Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 20. studenoga 2013., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013. godine.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao sa amandmanima Hrvatske obrtničke komore na Konačni prijedlog zakona o obrtu od 13. studenoga 2013 godine i primjedbama Udruženja Grada Zagreba od 15. studenoga 2103. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje odgovornost obrtnika za njegove obveze koje nastaju u obavljanju obrta na način propisan Ovršnim zakonom te Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 15. srpnja 2010. godine. Zakonom je također propisana reforma sustava Hrvatske obrtničke komore kojoj je cilj povezivanje i kontrola usluga Komore, sukladno njenim javnim ovlastima. Predviđen je i prijenos obrta na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu, te ukidanje liste djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje. Precizirani su razlozi prestanka obrta po sili zakona, institut pomaganja članova obiteljskog kućanstva obrtniku kao i obrazovanje i osposobljanje za obavljanje vezanih obrta.
U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora podržala je ovaj zakonski prijedlog zbog njegova doprinosa zadržavanju radnih mjesta. Ukazano je da jednice lokalne samouprave potiču opstanak određenih vrsta obrta i to u vidu novčane pomoći u iznosu do 10 tisuća kuna godišnje kao i da novčano potiču školovanje polaznika određenih obrta. Izražena je i rezerva na propisano smanjenje komorskog doprinosa te predloženo postupno smanjenje dopronosa u roku 3 godine . Ukazano je na potrebu smanjivanje parafiskalnih nameta kao i na potrebu transformacije HOK-a. Izneseno je i stajalište po kojem bi trebalo uvesti minimalnu članarinu a u slučaju postojanja interesa obrtnika za usluge komorskog sustava, ona bi mogla biti i viša. Predstavnik HOK-a pojasnio je da će proračun HOK-a od 26 milijuna kuna od 1. siječnja 2013. pasti na 11 milijuna kuna.Na bazi 80 tisuća obrtnika u Republici Hrvatskoj koji imaju prosječni prihod od 300 tisuća kuna i 1,4 zaposlenog, proračun cijelog obrtničkog sustava trebao bi iznositi cca 44 milijuna kuna. Slijedom navedenog doprinos za HOK po obrtniku iznosit će 18 kuna mjesečno što je neznatno više od troškova hladnog pogona koji iznose 14 kuna mjesečno po obrtniku. Istaknuo je da trgovačko društvo i obrtnik moraju biti na tržištu u jednakopravnom položaju, što se po njegovom mišljenju ovim Zakonom ne postiže. Posebno važnim je ocjenio prijedlog HOK-a po kojem bi smanjenje komorskog doprinosa umjesto 2% osnovnog osobnog odbitka trebalo iznositi 3% kao i stupanje na snagu ovoga Zakona, koji bi se trebalo odgoditi do 1. siječnja 2015. godine.
U svom odgovoru, predstavnik Vlade istaknuo je da ni jedna komora u Republici Hrvatskoj ne može imati zagarantirani prihod. Ukazao je da obrtnički sustav može dodatno ostvarivati 42 milijuna kuna prihoda uz 44 milijuna kuna prihoda iz doprinosa odnosno članarina što ukupno čini preko 80 milijuna kuna prihoda godišnje. Također je iznio podatak da se do sada 40% prihoda u komorskom sustavu odnosilo na plaće kao i da dosadašnji dug neplaćenih poreza i doprinosa, koji se u jednom dijelu može i naplatiti iznosi oko 300 milijuna kuna. Cilj ovoga Zakona je rasterećenje obrtnika i pružanje kvalitetnih obrtničkih usluga. Na pitanje zašto članovi trgovačkih društava ne moraju u određenom slučaju imati položene stručne ispite a obrtnici moraju, odgovoreno je da tomu nije tako te da je navedeno pitanje djelatnosti koje su regulirane drugim zakonima.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 4 „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
Z A K O N A O O B R T U
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Rađenovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović