak 8. stavak 3. a  traženo brisanje stavka 4. nije moguće usvojiti zbog usklađivanja sa Zakonom o trgovini. Vezano za članak 16. stavak 8. kojim se predlaže da se obvezne zalihe nafte i naftnih derivata mogu čuvati pod određenim uvjetima izvan teritorija Republike Hrvatske samo ukoliko na državnom području Republike Hrvatske nema dovoljno raspoloživih kapaciteta, predstavnik predlagatelja pojasnio je da će tijekom ove godine JANAF moći  uskladištiti 80% obvezne zalihe nafte i naftnih derivata dok će ostatak uskladištenja uvjetovati tržište. Također je izvjestio da je do sada HANDA objavila 5 natječaja za obvezno uskladištenje zaliha nafte i naftnih derivata na koje se nitko iz Republike Hrvatske nije javio.

U raspravi na Odboru uočena je greška  u tablici koja se odnosi na primjedbu Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske o neprihvatljivosti različitog formiranja cijena nafte i naftnih derivata na različitim područjima Republike Hrvatske, jer u tablici stoji  da je primjedba prihvaćena a zapravo nije. Članovi Odbora izrazili su bojazan da će primjena ovoga zakona izazvati postupno ali i značajno povišenje cijena nafte i naftnih derivata, što će se  prvenstveno odraziti na građane.        

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  6 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

         Z A K O N A O   TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26.studenog  2013., razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  14.studenog 2013. godine.

Odbor je, temeljem članka  Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu o izmjenama i dopunama Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Prijedlog  proračuna za 2013. godinu temeljen na gospodarskom rastu od 0,7%. Međutim, zbog nepovoljnih ekonomskih kretanja u međunarodnom okruženju te sporije dinamike investicija javnog sektora, ostvaren je niži ekonomski rast. Temeljem navedenoga, makroekonomske projekcije za 2013. godinu korigirane su naniže u odnosu na predviđanja s početka ove godine.

Prema novom planu, ukupni prihodi iznose 110,5 milijarde kuna što predstavlja smanjenje od 2,9 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. Od toga prihodi poslovanja iznose 110,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 268,3 milijuna kuna. Predloženi ukupni rashodi povećavaju se sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna, odnosno za 3,2 milijardi kuna.

Rashodi poslovanja povećavaju se za 3,58 milijardi kuna i iznose 125,0 milijardi kuna. Najznačajnija povećanja odnose se na rashode za zaposlene u iznosu od 21,8 milijarde kuna, koje se povećavaju za 5,1% u odnosu na plan te naknade građanima i kućanstvima u iznosu od 67,6 milijardi kuna što je za 5,7% više nego prvotni plan.

Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 110,5 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 126,8 milijarde kuna, planira se  povećanje ukupnog manjka državnog proračuna s 10,2 milijarde kuna  na razinu od 16,3 milijardi kuna ili 4,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2013. godinu. Novim planom za 2013. godinu ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države projiciran je na razini od 5,5% bruto domaćeg proizvoda. Time će manjak državnog proračuna iznositi 4,8% BDP-a, a izvanproračunskih korisnika 0,6% BDP-a, što je za 0,2 postotna boda više u odnosu na prvotni plan. Jedinice lokalne države imat će uravnotežen proračun.

Na poziciji Ministarstva gospodarstvo predviđeno je smanjenje od 300 milijuna kuna od čega se najviše odnosi na restrukturiranje brodogradnje (237 milijuna kuna)te na Hrvatsku agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivate ( 95 milijuna kuna).

Na poziciji Ministarstva poduzetništva i obrta predviđeno je smanjenje od 139 milijuna kuna od čega se najviše odnosi na ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju ( 100 milijuna kuna).

U Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu naglašeno je da je povećanje proračunskog manjka prvenstveno rezultat troškova restrukturiranje zdravstva, saniranja brodogradnje i troškova koja proizlaze iz članstva EU-a.

U raspravi koja je uslijedila  postavljeno je pitanje na što se točno odnosi povećanje stavke za proizvodnju biogoriva u iznosu od 44 milijuna kuna, da li će se nastaviti proces sanacije  “Brodotrogira”, kakva su očekivanja gospodarskog rasta odnosno pada za treći kvartal ove godine te na koji način će se osigurati gospodarski rast. Istaknuto je da Državni zavod za statistiku svoja izvješća objavljuje prekasno i da su ona za protekle tri godine morala biti revidirana. Konstatirano je da  proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva unutarnjih poslova prelazi planirani limit dok su ostala ministarstva poslovala unutar planiranog. Također je konstatirano da su mala i srednja poduzeća dobila 100 milijuna kuna manje od planiranog te da su sredstva za HAND-u  manja u iznosu od 150 milijuna kuna. Fondovi gospodarske suradnje pokazali su se neučinkovitima a istaknuto je da je njihova primarna funkcija očuvanje radnih mjesta. Glavni razlog rebalansa ovoga proračuna su smanjenje doprinosa i povećanje proračuna za Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta i Ministarstvo unutarnjih poslova.      

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio  Hrvatskome saboru predložiti  d o n o š e n j e

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU
 
te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013.;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godine;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Igor Rađenović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. studenoga 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim zakonom mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je s 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

          Z A K O N A  
O   IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

       Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26.studenog 2013., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenog 2013. godine.

Odbor je, temeljem članka Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je ovaj proračun rezultat potrebe pokretanja održivog ekonomskog rasta i brze konsolidacije javnih financija.Prijedlog državnog proračuna za 2014-2016 se temelji na makroekonomskim projekcijama koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije kao i ubrzavanje investicijskog ciklusa prvenstveno javnih poduzeća.

Rashodovna strana proračuna za 2014. planirana je u iznosu od 130,5 milijarde kuna,dok je prihodovna strana planirana u iznosu od 113,1 milijardi kuna . Time će deficit proračuna za 2014.godinu iznositi 17,4 mlrd kuna. Planirani rashodi proračuna za 2014. godinu veći su za 5,6% u odnosu na prethodnu godinu, što je u najvećem dijelu rezultat financijskih davanja za članstvo u Europskoj uniji koje uključuju uplate u EU proračun (1,8 mlrd kuna), ulaganja kroz nacionalno sufinanciranje EU projekata (2,4 mlrd kuna) te troškove financiranja visokog javnog duga. Procjenjuje se da će troškovi članstva u EU trajno povećati proračunske rashode za 2% BDP-a. Troškovi se također povećavaju zbog rashoda za kamate u iznosu od 1,5 mlrd kuna te zbog povećanja rashoda za zaposlene u iznosu od 734 mlrd kuna.Ukupni proračunski prihodi za 2014. godinu planirani su u iznosu od 113,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijardi kuna a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 262,5 milijuna kuna.U strukturi prihoda na poreze se odnosi 66,2 milijarde kuna a na doprinose 37,6 milijardi kuna.

Planirani deficit državnoga proračuna za 2014. godinu iznosi 5,0% BDP-a, dok se 0,5% odnosi se na izvanproračunska korisnike, iz čega priozlazi ukupni manjak proračuna opće države od 5,5% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun.

U raspravi je istaknuto da će većina planiranih ušteda imati učinak u 2015. i 2016. godini. Cilj ovoga proračuna je razvoj i jačanje industrije tako da je plan od 120 milijuna kuna u 2013. godini povećan u 2014. godini na 150, u 2015. na 180 a u 2016. na 200 milijuna kuna. U 2015. i 2016. godini nije predviđen rad fondova gospodarske suradnje. Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca iznio je stajalište da ovaj proračun ne uključuje nužne reforme, da planirani troškovi ostaju isti a prihodi padaju, da se broj zaposlenih neće povećavati a ocijenio je i lošim činjenicu što Ministarstvo gospodarstva smanjuje planirani proračun a Ministarstvo zdravlja povećava. Također je istaknuo da nepoznanica što će se događati slijedeće godine nije dobra za gospodarstvo, te da neizvjesnost vezana za porez na nekretnine ne pridonosi gospodarskom uravnoteženju.

Većina članova Odbora ocijenila je ovaj proračun realnim i poticajnim za izlazak iz postojeće recesije.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Igor Rađenović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. studenoga 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje jamstava,upravljanje državnom imovinom, upravljanje državnim dugom, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu , korištenje proračunske zalihe i drugo.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova“za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. studenoga 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da će ovaj Zakon omogućiti nastavak poslovanja u slobodnim zonama zbog njegove usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Zakonom se uređuje nadležnost i nazivi tijela državne uprave sukladno posebnim propisima, detaljnjije propisuju rokovi za plaćanje naknade za koncesiju kao i dostavu dokumentacije te usklađuju odredbe Zakona vezane za upravljanje i obavljanje djelatnosti u zoni u dijelu koji se odnosi na carinski nadzor robe sa carinskim propisima koji se primjenjuju nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ovim se Zakonom također uređuje produženje koncesije na zahtjev osnivača zone i odustanak od koncesije na zahtjev korisnika.

U raspravi je sugerirano da se u članku 26. treba precizirati da traženi podaci moraju služiti isključivo za izvješće o poslovanju.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O SLOBODNIM ZONAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. studenoga 2013., razmotrio je Izvješće o slobodnim zonama za 2011. i 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da su slobodne zone instrument gospodarske politike Republike Hrvatske te da utječu na povećanje ulaganja izvoza, zaposlenosti i ravnomjerniji regionalni razvoj. U 13 slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2012. godini poslovalo je 234 korisnika koji su ukupno zapošljavali 7.931 radnika što je 9% manje zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Korisnici slobodnih zona većinom su mali i srednji poduzetnici sa prosječno 34 zaposlena. Naglašeno je da udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika iznosi 72,5%. Temeljem podataka pravnih osoba koje upravljaju slobodnim zonama u 2012. godini ostvareno je 5,71 milijardu kuna prihoda, što je 2,3% više nego u 2011. godini, te je ostvareno 649,5 milijuna kuna dobiti, što je 7,5% više nego u prethodnoj godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o slobodnim zonama za 2011. i 2012. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 20. studenoga 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao sa amandmanima Hrvatske obrtničke komore na Konačni prijedlog zakona o obrtu od 13. studenoga 2013 godine i primjedbama Udruženja Grada Zagreba od 15. studenoga 2103. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje odgovornost obrtnika za njegove obveze koje nastaju u obavljanju obrta na način propisan Ovršnim zakonom te Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 15. srpnja 2010. godine. Zakonom je također propisana reforma sustava Hrvatske obrtničke komore kojoj je cilj povezivanje i kontrola usluga Komore, sukladno njenim javnim ovlastima. Predviđen je i prijenos obrta na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu, te ukidanje liste djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje. Precizirani su razlozi prestanka obrta po sili zakona, institut pomaganja članova obiteljskog kućanstva obrtniku kao i obrazovanje i osposobljanje za obavljanje vezanih obrta.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora podržala je ovaj zakonski prijedlog zbog njegova doprinosa zadržavanju radnih mjesta. Ukazano je da jednice lokalne samouprave potiču opstanak određenih vrsta obrta i to u vidu novčane pomoći u iznosu do 10 tisuća kuna godišnje kao i da novčano potiču školovanje polaznika određenih obrta. Izražena je i rezerva na propisano smanjenje komorskog doprinosa te predloženo postupno smanjenje dopronosa u roku 3 godine . Ukazano je na potrebu smanjivanje parafiskalnih nameta kao i na potrebu transformacije HOK-a. Izneseno je i stajalište po kojem bi trebalo uvesti minimalnu članarinu a u slučaju postojanja interesa obrtnika za usluge komorskog sustava, ona bi mogla biti i viša. Predstavnik HOK-a pojasnio je da će proračun HOK-a od 26 milijuna kuna od 1. siječnja 2013. pasti na 11 milijuna kuna.Na bazi 80 tisuća obrtnika u Republici Hrvatskoj koji imaju prosječni prihod od 300 tisuća kuna i 1,4 zaposlenog, proračun cijelog obrtničkog sustava trebao bi iznositi cca 44 milijuna kuna. Slijedom navedenog doprinos za HOK po obrtniku iznosit će 18 kuna mjesečno što je neznatno više od troškova hladnog pogona koji iznose 14 kuna mjesečno po obrtniku. Istaknuo je da trgovačko društvo i obrtnik moraju biti na tržištu u jednakopravnom položaju, što se po njegovom mišljenju ovim Zakonom ne postiže. Posebno važnim je ocjenio prijedlog HOK-a po kojem bi smanjenje komorskog doprinosa umjesto 2% osnovnog osobnog odbitka trebalo iznositi 3% kao i stupanje na snagu ovoga Zakona, koji bi se trebalo odgoditi do 1. siječnja 2015. godine.

U svom odgovoru, predstavnik Vlade istaknuo je da ni jedna komora u Republici Hrvatskoj ne može imati zagarantirani prihod. Ukazao je da obrtnički sustav može dodatno ostvarivati 42 milijuna kuna prihoda uz 44 milijuna kuna prihoda iz doprinosa odnosno članarina što ukupno čini preko 80 milijuna kuna prihoda godišnje. Također je iznio podatak da se do sada 40% prihoda u komorskom sustavu odnosilo na plaće kao i da dosadašnji dug neplaćenih poreza i doprinosa, koji se u jednom dijelu može i naplatiti iznosi oko 300 milijuna kuna. Cilj ovoga Zakona je rasterećenje obrtnika i pružanje kvalitetnih obrtničkih usluga. Na pitanje zašto članovi trgovačkih društava ne moraju u određenom slučaju imati položene stručne ispite a obrtnici moraju, odgovoreno je da tomu nije tako te da je navedeno pitanje djelatnosti koje su regulirane drugim zakonima.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 4 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A  O  O B R T U

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2013.,razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnim potporama s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je  da je ovim Zakonom propisana obveza Agencije za zaštitu  tržišnog natjecanja na izradu godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2012. godinu kao i obveza davatelja državne potpore na objavu programa  državnih potpora na svojoj internoj stranici. Zakonom je naglašena ovlast Ministarstva financija u izradi nacrta smjernica politike državnih potpora kao i suradnja sa tijelima državne uprave i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

              Z A K O N A
O  IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O  DRŽAVNIM POTPORAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj  6.studenoga 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je u 2012. godini  u Republici Hrvatskoj sklopljeno ugovora o javnoj nabavi u ukupnoj vrijednosti od cca 40 milijardi kuna uključivo PDV, iz čega je vidljiv značaj javne nabave u gospodarstvu Republike Hrvatske. Uvažavajući navedeno pokazalo se nužnim izvršiti izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, tako da je ovim Zakonom povećan prag za procijenjenu vrijednost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi i to na 200 tisuća kuna za robe i usluge te 500 tisuća kuna za radove. Zakonom se otvara mogućnost zajedničke nabave putem središnjeg tijela  za javnu nabavu osnovanog u drugoj državi članici Europske unije, omogućava pod određenim uvjetima sudjelovanje u postupcima javne nabave ponuditeljima ili natjecateljima koji su u postupku predstečajne nagodbe, uređuje pitanje utvrđivanja ukupne cijene izvedenih radova u graditeljstvu u skladu s poslovnim običajima i uzancama te redefinira naknada za pokretanje žalbenog postupka.

U raspravi koja je uslijedila ocijenjeno je upitnim rješenje iz zakona po kojem  tvrtke koje su u postupku predstečajne nagodbe mogu sudjelovati u postupku javne nabave iako imaju  neriješena porezna dugovanja prema državi. Istaknuto je da smisao predstečajne nagodbe treba biti razvrstavanje tvrtki na one koje će po njenom završetku  i dalje poslovati i na one koje će propasti. Iznesen je prijedlog po kojem u Zakon treba ugraditi mogućnost korištenja Internet bankarstva prilikom uplate jamstva. Na navedenu primjedbu predstavnik predlagatelja odgovorio je da naručitelj odlučuje o vrsti jamstva te da će navedena problematika biti detaljnije riješena budućim izmjenama Zakona. Također je iznesen prijedlog po kojem treba jasnije definirati parametre kako ocjeniti i odlučiti po kriteriju optimalne ponude kao i primjedba vezana za nelojalnu konkurenciju jedinica lokalne samouprave i uprave u odnosu na tvrtke i obrtnike. Naime, jedinice lokalne samouprave mogu poslove dodjeljivati bez natječaja u slučajevima propisanim Zakonom. Naglašena je potreba razrade detaljnijih kriterija za sudjelovanje u javnoj nabavi. Ocijenjeno je upitnim povećanje praga za nabavu roba i usluga kao i za nabavu radova. Primjedba je iznijeta i na visinu naknade za pokretanje žalbenog postupka a sugerirano je i pronalaženje modela koji će ukazati na one žalitelje koji ulažu žalbu bez opravdanog razloga a zbog odugovlačenja postupka. Većina članova Odbora iznijela je stajalište po kojem ovaj Zakon treba uputiti u proceduru prvoga čitanja kako bi u dva odvojena čitanja dobili što je moguće kvalitetniji zakon.      

Nakon provedene rasprave Odbor nije odlučio o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona jer su mišljenja članova Odbora ostala podijeljena (5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“)

Sa 9 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ Odbor je donio slijedeći 

             Z A K  LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku da se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona provede rasprava u  prvom čitanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

        Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. listopada 2013.,  razmotrio je Konačni prijedlog o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 11. listopada 2013. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da ovaj Zakon predstavlja   temelj brzog pokretanja investicijskog ciklusa kao važnog pokretača rasta i razvoja gospodarstva u Rebublici Hrvatskoj. Zakon je ujedno instrument ubrzanja procesa ishođenja dokumentacije za ostvarivanje javnih i privatnih projekata od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonom se propisuju kriteriji i postupak  za utvrđivanje strateških investicija u Republici Hrvatskoj te raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, davanje koncesija i izdavanje upravnih akata u vezi sa provedbom strateških projekata, obveze investitora i dinamiku njihova izvršavanja, obveze koje državna, područna (regionalna) i lokalna tijela preuzimaju itd. Osnovni ciljevi koji se žele postići usvajanjem ovoga Zakona su postizanje brže i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, povećanje zaposlenosti, poboljšanje uvjeta za proizvodnju te uvođenje i razvoj novih tehnologija. Predstavnik predlagatelja je izvjestio da je o ovom zakonskom prijedlogu provedena javna rasprava u trajanju od 30 dana te se  osvrnuo na razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja predviđena  prijedlogom ovoga Zakona iz prvog čitanja.

Obrazlažući mišljenje Hrvatske gospodarske komore predstavnica komore izvjestila je članove Odbora da Hrvatska gospodarska komora podržava donošenje ovoga Zakona ali i iznijela primjedbu na članak 8. i 9. Zakona. Naime, iz navedenih članaka nije jasno tko donosi odluku o proglašenju određenog projekta strateškim, dali je to Ministarstvo nadležno za gospodarstvo ili Povjerenstvo. Također, Zakon nije predvidio mogućnost izjašnjavanja o strateškom projektu resornih ministarstava, (prometa, turizma, poljoprivrede itd) prije sjednice Povjerenstva iz čega proizlazi da se resorni ministar tek na sjednici Povjerenstva upoznaje sa projektom. U svom odgovoru predstavnik predlagatelja pojasnio je da je člankom 8. stavak 8. točka 3. propisano da Povjerenstvo predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o proglašenju strateškog projekta. U daljnjem tijeku rasprave izneseno je mišljenje da se ovim Zakonom određeni broj pravnih subjekata stavlja u povoljniji položaj kao i da u slučaju kvalitetne reforme državne uprave ovaj Zakon ne bi trebao biti donesen. Također je izneseno stajalište po kojem bi o tome što je strateška investicija trebao odlučivati isključivo Hrvatski sabor. Predstavnica Zelene akcije istaknula je da su rokovi za ishođenje dozvole za pripremu  strateškog projekta kao i obradu zahtjeva kratki pa je i rok od 15 dana vezan za mišljenje o utjecaju na okoliš relativno kratak.

Većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona ocjenjujući ga potrebnim i nužnim za pokretanje investicijskog ciklusa. U završnom dijelu rasprave predstavnik predlagatelja  pojasnio je da će donošenjem ovoga Zakona svi projekti, pa i oni koji bi mogli na bilo koji način  biti favorizirani ili blokirani, postati transparentni.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

             Z A K O N A
O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    

     Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27.sjednici održanoj 27. rujna 2013., razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 10. lipnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/13-12/29 od 11. srpnja 2013. godine.

U uvodnom izlaganju predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja izvjestila je da je Agencija u izvještajnoj godini bila usredotočena na sankcioniranje zabranjenih sporazuma (kartela), utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, jačanju svoje nadzorne uloge putem vođenja postupaka te donošenja odluka u predmetima koje imaju značajan utjecaj na gospodarstvo i potrošače.

Istaknuto je preventivno djelovanje Agencije putem brojnih komunikacijskih aktivnosti kao i davanje mišljenja Agencije u izradi nužnih izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva na području zaštite tržišnog natjecaja i državnih potpora. Cilj Agencije je među inim osigurati praćenje učinkovitosti dodjeljenih državnih potpora kao i transparentan rad putem objave odluka i stručnih mišljenja te informacija o aktivnostima rada Agencije. Agencija je na području državnih potpora imala 42% više predmeta nego u 2011. godini, a ukupan broj rješenih predmeta u 2012. godini iznosio je 395 predmeta. Protiv odluka Agencije podneseno je 43 tužbe od kojih nijedna nije uvažena. Rad Agencije ocjenila je Europska komisija davši ocjenu da je Agencija u potpunosti operativno i funkcionalno neovisna te da svoje zadaće izvršava u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi.

U raspravi koja je uslijedila, na pitanje vezano za razloge uvođenja zamjenskih davatelja poštanskih usluga u Zakon o poštanskim uslugama, odgovoreno je da je važeći Zakon o poštanskim uslugama usklađen sa europskom Direktivom. Također je pojašnjeno da univerzalnu poštansku uslugu pruža isključivo hrvatski operater a to je Hrvatska pošta, koja između ostaloga pod određenim uvjetima ima pravo i na državne potpore.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27.sjednici održanoj 27. rujna 2013., razmotrio je Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2012. godinu i ostvarivanje proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 28. lipnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Za raspravu, Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/13-07/172 od 19. rujna 2013. godine.

Uvodno izlaganje podnio je predsjednik Upravnog vijeća HERA-e. Naglasio je da je ovo izvješće statistika praćenja podataka ali da ono prvenstveno služi za prepoznavanje trendova u energetskom sektoru. Pojasnio je da je novim Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti pojačana samostalnost HERA-e ali i propisana njena veća odgovornost na tržištu. U svom radu HERA primjenjuje 51 podzakonski propis te prati energetsku dinamiku na europskom tržištu. Govoreći o elektroenergiji istaknuto je da ona bilježi nagli skok u prvoj polovini 2013. godine i to zbog otvaranja tržišta koje među inim postaje sve veći faktor u davanju usluga kućanstvima. Što se plina tiče, ovaj energent se može kupovati po povoljnijim uvjetima nego u 2012. godini pri čemu HERA ima zadaću komunikacije sa dobavljačima energije i građanstvom. Izvjestio je da električna energija i plin nisu imali poteškoća u distribuciji tijekom 2012. godine. kao i da su sustavi poticaja za obnovljive izvore energije takvi da kupci konvencionalnih energija potiču izgradnju obnovljivih izvora energije. Istaknuta je kompliciranost rada HERA-e kao i njena obveza tumačenja onoga što radi svim subjektima na energetskom tržištu.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je mišljenje da bi Vlada RH trebala izvijestiti Hrvatski sabor o provedbi energetske strategije iz 2009. godine nakon čega bi se utvrdile nove energetske smjernice uvažavajući promjenjene okolnosti na energetskom tržištu. Istaknuto je da Hrvatska ima problem sa perifernom opskrbom zbog slabih perifernih napona. Također je istaknuto da unutar HEP-a treba razdvojiti opskrbu od mreže.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prima se na znanje Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2012. godinu i ostvarivanje proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2012.godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2013., razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2012. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2013.godine.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je u 2012. godini Ravnateljstvo ostvarilo prihode i primitke u iznosu od 28 milijuna 533 tisuće kuna dok su rashodi iznosili 45 milijuna 735 tisuća kuna ,čime je ostvaren manjak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 17 milijuna 202 tisuće kuna. Kako se navedeni manjak pokriva sa prenesenim viškom prihoda i primitka iz ranijih godina u iznosu od 26 milijuna 341 tisuća kunu, ukupni višak prihoda i primitaka iznosi 9 milijuna 138 tisuća kuna. Govoreći o strukturi potraživanja izneseno je da su ukupna potraživanja na dan 31. prosinca 2012. godine 383 milijuna 351 tisuću kuna što je manje za 9,89% u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi potraživanja najveće stavke su zatezne kamate (1/3), kratkoročna potraživanja od kupaca (1/3) te potraživanja po cesijama. Sveukupna vrijednost robnih zaliha na dan 31. prosinca 2012. godine iznosila je 333 milijuna 46 tisuća kuna a vrijednost skladišta 114 milijuna 59 tisuća kuna. Najveći dio robnih zaliha čine strateške robne zalihe – iskazano u novčanoj vrijednosti 328 milijuna 850 tisuća kuna.

U raspravi je istaknuto da će se iduće godine predložiti promjena bilance kao i izmjena Zakona o robnim zalihama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2012. godinu, s financijskim pokazateljima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom ispravljaju nomotehnički propusti u članku koji uređuje plaću članova Državne komisije propisujući ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da uz koeficijent utvrđuje i osnovicu za izračun plaće, mijenja uvjet za imenovanje članova Državne komisije koji se odnosi na broj godina radnog iskustva potrebnog za imenovanje te Vladi Republike Hrvatske omogućava da i prije isteka mandata, u kraćem roku od 60 dana, predloži Hrvatskom saboru imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.

U raspravi je postavljeno pitanje koji su razlozi za promjenu uvjeta za imenovanje predsjednika i članova komisije, da li je to potreba da veći broj ljudi ispunjava uvjete iz natječaja ili je razlog smanjenje opsega posla. Odgovoreno je da se važeća pravila za vođenje postupka javne nabave primjenjuju od 2008.godine te da se ovim izmjenama povećava broj ljudi koji mogu konkurirati na ova radna mjesta.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 20. rujna 2013., razmotrio je Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2012. godinu, te Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 21/10), dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 21. lipnja 2013. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Godišnjem izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odboru je dostavljeno mišljenje Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/13-12/33, Urbroj: 50301-05/20-13-25 od 22. kolovoza 2013. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljem tekstu: Državna komisija) pojasnila je da je rad Državne komisije u postupcima javne nabave, koja u širem smislu obuhvaća područje javne nabave, koncesija i javno privatnog partnerstva, transparentan, te da se sve relevantne informacije vezane za rad Državne komisije kao i upute o žalbenom postupku nalaze na službenim internetskim stranicama Državne komisije.

Govoreći o predmetima istaknuto je da je u 2012. godini Državna komisija zaprimila 2030 predmeta na koje je uloženo 1728 žalbi. Državna komisija je u 2012. godini riješila 1867 predmeta (cca 92% u odnosu na zaprimljene predmete). Najveći broj žalbi -1385- odnosi se na odluke Državne komisije dok se 291 odnosi na objavu i dokumentaciju za nadmetanje. Od svukupnog broja zaprimljenih žalbi u 2012. godini 52 se odnose na koncesije, dok na projekte javnog privatnog partnerstva nije bilo žalbi. Gledajući po strukturi podnositelja najviše su žalbi uložila trgovačka društva - 1605 . Od uloženih žalbi 31,64% su odbijene, 31,18% odbačene, 22,04% su usvojene dok je u 12% obustavljen postupak. Prema predmetu nabave 39,24% žalbi odnosi se na usluge, 39,12% na robe a 21,1% na radove.Od dana kompletiranja predmeta do donošenje odluke po žalbi prosječno je prošlo 20 dana, a od dana zaprimanja predmeta do donošenja odluke 59 dana. Na odluke Državne komisije u 2012. godini je uložena 87 tužbi od čega su svega 3 usvojene zbog merituma stvari.

Ukupan iznos procjenjene vrijednosti javne nabave u 2012. godini iznosio je 11 milijardi 555 milijuna i 556 tisuća kuna.

U raspravi koja je uslijedila, na postavljeno pitanje vezano za efekte nedavno donesenih izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi u cilju pojednostavljenja postupka kao i smanjenja broja uloženih žalbi zbog formalnih razloga, predstavnica Državne komisije je pojasnila da zbog gospodarske situacije i jake konkurencije nije realno očekivati smanjenje broja žalbi u odnosu na dosadašnja razdoblja. Također je izneseno mišljenje da zbog važnosti javne nabave za društvo u cijelini sama komisija treba biti sastavljena od stručnih ljudi i po potrebi pojačana novim djelatnicima.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2012. godinu te Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 26.sjednici održanoj 20. rujna 2013., razmotrio je Prijedlog odluke o imenovanju zamjenika predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013.godine.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) „sudržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

O D L U K E

o imenovanju zamjenika predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 26.sjednici održanoj 20. rujna 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odboru su dostavljene primjedbe i prijedlozi Udruge za ruralni razvoj Hrvatske te mišljenje Hrvatske gospodarske komore.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da su osnovni ciljevi donošenja ovoga Zakona uključivanje subjekata malog gospodarstva u tržišno poslovanje te ulazak na međunarodna tržišta, stvaranje preduvjeta za ekološku proizvodnju te razvoj temeljen na novim tehnologijama, veća gospodarska aktivnost u slabije naseljenim i ruralnim područjima te poboljšanje ustroja i funkcioniranja zadružnog sustava. Pojasnio je da je zadruga pravna osoba sui generis čiji cilj nije isključivo stjecanje profita nego ostvarenje koristi i interesa njenih članova kao i lokalne zajednice na čijem području obavlja svoju djelatnost. U Republici Hrvatskoj je registrirano 1.100 zadruga sa 19.300 zadrugara te 2.700 zaposlenih. 40 % zadruga je usmjereno na poljoprivredu i šumarstvo.

U raspravi koja je uslijedila predstavnica HGK-e komore je iznijela primjedbe na ovaj zakonski prijedlog, konkretno na članak 3. stavak 2. ovoga Prijedloga zakona u kojem stoji da članovi zadruge mogu obavljati djelatnosti zadruge osobnim radom bez zasnivanja radnog odnosa. Predstavnik predlagatelja je prihvatio ovu primjedbu te pojasnio da će se Zakonom o povremenim poslovima propisati situacije kao što je ova te da će se navedenim Zakonom omogućiti lakše zapošljavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZADRUGAMA

sa sljedećim amandmanom:

U članku 3. stavak 2. rečenica „ Članovi zadruge mogu obavljati djelatnosti zadruge osobnim radom bez zasnivanja radnog odnosa “ briše se.

Obrazloženje:

Za obavljanje bilo kakve djelatnosti bez zasnivanja radnog odnosa odnosno pravnog uređenja takvog oblika rada potrebno je imati odgovarajuću pravnu regulativu. Ne postoji zapreka da član zadruge bude u radnom odnosu u zadruzi uz adekvatno pravno uređenje putem primjerice ugovora o djelu ili ugovora o povremenim poslovima. Navedeno Vlada RH detaljno planira rješiti predlaganjem Zakona o povremenim poslovima koji se nalazi u proceduri izrade Nacrta prijedloga Zakona o povremenim poslovima i prijedloga iskaza procjene učinaka propisa.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 9. srpnja 2013., razmotrio je Prijedlog Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine.

Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navednom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odboru je dostavljena primjedba HUP-a od 9. srpnja 2013 godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom želi postići da državna imovina istovremeno bude u službi gospodarskog razvoja i zaštite nacionalnih interesa. Zakonom se stvaraju pretpostavke za transparentan i učinkovit sustav odlučivanja kako bi se iznašla optimalna rješenja za dugoročno očuvanje imovine i generirao gospodarski rast. Temeljem odredaba ovoga Zakona upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva centralizaciju vlasništva i upravljanja ali i decentralizaciju njena korištenja. Ovaj Zakon u odnosu na važeći utvrđuje znatno širi krug pojavnih oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske koji će  biti objedinjeni u Registru državne imovine. Zakonom se umjesto Agencije za upravljanje državnom imovinom ustrojavaju Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao središnje tijelo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom i Centar za restrukturiranje i prodaju.

U raspravi je predloženo da se u Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju uz Zakonom predviđenog predstavnika radnika imenuje i predstavnik HUP-a budući da u velikom broju poduzeća dio vlasništva imaju i mali dioničari, te je predstavnik predlagatelja otvorio tu mogućnost. U daljnjem tijeku rasprave ukazano je na potrebu selektiranja  portfelja strateških trgovačkih društava po kvaliteti. Izneseno je mišljenje da relativno mali broj trgovačkih društava rentabilno posluje te je slijedom toga upitna vrijednost njihovih dionica na tržištu. Također je upućena primjedba vezana za moguće dupliranje nadležnosti Centra za restrukturiranje i prodaju i Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske  za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.
 
Upozoreno je i na potrebu razgraničavanja državnog vlasništva i vlasništva jedinica lokalne i područne samouprave te na kraju rasprave zaključeno  da se u cilju gospodarskog razvoja mora krenuti sa učinkovitijim upravljanjem imovinom i to prema objektivnim i unaprijed poznatim  pravilima za što je ovaj Prijedlog Zakona vrlo dobra pretpostavka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O UPRAVLJANJU I RASPOLAGANJU IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 25.sjednici održanoj 9. srpnja 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013.

Odbor je u smislu članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odboru su dostavljeni prijedlozi amandmana Hrvatske gospodarske komore od 9. srpnja 2013., INE industrije nafte d.d. od 9. srpnja 2013., te primjedbe i prijedlozi Sindikata naftnog gospodarstva od 4. srpnja 2013. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje gospodarenje ugljikovodicima kao i njihovo istraživanje i eksploatacija, izdavanje dozvole i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada, inspekcijski nadzor itd. pri čemu je uzeta u obzir prihvaćena svjetska praksa te direktive Europske unije koje pokrivaju predmetno gospodarsko područje. Novine koje ovaj Zakon uvodi odnose se na  uvođenje jedinstvenog postupka za izdavanje dozvole i sklapanje  ugovora za eksploataciju, jednostavniji i učinkovitiji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, propisivanje jasne obveze investitora o poštivanju važećih propisa  vezanih za zaštitu prirode i okoliša, zdravlje i sigurnost ljudi i imovine te sanaciju područja na kojem su se izvodili rudarski radovi. Novina je i jasno definirano vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima vezanim za ugljikovodike, koji pripada isključivo Republici Hrvatskoj kao i obveza investitora na ishođenje propisanih osiguranja i polica i to prije početka izvođenja rudarskih radova. Vezano za koncesiju za eksploataciju, istaknuto je da ovlaštenik istražnog prostora može steći pravo na eksploataciju jedino u okviru javnog natječaja za davanje koncesije.  
U raspravi koja je uslijedila predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca obrazložili su prijedloge amandmana na ovaj Zakon. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da nema potrebe za produljenjem roka za razdoblje unutar kojeg bi se izvršile zamjene odnosno usklađenje postojećih odobrenja za eksploataciju polja ugljikovodika. Ocijenjeno je da je rok od dvije godine dovoljan za rješenje imovinsko-pravnih odnosa te da bi  rok od 5 godina poticao nelegalnu eksploataciju. Vezano za predloženu izmjenu stavka 2. članka 40. ovoga zakonskoga prijedloga  dat je odgovor da u slučaju  utvrdivanja nemogućnosti eksploatacije nema potrebe za ponovnim pregovorima između Vlade i investitora. Na primjedbu da termin nacionalno  trgovačko društvo ne postoji u zakonodavstvu Republike Hrvatske odgovoreno je da se tim terminom  želi istaknuti da će u Republici Hrvatskoj biti osnovano samo jedno društvo takvoga karaktera a ne dva ili više.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 1 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donešenje

ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 27. lipnja 2013., razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2013. do 2016. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016.godine raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je da politika zaštite potrošača uključuje osiguranje slobode odabira proizvoda i usluga, prava na povrat neispravnog proizvoda, visoke sigurnosne standarde i informiranost potrošača o sadržaju i kvaliteti proizvoda. Učinkovita zaštita potrošača je također potrebna za funkcioniranje unutrašnjeg tržišta Europske unije zbog razvoja poslovnih aktivnosti i poticanja ekonomskog rasta. Zakonom o zaštiti potrošača iz 2007. godine i njegovim izmjenama i dopunama iz 2009., 2012. i 2013. godine hrvatsko zakonodavstvo se kontinuirano usklađivalo s pravnom stečevinom Europske unije iz ovog područja.

Provedba Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine uključuje i djelovanje Europskog potrošačkog centra u Republici Hrvatskoj čime će Republika Hrvatska biti uključena u mrežu europskih potrošačkih centara.

U raspravi je naglašeno da postoje četiri savjetovališta za zaštitu potrošača u Zagrebu, Splitu, Puli i Osijeku, koja su financirana isključivo od strane države, a ne i od strane jedinica lokalne samouprave. Također je predloženo da se povećanim zahtjevima uvjeta natječaja pokuša unaprijediti razina usluga koja savjetovališta pružaju građanima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 27. lipnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o strateškim projektima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20.lipnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je da je ovaj Zakon temelj brzog pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj koji je važni pokretač rasta i razvoja hrvatskoga gospodarstva. Zakonom se žele ubrzati procesi ishođenja ukupne dokumentacije za ostvarivanje javnih i privatnih projekta koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Uspostavlja se procedura pripreme i provedbe investicijskih projekata s ciljem njihovog učinkovitog ostvarenja.  Javna tijela će imati rok od 15 dana za provedbu svih potrebnih procedura vezanih uz stratešku investiciju uz mogućnost produljenja tog roka za još maksimalno 15 dana. Vrijednost kapitalnih troškova ulaganja pojedinog projekta mora iznositi najmanje 150 milijuna kuna, osim kod projekata za koje postoji mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije. Tada kapitalni troškovi ulaganja moraju iznositi najmanje 75 milijuna kuna. Jednako tako projekti na otocima i od države potpomognutim područjima moraju ostvariti ukupne kapitalne troškove ulaganja od najmanje 20 milijuna kuna.

Od svih sudionika podržana je incijativa pojednostavljenja procesa ulaganja ali je upozoreno na činjenicu da u Republici Hrvatskoj ne postoji veliki broj strateških ulaganja na razini od 150 milijuna kuna i više.  Budući administrativni sustav za ostvarenje ulaganja u Republici Hrvatskoj nije učinkovit pohvaljena je inicijativa Prijedloga zakona za ubrzavanje izdavanja dozvola za investicijska ulaganja u roku od 15 dana. Kako postoje brojni zakoni i pravila koji nisu međusobno usklađeni te time mogu izazvati nedoumice kod ulagača potrebno je za dodatno poticanje povoljnog okružja za investicije aktivnije uklanjanje adminstrativnih prepreka.

Budući da Republika Hrvatska pet godina nije ostvarila gospodarski rast upozoreno je na činjenicu da je potrebna redefinicija pojma strateških projekata imajući u vidu globalnu gospodarstvenu krizu i konkurenciju u zemljama okruženja. Istaknuto je da neke odredbe Prijedloga zakona nisu provedive i nisu prihvatljive  naročito za strane ulagače kao npr. objava projekta u Narodnim novinama, potvrde o nekažnjavanju investitora, potvrde o ispunjavanju plaćanja dospjelih poreznih obveza i potrebno zdravstveno osiguranje ulagača.
 
Također je upozoreno na činjenicu da projekti ne trebaju biti vremenski ograničeni. Strateški partneri traže jednostavne procedure za investicije bez neočekivanih prepreka. Međutim upozoreno je i na činjenicu da se Prijedlogom zakona smanjuju ovlasti jedinica lokalne samouprave.

Svi sudionici istaknuli su potrebu poboljšanja investicijske klime te zaključili da je ovaj Prijedlog zakona važan korak u tome smjeru. Prijedlog zakona predstavlja kompromis zahtjeva za povoljnim i jednostavnim investicijskim okruženjrm za ulagače ali i zaštite interesa Republike Hrvatske. Ovim Prijedlogom zakona znatno se smanjuje prostor za korupciju kroz instrumente kontrole projekata kao što su davanje mišljenja o projektu od strane Ministarstva gospodarstva i Državnog odvjetništva prije mogućeg sklapanja ugovora o prijenosu vlasništva nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na ulagače. Također je istaknuto da je široka javna rasprava važan čimbenik u poboljšanju Prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 5 „sudržanih“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o strateškim projektima Republike Hrvatske.
2. Mišljenje, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23.sjednici održanoj 6. i u nastavku 7. lipnja 2013., razmotrio je Prijedlog strategije razvoja poduzetništva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona , raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da je predložena Strategija u skladu s ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013. godinu te da joj je cilj jačanje poduzetništva. Gore navedeni opći cilj trebao bi biti realiziran mjerama koje se odnose na pet strateških ciljeva: jačanje ekonomske uspješnosti, poboljšan pristup financiranju, promociju poduzetništva, jačanje poduzetničkih vještina i poboljšano poslovno okruženje. Istaknuta je potreba unaprijeđenja edukacije o otvaranju novih poduzeća što je u visokoj vezi sa unapređenjem okruženja u kojem se nalazi malo gospodarstvo. U svrhu povećanja izvoza naglašena je važnost prerađivačke industrije. Iznesen je podatak da nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora. Na području naplate duga u stečajnom postupku (zakašnjela plaćanja), prijenosa i registriranja imovine te rješavanja trgovačkih sporova potrebno je pojednostaviti postupke i sniziti troškove. Ciljevi ove Strategije su povećanja udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u sa 51% na 62%. Zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj 2010. bila je 702.071 ili 71,5% ukupne zaposlenosti. Mikropoduzeća zapošljavala su 30% ukupnog broja zaposlenih, mala poduzeća 25,5%, a srednje velika 15,8%. Podaci za EU-27 iznose 67,5% za cijelo malo gospodarstvo, a 20,6% za mala poduzeća. U usporedbi s EU-27 male tvrtke u Hrvatskoj važnije su za stvaranje zaposlenosti.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da razvoj malog i srednjeg poduzetništva treba biti perjanica razvoja hrvatskoga gospodarstva. Ukazano je da ulazak u Europsku uniju bitno mjenja okolnosti djelovanja tvrtki te da će nakon ulaska pritisak na hrvatske tvrtke biti kud i kamo jači od dosadašnjeg. Iznesen je podatak da su kamate na kreditna sredstva koja se plasiraju poduzetnicima u zemljama Europske unije bitno niži pa je tako naveden primjer Njemačke gdje se kamatna stopa kreće od 1,5% do 3%. Upozoreno je da bi navedeni pritisak u prvom naletu mogao rezultirati značajnijim gubitkom radnih mjesta. Iznesen je prijedlog da se Strateški cilj 2 (poboljšan pristup financiranju) dopuni mikrokreditiranjem.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog strategije razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 26. lipnja 2013., raspravljao je o Prijedlogu zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 419, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

2. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 2.

U članku 2. stavku 2. točki 6. i 7. riječ: "označava" zamjenjuje se riječju: "je".

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj sa onim u svim određenjima u preostalih 27 točaka.

II. Na članak 4.

U članku 4. stavku 2. riječi: "ministarstva nadležnog za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)" zamjenjuju se riječju: "Ministarstva".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s onim iz točke 6. članka 2.

III. Na članak 7.

U članku 7. stavku 3. riječ: "kreiranju" zamjenjuje se riječima: "pripremi i izradi nacrta". 
U stavku 5. riječ: "ulogu" zamjenjuje se riječju: "poslove".

Obrazloženje:

Na pravno i prihvatljiv način dorađuje se izričaj.

IV. Na članak 8., 17., 35., 43., 44., 50., 52., 59. i 64.

U članku 8. stavku 1. i 3. podstavku 2., članku 35. stavku 1., članku 44. stavku 1., članku 50. stavku 2. i 5., članku 52. stavku 2., članku 59. stavku 3. i članku 64. stavku 5. i 6. riječi: "sukladno" zamjenjuju se riječju: "prema"

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj i smisleno korištenje pojma.

V. Na članak 9., 10., 43. i 61.

U članku 9. stavku 2. i 3., članku 10. stavku 4., članku 43. stavku 1. i članku 61. stavku 3. prije riječi: "suglasnost" dodaje se riječ: "prethodnu".

Obrazloženje:

Razvidno je da se radi o prethodnoj suglasnosti a ne naknadnoj.

VI. Na članak 14.

U članku 14. stavku 3. podstavku 4. poslije riječi: "moru" dodaju se riječi: "dok ona traje". 
U stavku 4. prije riječi: "povlasticu" dodaju se riječi: "osobu koja ima". 
U stavku 6. podstavku 2. riječi: "prijenos" zamjenjuju se riječima: "otkup i prijenos prava iz".

Obrazloženje:

Pravno i nomotehnički dorađuje se izričaj.

VII. Na članak 15., 16., 26., 49., 64., 67., 74., 75., 76., 77. i 78.

U članku 15. stavku 1. podstavku 1., 3. i 5., članku 16. stavku 2. podstavku 1., 2. i 3., članku 26. stavku 6., članku 49. stavku 3., članku 64. stavku 4., članku 67. stavku 1., i u uvodnim rečenicama stavka 1. u člancima 74., 75., 76., 77. i 78. riječ: "ukoliko" zamjenjuje se riječju: "ako".

Obrazloženje:

Pogodbeni veznik "ukoliko" koristi se samo u pogodbenim rečenicama i to u korelaciji sa prilogom "utoliko" predstavlja uvjetni razmjerni odnos.

VIII. Na članak 16.

U članku 16. stavku 1. riječ: "poništiti" zamjenjuje se riječju: "ukinuti".

Obrazloženje:

Prema stavku 2. razvidno je da se i u stavku 1. radi o ukidanju i to rješenja na temelju koje je izdana povlastica. Također, razvidno je da je namjera predlagatelja da ukine povlasticu jer taj pravni pojam znači prestanak prava i mogućnost za ubuduće, dok poništavanje znači istovremeno i poništenje pravnih posljedica od dana izdavanja.

IX. Na članak 17.

U članku 17. stavku 3. riječ: "dodjelu" zamjenjuju se riječju: "otkup". 
U stavku 4. riječ: "dodjeljuju" zamjenjuje se riječju: "prodaju".
U stavku 5. riječ: "dodjele" zamjenjuje se riječju: "prodaje".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s odredbom članka 14. stavka 6. ovoga Zakona u kojem je predviđen otkup.

X. Na članak 21.

U članku 21. stavku 1. točki 1. poslije riječi: "ribolova" dodaju se riječi: "do 31. prosinca 2014.".

Obrazloženje:

Budući se mali ribolov može obavljati pod određenim uvjetima samo do 31. prosinca 2014., to se posjedovanje odobrenja za obavljanje malog ribolova može propisati kao uvjet za dobivanje povlastica za mali obalni ribolov samo do toga datuma, jer ubuduće neće ni postojati.

XI.  Na članak 35.

U članku 35. stavku 1. riječ: "punopravnog" briše se, a riječ: "godine" zamjenjuje se zarezom poslije kojega se dodaju riječi: "a nakon toga obavljanje malog ribolova neće biti moguće".

Obrazloženje:

Razlozi dopune ove odredbe sadržani su u obrazloženju uz amandman na članak 21.

XII. Na članka 43.

U članku 43. stavku 3. riječ: "na" zamjenjuje se riječju: "u".

Obrazloženje:

Dorađuje se izričaj.

4. Pored utvrđenih amandmana Odbor daje primjedbu na članak 79. stavak 1. da pravo obavljanja malog ribolova prestaje 31. prosinca 2014., a do tada podzakonskim propisima neće biti uređeno obavljanje malog obalnog ribolova koje ga na određeni način zamjenjuje.

5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.

PREDSJEDNICA
 ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

 Ingrid Antičević Marinović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23.sjednici održanoj 6. i u nastavku 7.lipnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvjestila je da je ovaj Zakon temelj za donošenje propisa kojima će se regulirati tehnički zahtjevi za proizvode, postupci ocjenjivanja sukladnosti te redovni i izvanredni pregledi proizvoda u uporabi radi zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka te zaštite potrošača. Zakonom se propisuje obveza osnivanja Povjerenstva koje će pratiti da li ovlašteno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava propisane zahtjeve. Primjenom ovoga Zakona omogućit će se daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskog gopodarstva jer će se na tržište plasirati proizvodi koji će ispunjavati kriterije europske normizacije. Zakonom se propisuje prijelazni period u kojem će dokumenti o sukladnosti i oznaka „C“ za proizvode koji su stavljeni na tržište do dana pristupa Republike Hrvatske u Europsku uniju vrijediti na području Republike Hrvatske do isteka zaliha tih proizvoda a najdulje dvije godine od dana stavljanja na tržište. 
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li se mogu propisati mjere zaštite za proizvode koji sadrže CO2  uključujući i zaštitu okoliša, pa je tako naveden primjer domaćeg cementa koji je proizveden pod daleko višim standardima od uvoznog. U odgovoru na postavljeno pitanje predstavnica predlagatelja pojasnila je da je Republika Hrvatska ima mogućnost propisati zaštitne mjere ali da je to nadležnost Zakona o gradnji. Također je pojašnjeno da u slučaju propisivanja mjera zaštite treba provesti postupak notifikacije u zemljama Europske unije.       
     
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 26. lipnja 2013., raspravljao je o Prijedlogu zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 419, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

2. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 2.

U članku 2. stavku 2. točki 6. i 7. riječ: "označava" zamjenjuje se riječju: "je".

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj sa onim u svim određenjima u preostalih 27 točaka.

II. Na članak 4.

U članku 4. stavku 2. riječi: "ministarstva nadležnog za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)" zamjenjuju se riječju: "Ministarstva".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s onim iz točke 6. članka 2.

III. Na članak 7.

U članku 7. stavku 3. riječ: "kreiranju" zamjenjuje se riječima: "pripremi i izradi nacrta". 
U stavku 5. riječ: "ulogu" zamjenjuje se riječju: "poslove".

Obrazloženje:

Na pravno i prihvatljiv način dorađuje se izričaj.

IV. Na članak 8., 17., 35., 43., 44., 50., 52., 59. i 64.

U članku 8. stavku 1. i 3. podstavku 2., članku 35. stavku 1., članku 44. stavku 1., članku 50. stavku 2. i 5., članku 52. stavku 2., članku 59. stavku 3. i članku 64. stavku 5. i 6. riječi: "sukladno" zamjenjuju se riječju: "prema"

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj i smisleno korištenje pojma.

V. Na članak 9., 10., 43. i 61.

U članku 9. stavku 2. i 3., članku 10. stavku 4., članku 43. stavku 1. i članku 61. stavku 3. prije riječi: "suglasnost" dodaje se riječ: "prethodnu".

Obrazloženje:

Razvidno je da se radi o prethodnoj suglasnosti a ne naknadnoj.

VI. Na članak 14.

U članku 14. stavku 3. podstavku 4. poslije riječi: "moru" dodaju se riječi: "dok ona traje". 
U stavku 4. prije riječi: "povlasticu" dodaju se riječi: "osobu koja ima". 
U stavku 6. podstavku 2. riječi: "prijenos" zamjenjuju se riječima: "otkup i prijenos prava iz".

Obrazloženje:

Pravno i nomotehnički dorađuje se izričaj.

VII. Na članak 15., 16., 26., 49., 64., 67., 74., 75., 76., 77. i 78.

U članku 15. stavku 1. podstavku 1., 3. i 5., članku 16. stavku 2. podstavku 1., 2. i 3., članku 26. stavku 6., članku 49. stavku 3., članku 64. stavku 4., članku 67. stavku 1., i u uvodnim rečenicama stavka 1. u člancima 74., 75., 76., 77. i 78. riječ: "ukoliko" zamjenjuje se riječju: "ako".

Obrazloženje:

Pogodbeni veznik "ukoliko" koristi se samo u pogodbenim rečenicama i to u korelaciji sa prilogom "utoliko" predstavlja uvjetni razmjerni odnos.

VIII. Na članak 16.

U članku 16. stavku 1. riječ: "poništiti" zamjenjuje se riječju: "ukinuti".

Obrazloženje:

Prema stavku 2. razvidno je da se i u stavku 1. radi o ukidanju i to rješenja na temelju koje je izdana povlastica. Također, razvidno je da je namjera predlagatelja da ukine povlasticu jer taj pravni pojam znači prestanak prava i mogućnost za ubuduće, dok poništavanje znači istovremeno i poništenje pravnih posljedica od dana izdavanja.

IX. Na članak 17.

U članku 17. stavku 3. riječ: "dodjelu" zamjenjuju se riječju: "otkup". 
U stavku 4. riječ: "dodjeljuju" zamjenjuje se riječju: "prodaju".
U stavku 5. riječ: "dodjele" zamjenjuje se riječju: "prodaje".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s odredbom članka 14. stavka 6. ovoga Zakona u kojem je predviđen otkup.

X. Na članak 21.

U članku 21. stavku 1. točki 1. poslije riječi: "ribolova" dodaju se riječi: "do 31. prosinca 2014.".

Obrazloženje:

Budući se mali ribolov može obavljati pod određenim uvjetima samo do 31. prosinca 2014., to se posjedovanje odobrenja za obavljanje malog ribolova može propisati kao uvjet za dobivanje povlastica za mali obalni ribolov samo do toga datuma, jer ubuduće neće ni postojati.

XI.  Na članak 35.

U članku 35. stavku 1. riječ: "punopravnog" briše se, a riječ: "godine" zamjenjuje se zarezom poslije kojega se dodaju riječi: "a nakon toga obavljanje malog ribolova neće biti moguće".

Obrazloženje:

Razlozi dopune ove odredbe sadržani su u obrazloženju uz amandman na članak 21.

XII. Na članka 43.

U članku 43. stavku 3. riječ: "na" zamjenjuje se riječju: "u".

Obrazloženje:

Dorađuje se izričaj.

4. Pored utvrđenih amandmana Odbor daje primjedbu na članak 79. stavak 1. da pravo obavljanja malog ribolova prestaje 31. prosinca 2014., a do tada podzakonskim propisima neće biti uređeno obavljanje malog obalnog ribolova koje ga na određeni način zamjenjuje.

5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.

PREDSJEDNICA
 ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

 Ingrid Antičević Marinović

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 26. lipnja 2013., raspravljao je o Prijedlogu zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 419, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

2. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 2.

U članku 2. stavku 2. točki 6. i 7. riječ: "označava" zamjenjuje se riječju: "je".

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj sa onim u svim određenjima u preostalih 27 točaka.

II. Na članak 4.

U članku 4. stavku 2. riječi: "ministarstva nadležnog za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)" zamjenjuju se riječju: "Ministarstva".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s onim iz točke 6. članka 2.

III. Na članak 7.

U članku 7. stavku 3. riječ: "kreiranju" zamjenjuje se riječima: "pripremi i izradi nacrta". 
U stavku 5. riječ: "ulogu" zamjenjuje se riječju: "poslove".

Obrazloženje:

Na pravno i prihvatljiv način dorađuje se izričaj.

IV. Na članak 8., 17., 35., 43., 44., 50., 52., 59. i 64.

U članku 8. stavku 1. i 3. podstavku 2., članku 35. stavku 1., članku 44. stavku 1., članku 50. stavku 2. i 5., članku 52. stavku 2., članku 59. stavku 3. i članku 64. stavku 5. i 6. riječi: "sukladno" zamjenjuju se riječju: "prema"

Obrazloženje:

Ujednačuje se izričaj i smisleno korištenje pojma.

V. Na članak 9., 10., 43. i 61.

U članku 9. stavku 2. i 3., članku 10. stavku 4., članku 43. stavku 1. i članku 61. stavku 3. prije riječi: "suglasnost" dodaje se riječ: "prethodnu".

Obrazloženje:

Razvidno je da se radi o prethodnoj suglasnosti a ne naknadnoj.

VI. Na članak 14.

U članku 14. stavku 3. podstavku 4. poslije riječi: "moru" dodaju se riječi: "dok ona traje". 
U stavku 4. prije riječi: "povlasticu" dodaju se riječi: "osobu koja ima". 
U stavku 6. podstavku 2. riječi: "prijenos" zamjenjuju se riječima: "otkup i prijenos prava iz".

Obrazloženje:

Pravno i nomotehnički dorađuje se izričaj.

VII. Na članak 15., 16., 26., 49., 64., 67., 74., 75., 76., 77. i 78.

U članku 15. stavku 1. podstavku 1., 3. i 5., članku 16. stavku 2. podstavku 1., 2. i 3., članku 26. stavku 6., članku 49. stavku 3., članku 64. stavku 4., članku 67. stavku 1., i u uvodnim rečenicama stavka 1. u člancima 74., 75., 76., 77. i 78. riječ: "ukoliko" zamjenjuje se riječju: "ako".

Obrazloženje:

Pogodbeni veznik "ukoliko" koristi se samo u pogodbenim rečenicama i to u korelaciji sa prilogom "utoliko" predstavlja uvjetni razmjerni odnos.

VIII. Na članak 16.

U članku 16. stavku 1. riječ: "poništiti" zamjenjuje se riječju: "ukinuti".

Obrazloženje:

Prema stavku 2. razvidno je da se i u stavku 1. radi o ukidanju i to rješenja na temelju koje je izdana povlastica. Također, razvidno je da je namjera predlagatelja da ukine povlasticu jer taj pravni pojam znači prestanak prava i mogućnost za ubuduće, dok poništavanje znači istovremeno i poništenje pravnih posljedica od dana izdavanja.

IX. Na članak 17.

U članku 17. stavku 3. riječ: "dodjelu" zamjenjuju se riječju: "otkup". 
U stavku 4. riječ: "dodjeljuju" zamjenjuje se riječju: "prodaju".
U stavku 5. riječ: "dodjele" zamjenjuje se riječju: "prodaje".

Obrazloženje:

Izričaj se usklađuje s odredbom članka 14. stavka 6. ovoga Zakona u kojem je predviđen otkup.

X. Na članak 21.

U članku 21. stavku 1. točki 1. poslije riječi: "ribolova" dodaju se riječi: "do 31. prosinca 2014.".

Obrazloženje:

Budući se mali ribolov može obavljati pod određenim uvjetima samo do 31. prosinca 2014., to se posjedovanje odobrenja za obavljanje malog ribolova može propisati kao uvjet za dobivanje povlastica za mali obalni ribolov samo do toga datuma, jer ubuduće neće ni postojati.

XI.  Na članak 35.

U članku 35. stavku 1. riječ: "punopravnog" briše se, a riječ: "godine" zamjenjuje se zarezom poslije kojega se dodaju riječi: "a nakon toga obavljanje malog ribolova neće biti moguće".

Obrazloženje:

Razlozi dopune ove odredbe sadržani su u obrazloženju uz amandman na članak 21.

XII. Na članka 43.

U članku 43. stavku 3. riječ: "na" zamjenjuje se riječju: "u".

Obrazloženje:

Dorađuje se izričaj.

4. Pored utvrđenih amandmana Odbor daje primjedbu na članak 79. stavak 1. da pravo obavljanja malog ribolova prestaje 31. prosinca 2014., a do tada podzakonskim propisima neće biti uređeno obavljanje malog obalnog ribolova koje ga na određeni način zamjenjuje.

5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.

PREDSJEDNICA
 ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

 Ingrid Antičević Marinović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23.sjednici održanoj 6. i u nastavku 7.lipnja 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odboru su dostavljene primjedbe i prijedlozi Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore od 6.06. 2013. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvjestila  je da se ovim Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske implementiraju odredbe Direktive 2006/112/EZ i ostale direktive vezane za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost.Zakonom se između ostalog u sustav poreza na dodanu vrijednost uključuju slobodne zone u području Republike Hrvatske, oslobađa od poreza na dodanu vrijednost nabava goriva za brodove koji plove na otvorenom moru, ukida oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri uvozu opreme za obavljanje gospodarske djelatnosti i osobnih automobila za hrvatske branitelje, propisuju odredbe o tome što je oporeziva isporuka, što se smatra isporukom i stjecanjem na zajedničkom tržištu Europske unije, propisuju odredbe o mjestu oporezivanja, nastanku oporezivog događaja, općoj stopi poreza na dodanu vrijednost, te sniženoj stopi poreza na dodanu vrijednost itd.  
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje kako izbrojiti 25 tisuća riječi u onim novinama za koje je propisano smanjenje PDV-a na 5%. Predstavnica predlagatelja odgovorila je da se ovo smanjenje odnosi na dnevne novine informativnog općeg karaktera te da je provjera broja riječi posao porezne uprave. Na postavljano pitanje u vezi primjene PDV-a prilikom kupovine softvera odgovoreno je da se usluge između poreznih obveznika oporezuje prema mjestu primatelja usluga. Pojašnjeno je zašto kupovina softvera spada u usluge. Na pitanja vezana za smanjenje poreznih stopa u turizmu, lijekovima, tradicijskim i umjetničkim obrtima, frizerskim i cvjećarskim uslugama te uslugama koje nude mali brodari pojašnjeno je da je praksa pokazala da i u slučaju smanjenja PDV-a često ne dolazi do smanjenja cijena usluga. Iznesena je i primjedba da je ovaj Zakon kasno u proceduri te da će biti malo vremena za prilagodbu i edukaciju ljudi zbog njegove primjene. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da su svi obrasci vezani za primjenu ovoga Zakona objavljeni na web stranicama Porezne uprave.           
     
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj  4. lipnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  9. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspravio sve dostavljene prijedloge i primjedbe Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Sindikata naftnog gospodarstva i INE- Industrija nafte d.d.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da ovo novi Zakon koji se donosi zbog uređivanja gospodarenja ugljikovodicima odnosno njihovog istraživanja i eksploatacije, kojim će se omogućiti viši stupanj pravne sigurnosti i fleksibilnosti.

Značajnije novine propisane ovim Zakonom odnose se na jasno definiranje prava i obveza investitora kao i Vlade Republike Hrvatske, koja je vlasnik cjelokupne dokumentacije i svih podataka vezanih za ugljikovodike.
Temeljem ovoga Zakona investitoru se omogućuje izvođenje rudarskih radova uz jednostavniji i učinkovitiji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa uz obvezu pridržavanja propisa koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine te sanaciju područja na kojem su se izvodili rudarski radovi. U svrhu saniranja eventualnih posljedica koji bi mogle nastati prilikom izvođenja rudarskih radova propisana je obveza investitora da tijekom cjelokupnog trajanja ugovora ima sva propisana osiguranja i posjeduje police koje treba dati na uvid prije početka izvođenja rudarskih radova.
 
Zakonom je propisano osnivanje Agencije za ugljikovodike kao i nacionalnog društva čija bi osnovna djelatnost  trebala biti istraživanje i eksploatacija energetskih mineralnih sirovina. Predstavnik predlagatelja je u svom izlaganju istaknuo da talijanski dio obala Jadranskog mora ima 180 a hrvatski svega 19, i to najvećim dijelom plinskih bušotina, te da Republika Hrvatska danas ima 60 eksploatacijskih polja ugljikovodika od kojih su samo tri na moru. Također je pojasnio da bi postupak istraživanja ugljikovodika trebao započeti slijedećeg ljeta jer se natječaj za istraživanje planira raspisati koncem ove ili početkom slijedeće godine.

 U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje tko je spreman preuzeti odgovornost za eventualne havarije, poput one koja se desila u Meskičkom zaljevu sa izljevanjem nafte. Predstavnik predlagatelja odgovorio je da Republika Hrvatska ima puno više standarde od naših susjeda iz Italije, Crne Gore i Albanije. U raspravi je izražena zabrinutost zbog  financijskih aspekata ovoga Zakona a obzirom na osnivanje nove Agencije. Naime, već je osnovan Centar za energetske investicije koji bi trebao biti osposobljen za posao predviđen za rad nove Agencije a istaknuto je i da su u Jadranskom moru izvršena dosta detaljna istraživanja. Postavljeno je pitanje na koji način je Agencija zadužena pružiti pomoć investitoru pri uređenju odnosa s vlasnicima (članak 21. stavak 3), što je znatnije onečišćenje iz članka 37. stavak 1. podstavak 2. te zatraženo objašnjenje različitih rokova za istražno razdoblje i razdoblje eksploatacije po Zakonu o rudarstvu (40 godina) i ovom Zakonu (30 godina). U svom odgovoru predstavnik predlagatelja  pojasnio je da Republika Hrvatska ima vrlo visoke standarde vezane za tehnički pregled tako da je on puno stroži i studiozniji od inspekcijskog. Također je pojasnio da je svjetska praksa predviđena za eksploataciju ugljikovodika 20 do 25 godina, dok je ovim Zakonom propisano vrijeme od 30 godina.
     
Nakon provedene rasprave Odbor je  sa 6 glasova „za“ i 3 „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 4. lipnja 2013., razmotrio je Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije u 2012. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio HAMAG INVEST, aktom od  22. listopoda 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  Klasa: 022-03/13-12/20 od 23. svibnja 2013. godine kojim se predlaže prihvaćanje ovoga Izvješća.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je zakonodavnim izmjenama proširena ovlast Agencije vezano za promociju i privlačenje investicija u Sektor malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Tako su izmijenjeni jamstveni programi njihovom prilagodbom novim tržišnim uvjetima, redefinirani odnosi sa HBOR-om i poslovnim bankama potpisivanjem novih Ugovora o suradnji. Također su uvedene inovacije u jamstvene sheme, započet sustav terenske kontrole dodijeljenih bezpovratnih potpora te nastavljeno sufinaciranje konzultanskih usluga koje su pružane od strane certificiranih konzultanata malim i srednjim poduzetnicima.
HAMAG INVEST je u 2012. godini izdao  jamstava u vrijednosti od 315 milijuna kuna čime je poduprta realizacija 924 milijuna kuna novih investicija subjekata malog gospodarstva. U izvještajnoj 2012. godini isplaćena su ukupno 23 jamstva u ukupnom iznosu od 17,3 milijuna kuna od čega se 13,9 milijuna kuna odnosi na isplatu prema HBOR-u. Istodobno je po osnovu isplaćenih jamstava naplaćeno 330 milijuna kuna dospjelog potraživanja HAMAG INVESTA. U okviru programa bezpovratnih potpora koji  se provodio kroz četiri projekta, proračunom Republike Hrvatske osigurano je 32.5 milijuna kuna.  U svrhu poticanja investicija i unapređivanja investicijskog okruženja kreiran je „Investicijski katalog“ prikupljanjem podataka o kvalitetnim projektima društava u privatnom vlasništvu koji će biti pogodni za prezentiranje stranim ulagačima. Ukupna vrijednost investicijskih projekata u Sektoru malog i srednjeg poduzetništva iznosi približno 422 milijuna kuna a prosječna veličina investicija je 12 milijuna kuna.       

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese  sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije u 2012. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 4. lipnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odboru su dostavljene primjedbe i prijedlozi Hrvatske obrtničke komore od 28. svibnja 2013. godine. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je ovim Zakonom poboljšan zakonodavni okvir za obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj. Tako je propisano da nekretnine za stanovanje nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po Zakonu dužan uzdržavati  kao i nekretnne koje služe za obavljanje poslovne djelatnosti ne mogu biti predmet ovrhe.Uvedena je i mogućnost prijenosa obrta za života obrtnika koji je ostvario pravo na mirovinu na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi. Novina u radu komorskog sustava je u njegovo povezivanje zbog kontrole i pružanja iste razine usluga te je u tom smislu propisana ovlast za donošenje Pravilnika o osnivanju Udruženja obrtnika, propisan broj udruženja i njihovog teritorijalnog ustroja kao i broj i ustroj područnih obrtničkih komora. Zakonom se uvode neposredni izbori za predsjednika Hrvatske obrtničke  i područnih obrtničkih komora. Ograničavaju se broj i vrsta djelatnosti koji se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje. Propisana je i mogućnost da pravna osoba koja provodi program naukovanja ostvari upis u Evidenciju pravnih osoba koji obavljaju obrt.
  
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je niz primjedaba i prijedloga. Tako je izraženo stajalište da je komorski doprinos dobrovoljna stvar njenih članova te da slijedomm navedenog Sabor ne treba raspravljati o istom. Dio članova Odbora je izuzeće propisano ovim Zakonom po kojem se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ocjenio nepravednim i pravno neutemeljenim u odnosu na trgovačka društva za koja takovo izuzeće nije propisano. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojem komorski doprinos u različitim sredinama treba ostati različit jer nije isto poslovati npr. u Zagrebu i u područjima od posebne državne skrbi. Izneseno je i stajalište po kojem u sređivanju stanja vezano za namete, treba krenuti od parafiskalnih nameta a ne  izdvojeno raspravljati o npr. komorskom doprinosu. Kada se govori o ovrsi, svi sudionici  u raspravi suglasili su se da dom treba imati puno jaču pravnu zaštitu od one  koja je propisana za prostor gdje se obavlja obrt. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore pojasnio je primjedbe i prijedloge na ovaj Zakon koji su dostavljeni ovom Odboru u pisanoj formi. Tako je iznio stajalište po kojem su za otvaranje obrta propisani puno stroži kriteriji nego oni za otvaranje trgovačkog društva. Pohvalio je rješenje propisano ovim Zakonom po kojem je uvedena mogućnost prijenosa obrta za života obrtnika koji je ostvario pravo na mirovinu, na bračnoga druga  odnosno krvne srodnike u ravnoj lozi. Postavio je pitanje što znači sustav socijalne sigurnosti iz članka 8. stavak 2. ovog zakonskog prijedloga. Istaknuo je da u Hrvatskoj u obrtu posluje 115 tisuća ljudi. Predložio je dopunu članka 53. stav 3.  koji govori o obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje vezanih obrta.Vezano za članak 63. konstatirao je da netko tko ima 5 godina staža ne može biti izjednačen s majstorom. Također je konstatirao da Hrvatska obrtnička komora nije udruga nego pravna osoba sa javnim ovlastima. Istaknuto je da nije dobro rješenje po kojem se istovremeno glasa za predsjednika Hrvatske obrtničke komore i područnih komora  jer se onda kandidati moraju odlučiti kandidirati za jednu od tih funkcija.

Na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja istaknuo je da je primjerice Republika Slovenija prešla s obveznog na dobrovoljno udruživanja u komorski sustav te da je ukinula sve nepotrebne uvjete  propisane za obavljanje obrta. Pojasnio je da je cilj ovoga Zakona smanjenje sive ekonomije, deregulacija i smanjenje troškova obrta. Pohvalio je strukovno udruženje obrtnika i izvjestio da postoje inicijative za osnivanje strukovnih komora. Također je pojasnio da članovima uže obitelji treba pod što jednostavnijim uvjetima omogućiti rad sa nosiociem obrta.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 3 „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obrtu.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.           
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 4. lipnja 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu toplinske energije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se donošenjem ovoga Zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementira „Treći paket“ Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije iz 2009. godine, koji sadrži nove  odrednice  koje se odnose na opskrbu i proizvodnju toplinske energije kao tržišnih djelatnosti i djelatnosti distribucije kao regulirane djelatnosti. Zakonom su propisane novine u dodjeli koncesije distributeru za centralizirane toplinske sustave odnosno opskrbu kupaca u tim sustavima. Naglašena je, potreba zaštite kupaca i mogućnost upravljanja potrošnjom, propisana obveza isporuke toplinske energije sukladno standardnim uvjetima kvalitete kao i pravo na informaciju o uvjetima isporuke. U svrhu ostvarivanja uštede energije u slijedećem će razdoblju biti potrebno osigurati mogućnost uspostave sheme bijelih certifikata  te stvoriti zakonske i institucionalne preduvjete za postizanje ušteda.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. svibnja 2013., razmotrio je Godišnja financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2012. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 10. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak izvjestila je da je poslovanje HBOR-a u 2012. godini bilo usmjereno na tri osnovna cilja i to: omogućavanje poduzetnicima pokretanje novog investicijskog ciklusa, jačanje poduzetničkih kapaciteta, održavanja i poboljšavanja likvidnosti te omogućavanje financiranja projekata kandidata za sredstva Fondova EU.  Tako su u funkciji pokretanja novog investicijskog ciklusa, u odnosu na 2011. godinu, snižene kamatne stope, uvedena mogućnost kreditiranja bez valutne klauzule, podijeljen rizik sa poslovnim bankama u funkciji  povećanja kreditnih plasmana u gospodarski sektor te uvedeni novi programi i usluge. Malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 4,6 milijardi kuna što je  27% više nego u 2011. godini. U turističkom sektoru  ulaganja su iznosila 1,8 milijardi kuna što je 2,2 puta više nego u 2011. godini. Ukupna ulaganja u izvoz iznosila su gotovo 6. milijardi kuna. HBOR je tijekom 2012. godine odobrio 1622 kredita u iznosu od 10,2 milijarde kuna što je povećanje od 56% u odnosu na prošlu godinu. Ukupni plasmani u 2012. godini bilježe porast plasmana namjenjenih investicijama (53%) u odnosu na plasmane za obrtna sredstva (47%). Porast izravno odobrenih kredita u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu iznosio je 2,5 milijarde kuna, dok je porast odobrenih sredstva putem poslovnih banaka iznosio 1,16 milijardi kuna. 
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje da li i koliko HBOR ima problema sa naplatom potraživanja na što je predstavnica HBOR-a odgovorila da se većina kredita plasira putem poslovnih banaka koje su ujedno i prvi korisnici kredita te da većih problema u naplati potraživanja HBOR nema.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ODLUKE
O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA 

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. svibnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013. godine.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navednom Prijedlogu, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da ova Strategija, koja se objavljuje prvi puta, određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske te da joj je osnovni cilj učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom te osiguranje da ista bude u službi gospodarskog rasta i zaštite nacionalnih interesa.Osnovna načela upravljanja imovinom Republike Hrvatske su načelo javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti. Oslanjanjući se na program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015. godine,u Strategiji je naznačeno nužno restrukturiranje poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske s ciljem povećanja njihove učinkovitosti kako u pružanju javnih usluga tako i osiguranju neto doprinosa državnom proračunu kao i aktiviranje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i njihovog stavljanja u funkciju gospodarskog razvoja. Naglašeno je da će se načela upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske primjenjivati i na imovinu lokalne samouprave. Strateški važne tvrtke koje posluju u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama, mineralnim sirovinama i drugim prirodnim energetskim resursima kao i željeznička cestovna i zračna inftrastruktura ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske a o eventualnoj privatizaciji, davanju u koncesiju i sl. odlučivat će se posebnim zakonima.
U raspravi koja je uslijedila ukazano je na ozbiljnost problema vezanih za donošenje ove Strategije. Naime, 31,4 milijarde kuna je procjenjena vrijednost državne imovine dok je tržišna vrijednost samo ono što se za tu imovinu može dobiti na tržištu. Dosadašnji postupci prodaje kako nekretnina u državnom vlasništvu tako i trgovačkih društava pokazali su da je prodaja te imovine izuzetno složen proces pa se događalo da su natječaji za  prodaje nekih nekretnina i trgovačkih društava bili ponavljani nekoliko puta bez ikakovih rezultata. U ne malom broju slučajeva potencijalni kupci nude za određenu nekretninu jednu kunu dok u isto vrijeme država uglavnom nema financijska sredstva potrebna za obnovu te nekretnine i njezino stavljanje u funkciju. U raspravi je istaknuto da se državna imovina  koja se u prvom krugu mora prodavati po nominalnoj vrijednosti u pravilu ne može prodati. Na postavljeno pitanje predstavnik predlagatelja odgovorio je da je Hrvatska poštanska banka na popisu strateških društava te da se razmišlja da nagrađivanje članova Uprave i Nadzornih odbora u strateškim društvima bude ustrojeno po švedskom modelu koji kao osnovu ima plaće odnosno naknade Uprave i Nadzornog odbora iz privatnog sektora.      
    
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“, 4 „suzdržana“ i 1 „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Donosi se Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvuu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj  24. svibnja 2013.,  razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2009.-2012. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvjestila je da je u Republici Hrvatskoj usvojen potreban zakonodavni okvir za zaštitu potrošača, ustrojena su državna i nevladina tijela zadužena za njihovu zaštitu te definirana strategija zaštite potrošača. Pojasnila je da je politika zaštite potrošača vrlo dinamično i multidisciplinarno područje  te da je zbog navedenog  pod utjecajem kontinuiranih zakonodavnih promjena. Iz navedenog proizlazi potreba stalne edukacije i informiranja potrošača što je jedna od prioritetnih politika u Republici Hrvatskoj. Ovim Izvješćem obuhvaćeno je niz aktivnosti u svakodnevnom životu građana – potrošača kao što su sigurnost proizvoda, sloboda kretanja roba i usluga, sigurnost kakvoće hrane, javne usluge, zdravstvene usluge, trgovina, promet nekretninama itd.
U raspravi je istaknuto da je zaštita potrošača vrlo važno, multidisciplinarno područje te da je u nadolazećem periodu potrebno pojačano raditi na njihovoj edukaciji.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2009.-2012. godine.
                  
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 16. i u nastavku 17. travnja 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  11. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je osnovni razlog donošenja ovoga Zakona osiguranje visoke razine zaštite potrošača vezano za informiranje o hrani uz utvrđivanje općih principa, zahtjeva i odgovornosti vezanih za navedeno. Zakonom se definiraju pojedini pojmovi upućivanjem na odgovorajuće uredbe Europske unije koje će se nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji izravno primjenjivati te propisuju nadležna tijela i njihove zadaće u provedbi službenih kontrola u smislu Uredbi Europske unije.
 
Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O INFORMIRANJU POTROŠAČA O HRANI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 16. i u nastavku 17. travnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. ožujka 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona , raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je osnovni razlog donošenja ovoga Zakona omogućavanje hrvatskim izvoznicima korištenja Opće izvozne dozvole Europske unije kao i izvoz određene robe na određene destinacije bez izdavanja pojedinačne izvozne dozvole. Donošenjem ovog Zakona, koji je usklađen sa Uredbom br 12332/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. godine , želi se povećati konkurentnost industrije te uspostaviti jednake uvjete za sve izvoznike na razini Europske unije.
   
Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NADZORU ROBE S DVOJNOM NAMJENOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19.sjednici održanoj 16. i u nastavku 17. travnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. ožujka 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se s ovim Zakonom usklađuje Zakon o zaštiti potrošača s Direktivom 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. godine. Zakonom se članku 131., koji taksativno navodi zakone zbog kojih se u slučaju povrede može pokrenuti postupak za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, dodaju dva nova zakona kao pravni osnov za pokretanje postupka  pred Trgovačkim sudom.
 
Odbor je  jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19.sjednici održanoj  16. i u nastavku 17. travnja 2013.,  razmotrio je Konačni prijedlog zakona o rudarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  4. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona , raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odboru su dostavljeni sadržajno identični prijedlozi amandmana na ovaj Zakon  članova Radne skupine za izradu Zakona o rudarstvu pri Ministarstvu gospodarstva, Hrvatske udruge poslodavaca, (HUP) i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je osnovni cilj ovoga Zakona rješavanje nedostataka koji su uočeni u redovitoj praksi tijela nadležnih za rudarstvo u Republici Hrvatskoj. Zakonom će se omogućiti efikasnije i transparentnije  davanje koncesija u rudarstvu tj. ekspolatacije mineralnih sirovina, kontrola eksploatiranih količina mineralnih sirovina, jasniji postupak sanacije prostora i izvođenja rudarskih radova u posebnim situacijama te prilagodba propisa za posebne slučajeve eksploatacije. (npr. građevinski pijesak, skladištenje ugljikovodika, trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama itd.).

Predstavnik predlagatelja izvjestio je članove Odbora da je upoznat sa  predloženim amandmanima te istaknuo da su podnositelji istih sudjelovali u izradi Prijedloga ovoga zakona, na koji nisu imali primjedbe Državno odvjetništvo, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koja su kao nadležna ministarstva sudjelovala u njegovoj izradi.
 
U raspravi  koja je uslijedila iznesene su načelne primjedbe koje su implementirane u podnesene amandmane  i  na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio kako slijedi:

Sve aktivnosti istraživanja  i eksploatacije mineralnih sirovina određene su prostornim planovima. U svim dosadašnjim zakonima koncesija je bila ograničena na najviše 40 godina i nema razloga da isto ne bude propisano i ovim Zakonom.Ni na jednom polju nisu utvrđene rezerve mineralnih sirovina za eksploataciju dužu od 20 do 25 godina. Dinamika eksploatacije mineralnih sirovina određena je isključivo rudarskim projektom. Privremeni prekid eksploatacije od 180 dana ne odnosi se na dinamiku eksploatacije utvrđenu rudarskim projektom. Imovinsko pravne odnose  za zemljišne čestice unutar odobrenih eksploatacijskih polja rudarski gospodarski subjekti su u obvezi riješiti još od 1991. godine tako da bi nova prolongacija roka značila  nelegalnu eksploataciju.Predstavnik predlagatelja odgovorio je da za odobrenja izdana prije 1991. godine INA d.d. nema ugovore o koncesiji.Ukoliko se istraživanje energetskih mineralnih sirovina na zahtjev rudarskog gospodarskog subjekta obavlja na prostoru gdje važećim prostornim planom nije planirano istraživanje  i eksploatacija mineralnih sirovina, rudarski gospodarski subjekt nema pravo na povrat troškova, budući da istraživanje obavlja na vlastiti rizik.Eksploatacijska polja se po ovome Zakonu moraju početi sanirati sa početkom eksploatacije tih polja tako da sanacija završava sa završetkom eksploatacije, s time da uništena polja koncesionari moraju sanirati u roku od tri godine od završetka eksploatacije. CO 2 se treba trajno zbrinuti uz napomenu da će se u dogledno vrijeme koristiti za tercijalni način eksploatacije ugljikovodika.
     
Nakon provedene rasprave Odbor je  jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O RUDARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 16. i u nastavku 17. travnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  4. travnja 2013.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je  da se Zakonom propisuje uspostava središnjeg informacijskog sustava malog gospodarstva, prilagođavaju odredbe o utvrđivanju poticajnih mjera sukladno pravnoj stečevini Europske unije te propisuju  kriteriji i uvjeti za kreditiranje, davanje jamstva, subvencioniranje kamata itd. Zakonom se propisuje novi naziv Agencije  te jačaju inovativni instrumenti potpora za razvoj poduzetništva i obrtništva predviđenih u strateškim dokumentima Europske unije te proširuju izvori financiranja Agencije iz sredstava državnog proračuna. Istaknuto je da se ovim Zakonom od 1. srpnja 2014. godine spajaju dvije Agencije – Poslovno inovacijska agencija (BICRO) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije te da će nova Agencija koja će se zvati Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije  biti provedbena agencija ciljeva razvoja malog gospodarstva koje utvrđuje  resorno ministarstvo.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljena je primjena termina „malo gospodarstvo“ u odnosu na termin „malo poduzetništvo“, kojega bi trebalo izbjegavati  u zakonskim aktima i službenim dokumentima.Naime, ne postoji malo i veliko poduzetništvo nego mala i velika poduzeća.      
Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 16. i u nastavku 17. travnja 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  4. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona , raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom kao nadležno tijelo za izdavanje dozvola za izvoz i uvoz robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mućenje ili drugo okrutno ponašanje određuje Državni ured za trgovinsku politiku. Zakonom se zbog učinkovite provedbe Uredbe 2368/2002/EZ  propisuju kaznene odredbe u svrhu odvraćanja od ponavljanja ovim Zakonom propisanih prekršajnih dijela, kao i sprječavanje stjecanja bilo kakve gospodarske koristi kazneno odgovornih osoba. Usvajanjem ovoga Zakona omogućit će se direktna primjena pravne stečevine Europske unije u zakonodavstvo Republike Hrvatske iz područja trgovinske politike.
   
Odbor je  jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 18.sjednici održanoj 9. travnja 2013.,  razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  21. ožujka 2013.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ove izmjene i dopune Državnog proračuna donose u izmjenjenim makroekonomskim okolnostima u Europskoj uniji kao i negativnim kretanjima u domaćem gospodarstvu što je između ostalog rezultiralo i smanjenjem gospodarske aktivnosti od 2%. I u takvim okolnostima Republika Hrvatska nastavlja sa fiskalnom konsolidacijom, poboljšanjem poslovne klime, osnaživanjem razvoja kroz efikasno korištenje fondova Europske unije kao i rasterećenjem realnog sektora. Za postizanje navedenog na rashodovnoj strani proračuna se planiraju selektivni rezovi i preraspodjele kako bi se što manje negativno djelovalo na potencijalni rast te nastavak ulaganja, iako u smanjenom obujmu, u energetiku, prometnu infrastrukturu, turizam te povećanje ulaganja u obrazovanje. Navedeno bi trebalo rezultirati realnim rastom BDP-a od 0,7% u ovoj fiskalnoj godini.

Ukupni proračunski prihodi za 2013. godinu su nešto manji od prvotno planiranih i iznose 113,4 milijarde kuna što predstavlja smanjenje od 253,9 milijuna kuna u odnosu  na prvotni plan. Najveće smanjenje odnosi se  na projekciju prihoda od poreza a u okviru navedenih prihoda najveće smanjenje bilježe prihodi od PDV-a te prihodi od posebnih poreza i trošarina.

Ukupni proračunski rashodi za 2013. godinu planirani su u iznosu od 123,6 milijardi kuna što predstavlja smanjenje od 874 milijuna kuna. Glavni razlog smanjenja rashoda je reklasifikacija rashoda u okviru aktivnosti HANDA-e u iznosu od 659  milijuna kuna te smanjenje investicijske potpore u poljoprivredi i ribarstvu u iznosu od 142,3 milijuna kuna.
Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 113,4 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 123,6 milijardi kuna planira se smanjenje manjka državnog proračuna s 10,9 na 10,2 milijardi kuna odnosno na razinu od 3% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2013. godinu.

Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države projiciran je na razini od 3,4% bruto domaćeg proizvoda pri čemu će kako  je navedeno manjak državnog proračuna iznositi 3% BDP-a a izvanproračunskih korisnika 0,4% BDP-a. Istovremeno, jedinice lokalne države imat će uravnotežen proračun. 

Ministarstvo gospodarstva bilježi smanjenje planiranih prihoda od 270 milijuna kuna.Najveća smanjenja odnose se na razvoj energetskog sustava i gospodarenje mineralnim sirovinama. (- 660 milijuna kuna), dok se najveće povećanje odnosi na agencije u gospodarstvu (+529 milijuna kuna). 

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje vezano za zakonitost postupka  trgovanja dionicama JANAFA u posjedu HANDA-e. Postavljeno je i pitanje smanjenja sredstava Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda za 1,1 milijardu kuna te smanjenja investicija u školstvu, zdravstvu i otocima. Upozoreno je i na upitnu ostvarivost proračunom predviđenih rashoda za zaposlene.

Većina članova Odbora izrazila je stajalište da je ovaj rebalans proračuna potreban budući se projicirani gospodarski rast od 1,8% neće moći ostvariti. Istaknuto je, da se ovim izmjenama i dopunama deficit vraća na  postignuće iz 2012. godine, dakle 3% BDP-a. Stoga Vlada treba nastaviti sa mjerama fiskalne konsolidacije kako bi se očuvala stabilnost javnih financija. Jednako tako daljnjim mjerama rasterećivanja gospodarstva, poboljšanjem poslovne i investicijske klime te efektima od ulaska u EU očekuje se porast gospodarske aktivnosti od  0,7% temeljem primarno na državnim ali i privatnim investicijama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  sa 6 glasova „za“ i  2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA  I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013.  godinu,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 18.sjednici održanoj 9. travnja 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  21. ožujka 2013.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvjestio je  da se ovaj Zakon donosi zbog toga što se smanjenjem deficita Državnog proračuna mora mijenjati i iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala,što je iskazano u Računu financiranja.
 
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje vezano za zakonitost postupka trgovanja dionicama JANAFA u posjedu HANDA-e.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O  IZMJENI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 17.sjednici održanoj 19. veljače 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao sa prijedlogom amandmana Hrvatske gospodarske komore na novu točku 13.članka 6. stavak 1. važećeg Zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  istaknuo je  da će se ovim Zakonom stvoriti zakonski okvir za donošenje podzakonskog propisa – Uredbe o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja i posebnog Zakona kojim će se urediti pitanja vezana za strateške investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Zakonom se kao novina za ostvarenje inveticijskih projekata propisuje uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom odnosno tri za mikropoduzetnike te daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da odredi visinu iznosa poticaja za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom kao i kriterije za određivanje konkretne visine iznosa poticaja.

Na osnovi predloženog amandmana Hrvatske gospodarske komore sa tekstom članka 1. nove točke 13. predloženog Zakona usklađen je novi tekst amandmana Odbora za gospodarstvo te je nakon provedene rasprave Odbor jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I
                 I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

uz slijedeći

AMANDMAN

U članku 1. iza točke 12. dodaje se nova točka 13. koja glasi: „Kao završetak radova, smatra se datum izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti ili datum kada materijalna imovina povezana s investicijskim projektom postane operativna.“

OBRAZLOŽENJE:

Ovaj amandman podnosi se radi jasnije formulacije te najavljenih izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji  tako da nema potrebe da se predložena točka 13.članka 1. poziva na navedeni Zakon.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 17.sjednici održanoj 19. veljače 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu plina s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao sa prijedlogom amandmana Gradske plinare Zagreb na članak 105. stavak 3. i Hrvatske gospodarske komore na članak 54. stavak 4.  te na članak 102. stavak. 1 i stavak 2. ovog zakonskoga prijedloga.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ovim Zakonom Republika Hrvatska usklađuje svoje energetsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije za energiju što uključuje i usklađenje s tzv. „Trećim paketom“ energetskih propisa Europske unije. Glavna obilježja pomenutog usklađenja su dosljedno razdvajanje mrežnih djelatnosti od djelatnosti proizvodnje i opskrbe, ujednačen i povezan sustav regulacije energetskog sektora, povećanje regionalne suradnje među državama članicama Europske unije i državama kandidatima, nediskriminacija među sudionicima na tržištu i jačanje tržišnog natjecanja te efikasna zaštita krajnjih kupaca. Istaknuto je da se ovim Zakonom između ostalog uvodi nova kategorija javne usluge tzv. zajamčena opskrba plinom kojom se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamči opskrba dovoljnom količinom plina u slučaju kad im njihov opskrbljivač prestane s radom.
U raspravi koja je uslijedila zatraženo je pojašnjenje članka 14. ovoga Zakona u smislu odvajanja proizvodnje od prijenosa plina po tri moguća modela (VR, NOS,NOP). Naime, članak 14. propisuje razdvajanje po VR modelu dok se u članku 15. omogućava i implementacija druga dva modela za sve potencijalne buduće operatore transportnog sustava. Ukazano je i da se nigdje u Zakonu ne spominje komprimirani prirodni plin koji je u uzlaznom trendu u mnogim razvijenim državama svijeta te je izražena bojazan da bi to moglo izazvati poteškoće u realizaciji SNG projekata. Predstavniku predlagatelja sugerirano je da u članku 3.ovoga Zakona uz riječi UPP uvrsti riječi ukapljeni prirodni plin. Postavljeno je i pitanje tko će stvoriti pretpostavke da se neki energent dostupan  na području  pojednih jedinica lokalne samouprave počne i koristiti u smislu stvaranja infrastrukture  potrebne za njegovo korištenje.
Na postavljeno pitanje vezano uz  članak 14. ovog zakonskog prijedloga predstavnik predlagatelja odgovorio je da  je navedenoto propisano direktivom Europske unije odnosno biti će propisano Uredbom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O TRŽIŠTU PLINA

uz slijedeće
AMANDMANE
I.
U članku 3. stavak 2. točka 26. ispred riječi UPP uvrštavaju se riječi „ukapljeni prirodni plin“
OBRAZLOŽENJE:
Amandman se predlaže zbog jasnoće teksta tako da bude jasno da skraćenica UPP znači ukapljeni prirodni plin.
II.
U članku 105. stavak 3. riječi „Opskrbljivač iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima „Opskrbljivač iz stavka 2. ovoga članka“
OBRAZLOŽENJE:
U prijelaznom periodu do donošenja odluke iz stavka 6. istoga članka zajamčenu opskrbu trebaju obavljati energetski subjekti koji su osposobljeni kao nositelji javne usluge opskrbe kupaca iz kategorije kućanstva a to su prema sadašnjem Zakonu opskrbljivači iz stavka 2. ovoga članka.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16.sjednici održanoj 12. veljače 2013., razmotrio je Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 07. prosinca 2012.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Za raspravu, Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:421-01/12-02/02 od 1. veljače 2013. godine.

U uvodnom izlaganju  predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja  izvjestila je da je u Republici Hrvatskoj u 2011. godini dodjeljeno 9 milijardi kuna državnih potpora, od čega su potpore za poljoprivredu i ribarstvo iznosile 4.1 milijarde kuna a potpore u  industriji i uslugama 4.8 milijardi kuna. Gledajući prema instrumentima, subvencije su iznosile 6.9 milijardi kuna (76,9%), jamstva 1.1 milijardi kuna (12,4%), porez na oslobođenja i olakšice 850,0 milijuna kuna (9,5%), povoljni krediti 63,8 milijuna kuna (0,7%) te potpore dodjeljene putem udjela u vlasničkom kapitalu u iznosu od 42,7 milijuna kuna (0,5%). Unutar potpora industriji i uslugama najveći dio odnosi se na sektorske potpore  (74%)  dok udio potpora za horizontalne ciljeve, uključivo regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini iznose 26%. Pojašnjeno je da je prosječni udio potpora u BDP-u zemalja Europske unije 0,50% dok je u Republici Hrvatskoj taj udio u 2011. godini iznosio 1,04%,što Hrvatsku u odnosu na zemlje Europske unije, svrstava u red zemalja sa najvišim udjelom državnih potpora u odnosu na BDP. Kada govorimo o vrstama potpora istaknuto je da se u Europskoj uniji 90% potpora odnose na horizontalne ciljeve dok je ostatak namjenjen sektorskim potporama. Također je istaknuto da su u vodećim zemljama Europske unije državne potpore bitan element industrijske i izvozne politike.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je da je osnovni cilj ovoga Izvješća ukazivanje na trendove kako bi se na iste moglo reagirati. Postavljeno je pitanje koji je razumni rok da Republika Hrvatska dođe u nivo prosjeka Europske unije kada govorimo o državnim potporama u odnosu na BDP. U svom odgovoru predsjednica Vijeća pojasnila je da potrebna sredstva predviđena za potpore moraju biti  dovoljna za restrukturiranja kojima su namijenjena. Odgovorila je da je rok za restrukturiranje HŽ-a oko dvije godine dok su za restrukturiranje brodogradnje potrebne najmanje tri godine. Završetkom toga posla direktno će  više sredstava biti utrošeno za potpore za horizontalne ciljeve.
U raspravi također je istaknuto da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju izmijeniti uloga Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a kontrolu davanja potpora odobravat će Europska komisija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011.godinu.          
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16.sjednici održanoj 12. veljače 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Reublike Hrvatske, aktom od 01. veljače 2013.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvjestila je da je obzirom na zadaću HBOR-a, a to je poticanje razvoja hrvatskoga gospodarstva i osnaživanje konkurentnosti, bilo potrebno u sastav Nadzornog odbora HBOR-a uključiti i ministra nadležnog za regionalni razvoj i fondove Europske unije. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJ BANCI ZA OBNOVU I RAZVITAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16.sjednici održanoj 12. veljače 2013., razmotrio je Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2011. godinu i ostvarivanje proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 28. prosinca 2012.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Za raspravu, Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:023-03/12-01/71 od 6. veljače 2013. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik HERE izvjestio je da je ovo Izvješće tehničke naravi te da je rađeno po zakonu bitno različitom od važećeg. Pojasnio je da HERA danas djeluje u drugčijim okolnostima i sa bitno većim ovlastima. Ukazao je da izvješća HERE predstavljaju kontinuiran izvor statističkih podataka. U 2011. godini HERA je sudjelovala u donošenju zakonskih te podzakonskih i provedbenih propisa relevantnih za reguliranje dijelova energetskog tržišta. Dio aktivnosti Agencije posvećen je problematici zaštite kupaca (potrošača) a važnu ulogu ima i praćenje stanja na energetskom tržištu i to poglavito sa aspekta sigurnosti i kontinuiteta javnih usluga. Najvažniji događaji na energetskom tržištu u izvještanoj 2011. godini su praktično otvaranje tržišta električne energije te uključenje 15,7 MW novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i kogeneracije.U sektoru prirodnog plina nastavljeno je kompletiranje transportne infrastrukture a interkonekcijskim plinovodom prema Mađarskoj povećan kapacitet sustava do razine koja omogućava stvarno otvaranje plinskog tržišta. HERA je u 2011. godini propisala i jedinstven način  uređenja naknada za priključenje na cijelom području Republike Hrvatske.  Kada se govori o financijskim pokazateljima istaknuto je da je HERA u 2011. godini ostvarila prihode u iznosu od 27 milijuna kuna dok su rashodi iznosili 16 milijuna kuna, što predstavlja rast od 17% u odnosu na 2010. godinu.  Osnovni izvor financiranja HERE je prihod koji HERA dobiva naplaćivanjem 0,05% - tne naknade od prihoda  prodaje roba i usluga licenciranim energetskim subjektima (94% prihoda).
U raspravi koja je uslijedila izneseno je izražena bojazan da će se uvoz električne energije u predstoječem razdoblju povećavati . Izraženo je i negodovanje sa radom Agencije u izvještajnom razdoblju jer je isto nije uvijek bilo u skladu s načelom o neovisnosti regulatora propisanog trećim  energetskim paketom Europske unije. Predstavniku HERE je sugerirano da se u slučaju mijenjanja tarife  produži rok od 15 dana predviđen za primjenu nove tarife.  

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 1 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2011. godinu i ostvarivanje proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2011.godinu.          
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Igor Rađenović

Odboru za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15.sjednici održanoj 29. siječnja 2013., dostavljen je Prijedlog zakona o rudarstvu s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2013. Vlada Republike Hrvatske je svojim dopisom Klasa:310-06/12-01/01, Urbroj: 50301-05/20-13-10 od 24. siječnja 2013. godine obavijestila Hrvatski sabor da povlači prijedlog da se predmetni zakona donese po hitnom postupku, te predložila da Hrvatski sabor navedeni zakonski prijedlog razmotri kao prvo čitanje.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Za raspravu, Odbor je raspolagao s primjedbama i prijedlozima upućenim od strane Hrvatske udruge poslodavaca, radne skupine za izradu  prijedloga ovoga Zakona pri Ministarstvu gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Udruge hrvatskih rudarskih inžinjera.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom   uređuje gospodarenje mineralnim sirovinama i njihova eksploatacija, istraživanje i utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, građenje i uporaba rudarskih objekata i postrojenja, izvođenje rudarskih mjerenja itd. Novine u Zakonu su: propisivanje postupka radi davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, uvođenje jednog javnog natječaja za odobrenje istraživanja mineralnih sirovina radi dobivanja koncesije za eksploataciju, izrada i provjera  Idejnog  rudarskog projekta, ograničenje vijeka eksploatacije kao i osiguranje sanacijskih troškova. Naglasio je da je Zakon dobio suglasnost svih relevantnih državnih institucija, uključujući Državno odvjetništvo, te da se njime štite interesi Republike Hrvatske kao vlasnika mineralne sirovine.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje istraživanja mineralnih sirovina i njihove ovisnosti o prostornim planovima, pitanje trajne obustave rudarskih radova nakon 180 dana neobavljanja eksploatacije, pitanje postupka trajnog zbrinjavanja CO2 u geološkim sustavima, pitanje ograničenja vijeka eksploatacije na maksimum od 40 godina, pitanje izrade strategije gospodarenja mineralnih sirovina, pitanje kontrole obavljanja rudarskih radova i sanacije, pitanje eksploatacije građevnog pijeska iz šljunka iz vodotoka te pitanje donošenja Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

U odgovoru na postavljena pitanja pojašnjeno je  da svaki zahvat u prostoru, temeljem Zakona o prostornom  uređenju i gradnji, mora biti uređen važećim prostornim planom. Bez prostornog plana rudarsko-gospodarski subjekti mogli bi biti dovedeni u zabludu budući nakon obavljenih istražnih radova ne bi bili u mogućnosti ishoditi lokacijsku dozvolu a samim time i ostvariti koncesiju za eksploataciju.Što se tiče rudarskih radova, oni se obavljaju temeljem provjerenog rudarskog projekta kojim se definira dinamika izvođenja rudarskih radova. Rok od 180 dana ne odnosi se na dinamiku izvođenja rudarskih radova nego na slučaj kada koncesionar sam odluči i prijavi obustavu radova iz nekih svojih razloga.Pojašnjeno je da se za trajno zbrinjavanje CO2 u geološkim strukturama provodi postupak koncesioniranja kao i za skladištenje plinova u geološkim strukturama. Vijek od maksimalnih 40 godina eksploatacije  određen je temeljem prostiranja količine i kakvoće potvrđenih eksploatacijskih rezervi mineralne sirovine i uvelike utječe i na dinamiku sanacije rudarskog objekta. Sama strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske radi se za potencijalna ležišta mineralnih sirovina a ne za pobrojavanja odobrenih istražnih prostora i eksploatacijskih polja.Što se tiče kontrole rudarskih radova i sanacije, njih obavlja Državni inspektorat, te pored mjera za neobavljanje sanacije, rudarski gospodarski subjekt je u postupku koncesioniranja  u obvezi Ministarstvu gospodarstva dostaviti bankarsku garanciju na iznos ukupnih troškova za sanaciju rudarskog objekta. Pojašnjeno je da se eksploatacija građevnog pijeska i šljunka iz vodotoka obavlja po Zakonu o vodama, budući  se radi o obnovljivim ležištima mineralne sirovine. Predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u završnoj fazi te da će za nekoliko tjedana biti upućen u saborsku proceduru.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 5 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti predložiti sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o rudarstvu.

2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
      Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15.sjednici održanoj 29. siječnja 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu električne energije s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je  da se ovim Zakonom, kao općim propisom, usklađuje energetsko zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za energiju, ukjučujući i usklađenje s trećim paketom energetskih propisa Europske unije. Zakonom se utvrđuju mjere za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, razdvaja mrežna djelatnost prijenosa električne energije od djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, utvrđuju prava i obveze krajnjeg kupca električne energije te uređuje prekogranični prijenos električne energije.

U raspravi koja je uslijedila konstatirano je da treći energetski paket propisa Europske unije ima za cilj ukidanje monopola velikih tvrtki. Izneseno je stajalište da jedino država treba biti vlasnik prijenosne mreže dok je u ITO modelu (neovisni operator prijenosnog sustava) na koji se oslanja ovaj Zakon, vlasnik vertikalno organizirano društvo a to je u Republici Hrvatskoj HEP. Iznesena je i primjedba da je velika većina država Europske unije preuzela TSO model (operator prijenosnog sustava). Predlagatelju je postavljeno pitanje zašto u tekstu Zakona ne piše izričito  koji će se od ova dva modela primjeniti, uz napomenu da je TSO model prihvatljiviji. Postavljeno je i pitanje vlasništva trafostanica čiju izgradnju su financirali kako gospodarski subjekti  tako i jedinice lokalne uprave i samouprave i koji su dati HEP-u na upravljanje. Ukazano je da nije dobro rješenje mogućnost arbitriranja u smislu da li će operator tržišta sklopiti ugovor sa proizvođačem energije ili ne.

U raspravi je također izraženo stajalište da svi subjekti na tržištu električne energije trebaju biti jednakopravni. Vezano za izneseno stajalište da država mora biti vlasnik prijenosa (infrastrukture), što znači da određuje pravila igre, napravljena je usporedba sa INOM odnosno PLINACROM na način da je postavljeno pitanje što bi bilo sa PLINACROM da je ostao u sastavu INE.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja  pojasnio je da Vlada Republike Hrvatske prisutna u HEP-u kroz Nadzorni odbor i Skupštinu te da do 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska mora znati koji će od dva predviđena modela primijeniti. Također je pojasnio da svi imaju slobodu ponuditi električnu energiju na tržištu ali da otkup određuje operater i to putem plana koji se radi sukladno potrebama tržišta.        
 
Nakon provedene rasprave Odbor je  sa 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14.sjednici održanoj 10. prosinca 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se predloženim Zakonom propisuje isplata iznosa naknade za poticanje proizvodnje biogoriva od 1. siječnja 2013.godine  iz državnog proračuna Republike Hrvatske i to u visini koju odlukom odredi Vlada Republike Hrvatske, a ne kao što je sada propisano putem Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. (HROTE).
U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je osnovni cilj donošenja ovoga Zakona jačanje prihodovne strane proračuna. Postavljeno je pitanje koliko po litri dizela pripada HANDA-i a koliko HROTE-u. Iznesena je i primjedba da se ovim Zakonom jedan model financiranja prenosi u drugi model a to bez izmjena Zakona o trošarinama nije moguće.
U Odboru na postavljanja pitanja predstavnik predlagatelja je istaknuo da odgovarajuća direktiva Europske unije netretira ovo područje te da se ovim Zakonom neće ugroziti samostalnost HROTE. Pojasnio je da će naknada za HROTE-u biti određena odlukom Vlade Republike Hrvatske.     
  
Nakon provedene rasprave Odbor u smislu članka 47. stavak 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora nije donio odluku o predloženom Zakonu jer je pet (5) članova Odbora glasalo „protiv“, četiri (4) „za“ i jedan (1) „suzdržan“.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14.sjednici održanoj 10. i u nastavku 12.prosinca 2012.,  razmotrio je Prijedlog zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se ovim Zakonom unapređuje institucionalni okvir za povećanje učinkovitosti u rješavanju o žalbama i drugim zahtjevima u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno privatnog partnerstva. Time će biti stvorene pretpostavke za početak primjene nacionalnog zakonodavstva o javnoj nabavi i za projekte financirane iz fondova Europske unije, što je novina u odnosu na pretpristupno razdoblje. Navedeni  ciljevi planiraju se postići povećanjem broja članova Državne komisije sa sadašnjih pet na devet te uspostavom tročlanih vijeća na čijim će se sjednicama donositi odluke o žalbenim postupcima.Za vrlo složene predmete propisana je mogućnost donošenja odluka na sjednicama Vijeća sastavljenih od više članova. Navedenim izmjenama omogućit će se paralelno vijećanje i znaćajno ubrzanje rješavanje predmeta pred Državnom komisijom. Time će se unaprijediti sustav pravne zaštite koji je temelj za uspješno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je određivanje cijene usluge kao jedinog parametra za donošenje odluke o najpovoljnijem ponuđaču često kontraproduktivno.Što se tiče sredstava za rad Komisije, predstavnica predlagatelja  pojasnila je da će se potrebna sredstva osigurati preraspodjelom u okviru Ministarstva gospodarstva.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova za i jednim (1) suzdržanim odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

ZAKONA
O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

 Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14.sjednici održanoj 10. prosinca 2012.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu nafte i naftnih derivata,s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom od 1.siječnja 2013. godine propisuje financiranje rada Hrvatske agencije za obveznu zalihu nafte i naftnih derivata (HANDA) putem državnog proračuna Republike Hrvatske.
U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je osnovni cilj donošenja ovoga zakona povečanje prihodovne strane proračuna. Postavljeno je pitanje što će biti sa dionicama JANAFA u vlasništvu HANDA-e.  Uz konstataciju da  nije sporno da Vlada Republike Hrvatske može odrediti visinu  trošarine, predstavniku predlagatelja postavljeno je pitanje koliko po litri dizela pripada HANDA-i a koliko HROTE-u. Izneseno je stajalište da se ovim Zakonom jedan model financiranja prenosi u drugi model a to  bez izmjena Zakona  o trošarinama nije moguće.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja je istaknuo da odgovarajuća direktiva Europske unije ne tretira ovo područje te da se ovim Zakonom neće ugroziti samostalnost HANDA-e. Dionice JANAF-a nisu predmet ovoga Zakona a što se tiče određivanja naknade za HANDA-u pojasnio je da će ona biti određena odlukom Vlade i to u okviru maloprodajne cijene goriva koja se sastoji od trošarine, naknade za poticanje proizvodnje nafte i naftnih derivata, naknade HANDA- i  i naknadi Fondu za zaštitu okoliša.
  
Nakon provedene rasprave Odbor u smislu članka 47. stavak 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora nije donio odluku o predloženom Zakonu jer je pet (5) članova Odbora glasalo „protiv“, četiri (4) „za“ i jedan (1) „suzdržan“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14.sjednici održanoj 10. i u nastavku 12. prosinca 2012.,  razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da je osnovna svrha donošenja ovoga Zakona usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Zakonom se regulira status posrednika na način da se izjednačuju  posrednici registrirani na teritoriju Republike Hrvatske sa onima iz država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. Među inim, zakonom se omogućuje potpuno jednako dostupna informacija primateljima usluga o svim posrednicima, propisuju korekcije u segmentu osnovnih sastavnih dijelova Ugovora o posredovanju, propisuje ugovaranje posredničke naknade i u slučajevima isključivog posredovanja te određuje visina posredničke naknade.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da se ovim Zakonom povisuje kvaliteta usluge te postiže veća zaštita kako posrednika tako i kupca.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 13.sjednici održanoj 23. studenoga 2012.,razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu,i projekcije za 2014. i 2015. godinu s pripadajućim prilozima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna s pripadajućim prilozima raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja izvjestio da okolnosti donošenja ovoga proračuna uvjetuju brzu fiskalnu konsolidaciju obzirom na rastući javni dug, kao i osiguranje uvjeta za pozitivni ekonomski rast. Tako je u 2013. godini projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,8%, pobošanje likvidnosti u gospodarstvu, snažnijie korištenje sredstava iz pretpristupnih odnosno strukturnih fondova EU te jačanje inozemnih investicija u obliku inozemnih ulaganja.

Ukupni proračunski prihodi planirani su u iznosu od 113,7 milijardi kuna što je za 3,2 milijarde kuna više nego u prethodnoj 2012. godini a zbog postupnog oporavka gospodarske aktivnosti u 2014. godini planirani su u iznosu od 118,3 milijarde kuna a u 2015. u iznosu od 123,8 milijardi kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u 2013. godini u iznosu od 124,5 milijardi kuna i veći su za 4,8 % ili 4,2 milijarde kuna od rashoda iz 2012. godine dok su za 2014. i 2015. godinu planirani u iznosu od 128,4 odnosno 133,5 milijardi kuna.

Obzirom na navedeno ukupni manjak državnog proračuna u 2013. godini iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3,1% bruto domaćeg proizvoda dok je za 2014. godinu planiran u iznosu od 10,1 milijardi kuna ili 2,7% bruto domaćeg proizvoda a u 2015. godini 9,6 milijardi kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda.

Predstavnik predlagatelja je izvjestio da se u 2013. godini očekuje porast određenih kategorija rashoda te naveo porast troškova servisiranja javnog duga te preuzimanje duga brodogradilišta što ima za posljedicu porast troškova kamata u iznosu od 1,7 milijardi kuna u odnosu na 2012. godinu kao i sudjelovanje u proračunu EU koje će u 2013. godini iznositi 1,7 milijardi kuna. Zbog pokrivanja novih rashoda planirano je smanjenje rashoda za zaposlene smanjenjem mase plaća, promjenom u kolektivnim ugovorima uz planirane uštede u sustavima znanosti, obrazovanja i zdravstva.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva planirano je za 2013. godinu 2 milijarde i 99 milijuna kuna u odnosu na 357 milijuna kuna iz 2012. godine. Najveće povećanje odnosi se na restrukturiranje brodogradilišta – od 119 milijuna u 2012. godini na milijardu i 10 milijuna u 2013. godini. Povećanje bilježi i stavka „Jačanje konkurentnosti gospodarstva poticanjem investicija i učinkovitim korištenjem EU sredstava“ – od 21 miljun u 2012. na 45 milijuna u 2013.godini.

Predstavnica ministarstva gospodarstvaje istaknula je dva segmenta koji su u fokusu interesa ministarstva. To su restrukturiranje brodogradnje i uključivanje naknade za strateške rezerve nafte u centralizirani sustav naplate trošarina uz transfer tako prikupljenih sredstava HANDA-i. Naglasila je da će se u godinama koje slijede operacionalizirati nova industrijska strategija horizontalnog pristupa i to kroz inovaciju u nove tehnologije i stvaranje uvjeta za poboljšanje djelova industrije koje rastu kao npr. turizam, industrija zabave, privatna brodogradilišta itd. Tako je kao nova stavka planiran jamstveni fond sa predviđenih 18 milijuna kuna u 2013. godini sa tendencijom rasta u 2014. i 2015. godini.
Na postavljeno pitanje pojasnila je da su planirani iznosi za HANDA-u znani unaprijed i da se temelje na planovima dinamike nabave zaliha nafte i naftnih derivata.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da su u 2013. godini planirani snažni investicijski projekti – u čijoj funkciji će biti i planirana suradnja predstavnika resornih ministarstava sa čelnicima jedinica lokalne uprave i samouprave – te da su zakonske osnove za restrukturiranje donesene.
Najavljen je i Zakon o strateškim investicijama koji će olakšati realizaciju investicijskih projekata kako oni ne bi ovisili o volji lokalnih čelnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2014. I 2015. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Finacijski plan Hrvatskih voda za za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje šednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 13.sjednici održanoj 23. studenoga 2012., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U raspravi je sugerirano da se razmisli postoje li neka druga rješenja vezana za ograničenje zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2,5% ostvarenih prihoda. (članak 16. Zakona)

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K ON A
O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 12.sjednici održanoj 20. studenoga 2012., razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu,s pripadajućim prilozima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna s pripadajućim prilozima raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ove izmjene i dopune Državnog proračuna za 2012. godinu predlažu u uvjetima materijalizacije određenih negativnih rizika kojima su bile izložene projekcije gospodarskog rasta te pada ekonomske aktivnosti. Obzirom na navedeno ove izmjene i dopune su nužne zbog potreba provedbe politike fiskalne konsolidacije. Tako je u usporedbi sa prethodnom 2011. godinom smanjen manjak državnog proračuna za 4 milijarde kuna odnosno 1,2% BDP-a . Novim planom za 2012. godinu projiciran je ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države na razini od 3,5% bruto domaćeg proizvoda pri čemu manjak državnog proračuna iznosi 3,0% BDP-a a izvanproračunskih korisnika 0,5% BDP-a. Jedinice lokalne države imat će uravnotežen proračun.

Ukupni prihodi Državnog proračuna projicirani su u iznosu od 110,3 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. Predloženo povećanje prihoda rezultat je niza mjera usmjerenih na povećanje naplate proračunskih prihoda od kojih treba istaknuti bolju naplatu poreza i doprinosa iz plaća, preusmjeravanje poreznog tereta od oporezivanja rada prema oporezivanju potrošnje, smanjenje stope zdravstvenog doprinosa koji uplaćuju poslodavci te smanjenja neporeznih davanja. Najveće povećanje prihoda očekuje se zbog bolje naplate doprinosa i to u iznosu od gotovo milijardu kuna.

Rashodi Državnog proračuna za 2012. godinu povećavaju se sa 1l8,8 milijardi kuna na 120,3 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 1,5 milijardi kuna. I ovakovo povećanje rashoda u 2012. godini manje je od izvršenja za 2011.godinu u iznosu 1,1 milijardu kuna. Povećanje na rashodovnoj strani je prvenstveno uvjetovano povećanjem rashoda za zaposlene (1,1 milijarda kuna), kamatama koje rastu za 415 milijuna kuna i koje se prvenstveno odnose na otplatu kamata po obveznicama izdanim u ovoj godini i preuzetih obveza po kreditima brodogradilišta te državnoj potpori u postupku restrukturiranja brodogradilišta Split (345 milijuna kuna). Naglašeno je da se ovim izmjenama i dopunama proračuna povećavaju rashodi koji pridonose očuvanju radnih mjesta i zaštiti najugroženijih skupina stanovništva.

Na Poziciji Ministarstva gospodarstva projicirano je povećanje od 345 milijuna kuna u odnosu na prvotno planiranih 357 milijuna kuna.Najveće povećanje odnosi se na poticanje industrijskog razvitka i restrukturiranja i ono iznosi 371 milijuna kuna dok je planom iz veljače ove godine za iste namjene bilo predviđeno 138 milijuna kuna.U okviru navedene stavke najveći iznos je predviđen za restrukturiranje brodogradilišta (351 milijun kuna).Nove stavke su planirani iznosi za drvnu i prehrambenu industriju u iznosu od 24 milijuna kuna kao i upravljanje i administracija novoosnovane Agencije za investicije i konkurentnost u iznosu od gotovo 6 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila, na postavljeno pitanje vezano za rad HANDA-e, predstavnica predlagatelja odgovorila je da redovno poslovanje HANDA-e u ovoj godini nije upitno te da dio sredstava predviđen za HANDA-u u ovoj godini ostaje u proračunu zbog kupovine, trošenja i obnavljanja strateških zaliha. Postavljeno je i pitanje je li Ministarstvo financija provelo analizu prihoda temeljem koncesija koji se pod dostupnim podacima kreću u iznosu od cca 600 milijuna kuna. Predstavnik predlagatelja odgovorio je da je Ministarstvo financija zatražilo podatke o koncesijskim naknadama od svih ministarstava te da će nakon prikupljanja navedenih podataka od tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske i Sabor. Naglasio je da će Zakonom o koncesijama biti predloženo uvođenje obveze podnošenja podataka o koncesijskim naknadama i to do 31. ožujka tekuće godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 „protiv“odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje šednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 12.sjednici održanoj 20. studenoga 2012., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K ON A
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 12.sjednici održanoj 20. studenoga 2012., razmotrio je Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u 2011. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio HAMAG INVEST, aktom od 22. listopada 2012.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Za raspravu, Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 311-01/12-01/05, od 15. studenoga 2012. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je HAMAG u okviru financijskih instrumenata koji su mu na raspolaganju odobrio u 2011. godini jamstva u iznosu od cca. 154 milijuna kuna čime je omogućeno cca 495 milijuna kuna investicija u gospodarstvu. U okviru operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva, poduzetnicima je kroz pet projekata isplaćeno više od 56 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U okviru nefinancijskih instrumenata koje HAMAG provodi izvješteno je da su kroz program „Mreža konzultanata“ među inim sufinancirane savjetodavne usluge poduzetnicima u iznosu od 875 tisuća kuna.HAMAG je također sudjelovao u projektima u sklopu IPA III C programa.
 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u 2011. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA      

  Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 11.sjednici održanoj 24. listopada 2012., razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2011. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je stanje vrijednosti robnih zaliha na dan 31. prosinca 2011. godine iskazano u iznosu od 310.099 milijuna kuna dok je vrijednost vlastitih skladišta 118.273 milijuna kuna. Govoreći o financijskim rezultatima poslovanja izvjestio je da su prihodi ostvareni u iznosu od 16.454 milijuna kuna a rashodi u iznosu od 13.839 milijuna kuna što čini razliku prihoda nad rashodima u iznosu od 2. 614 milijuna kuna.
Potraživanja su iskazana u iznosu od 425.442 milijuna kuna i manja su za 46% u odnosu na 31. prosinca 2010. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2011. godinu, s financijskim pokazateljima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 24. listopada 2012., razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja aktom od 31. kolovoza 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Za raspravu na sjednici Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. listopada 2012. godine.

U uvodnom izlaganju je istaknuto da će u sljedećem razdoblju prioriteti rada Agencije biti usmjereni na jačanje njene izvršne uloge i postizanje usklađenosti poslovnih strategija s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Zadaci Agencije su i mijenjanje ponašanja poduzetnika, jačanje kulture tržišnog natjecanja kod potrošača i tijela javnih vlasti te priprema na promjenu sustava kontrole državnih potpora kao i suradnju s tijelima i institucijama Europske unije na funkcioniranje prilagođeno uvjetima nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Za postizanje toga cilja se tržište kao pokretač rasta i zapošljavanja treba temeljiti na čvrstim pravilima i odgovornoj provedbi.

Izvješteno je da je Agencija tijekom 2011. godine od zaprimljenih ukupno 419 predmeta iz područja tržišnog natjecanja i državnih potpora riješila 390 predmeta, od toga 294 iz područja tržišnog natjecanja i 96 iz područja državnih potpora.
U raspravi koja je uslijedila pojašnjeno je da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju jačati ovlasti Agencije u primjeni propisa za zaštitu tržišnog natjecanja tako što će se postupci voditi zajedno sa Europskom komisijom. Agencija će se uključiti u mrežu tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i izravno sudjelovati u radu tih tijela. Europska komisija će preuzeti kontrolu dodjele državnih potpora osim nekih kao npr. kontrola dodjele potpora malim i srednjim poduzetnicima. Pojašnjeno je i da se u slučaju utvrđene nepravilnosti kod dodjele potpora, o uočenim nepravilnostima obavještava davatelj potpora te da se nepravilnost mora pokušati otkloniti a u slučaju da to nije moguće potpora se treba vratiti državi. Na postavljeno pitanje o privatizaciji brodogradilišta odgovoreno je da Europska komisija prije privatizacije mora odobriti privatizacijski ugovor, program restruktuiranja i izmjene plana.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2011. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 17. listopada 2010., razmotrio je Prijedlog Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. listopada 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da je temeljni razlog donošenja ovoga Zakona usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečavinom Europske unije, konkretno sa Trećim paketom energetskih propisa. Direktivama odnosno uredbama  Trećega paketa regulator energetskog sektora – u Republici Hrvatskoj je to Hrvatska regulatorna agencija (HERA) -   dobiva ovlasti koje ga čine neovisnijim u odnosu na izvršnu vlast te javne i privatne subjekte.  One se očituju  u pojačanom nadzoru energetskih subjekata i ostvarivanju obveze javne usluge, odobravanju tarifnih stavki za  regulirane djelatnosti, propisivanju odgovarajućih kazni energetskim subjektima, donošenju općih uvjeta opskrbe energijom te zaštiti kupaca.
U raspravi je postavljeno pitanje vezano za jedinice lokalne samouprave u odnosu na planiranje, financiranje i razvoj energetike na njihovom području. Predlagatelju je upućena sugestija da podzakonskim aktima preciznije definira navedene nejasnoće. Izraženo je mišljenje po kojem bi datum početka primjene ovoga Zakona trebao biti datum ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. 

Nakon provedene rasprave Odbor  je većinom glasova  6 „za“ i 2 „protiv“odlučio  Hrvatskome  saboru  predložiti donošenje      

ZAKONA
O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

 Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 17. listopada 2010., razmotrio je Prijedlog Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje energetsko zakonodavstvo sa trećim paketom energetskih propisa Europske unije te se osiguravaju uvjeti za restrukturiranje i reorganizaciju energetskog sektora, učinkovitu proizvodnju i korištenje energije, sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom, zaštitu kupaca, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš kao i održivi razvoj u sektoru. Ovim Zakonom se ukidaju kategorije povlaštenih i tarifnih kupaca u sektorima električne energije i plina što je pretpostavka potpune liberalizacije tržišta energijom.  

Nakon provedene rasprave Odbor  je većinom glasova 6 „za“ i 2 „protiv“ odlučio  Hrvatskome  saboru  predložiti donošenje      

ZAKONA
O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 17. listopada 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se ovim zakonskim prijedlogom jasnije određuje pojam energetskog sektora i investicija u odnosu na projekte javno-privatnog partnerstva. Predloženim Zakonom se preciznije propisuju faze provedbe projekata od pripreme do ugovaranja, jasnije razrađuje odnos Centra i nositelja projekata javno-privatnog partnerstva te vezano za novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, djelatnosti Centra proširuju  i na one djelatnosti koje su određene navedenim Zakonom.
U raspravi je zatraženo preciznije definiranje odnosa između Centra i jedinica lokalne samouprave vezano za praćenje i financiranje projekata energetskog razvoja.   

Nakon provedene rasprave Odbor je večinom glasova 6 „za“ i 2 „protiv“odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje      

ZAKONA
O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA I INVESTICIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

 Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora,
s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.veljače 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je cilj ovoga Zakona praćenje, usmjeravanje i koordiniranje poslovanja energetskog sektora što je strateški interes Republike Hrvatske. Zakon će doprinijeti ubrzanju procesa odlučivanja u trgovačkim društvima u energetskom sektoru te omogućiti sustavno praćenje investicija u Republici Hrvatskoj kao i njihovu financijsku učinkovitost.

Svi sudionici u raspravi podržali su namjeru osnivanja ovoga tijela te se suglasili sa važnošću učinkovite energetske politike, posebno uzevši u obzir činjenicu da je Europa pogođena energetskom krizom. Slijedom navedenog, u europskom energetskom sektoru predstoji implementacija novih energetskih rješenja u kojima RH na bazi usuglašenog zajedničkog interesa sa ostalim državama treba zauzeti svoje mjesto.

Predstavnica predlagatelja ukazala je na potrebu poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama u vlasništvu države i jedinica lokalne uprave i samouprave.

Kao primjer energetske učinkovitosti prezentiran je podatak da tri šparne kuće od 60 m2 na području grada Koprivnice, imaju tijekom zime režije grijanja u tromjesečnom razdoblju od svega 500 kuna po kući.

Sugerirano je da se u tekstu Zakona jasnije propiše tko ima odlučujuću riječ u nadzoru rada centra kako bi se odredila hijerarhija odgovornosti.

Izražena je dvojba vezana za moguće preklapanje nadležnosti ovoga tijela u odnosu na tijela propisana Zakonom o trgovačkim društvima.

Na postavljeno pitanje predstavnica predlagatelja pojasnila je da ovo tijelo ima koordinativne a ne nadzorne ovlasti.

U raspravi je pojašnjeno da će se u budućnosti Centar financirati prvenstveno iz fondova EU i donacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova za i jedan (1) suzdržan odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 18. rujna 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao sa prethodnim obvezujućim mišljenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavljen sukladno odredbi članka 10. stavka 2 Zakona o državnim potporama (NN broj:140/05,49/11) a kojim se ovaj zakonski prijedlog ocjenjuje sukladnim sa Zakonom o državnim potporama.

U uvodnom izlaganju,  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se  Zakonom želi postići poticanje gospodarskog rasta i ravnomjerni regionalni razvoj Republike Hrvatske te jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskog poduzetništva uz povećanje broja zaposlenih. Poticajne mjere predviđene ovim Zakonom  odnose se na projekte investiranja i jačanje konkurentske sposobnosti i to u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške te aktivnostima za usluge koje osiguravaju ostvarenje visoke dodane vrijednosti. Zakonom su predviđena dva instrumenta dodjele državnih potpora i to: umanjenje odnosno oslobađanje poreza na dobit te bespovratna novčana potpora (subvencija). 

U raspravi koja je uslijedila svi sudionici  podržali su donošenje  Zakona. Sugerirano je da predlagatelj izradi simulaciju mogućih efekata Zakona kao i modalitete približavanja Zakona i domaćim i međunarodnim poduzetnicima za što je dobar primjer bio Međunarodni investicjski forum.  Izraženo je i stajalište da je zbog gospodarske krize potreban blaži pristup koji se odnosi na restriktivne odredbe ovoga Zakona (npr. članak 9. stavak 8.). Pojašnjeno je da  Vlada Republike Hrvatske može određeni investicijski projekt proglasiti projektom od interesa za Republiku Hrvatsku. Kriterije i načine realizacije projekta kao i načine privlačenja potencijalnih investitora, Vlada Republike Hrvatske utvrdit će uredbom.  

Nakon provedene  rasprave  Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome  saboru  predložiti  d o n o š e n j e      

ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja pojasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom preciznije definira JPP i to u dijelu koji se odnosi na obvezne rizike koji mora preuzeti privatni partner, jasnije određuje sadržaj ugovora o JPP, propisuje dokumentacija koja čini prijedlog projekta JPP-a, skraćuje vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije sa 180 na okvirno vrijeme od 30 dana te određuje kriterij ekonomski napovoljnije ponude kao jedini kriterij odabira privatnog partnera.

U raspravi koja je uslijedila istaknute su prednosti modela JPP-a koje se očituju kroz lakšu mogućnost i niže troškove financiranja kao i preciznije definiranje troškova održavanja građevina. Pojašnjeno je da se u slučaju financijske nemogućnosti zatvaranja projekta JPP od strane jedinice lokalne uprave odnosno samouprave, isti može financirati, pod određenim uvjetima, putem Europskih fondova. U raspravi je ukazano na važnost izdavanja prethodne suglasnosti Ministarstva financija u procesu odobravanja prijedloga projekta JPP. Predstavnica predlagatelja izvjestila je članove Odbora da je ovaj zakonski prijedlog usklađen sa pravnom stečevinom Europske unije vezano uz poglavlje 5. kao i da je u fazi njegova donošenja o tekstu Prijedloga zakona u Republici Hrvatskoj provedena opsežna javna rasprava. Istaknuto je da se modelom JPP postiže učinkovitije upravljanje izgrađenim objektima. Također je pojašnjeno da projekti JPP kod kojih su prihodi veći od troškova predstavljaju koncesijske modele. Svi sudionici u raspravi podržali su donošenje ovoga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA
O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 4. srpnja 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja pojasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje područje Ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare) posebno pokretnina (jahte, brodovi, cruiseri i sl.) te uvodi obveza trgovaca da bez naknade dostavljaju potrošačima opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja. Usvajanjem ovog zakonskog prijedloga, u hrvatsko zakonodavstvo će se izvršiti transpozicija Direktive 2008/112/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. godine.

U raspravi koja je slijedila pojašnjeno je da se direktive EU objavljuju u njenom službenom glasilu te da ih države članice trebaju implementirati u svoje zakonodavstvo u roku od 18 mjeseci od objave. Svi sudionici u raspravi podržali su donošenje ovoga zakona posebno pohvalivši zabranu naplate izdanih opomena u slučaju dospjelog novčanog potraživanja. Naglašeno je da se ovim zakonskim prijedlogom ne potiče neplaćanje računa, jačaju prava potrošača te spriječava moguće ostvarivanje ekstra profita od strane izdavatelja računa.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 7.sjednici održanoj 26.lipnja 2012. godine, razmotrio je Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 8. svibnja 2012.godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim Godišnjim izvještajima raspravljao kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je HBOR kroz svoju poslovnu aktivnost uglavnom usmjeren na dugoročno kreditiranje investicija koje imaju za cilj podizanje razine proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i tržišne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. HBOR je tijekom 2011. godine nastavio s provedbom programa namijenih financiranju obrtnih sredstava i na taj način pridonio prevladavanju problema nelikvidnosti.

Posljedice gospodarske krize su se odrazile na smanjen kapacitet poduzetnika za novim investicijama, ali ipak je u 2011. godini postignut zamjetan rast udjela kredita za investicije u odnosu na 2010. godinu.

U raspravi je naglašeno da je HBOR zahvaljujući svojem ugledu osigurao povoljne izvore sredstava i niske kamatne stope za hrvatske gospodarstvenike tijekom 2011. godine, iako vlada financijska kriza u EU-zoni. Dobra međunarodna suradnja je također osigurala višegodišnje povoljne kredite. Među ostalome je Hrvatska banka za obnovu i razvitak 2011. godine nastavila s prilagođavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima za investicije i to uglavnom smanjenjem kamatnih stopa i produljenjem rokova otplate. Istaknuto je da ukupna kreditna aktivnost HBOR-a u 2011. godini obuhvaćala 6,6, mlrd. kuna. Pohvaljeno je dobro planiranje financijskih sredstava HBOR-a, koje minimalno odstupaju. Naglašeno je i da jedinice lokalne samouprave sada imaju veće mogućnosti dobivanja kredita kod HBOR-a. Također je istaknuto da se HBOR prilagođava potrebama gospodarstva i olakšava poslovanje gospodarstvenika.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedeće

O D L U K E

Potvrđuje se Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 14.lipnja 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6.lipnja 2012. uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na  temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predloženom  Prijedlogu zakona  raspravljao kao matično radno tijelo.

U uvodnom  izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se donošenjem ovoga Zakona zaposlenicima trgovačkih društava čiji je imatelj Republika Hrvatska ili zavodi odnosno pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, prilikom kupnje dionica ili poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima iste mogu platiti sredstvima dobivenim zajmom kojeg su dobili zasnivanjem zaloga, odnosno prijenosom prava na tim istim dionicama ili poslovnim udjelima.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je nužan preduvjet radničkog dioničarstva (ESOP) donošenje strategije privatizacije kao i liste društava u kojima bi se mogao provoditi program radničkog dioničarstva. Izraženo je i stajalište da se Zakonom omogući sudjelovanje u programima radničkog dioničarstva pojedinih tvrtki u državnom vlasništvu i zaposlenicima drugih tvrtki u državnom vlasništvu uključivo zaposlenike tvrtki koje su u stečaju. Predstavnik predlagatelja  pojasnio je da će se  podzakonskim aktima definirati  pravila radničkog dioničarstva  za svaku pojedinu tvrtku koja provodi Program ESOP-a. Većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona istaknuvši da se njegovim usvajanjem stvaraju pretpostavke za uvođenje uspješnih Programa radničkog dioničarstva, što po dosadašnjim odredbama Zakona nije bilo moguće. 

Nakon  provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 14.lipnja 2012., raspravio je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2012.
Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predloženom  Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu,  raspravljao u svojstvu  zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom  izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske je istaknuo da su  tijekom 2011. godine ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni  u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 121,4 milijardi kuna, čime je ostvaren manjak prihoda u odnosu na rashode od 14,0 milijardi kuna.Napomenuo je da je u Izvješću  kao novina u odnosu na dosadašnja, zbog transparentnosti  korištenja proračunskih sredstava prema namjeni, dat prikaz rashoda po funkcijskoj klasifikaciji. 

Nakon    provedene   rasprave   Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora  je    jednoglasno odlučio  Hrvatskome  saboru  predložiti   donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskom saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2011. godinu:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana hrvatskih cesta za 2011. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanacijju banaka za 2011. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za I-III 2011. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Izvještaj o izvršenju Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinomm za IV-XII 2011. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2011. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 14.lipnja 2012., raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koje je, sukladno odredbi članka 6. Stavka 3. Zakona o državnoj reviziji , predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured  za reviziju aktom od 30. svibnja 2012.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predloženom  Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu,  raspravljao u svojstvu  zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom  izlaganju je predstavnik Državnog ureda za reviziju pojasnio ciljeve ove revizije istaknuvši da su to: funkcioniranja sustava unutarnjih financijskih kontrola u okviru planiranja i izvršavanja državnog proračuna, provjera ostavarenja prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka u odnosu na planirane, zaduživanje i izdavanje jamstava, odobravanje sredstava iz proračunske zalihe i ispitivanje organizacije i vođenja računovodstva državnog proračuna, te izražavanje mišljenja o Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. Godinu.

Revizijskim postupcima utvrđeno je da su u pojedinim procesima potrebna poboljšanja u sustavima kontrola, na što ukazuju nepravilnosti i propusti opisani u Izvješću, koji su utjecali na izražavanje uvjetnog mišljenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je Hrvatskome saboru dostavio Državni ured za reviziju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnica predlagatelja izvjestila je da je analizom postojećeg stanja uočeno da je nepravovremeno plaćanje dospjelih obveza među poduzetnicima kao i između poduzetnika i javnopravnih tijela, jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva. Slijedom navedenog dopunjen je članak 8. važećeg Zakona propisivanjem izuzetaka od čuvanja porezne tajne u slučajevima nepravovremenog plaćanja poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza te doprinosa za obvezno osiguranje.

Ovim Zakonom se preciznije propisuje odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba kao i odgovornost članova trgovačkog društva te uvodi novi institut utvrđivanja zloupotrebe prava.

U raspravi koja je uslijedila podržano je donošenje ovoga Zakona te je istaknuta potreba za stvaranjem jednakih uvjeta za sve poduzetnike. Ublažavanje instituta porezne tajne dovesti će do znatnog poboljšanja naplate poreznog duga. Predstavnici predlagatelja sugerirano je preciznije propisivanje liste dužnika (npr.iznos duga, vrijeme dugovanja, odnos duga prema prometu ili dobiti).Ukazano je i na nužnost primjene identične porezne prakse svih poreznih ispostava.
Predstavnica predlagatelja pojasnila je da je jedna od zadaća poreznog nadzora preventivno djelovanje te usuglašavanje porezne prakse.

U raspravi je izneseno stajalište po kojem bi se nagomilani porezni dug, uz pomoć Državne revizije i DORH-a, trebao pokušati naplatiti retroaktivno, obzirom da u proteklom razdoblju to nije učinjeno, a posebno uzevši u obzir da je iznos neplaćenog dugovanja cijelo vrijeme opterećivala zakonska zatezna kamata.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova "za" i 1 glas "suzdržan" odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom kroz oslobađanje uplate ukupnih doprinosa na plaću u trajanju od dvije godine potiče zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva i dugotrajno nezaposlenih osoba koje su izvan radnog odnosa duže od dvije godine. Zbog zaštite prava radnika, stimulativne mjere propisane ovim Zakonom, moći će koristiti samo oni poslodavci koji tijekom razdoblja korištenja oslobođenja svojim zaposlenicima isplaćuju sve obveze. Zakonom se proširuje krug osoba koji mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa na nezaposlene mlade osobe bez radnog iskustva ili bez radnog iskustva u zvanju za koje su obrazovane, pod određenim uvjetima. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je ovim Zakonom pojednostavljen postupak zapošljavanja privremenih odnosno povremenih sezonskih radnika u poljoprivredi te propisani radno pravni standardi vezani za radno  vrijeme, odmore,  dopuste  kao i zaštitu zdravlja na radu.

U raspravi koja je usljedila podržano je donošenje ovoga Zakona.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. svibnja 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je izvjestio da se ovim Zakonom pojednostavljuje procedura razvoja projekata jednostavnih odnosno malih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, obzirom da postojećom regulativnom nisu uzete u obzir veličina i svrha proizvodnih objekata, te su za sva postrojenja propisani isti uvjeti i procedure. Zbog navedenog se ovim Zakonom propisuje iznimka od propisane procedure stjecanja statusa povlaštenog proizvođača kao i procedure ishođenja energetskog odobrenja za jednostavne građevine koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

U raspravi koja je usljedila podržano je donošenje ovog Zakona te je istaknuto  da će ovaj Zakon omogućiti  pojednostavljenje postupka proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koje se odnose na  jednostavne građevine  i to osobito one koje obuhvaćaju kogeneraciju električne energije. Predstavniku  predlagatelja sugerirano je da do rasprave na plenarnoj sjednici, kako zbog upoznavanja zastupnika tako i zbog upoznavanja šire javnosti, bude na što je moguće jednostavniji način pojašnjeno što su to jednostavne građevine. Predloženo je i skraćivanje člankom 3. propisanog roka  donošenja Pravilnika za primjenu ovoga Zakona.

Nakon  provedene  rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 1 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 18. travnja 2012. i u nastavku 3. svibnja 2012. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.travnja 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim Zakonom poboljšati provođenje politike energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj te pridonjeti poboljšanju kvalitete provedenih energetskih pregleda i izdanih energetskih certifikata zgrada. Zakonom će se u cilju ušteda energije omogućiti provedba programa energetske obnove primarno javnih ali i svih ostalih zgrada u RH.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavniku pradlagatelja postavljeno je pitanje obuhvata objekata koji će biti podložni energetskom pregledu. Zatraženo je i pojašnjenje da li će se zgrade bez certifikata moći prodavati i hoće li se za sve energetski neučinkovite zgrade uvesti energetski kazneni porez. Više članova Odbora iskazalo je bojazan da će u slučaju visoko postavljenih početnih standarda trpiti proračuni lokalne uprave i samouprave budući se obveza zadovoljavanja energetskih standarda i standarda zaštite okoliša odnosi na cjelokupni javni sektor, pa i šire. Ukazano je i na to da će donošenje ovoga Zakona pozitivno utjecati na razvoj građevinske industrije, posebice malih poduzetnika. Sugerirano je i uvođenje određenih stimulativnih mjera izvođačima koji prilikom gradnje ugrađuju energetski učinkovite materijale.

U raspravi je izneseno i stajalište da usprkos potrebi za donošenjem izmjena i dopuna Zakona, isti nije trebao biti upućen u proceduru po hitnom postupku prije provođenja šire javne rasprave.

Predstavnik Ministarstva je u odgovoru na postavljena pitanja izrazio uvjerenje da će predložene izmjene i dopune, kao i žurno donošenje podzakonskih akata značajno doprinijeti ostvarivanju ciljeva istaknutih u Strategiji energetskog razvoja RH. Istaknuo je da Republika Hrvatska ima obvezu ugradnje pravne stečevine EU iz područja energetske učinkovitosti a prema direktivi 2010/31/EU. Kašnjenje u implementaciji energetske učinkovitosti u energetski sustav zgrada glavni je razlog za donošenje izmjena i dopuna po hitnoj proceduri budući bi energetska potrošnja u zgradama trebala biti 50 kilovata na kubični metar a u prosjeku danas iznosi preko 200 kilovata.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

uz sljedeći A M A N D M AN na članak 20.

U članku 20. stavak (6) mijenja se i glasi:
„Stavak (5) mijenja se i glasi: Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija da u njihovo ime i račun provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu. Kada provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu u smislu propisa kojim je uređeno područje javne nabave. Subjekti u čije ime i račun Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu nadoknađuju Centru troškove objave javne nabave.

OBRAZLOŽENJE:

Predloženim člankom precizno se razlučuju subjekti javnog sektora za koje Centar nužno provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu te oni koji ga za isto mogu ovlastiti. Ujedno se i preciznije definiraju obveze i nadležnost rada Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, kao i pokriće troškova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. travnja 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, koje je podnio predstavnik predlagatelja, istaknuto je da je osnovni cilj ovoga Zakona jačanje poduzetništva Republike Hrvatske kroz privlačenje novih investicija. Zakonom su usklađeni parametri koji određuju kategorizaciju mikro, malih i srednjih poduzetnika u smislu ukupnog godišnjeg prometa i ukupne aktive, odnosno dugotrajne imovine, sa mjerodavnom preporukom Europske komisije. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ovim Zakonom proširene nadeležnosti hrvatske Agencije za malo gospodarstvo na područje promocije i privlačenja svih oblika investicija. Također je istaknuto da je sustavom promocije i poticanja ulaganja, kroz Zakon o poticanju ulaganja, gotovo 80% ostvarenih investicijskih projekta realizirano od strane malih i srednjih poduzetnika.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona posebno naglasivši važnost koordinirane politike aktivnog privlačenja novih investicija sa razvojnim agencijama jedinica lokalne samouprave a izneseno je i stajalište da će Zakonom predviđeno proširenje djelatnosti HAMAG-a na promociju i privlačenje investicija nužno iziskivati dodatna sredstva za svoje provođenje.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. travnja 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2012., uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, koje je podnio predstavnik predlagatelja, istaknuto je da je temeljni razlog donošenja ovoga Zakona poticanje investicija i povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Djelatnost Agencije koje se ovim Zakonom osniva biti će usmjerena na sustavnu i operativnu provedbu politika i mjera za povećanje konkuretnosti hrvatskog gospodarstva, s posebnim naglaskom na poticanje investicija i pružanje podrške ulagačima u svim fazama provedbe investicija.

Svi članovi odbora koji su sudjelovali u raspravi ocijenili su potrebnim intenziviranje aktivnosti na području poticanja investicija i jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva kroz izgradnju učinkovitog organizacijskog modela.

Izneseni prijedlozi i primjedbe bili su usmjereni na preciznije definiranje i usklađivanje odredaba predloženog Zakona koje se odnose uz način upravljanja Agencijom, obavljanje upravnog nadzora nad zakonitošću rada Agencije, odgovornost Agencije za obveze, način dostavljanja izvješća o stanju i provedbi investicija te rokove imenovanja Upravnog vijeća i ravnatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O OSNIVANJU AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora,
s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.veljače 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je cilj ovoga Zakona praćenje, usmjeravanje i koordiniranje poslovanja energetskog sektora što je strateški interes Republike Hrvatske. Zakon će doprinijeti ubrzanju procesa odlučivanja u trgovačkim društvima u energetskom sektoru te omogućiti sustavno praćenje investicija u Republici Hrvatskoj kao i njihovu financijsku učinkovitost.

Svi sudionici u raspravi podržali su namjeru osnivanja ovoga tijela te se suglasili sa važnošću učinkovite energetske politike, posebno uzevši u obzir činjenicu da je Europa pogođena energetskom krizom. Slijedom navedenog, u europskom energetskom sektoru predstoji implementacija novih energetskih rješenja u kojima RH na bazi usuglašenog zajedničkog interesa sa ostalim državama treba zauzeti svoje mjesto.

Predstavnica predlagatelja ukazala je na potrebu poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama u vlasništvu države i jedinica lokalne uprave i samouprave.

Kao primjer energetske učinkovitosti prezentiran je podatak da tri šparne kuće od 60 m2 na području grada Koprivnice, imaju tijekom zime režije grijanja u tromjesečnom razdoblju od svega 500 kuna po kući.

Sugerirano je da se u tekstu Zakona jasnije propiše tko ima odlučujuću riječ u nadzoru rada centra kako bi se odredila hijerarhija odgovornosti.

Izražena je dvojba vezana za moguće preklapanje nadležnosti ovoga tijela u odnosu na tijela propisana Zakonom o trgovačkim društvima.

Na postavljeno pitanje predstavnica predlagatelja pojasnila je da ovo tijelo ima koordinativne a ne nadzorne ovlasti.

U raspravi je pojašnjeno da će se u budućnosti Centar financirati prvenstveno iz fondova EU i donacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova za i jedan (1) suzdržan odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012., razmotrio je Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja,  aktom od 23. siječnja 2012.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je za raspravu raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske,
Klasa: 421-01/12-02/01, Urbroj: 5030120-12-2 od 16.veljače 2012.

U uvodnom izlaganju predstavnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja je istaknula da su državne potpore u 2010. godini iznosile 9,4 milijarde kuna što predstavlja rast od 8% u odnosu na 2009. godinu. Udio potpora u rashodima države iznosio je u 2010. godini  7,8% i povećan je 6% u odnosu na 2009. godinu dok je udio potpora u BDP-u bio 2,8% što u odnosu na 2009.godinu predstavlja povećanje od 8%. Na sektorske potpore odnosi se 44,2% odnosno 4,1 miljarda kuna a na horizontalne samo 13,1% odnosno 1,2 miljarde kuna. Jedna od značajki kretanja potpora u razdoblju od 2003. do 2010. je njihov kontinuirani rast u poljoprivredi i ribarstvu čiji je udio u ukupno dodijeljenim potporama 42,7% dok  udio potpora za sve ostale gospodarske sektore – industriju i usluge iznosi 57,3% ukupno dodjeljenih potpora. Kada se govori o ciljevima u budućnosti naglašeno je da potpore treba preusmjeriti na ciljeve koji potiču istraživačko-razvojne i inovativne projekte s tržišnom perspektivom kao i uspostaviti sustav praćenja i učinaka  dodjeljenih potpora.

Predstavnica Agencije istaknula je da će ulaskom u Europsku Uniju sve dodijeljene potpore morati proći propisanu proceduru na tijelima EU.

Sudionici u raspravi su istaknuli da je ovo izvješće napravljeno korektno ali su isto tako ukazali da je iz podataka navedenih u izvješću vidljivo da nisu postignuti očekivani rezultati u sektora poljoprivrede i željeznica.

Nakon provedene  rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome  saboru donošenje

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012., razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 21. listopada 2011.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je za raspravu raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 023-03/11-02/20, Urbroj: 5030120-12-2 od 16.veljače 2012.

U uvodnom izlaganju predstavnica Agencije istaknula je da ova Agencija kao temeljnu zadaću obavlja poslove zaštite tržišnog natjecanja te poslove odobravanja, nadzora provedbe i eventualnog povrata državnih potpora. Istaknuto je da je u 2010. godini Agencija riješila 323 predmeta od čega 250 iz područja tržišnog natjecanja a 73 iz područja državnih potpora. Agencija je odgovorila na više od 200 upita poduzetnika, kao i provodila mjere iz svoje nadležnosti usmjerene na restrukturiranje odnosno privatizaciju hrvatskih brodogradilišta.

Izvješteno je da Državni ured za reviziju u posljednoj kontroli rada Agencije nije imao primjedbi.

Agencija je sudjelovala u pregovorima za stjecanje članstva u EU – Poglavlje 8: tržišno natjecanje - u tijeku kojih se važnost politike tržišnog natjecanja u svakoj državi, ukidanjem protekcionizma u obliku državnih potpora neefikasnim poduzetnicima te kontrolom poduzetnika koji mogu ograničiti tržišno natjecanje dogovorima o cijenama, proizvodnji ili diobi tržišta, pokazala neophodnim u svakoj gospodarskoj situaciji a posebno u doba recesije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 21.veljače 2012., razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Stečajnog zakona s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Zakonu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovaj Zakon donosi zbog zaštite prava radnika koji zbog, često puta neprimjereno kasnog otvaranja stečajnog postupka i umanjenja stečajne mase, nemaju primjerenu pravnu zaštitu. Zbog toga se u slučaju otvaranja stečajnog postupka zajamčuje pravo na naknadu u visini tri minimalne plaće u Republici Hrvatskoj svakome radniku stečajnog dužnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti   donošenje       

ZAKONA O DOPUNI STEČAJNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 16. veljače 2012., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Zakonu raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja  istaknuo je  da se rješenjima propisanim ovim zakonom, omogućuju redovno izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu sa financijskim mogućnostima državnog proračuna u 2012. godini.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor  je sa šest (6) glasova za i tri(3) glasova protiv odlučio  Hrvatskom saboru predložiti donošenje       

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 15. veljače  2012., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu  s prijedlogom  projekcija za  2013. i 2014. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je ovaj proračun rezultat potrebe usklađivanja fiskalne politike s realnim mogućnostima kao i osiguravanja uvjeta pozitivnog ekonomskog rasta gospodarstva.
 
Rashodovna strana  proračuna planirana u iznosu od  118,84 milijarde kuna,  dok je prihodovna strana planirana u iznosu od 108,9 milijardi kuna. Time će deficit proračuna biti znatno smanjen i iznositi 9,9 mlrd kuna.
 
Prihodi proračuna narasti će za 1,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Izračuni pokazuju da će se u državni proračun od poreza na dobit oprihodovati gotovo 2 milijarde kuna više nego prethodne godine (7,67 milijardi kuna)  a od PDV-a se predviđa povećanje od 1,2 milijarde kuna čime bi ukupni prihodi PDV-a narasli na 40,5 milijardi kuna.

Rashodi proračuna za 2012. godinu manji su za 3,4 milijarde kuna  u odnosu  na prethodnu godinu, no ukupne uštede su 4 milijarde kuna zbog toga što država dobiva 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Najveće uštede planirane su na sredstvima za zaposlene i to u posebnim dodacima, radu na određeno vrijeme, prekovremenim satima te dodacima za posebne uvjete rada. Subvencije za poljoprivredu smanjene su za 817,3 milijuna kuna a izdvajanja za zdravstvo 750 milijuna kuna. Sve ugovorne obveze prema poljoprivredi prenijete su iz prošle u ovu godinu  i isplatiti će se u iznosu od 952,5 milijuna kuna kao i dodatnih 232,6 milijuna kuna za investicijske potpore za kapitalna ulaganja dok se od 750 milijuna kuna ušteda u Ministarstvu zdravlja 450 milijuna kuna odnosi na planirane uštede za zaposlene.

Ovim proračunom zaštićene su socijalne naknade, davanja građanima kroz dječji doplatak, rodiljine naknade te mirovine za koje je predviđeno i povećanje.

Ukupni manjak proračuna opće države planiran je u 2012. godini u iznosu od 3,3% bruto domaćeg proizvoda. Manjak državnog proračuna biti će smanjen na razinu od 2,8% dok će izvanproračunski  korisnici kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilježiti ukupni manjak na razini od 0,2%  BDP-a.

Predstavnik predlagatelja posebno je istakao tri osnovna načela za izradu proračuna : održivost javnih financija, stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarstva te usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina.

Većina članova Odbora  izrazila je stajalište da je ovo prvo nominalno smanjenje proračuna i to u iznosu od 4 milijarde kuna. Realno smanjenje je oko 7 milijardi kuna uz pretpostavljenu inflaciju od 2,4 % . Također je istaknuto da su se i sindikati i poslodavci pozitivno očitovali o predloženim proračunskim mjerama. Smanjene deficita ovoga proračuna na 9,9 milijardi kuna planirano je bez zadiranja u zakonska prava. Također je istaknuto da državne investicije treba usmjeriti u skladu sa našim komparativnim prednostima  a naglašeno je i da je ovim proračunom stvoren pozitivan okvir za gospodarski rast i rast zapošljavanja.

Manji dio članova Odbora iznio je  primjedbe na podizanje stope PDV-a koje može dovesti do povećanja sive zone te smanjenja raspoloživog dohotka što može ugroziti osobnu  potrošnju. Izražena je i bojazan da će se uvođenje poreza na dividende negativno odraziti na domaće ulagače, dok su strani zaštićeni zakonima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Konstatirano je da sa ovim proračunom strukturno ništa ne mijenja i da smanjenje rashoda bez strukturnih reformi neće imati pozitivan učinak te da gospodarski rast koji se bazira na investicijama iz proračuna nije učinkovit model.

U raspravama je bila posebno istaknuta činjenica da bi daljnji rast deficita Proračun učinio neodrživim te je ovaj Prijedlog prvi korak ka zaustavljanju negativnih trendova za što postoji značajno razumijevanje građana, a i potpora stručne javnosti.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je sa 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“ odlučio  Hrvatskome saboru predložiti  donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU S PROJEKCIJAMA  ZA 2013. I 2014. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom  za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Igor Rađenović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović