Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 4. lipnja 2013., razmotrio je Prijedlog zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2013.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odboru su dostavljene primjedbe i prijedlozi Hrvatske obrtničke komore od 28. svibnja 2013. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je ovim Zakonom poboljšan zakonodavni okvir za obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj. Tako je propisano da nekretnine za stanovanje nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po Zakonu dužan uzdržavati kao i nekretnne koje služe za obavljanje poslovne djelatnosti ne mogu biti predmet ovrhe.Uvedena je i mogućnost prijenosa obrta za života obrtnika koji je ostvario pravo na mirovinu na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi. Novina u radu komorskog sustava je u njegovo povezivanje zbog kontrole i pružanja iste razine usluga te je u tom smislu propisana ovlast za donošenje Pravilnika o osnivanju Udruženja obrtnika, propisan broj udruženja i njihovog teritorijalnog ustroja kao i broj i ustroj područnih obrtničkih komora. Zakonom se uvode neposredni izbori za predsjednika Hrvatske obrtničke i područnih obrtničkih komora. Ograničavaju se broj i vrsta djelatnosti koji se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje. Propisana je i mogućnost da pravna osoba koja provodi program naukovanja ostvari upis u Evidenciju pravnih osoba koji obavljaju obrt.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je niz primjedaba i prijedloga. Tako je izraženo stajalište da je komorski doprinos dobrovoljna stvar njenih članova te da slijedomm navedenog Sabor ne treba raspravljati o istom. Dio članova Odbora je izuzeće propisano ovim Zakonom po kojem se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ocjenio nepravednim i pravno neutemeljenim u odnosu na trgovačka društva za koja takovo izuzeće nije propisano. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojem komorski doprinos u različitim sredinama treba ostati različit jer nije isto poslovati npr. u Zagrebu i u područjima od posebne državne skrbi. Izneseno je i stajalište po kojem u sređivanju stanja vezano za namete, treba krenuti od parafiskalnih nameta a ne izdvojeno raspravljati o npr. komorskom doprinosu. Kada se govori o ovrsi, svi sudionici u raspravi suglasili su se da dom treba imati puno jaču pravnu zaštitu od one koja je propisana za prostor gdje se obavlja obrt. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore pojasnio je primjedbe i prijedloge na ovaj Zakon koji su dostavljeni ovom Odboru u pisanoj formi. Tako je iznio stajalište po kojem su za otvaranje obrta propisani puno stroži kriteriji nego oni za otvaranje trgovačkog društva. Pohvalio je rješenje propisano ovim Zakonom po kojem je uvedena mogućnost prijenosa obrta za života obrtnika koji je ostvario pravo na mirovinu, na bračnoga druga odnosno krvne srodnike u ravnoj lozi. Postavio je pitanje što znači sustav socijalne sigurnosti iz članka 8. stavak 2. ovog zakonskog prijedloga. Istaknuo je da u Hrvatskoj u obrtu posluje 115 tisuća ljudi. Predložio je dopunu članka 53. stav 3. koji govori o obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje vezanih obrta.Vezano za članak 63. konstatirao je da netko tko ima 5 godina staža ne može biti izjednačen s majstorom. Također je konstatirao da Hrvatska obrtnička komora nije udruga nego pravna osoba sa javnim ovlastima. Istaknuto je da nije dobro rješenje po kojem se istovremeno glasa za predsjednika Hrvatske obrtničke komore i područnih komora jer se onda kandidati moraju odlučiti kandidirati za jednu od tih funkcija.
Na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja istaknuo je da je primjerice Republika Slovenija prešla s obveznog na dobrovoljno udruživanja u komorski sustav te da je ukinula sve nepotrebne uvjete propisane za obavljanje obrta. Pojasnio je da je cilj ovoga Zakona smanjenje sive ekonomije, deregulacija i smanjenje troškova obrta. Pohvalio je strukovno udruženje obrtnika i izvjestio da postoje inicijative za osnivanje strukovnih komora. Također je pojasnio da članovima uže obitelji treba pod što jednostavnijim uvjetima omogućiti rad sa nosiociem obrta.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 3 „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obrtu.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović